Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2017...Mr Mileva Pejaković Vujošević, dosadašnja direktorica Pomorskog Muzeja Crne Gore Kotor, odlazi

Dugogodišnjapriznata di-

rektorica Pomor-skog muzeja Cr-ne Gore u Koto-ru mr MilevaPejaković Vu-jošević počet-kom maja otišlaje sa te funkcije uzasluženu penziju. Čelnu pozici-ju, širom svijeta poznate, kotor-ske muzejske institucije preuzeoje diplomirani pravnik Andro Ra-dulović, do ove promjene direk-tor OJU Muzeji Kotor i član Sav-jeta našeg muzeja.Odluku o razrješenju dužnosti

gospođe Pejaković Vujošević iimenovanju gospodina Radulovi-ća za novog direktora JU Pomor-ski muzej Crne Gore Kotor donje-la je 28. aprila Vlada Crne Gorečija je to zakonska nadležnost u

odnosu na svejavne ustanovečiji je državaosnivač. Odlukaje stupila u dej-stvo 3. maja. Prema obrazlo-

ženju iste odluke,Andro Radulovićje imenovan za

direktora Pomorskog muzeja napredlog Ministarstva kulture CrneGore, koje je, između ostalog, oci-jenilo da je Radulović u skladu sazakonom, savjesno i odgovornorukovodio i koordinirao poslovimamuzejske djelatnosti, te da je, obav-ljajući iste, pružio značajan dopri-nos efikasnim radom i zalaganjem. Predlog Ministarstva temelji se na

članu 47. Zakona o kulturi i člana8. stav 1. Odluke o organizovanjuJU Pomorski muzej Crne Gore.

(Više na strani 3)

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, MAJ 2017

PROMJENA NA ČELNOJ POZIJI POMORSKOG MUZEJA

Mr Mileva Pejaković Vujošević

NOĆ MUZEJA 2017U POMORSKOM MUZEJUNovi direktor Andro Radulović

penzija za mr Milevu Pejaković Vujošević

Andro Radulović

Povodom promjene direktora naše institucije Savjet Pomorskog mu-zeja Crne Gore održao je 19. maja XI sjednicu u tekućem sazivu

na kojoj su članovi upoznati sa Odlukom Vlade Crne Gore o razrješe-nju dužnosti dosadašnje direktorice mr Mileve Pejaković Vujošević

i imenovanju Andra Radulovića za novog direktora. Gospođa Pejaković Vujošević najtoplije se zahvalila Savjetu na

dobroj saradnji i konstruktivnim savjetima koji su doprinjeli boljemradu Pomorskog muzeja. Novoimenovani direktor Andro Radulović jerekao da će biti od koristi da dosadašnja direktorica ostane aktivna uslužbi Muzeja, te je na njegovu inicijativu Savjet donio odluku da semr Pejaković Vujošević angažuje na realizaciji međunarodnih proje-

kata naše institucije i za izradu Monografije o Muzeju. Savjet je takođe prihvatio predlog direktora Radulovića da se Mini-

starstvu kulture Crne Gore proslijedi na saglasnost da se gospođa Pe-jaković Vujošević imenuje za člana Savjeta umjesto njega.

Sjednica Savjeta Pomorskog muzeja

PREDSTAVILI PREDSTAVILI SMO KAPITALNOSMO KAPITALNODJELO JOVANADJELO JOVANAMARTINOVIĆAMARTINOVIĆA

(Strane 4, 5, 6 i 7)

IZLOŽBA

OTRANTO 100OTRANTO 100

Povodom stogodišnjice Ot-rantskog baraža i Prvog Svjet-skog rata, Pomorski muzejCrne Gore Kotor i društvoJadransko more iz Budimpeš-te organizovali su izložbufotografija.

(Strane 8 i 9)

Naš muzej i OJU Muzeji Ko-tor izdavači su knjige Soci-jalno-ekonomska struktu-ra društva u Kotoru prvepolovine XIV vijeka. Knjigusmo predstavili 20. maja.

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruMaj 2017. godine

Direktor Pomorskog muzejaAndro Radulović

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Danijela Nikčević

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe.