Obilježavajući jubilej 210 go-dina rođenja kapetana IvaVisina Pomorski muzej Cr-

ne Gore Kotor je, 30. marta, u PalatiGrgurina promovisao drugo izdnjeknjige Plovidba kapetana Iva Vi-sina oko svijeta na crnogorskomjeziku i prvo izdanje iste knjige naengleskom jeziku. Autori ovog do-kumentarnog djela su Petar Pala-vršić, kustos Pomorskog muzeja upenziji, i Slavko Dabinović, biblio-tekar Pomorskog muzeja. Prevodizdanja na engleskom jeziku potpi-suje Ana Brdar.

O knjizi su, pred većim brojempoštovalaca lika i djela slavnog pr-čanjskog, kapatena Iva Visina, go-vorili istoričarka umjetnosti Radoj-ka Abramović, kustoskinja našegmuzeja, i kapetan Vjeko Radimir. U muzičkom di-jelu programa učestvovala je violinistkinja Sara Vu-jović studentkinja Muzičke akademije sa Cetinja.Program promocije knjige održan je na prvom spra-tu Palate Grgurina.

Knjiga Petra Palavršića i Slavka Dabinovića govorio događajima ovog moreplovca i istraživača rođe-nog u Prčanju 1806. godine, koji je kao prvi Sloven

uspio oploviti svijet. Kapetan Visin iporučnik Fridrih Belavita zajednos devet članova posade otisnuli su se11. februara 1852. brikom Splen-dido, pod habsburškom zastavom,iz Antverpena na put oko svijeta.Plovili su rutom prema zapadu pre-noseći terete: Antverpen – Rt Horn –Valparaiso - San Francisko – Hono-lulu – Singapur – Bangkok – Hong-kong – Rt dobre nade – Plimut – Trst.U Trst su stigli 30. avgusta 1859. go-dine. Car Franjo Josip I odlikovaoje kapetana Visina bijelom poča-snom zastavom i viteškim krstom re-da Franje Josipa. Kapetan Ivo Visinumro je 1868. godine, devet godinanakon svog veličanstvenog puta.

Prvo izdanje knjige Plovidba kape-tana Iva Visina oko svijeta Pomorski

muzej je objavio 2009. godine. Drugo izdanje oveknjige, čije je štampanje okončano krajem 2015. jedopunjeno dodatnim sadržajima i ilustracijama kojesu autori u međuvremenu prikupili. Oba izdanja suštampana u NPC Gospa od Škrpjela - Perast.

Na kraju programa promocije, posjetioci su imalipriliku kupiti knjigu po promotivnoj cijeni.

(Više na strani 3)

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, MART 2016

U PALATI GRGURINA PROMOVISANO DVOJEZIČNO IZDANJE KNJIGEO PODVIGU SLAVNOG PRČANJSKOG MOREPLOVCA

U OVOM IZADNJU NAŠE PUBLIKACIJE PREDSTAVLJAMOPLAN RADA POMORSKOG MUZEJA U 2016. GODINI

Plovidba kapetana Iva Visina oko svijetadopunjeno izdanje na crnogorskom

i prvo na engleskom jeziku

Strane: 5, 6, 7 i 8

2 Jedra Boke - mart/2016.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruMart 2016. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Predsjednik Bugarske akademije nauka, akademik Stefan Vode-ničarov obišao je 22. marta Pomorski muzej Crne Gore u Koto-

ru. Posjeta gospodina Vodiničarova našem muzeju odvijala se u ok-viru njegove zvanične posjete Crnogorskoj akademiji nauka i um-jetnosti i Opštini Kotor.

U Pomorski muzej predsjednik Bugarske akademije nauka došaoje u pratnji akademika prof. Đorđa Borozana. Nakon obilaskamuzeja direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vu-jošević upoznala je uvaženog gosta iz Bugarske o saradnji naše in-stitucije sa srodnim institucijam iz bugarskog grada Plovdiva.

Gospodin Vodeničarov je tom prilikom izrazio zadovoljstvo zbogpostojanja takve saradnje i najavio da će u Crnoj Gori ponovo bitiu maju na skupu Crnogorske akademije nauka, te da će tom prilikomopet posjetiti i naš muzej kako bi prisustvovao otvaranju odjeljenjaBokeljske mornarice i prezentaciji filma o kolu Bokeljske mornari-ce koje je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.

Inače, akademik Vodeničarov je tokom boravka u Kotoru razgova-rao sa predsjednikom Opštine Kotor dr Aleksandrom Stjepčevićemi njegovim saradnicima. Kako je saopšteno iz Opštine, on je tomprilikom izrazio poštovanje prema gradu, i pohvalio trud koji se ula-že kako bi grad funkcionisao što bolje. Takođe, Vodeničarov je do-dao kako ga posebno raduje spoznaja da je Kotor grad kojem je mul-tikulturalnost veoma bliska, te da je primjer grada koji u takvim us-lovima funkcioniše kao savršena koherentna cjelina.

Akademik Vodeničarov je CANU posjetio 21. marta kada je imaorazgovore sa članovima Predsjedništva Crnogorske akademije nau-ka i umjetnosti, kojima je prisustvovao i njegova ekselencija Mla-den P. Červenjakov, ambasador Bugarske u Crnoj Gori. Tokomrazgovora je konstatovana saradnja dvije akademije u oblasti naukei predloženi novi vidovi bilateralne akademijske saradnje, saopšte-no je iz CANU nakon posjete Stefana Vodeničarova.

Predsjednik Bugarske akademije naukaPredsjednik Bugarske akademije naukaobišao Palatu Grgurina obišao Palatu Grgurina

Fotografije: S. Dabinović

POSJETEPOSJETE

Gosti u holuMuzeja: aka-demik SefanVodeničarov

(desno),mr MilevaPejaković

Vujošević iakademik

prof. ĐorđeBorozan

Govoreći o knjizi Plovidba kapetana Iva Visinaoko svijeta kustoskinja Pomorskog muzejaRadojka Abramović je, između ostalog rekla:

Knjiga je obogaćena novim raspoloživim arhiv-skim podacima koji su do sada bili nepoznati ši-roj čitalačkoj publici, dokumentacijom arhiva Luč-ke uprave Rose, podacima iz Godišnjaka (od 1854.do 1897. godine), korišćeni su i registri (Padova1985. godine autora Nikole Čolaka), kao i poda-ci Istorijskog arhiva Herceg Novi. Ono što ovoizdanje čini potpunijim i privlačnijim je i tekstobogaćen slikama luka 19. vijeka, pomorskimkartama, planovima i vedutama gradova od 1852.do 1859. godine. I kao kruna svega, knjiga je pre-vedena na engleski jezik... Smatram da je prevodVisinovog putovanja na engleski jezik veliki po-mak u približavanju podviga našeg kapetana širo-koj čitalačkoj publici na jeziku na kojem danaskomunicira cio svijet, jeziku jedne od najvećihpomorskih zemalja Evrope koja će ovom knjigomobogatiti svoju pomorsku literaturu neprocjenjivevrijednosti.

Gospođa Abramović je takođe dodala da je kape-tan Visin, nakon oplovljavanja svijeta postao slavan,te da je izvukao određen novčani dobitak od pro-daje utovara u Trstu ali da nije postao prebogat.

Prema predanju, Ivo Visin je, po povratku u rod-ni Prčanj, najprije bosonog otišao do Bogorodiči-nog hrama u brdu nad mjestom, zahvalio se Bogo-rodici, jer je smatrao da je za zasluge na moru, anajviše zato, jer se živ vratio u mjesto svog rođe-nja trebalo zahvaliti najviše Bogorodici Putevodi-teljici, kojoj se nebrojeno puta molio tokom čita-vog putovanja. Crkvi je poklonio nekoliko bogo-službenih predmeta, u knjizi se nalazi fotografijaornata, dar Iva Visina crkvi. Zatim se pozdravio sa

svojim najbližima, ali 40 godina na moru, živipečat koje je more utisnulo na njegov život, IvaVisina tjera u dalje poduhvate. Prodao je slavnibrik ,Splendido‘ 1860 g. i on se ponovnom proda-jom broda na Siciliji gubi sa spiska bokeljskihbrodova. Kupio je 1862. god. trojarbolni jedre-njak tipa bark Splendido. Da li je već popriličnostar i umoran kapetan Visin imao još neke ambi-cije i sa ovim brodom ne znamo, možda ga je sa-mo njegovo ime podsjećalo na sve one ružne, alii lijepe tenutke sa svog sedmogodišnjeg putova-nja. Kažu da je i pored svih teškoća prilikom pu-tovanja do kraja svog života rado prepričavaosvoj prijem kod kralja ostrva po dolasku u Hono-lulu, pošto je on prvi pod Austrijskom zastavomuplovio u ovu luku.

Bark Splendido je potonuo 1868. godine kodostrva Unije - Kvarnerski zaliv. Iste, 1868. godineumire i Ivo Visin, te izgleda da se i brod sudbono-snog imena Splendido vezao za život i smrt svogkapetana. Pokopan je na Prčanju, gdje je i rođen,ispred stare Bogorodičine crkve.

Što reći, sem da bi svi mi bili izuzetno srećniako bi nas već ovog ljeta neko od stranih posjeti-laca pitao: ,Gdje se u muzeju nalazi Visinov por-tret’ ili ,Da li znate kojim smjerom ćemo premaPrčanju da vidimo Visnovu rodnu kuću? Jedanmoj prijatelj mi je rekao da imate u prodaji knjiguna engleskom jeziku o proslavljenom putovanjukap. Iva Visina’, rekla je Radojka Abramović.

Kapetan Vjeko Radimir zahvalio se autorima kojisu prezentovali tekst u novoj obradi, kao i Pomor-skom muzeju Kotor na trudu da održi vezu sa po-morstvom. Radimir je publici približio Visinovepoteškoće i avanture tijekom plovidbe i obilaskamnogih luka diljem svijeta. Objasnio je i kako toizgleda ploviti nesigurnim morima.

3Jedra Boke - mart/2016.

PROMOCIJEPROMOCIJE

Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta ...Nastavak sa strane 1

Dolores Fabian voditeljica prezentacije knjige Plovidba kapetana Iva Visina oko svijetana početku programa; Kustoskinja Pomorskog muzeja Radojka Abramović i kapetan Vjeko Radimir

4 Jedra Boke - mart/2016.

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Dolazak suvog vremena majstor Pomorskog muzeja Vicko Milutin iskoristio je da obavi redovno pro-ljetno dotjerivanje Palate Grgurina. Vickov posao je zapravo uključio pituranje (i pripremu za to) prozorai vrata, a prije svega meta je bila prednja strana Palate koju tursti najprije uoče, ispred koje se najviše sli-kavaju i na koju najradije usmeravaju svoje fotoaparate. Novu pituru dobila su tako glavna ulazna vrataPalate, a zatim i bočna vrata sa obe strane čuvenog kotorskog zdanja. Osvježena su i oba vanjska prozo-ra u prizemlju, kao i prozori na drugom spratu. Vickovom kistu nije izmakla ni metalna zaštita na prozo-rima u prizemlju i prozorskim krilima ulaznih vrata, a bojom su osvježena i oba sidra, oba topa i fenjerispred ulaza u Palatu. Vicko je dotjerao i dva pomoćna stepeništa – ono u prizemlju i na prvom spratu.

Radovi su obavljeni pred katolički Uskrs.

Proljetno dotjerivanje Palate GrgurinaProljetno dotjerivanje Palate Grgurina

Pomorski muzej u martu je dobiojoš jednu vrijednu donaciju. Ovo-ga puta riječ je o dnevniku evden-cije brodskog tereta na brigantinuUbbidiente s kraja 18. i početka19. vijeka. Dokument je pisan naitalijanskom i na ćiriličnoj varijan-ti našeg jezika. Dragocjeni doku-ment darivao nam je dipl. ing. upenziji Nikola Seferović, velikiaktivista na zaštiti kulturnih doba-ra iz Morinja. Gospodin Seferovićsa suprugom Sonjom posjeto jenaš muzej XX. marta. Primopredajidokumenta prisustvovali su direk-torica Muzeja mr Mileva Peja-ković Vujošević, Tomo Bonić,dokumentarista, i Slavko Dabi-nović, bibliotekar.

Ovog aprila navršava se 75 godina od herojskog podviga Mila-na Spasića i Sergeja Mašere. Tim povodom u Tivtu će biti

upriličena prigodna proslava koja će imati nekoliko segmenata – sve-čana akademija, regata, literalni konkurs i izložba. Čast da realizujeizložbu, pored tivatske Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegro,pripala je i Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.U postupku utvrđivanja koncepcije i organizacije ove izložbe u

našem muzeju je u martu održano nekoliko sastanaka sa rukovo-diocem Zbirke pomorskog nasljeđa Draženom Jovanovićem. Tomprilikom je, pored ostalog, dogovoreno da izložba ima naziv Častnema cijenu, te da se otvori 16. aprila u 18 sati.Izložba će se održati u Zbirci pomorskog nasljeđa a naš muzej će

za te potrebe po prvi put ustupiti pramac razarača, Zagreb, koga supotopila dvojica narodnih heroja, kao i veliki broj predmeta veza-nih za period II svijetskog rata. Članovi Organizacionog odbora pro-slave ispred Pomorskog muzeja su mr Mileva Pejaković Vujoše-vić i Ilija Mlinarević, direktorica i kustos našeg Muzeja.Mi smo u martu organizovali posjete tivatskih srednjoškolaca, sa

naglaskom na podvig Spasića i Mašere. Odštampali smo i prigodnubrošuru: Razarač Zagreb u aprilskom ratu 1941. godine, autoraTomislava Grgurevića.

D o n a c i j aNikole Seferovića

Obilježavanje 75. godišnjice velikog podvigaObilježavanje 75. godišnjice velikog podviga

Nikola Seferović (lijevo), mrMileva Pejaković Vujošević,

Tomo Bonić i Slavko Dabinović

5Jedra Boke - mart/2016.

PLAN I PROGRAM RADA POMORSKOG MUZEJA U 2016. GODINI

Kako ćemo čuvati Bokeljsku kulturnu baštinu

(Nastavak na strani 6)

U ovom prilogu predstavljamo Plan i program rada Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru u2016. godini koji je usvojio Savjet muzeja na sjednici održanoj 24. februara 2015. godine. Kao i pret-hodnih godina ovaj dokument je okvirnog karaktera jer u toku godine se znatno dopunjuje određenim

manifestacijama čija se realizacija, u trenutku izrade Plana, iz raznih razloga ne može izvjesnije planirati.

Pomorski muzej će u 2016. godini prvenstvenoobavljati poslove iz djelokruga svog rada na os-novu Zakona o muzejskoj djelatnosti, Odluke oorganizovanju Javne ustanove Pomorski muzejCrne Gore i Statuta Muzeja. Riječ je o sljedećimposlovima:

n Stručno će se obrađivati, izučavati i prezentiratikulturna baština pomorske prošlosti Boke Kotorske.

n Nastaviće se:Ø stručna obrada muzealija po savremenim

metodološkim principima; Ø rad na tematskim zbirkama: istorijsko-umjetni-

čkoj, pomorsko-tehničkoj i etnografskoj;Ø rad na formiranoj i kvalitetnoj foto dokumen-

taciji; Ø stručna obrada i obogaćivanje bibliotečkog

fonda koji posjeduje 17. 000 bibliografskih jedi-nica; Ø stručna obrada dokumenata Ø rad u izdavačkoj djelatnosti.

n Obavljaće se i terenski rad; obavljaće se pos-lovi matičnog muzeja; nastaviće se sa konzerva-torsko-restauratorski tretmanima muzejskih pred-meta, a realizovaće se i brojni programi i projektikoji će imati za cilj promovisanje muzejske dje-latnosti i prezentovanje Pomorskog muzeja.

n U 2016. godini, u Muzeju će biti promovisa-na djela kako autora iz Boke Kotorske tako i izokruženja. U saradnji sa Ministarstvom kulture iMinistarstvom prosvete, radiće se na realizacijiprojekta koji još uvijek nije realizovan, a koji imaza cilj da se u školama uvede izborni predmetKulturno nasljeđe, kako bi se učenicima predočioznačaj kulturne baštine Crne Gore.

n Takođe, u 2016. godini, zaposleni će uzetiučešće u radu naučnih skupova, seminara, na iz-radi normativnih akata vezanih za kulturu. Plani-rane su i aktivnosti usmjerene na edukaciji kon-zervatora i restauratora kroz umjetničke radionice.Kustosi će nastaviti rad na reviziji i revalorizacijimuzejskih predmeta kako onih koji su izloženi ta-ko i eksponata u depou, kao i donacijama većegbroja predmeta protekle godine.

n Stručna obrada predmeta, dokumenata ibibliografskih jedinica:

Ø iz istorijsko-umjetničke zbirke obradiće se 60predmeta;Ø iz pomorsko-tehničke zbirke 170 predmeta;Ø iz etnografske zbirke 120 predmeta;n U 2016. godini otkupljivaće se i oko 150 ar-

hivska dokumenta koji će biti memorisani u do-kumentacionom centru. Biće obrađeno oko 250novih bibliografskih jedinica dobijenih putempoklona, razmjene i kupovine.

Matična djelatnost

Pomorski muzej Crne Gore nastaviće da obavljai poslove matičnog muzeja tokom 2016. godine,koji su mu povjereni Odlukom Vlade iz 2012. go-dine (Odluka o organizovanju Javne ustanove Po-morski muzej Crne Gore Sl. list CG br. 16/12 od20.03.2012. godine). U tom smislu, Muzej će idalje nastaviti da pruža stručnu pomoć na poslo-vima evidentiranja muzealija i otkupa u Zbirci po-morskog nasljeđa u okviru Porto Montenegra uTivtu, kao i Kotorskoj Biskupiji odnosno Muzejusakralne umjetnosti i Muzeju grada Perasta, Sve-tištu Gospe od Škrpjela i drugim srodnim institu-cijama na prostoru od Herceg Novog do Ulcinja.

Restauracija i konzevacija muzejskih predmeta

n U 2016. godini, konzervatorski će se tretiranipredmeti iz stalne muzejske postavke, koji će bitiizloženi u okviru planiranih međunarodnih i te-matskih izložbi. U vezi istoga podnijet je zahtjevza saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobarasa Cetinja. Na osnovu dobijene dozvole u kon-zervatorskoj radionici preventivno će se konzervi-rati i restaurirati sljedeće slike koje nisu obuhva-ćene proteklom revalorizacijom:Ø Uljana slika jedrenjaka Mio kepetana Vicka

Vrankovića, kopija zavjetne slike prikazane uoluji. Dimenzije 46x62 cm;Ø Uljana slika Tartana iz 1784. godine prikaza-

na u oluji. Dimenzije 40x62 cm;Ø Uljana slika parobroda Vojvodina. Dimenzije

40x27 cm;Ø Uljana slika barka Giorge Meticke kapetana

Viskovića iz 1837. godine. Dimenzije 40x60 cm;Ø Uljana slika jedrenjaka Belfast, kopija po ori-

ginalu. Dimenzije 75x63 cm;Ø Uljana slika Jedrenjak kapetana Burović u

oluji, nepoznati autor. Dimenzije 50x63 cm;

Ø Uljana slika Brigantin brik u oluji, nepozna-ti autor. Dimenzije 40x63 cmØ Uljana slika parobroda Bistrica, nepoznati

autor. Dimenzije 30x40 cm.U konzervatorskoj radionici uradiće se konzer-

vatorski projekat: Konzervacije i restauracije sakonsolidacijom novim platnom (hladnom meto-dom kola di pastom) dvije slike:Ø Vojvodina, dimenzije 40x27 cm;Ø parobrod Bistrica, nepoznati autor, dimenzije

30x40 cm;Za ostale slike u konzervatorskoj radionici uradiće

se konzervatorski projekat za: konzervatorsko čiš-ćenje slika, rašpanovanje starog slijepog blind rama,kao i našpanovanje na novi blind ram kajlama, ski-danje starog laka, odmašćivanje slika, nanošenjepolisaža kao i svih oštećenja i retuša, otklanjanjebora na rubovima slika, nanošenje novog zaštitnogsloja laka, kao i stavljanje novog ukrasnog rama.

Osim konzervacije slika, uradiće se preventivnakonzervacija i restauracija sljedećih predmeta:Ø jednog velikog lučkog ferala;Ø dva mala ferala;Ø dva jatagana; Ø jednog bajoneta.

n Za potrebe putujućih izložbi preventivno ćese konzervirati i restaurirati određeni instrumenti,modeli brodova, a uradiće se i preventivne mje-re u okviru redovne djelatnosti.Potrebna sredstva 5.000,00 eura.Obrazloženje: Pomorski muzej kao kulturna

institucija održava kulturno blago kroz preventiv-ne konzervatorske zahvate kako bi se očuvaoidentitet predmeta koji predstavljaju važan seg-ment pomorske prošlosti. S druge strane stručnja-ci – konzervatori (u Muzeju dva diplomirana kon-zervatora) pružaće pomoć i drugim institucijamasa prostora Boke Kotorske uz saglasnost Upraveza zaštitu kulturnih dobara.

Terenski rad

U interesu očuvanja i spriječavanja otuđenjakulturnog blaga Boke Kotorske, odnosno spriječa-vanja nekontrolisanog odnošenja sa prostora ko-jem istorijski pripada, tokom 2016. godine nasta-viće se rad na terenu, koji podrazumijeva otkupvrijednih predmeta, etnografskih predmeta kao ipredmeta iz pomorsko-tehničke zbirke, posebnootkup signalnih zastava kao jednog od važnihpredmeta koji na najbolji način prezentuje pomor-ski zanat i pomorska pravila, kako u prošlosti, ta-ko i danas u modernoj plovidbi. Očekujemo daće se i u 2016. godini nastaviti praksa doniranjaodređenih predmeta koja se održava zahvaljujućipregalaštvu zaposlenih, a na osnovu čega je ujavnosti prepoznata vrijednosti i značaj, ne samokulturnog nasljeđa Boke Kotorske, već i značajPomorskog muzeja Crne Gore.

n Nastaviće se prikupljanje starih fotografijagradova, starih sakralnih objekata, palata, cijelogprimorja u cilju da se privatna foto dokumentaci-ja približi muzeju koji će fotografije digitalizovatii sačuvati kao trajan dokument. Terenski rad je veoma značajan segment muzej-

ske djelatnosti jer brzi tempo života učinio je danestaju vrijedni predmeti, da se gubi značaj i važ-nost običaja kao važan segment nematerijalnekulturne baštine po kojima je Boka prepoznatljivai zauzima vidno mjesto na prostoru Crne Gore.Terenskim radom vršiće se i otkup vrijednih pred-meta sa prostora Boke Kotorske, a posebno tokomsajmova antikviteta koje organizuje Pomorskimuzej u saradnji sa NVO Antika.

n Nastaviće se prikupljanje nematerijlane kult-urne baštine kao važan segment kulture, sakuplja-nje izvornih klapskih pjesama, običaja, događaja.

Potrebna sredstva: 6.000,00 eura.Obrazloženje: Svakim danom se sve više vrši

nekontrolisano otuđivanje vrijednih predmeta naprostoru Boke Kotorske koji svjedoče o bogatojistoriji ovog područja. S obzirom da se to trebaspriječiti (što je rađeno i u proteklom periodu -tokom 2014-2015. godine), planira se nastavakotkupa i u 2016. godini. Otkupom vrijednihpredmeta obogaćuju se muzejske zbirke s jednestrane, a sa druge strane, zadržava se identitetpoznatih porodica u institucijama kulture, odno-sno u muzejima.

Planirane izložbe

Bogatu kulturnu baštinu Pomorski muzej želi ihoće da prezentira kako u našoj zemlji, tako i uinostranstvu i u tom pogledu u 2016. godini, pla-nirana je realizacija niza značajnih projekata -izložbi i to:

n Projekat-izložba: Radni naziv Dobri ljudi obo-gatili muzej (2005-2015. godina) koja će seorganizovati u prostorijama Pomorskog muzeja.Potrebna sredstva: 3.000,00 euraObrazloženje: Tokom proteklih 10 godina od

2005. do 2015. godine, zahvaljujući određenombroju donatora, Pomorski muzej obogatio je svojfond sa preko 300 vrijednih predmeta. Poklonjenipredmeti vezani su za pomorsku tematiku, kaošto su predmeti kapetana Nikole Zeca, gospodi-na Milana Sbutege, gospođe Nade Radimir,gospodina Bojana Bernarda, porodice Tripko-vić, gospođe Nedeljke Temali, kao i predmeti izetnografskog opusa, a koji se odnosi na stari nam-ještaj, pokućstvo, narodnu nošnju, ordenje. Zbogograničenog izložbenog prostora nemoguće je bi-lo izložiti sve poklonjene predmete pa je iz tih ra-zloga potrebno napraviti posebnu tematsku izlož-bu u znak zahvalnosti donatorima. Izložbu će pra-titi bogato ilustrovani katalog u kome će se naćibiografija svih donatora pomenutih predmeta.

6 Jedra Boke - mart/2016.

n Projekat-izložba: Brod Boke Kotorske u le-gendama, antici, slikama i modelima je putu-juća izložba, a biće postavljena i u Pomorskommuzeju povodom 21. novembara Dana opštineKotor.Obrazloženje: Mnogi pisci ispisali su značajne

i lijepe legende o brodu i njegovom značaju krozrazličito vrijeme od antike do danas, uz lijepu pri-ču idu umjetničke slike poznatih autora koje krasezidove, ne samo Pomorskog muzeja već i privat-nih kolekcionara, koje bi bile posuđene za pome-nuti projekat. Takođe, kao sastavni dio izložbe bi-li bi izloženi najstariji modeli brodova koji su plo-vili zalivom Boke Kotorske (liburna, trijera, šam-bek, brik, barkola). Pomenutu izložbu pratio bi ibogato ilustrovani katalog, urađen na dva svijet-ska jezika, budući da je riječ o putujućoj izložbi.Potrebna sredstva: 4.000,00 eura.

n Projekat-izložba: Palate Kotora i Perastaokom umjetničkog fotografa koja će biti pos-tavljena za Međunarodni dan muzeja 18. majakroz manifestacija Muzej, mladost, muzika. Ovaizložba će takođe biti putujuća jer će biti postav-ljena u gradovima Boke, prvenstveno u Perastu,Tivtu i Herceg Novom, kao i na sjeveru CrneGore.Obrazloženje: Foto izložba Palate Kotora i Pe-

rasta organizovaće se u saradnji sa Muzejom gra-da Perasta čime će se potvrditi da dvije kulturneinstitucije sarađuju veoma uspješno na polju kul-ture sa željom da pokažu značaj i vrijednost sak-ralnih objekata na jedinstvenom prostoru Boke.Izložbu će pratiti katalog bogato ilustrovan foto-grafijama palata nekada i sada iz foto dokumen-tacije koju posjeduju Pomorski muzej, Muzej gra-da Perasta, kao i privatni vlasnici.Potrebna sredstva: 2.000,00 eura

n Projekat-izložba: Enterijer – kužina bokelj-skih kuća koja će biti postavljena prvo u Pomor-skom muzeju, a zatim u kulturnim institucijamasjevera Crne Gore.Obrazloženje:Po prvi put izvršiće se istraživanje enterijera ku-

žina bokeljskih kuća koja će obuhvatiti kotorsku itivatsku opštinu, popisaće se preostalo staro po-suđe koje će biti i izloženo sa jedne strane, sadruge strane, napraviće se i plan otkupa za rije-tko posuđe koje su pomorci donosili sa svojih du-gih putovanja, a koje bi upotpunilo etnografskuzbirku muzeja. Za ovaj projekat neophodno jeizvršiti fotografisanje, uraditi intervjue i napravititlocrte izgleda prostora kužine bokeljskih kuća.Kao i prethodne izložbe, i ovu izložbu će pratitibogato ilustovani katalog.Potrebna sredstva: 3.000,00 eura.

n Projekat-izložba: Pomorstvo Krka kroz vri-jeme je projekat koji će biti realizovan zajednosa institucijom Centar za kulturu Grada Krka.

Izložba će biti postavljena u Pomorskom muzeju.Potrebna sredstva: 3.000,00 eura.Obrazloženje: Saradnja Centra za kulturu Gra-

da Krka i Pomorskog muzeja nastaviće se i tokom2016. godine kroz međunarodnu kulturnu sara-dnju Hrvatske i Crne Gore, koja je započeta 2011.godine. U tom pravcu planira se izložba Centraza kulturu Grada Krka Pomorstvo Krka kroz vrije-me, čija bi realizacija bila za vrijeme godišnjiceLepantske bitke (1571. godine), jer ovaj istorijskidogađaj povezuje dva grada Krk i Kotor (u Lepan-tskoj bici učestvovala je galija Sv. Tripun iz Ko-tora i galija Cristo Ressussitato sa Krka).

Izdavački projekti

n Iz štampe će izaći drugi dio edicije Godiš-njak, dvobroj 59 i 60.Potrebna sredstva: 6.000,00 euran Izrada Bibliografija članaka iz Godišnjaka

I-LX.Potrebna sredstva: 2.000,00 euran Izrada mini publikacije istorijsko-umjetničke

zbirke koja bi ujedno bila i jedna vrsta vodičakroz istorijsko-umjetničku zbirku Pomorskog mu-zeja Crne Gore. Brošura bi bila štampana na dvajezika - crnogorskom i engleskom. Potrebna sredstva: 1,000,00 euran Nastaviće se započeti projekat izdavanja mje-

sečne publikacije Jedra Boke sa ciljem da se pri-kažu sve aktivnosti vezane za rad Pomorskog mu-zeja, kao i aktuelna dešavanja u oblasti pomorstvau Boki Kotorskoj.Potrebna sredstva: 4.000,00 eura.

Drugi projekti

nVodič pomorskog muzeja Crne Gore na Brajevom pismu.

Potrebna sredstva: 4.000,00 eura.Obrazloženje: Brajevo pismo predstavlja ele-

mentarnu rehabilitaciju slijepih i visoko slabovi-dih osoba. Ovim projektom se omogućava slije-pim i visoko slabovidim osobama da se po prviput upoznaju sa bogatom pomorskom istorijomCrne Gore i kao takav značajan je za razvoj kul-turne baštine Crne Gore. Promocija vodiča na Bra-jevom pismu organizovala bi se i u drugim crno-gorskim gradovima u dogovoru sa organizacijamai institucijama za slijepe i slabovide osobe.

n Film Najstarija kotorska kafana Dojmi kroz vrijeme.

Potrebna sredstva: 3.000,00 eura.Obrazloženje: U Kotoru je postojala kafana ko-

ja je podignuta 1862. godine, a koja je dobila imepo čovjeku koji je želio da na prostoru ispred gla-vnih gradskih vrata podigne objekat u kome će sesastajati i zabavljati građani Kotora i gosti grada.Prezime čovjeka koji je to želio je bilo gospodinDojmi, a objekat je tokom minulih vremena imaodogradnju, da bi 1979. godine u katastrofalnom

7Jedra Boke - mart/2016.

8 Jedra Boke - mart/2016.

zemljotresu kafana autentičnog izgleda bila sruše-na i na istom prostoru se podigla nova modernakafana. Kroz priču starih fotografija napravio bi sefilm uz originalnu muziku iz tog perioda kojim bise približila važnost objekta u kojoj je bilo dogo-vora i pogovora a film bi bio trajan dokument. Usaradnji sa vlasnikom današnjeg objekta-kafane isa privatnicima koji posjeduju stare fotografijenapravio bi se gore pomenuti film.

n Radionica za izradu zlatoveza.Potrebna sredstva: 1.000,00 eura (sopstvena

sredstva).Obrazloženje: S obzirom da je Pomorski muzej

tokom 2015. godine organizovao radionicu izra-de brodova, tokom 2016. planira radionicu za iz-radu zlatoveza. Ovom aktivnošću Pomorski muzejželi da pokaže da je grad Kotor bio nekada poz-nat po zanatskim vještinama. U radionicu bi biliuključeni učenici osmogodišnjih škola, kako biim se prezentovala ljepota i značaj ove radinosti.

n U 2016. godini nastaviće se saradnja Pomor-skog muzeja i NVO Antika organizovanjem Saj-ma antikviteta.Potrebna sredstva: 500,00 eura (sopstvena

sredstva).

Adaptacije

n Adaptacija odjeljenja Pomorstvo XX vijeka iodjeljenja Pomorsko školstvo. Obrazloženje: Adaptacija ova dva odjeljenja je

planirana u cilju bolje prezentacije bitnog segmen-ta u pomorskoj istoriji Boke i Crne Gore. U okvi-ru tog projekta planirane su slijedeće aktivnosti:Ø Izrada i uramljivanje fotografija bitnih ličnosti

za razvoj pomorskog školstva Boke i Crne GoreØ Izrada mape Boke Kotorske sa označenim

lokacijama Pomorskih škola kroz istoriju.Ø Izrada i postavljanje table sa oglednim primje-

rima mornarskih čvorova.Potrebna sredstva: 3.000,00 eura.

n Adaptacija entografskog odjeljenja.Obrazloženje: Zahvaljujući donatorima Pomor-

ski muzej je došao u posjed većeg broja portretaveoma interesantnih sa etnografskog stanovištapošto svjedoče o načinu odijevanja u različitimvremenskim periodima. Istovremeno na njima supredstavljene ličnosti koje su Bokelji ili su vezaniza Boku kao svoj uži zavičaj. Postavljanjem tihportreta na zidu koji bi krasio etnografsko odjelje-nje dobili bi, zapravo, svojevrsni vremeplov kojibi govorio o načinu odijevanja Bokelja i Crnogo-raca sa ovog područja kroz vjekove, a uporedo sanačinom odijevanja i atributima njihovih zvanja,portreti bi ukazivali i na profesije portretisanih,koji su inače pripadali visokom građanskom slojuili aristokratiji. Potrebna sredstva: 2.000,00 eura.

Kapitalne aktivnosti

Kada je riječ o kapitalnim projektima u 2016. go-dini Pomorski muzej će realizovati zajedno sa Mi-nistarstvom kulture, kao i iz sopstvenih prihodaslijedeće projekte:

n Gradnja pomoćnog stepeništa.Potrebna sredstva: 10.000,00 eura.Obrazloženje: Pomorski muzej Crne Gore

smješten je u jednoj od najljepših palata iz XVIIIvijeka u Kotoru koja je sanirana poslije zemljotre-sa. Međutim, izvođači nijesu uradili po standard-nim propisima pomoćno stepenište koje svakimdanom sve više propada i oštećuje samu palatu.Potrebno je hitno intervenisati kako bi se stepeni-šte stavilo u funkciju prvenstveno zbog turista injihove sigurnosti u objektu.

n Farbanje fasadnih škura i izrada novihbalkonskih vrata.

Potrebna sredstva: 3.000,00 eura (sopstvenasredstva).Obrazloženje: S obzirom da je Pomorski muzej

smješten u jednoj od najljepših baroknih palata ida je potrebno stalno održavanje same palate,tokom 2016. godine planira se farbanje fasadnihškura i izrada novih balkonskih vrata.

Prostor i oprema

n Nabavka i postavka LCD ekrana, nabavkavitrina za šest modela motornih brodova,kao i nabavka veće vitrine za maketu brodaKotor koju je poklonila brodarska kompanijaDabinović.

n Nabavka tri nova kompjutera za potrebekustosa i administracije.Potrebna sredstva: 6.000,00 (3.000,00 Mini-

starstvo + 3.000,00 iz sopstvenih sredstava)Obrazloženje: Obzirom da Pomorski muzej

posjeduje stare kompjutere nabavljene prije petgodina potrebno je nabaviti tri nova kompjutera.

n Nabavka nove telefonske centrale.Potrebna sredstva: 2.000,00 eura (1.000,00

Ministarstvo + 1.000,00 iz sopstvenih sredstava)Obrazloženje: Postojeća telefonska centrala

postoji još od sanacije muzeja 1984. godine i usvakom pogledu je dotrajala. Neophodno jenabaviti novu jer bez telefonske komunikacijeinstitucija ne može dobro da funkcioniše.

Gore navedeni planovi i projekti koji su planira-ni za 2016. godinu realizovaće se finansijskimsredstvima Ministarstva kulture, kao i sopstvenimsredstvima.

9Jedra Boke - mart/2016.

2016Zimski karnevalPOVORKA MASKI - SPALJIVANJE ŠOTOKUCINA NIŠTAVIĆA

TRADICIJATRADICIJA

Završna manifestacija tradicionalnog zimskogkarnevala u Kotoru i ove godine je zbogkišnog vremena, umjesto posljednje nedje-

lje prethodnog mjeseca (23. februara), održana uodloženom terminu, to jest 13. marta.

Po tradiciji, i ovogodišnji Zimski karneval obilje-žili su povorka maski, suđenje i spaljivanje karne-vala Šotokucina Ništavića, krivca za sve neda-će Kotorana u protekloj, 2015. godini, počev odžičare, aktuelne gradske pijace Markata, sportskedvorane, zimskog bazena, Luke Kotor, sa poru-kom da se Kotor neće seliti u Podgoricu…

No, prije splajivanja krnja, glavnom gradskomulicom pored gradskih bedema prodefilovala ješarolika karnevalska povorku u kojoj su bili gostisa Korčule – Vela Luke, Argentine i Podgorice –Romski obrazovni fond, grupa iz kotorskog Resur-snog centra, brojne grupe najmlađih iz kotorskihvrtića i osnovnih škola, mažoretke iz Kotora, Bud-ve i Herceg Novog, trombonjeri iz Đenovića, uzzvuke gradskih muzika Kotora i Đenovića. Povor-ku je predvodio kapo kotorskog karnevala LukaKnezović. A kada je povorka završila defile, Ko-torski Slamni sud je na Macelu održao suđenjeŠotokucinu Ništaviću i donio presudu.

Kako se čulo u optužbi, Ništavić je kriv za slje-deće:

Što se oburdao semafor na zimski bazen i što jeiskočio nekakvi sumpor iz vode od koga ti dođestrangušat. Što je povjerovao ministru od turizmakoji je obećao da ćemo imat četiri otela do Novegodine, a nije špjegao koje, a ni Fjord još nije ala-vija potonuo. Što nije potegnuo žice na ovu žiča-ru, što je obećao da će učinjet onoga ljeta prijepasane godine, pa se furešti pentraju po bedemi-ma kao oni prijtelj od Tarzana, ma ne onoga iz pu-litike. Što je puštio da kineški stubovi od elektrikene svijetle kad se naoblači, nego je škureca višenego prije na treći put, u Dobrotu osobito, pa lam-padinama svijetlimo. Što je učinio da voda svakihdeset dana nije za piće, a i kad jest, ne preporučase i što će nam intanto, opet krešit. Što se na ka-nalizaciju priključuju na svu prešu, priforcalo jeod velike nužde. Što ništa nije učinio pa će kotor-ski porat, kako zbore, pasat za Podgoricu zajednosa morem i vaporima, suvenirnicama i lumbrela-ma od kafeterija. Fo

togr

afije

: Rad

io B

oka

new

s

Branilac pak misli da kotorski krnevao nije kriv nipo jednoj tački optužnice. On je rekao sljedeće:

Samo znate bruntulat kad se nabumbite i takood krnevala do krnevala, oliti od prvoga vaporado zadnjega u novembar. Ma nijeste bili kapacida pružite jezik kad su lužu zapatali i ogradili po-sred nje zgrade, ni kad je ,Jugopetrolje' pasao ća,kad se Arhiv i Zavod od monumenta prepolovio iviše nijesmo konteni od svojega na svoje. Sad stenašli sudit i zborit mu svašta zašto je jado kriv izašto nije. I on jadan jedini da bude za sve kriv?Nije i nemojte se igrat da ve kaštiga Bog.

Za tri najbolje karnevalske grupe proglašene susljedeće grupe: Prvu nagradu osvojila je karne-valska grupa Nije preša sa Karuselom, drugu jedobila grupa Karampana 1 za Retro ton, dok jetreća nagrada pripala karnevalskoj grupi šarenihLutkica za kreaciju Za dešpet. Svečana dodjelazahvalnica i nagrada najboljim karnevalskim gru-pama održana je 15. marta u Kulturnom centruNikola Đur-ković u Kotoru, koji je bio organi-zator ovogodišnjeg karnevala, uz suorganizacijuTurističke organizacije Kotor i pokroviteljstvo Op-ština Kotor. Fešta se nastavila na glavnom grad-skom Trgu od oružja koncertom splitske pjevači-ce Danijele Martinović.

Ovogodišnje zimske karnevalske svečanosti supočele 13. februara.

10 Jedra Boke - mart/2016.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a ne

ws

Iz štampe je početkom marta izašao novi brojhumorističko-satiričnog lista Ćakulona sa

sljedećim obavještenjem redakcije: Bilo kojievropski grad ne čine njegovi stanovnici,nego njihov duh. Po njemu neki gradovi

postaju patetični, racionalni, melanholični,gordi, sujetni, a rijetko vedri i duhoviti. SviKotorani su imali više nego sreće da su serodili, ili da žive u gradu sa slobodnim,

vedrim i nadasve humorističkim duhom. Tajčarobni kotorski duh ostao je neuništiv od

antike do dana današnjeg. Preživio je razneokupacije, totalitarne režime, imperatore,

careve, kraljeve, diktatore, fašizam i komuni-zam. Kotorski duh je ostao samo i neponov-ljivo kotorski. Veni Napoli e poi mori, VeniCattaro e poi vivi (Vidi Napulj i umri,Vidi

Kotor i živi). Taj i takav kotorski duh sada sepokušao cenzurisati i staviti pod apsolutnu

kontrolu. I to od koga? Beznačajih poltrona,sitnih špijunčića i jednog đirašola – slugesvakog režima, a uvjek vladajuće partije.

TRADICIJATRADICIJA

Grupa Nije preša

Grupa Karampana 1

Grupa Za dišpet

11Jedra Boke - mart/2016.

Kruzer FTI Berlin u Luci Kotor 10. marta

Uplovljavanjem njemačkog kruzera FTI Berlin dužine 140 metara, od 9.570 bruto-tona, sa 177članova posade, u Kotoru je 3. marta počela ovogodišnja glavna nautička sezona. Kako je to bio

prvi veći putnički brod koji je ove godine stigao u luku podno zidina Starog grada preduzećeLuka Kotor a.d. je za njegovih 379 putnika priredilo tradicionalnu dobrodošlicu, počastivši turistepriganicama i suvim smokvama. Nažalost nautička sezona je otvorena u danu kada je padala obil-

na kiša, ali putnicima sa Berlina to nije bila prepreka da prošetaju ulicama Kotora i obiđu Starigrad. Berlin je ovog mjeseca uplovljavao još tri puta: 10, 19. i 28. marta. Pored redovnih

izletničkih brodova Athena (8/9, 19/20. i 29/30.) i Artemis (13/14. i 23/24.) u martu su dolazili ikruzeri Viking Star (21.) i Costa Mediteranea (28.). Inače, prema potvrđenim najavama stranihkompanija, u Kotor će ove godine uploviti skoro 440 velikih i manjih kruzera sa skoro pola mili-ona putnika. To bi ovu sezonu trebalo učiniti najuspješnijom u istoriji preduzeća Luka Kotor a.d.

Fotografija: S. Dabinović

Pomorstvo u KOTORU danas

Costa Mediteranea i FTI Berlin 28. marta

Fotografija: S. DabinovićFotografija: Zdenka Jovanović

Fotografija: Bokanews Fotografija: Bokanews Fotografija: Bokanews

FTI Berlin 3. marta dolazi u Kotor FTI Berlin 3. marta u Luci Kotor

FTI Berlin 3. marta u Luci Kotor FTI Berlin 3. marta u Luci Kotor FTI Berlin 3. marta u Luci Kotor

QpnpstuwpCONDURA CROATICA (kondurahrvatska) je hrvatski obalni trgova-čki i ratni brod ili brodica na veslai jedra, osobito raširena u IX. i X. st. Bila jevitka, imala je obli pramac, uzdignutu krmute jedan do dva jarbola s križnim jedrimakoja su se podizala u slučaju povoljnogvjetra. Mogla se izvući na kopno, teiznenada napasti mnogosporije velike trgovačkebrodove. Veća konduraimala je posadu od 20 lju-di (10 do 12 veslača), amanja od 10 ljudi (do 8

DOBROTSKI jedrenjak, brigantin Il Vigore pod zapovjedništvom kapetan Luke Janoševića, u martu 1834.godine, našao se u velikoj pogibelji i stradao uz obalu Sicilije, kod Sirakuze. Utopili su se kapetan i devet čla-nova posade (s prosječnom starošću od 28 godina). More je na obližnjoj plaži izbacilo tijela mornara i dije-

love broda. O tom događaju postoji arhivski zapis.Za takvu sudbinu brigantin Il Vigore kao da je bio predodređen jer se tačno deset godina prije fatalnog doga-đaja, 15. marta 1824. godine, isti brod pod zapovjedništvom kapetana Bogdana Radimira, našao u sličnoj

velikoj pogibelji, zahvaćen jakim udarima sjevernog vjetra, isto uz obalu Sicilije, tog puta kod Palerma. Brig il Vigore Com dal Cap Diodato Radimiri trovandosi li 15 Marzo 1824 satto la Costa di Cecilia

essendo in grande Borasca fece Voto alla B V e si salvo in Rada di Palermo, zapisano je na votivnoj sliciIl Vigore koju je kapetan Radimir po povratku doma darivao crkvi Sv. Mateja u Dobroti. On je tako ispunio

zavjet koji je posada broda uputila Blaženoj Djevici te doživjela spas. Kapetan Bogdan Radimiri (1780. - 1837.) navodi se u dvama arhivskim spisima, 1823. i 1829. godine i kao

vlasnik ovog brigantina, zabilježio je vrsni poznavalac bokeške maritimne istorije Željko Brguljan.

no to no

ma ne

Bokeška mari t imna prošlost

Rječnik

Brigantin Il Vigore zahvaćen olujom; nepoznati autor,1824; akvarel na papiru; Dobrota, župna crkva sv. Mateja

veslača). Prema KonstantinuPorfirogenetu, za kralja To-

mislava, hrvatska trgovačka mor-narica posjedovala je oko 100 kon-dura, na kojima su hrvatski trgovci

plovili neretljanskim vodama i Jadra-nom sve do Venecije. Dvije brodice duge7 i 8 m, pronađene 1966. na ulazu u nin-

sku luku, smatraju se kondurama idatiraju iz XI–XII vijeka. U XIII i

XIV vijeku bila je poznata dubro-vačka kondura, srednje veličine s

dva jarbola s latinskim jedrima i 50 čla-nova posade.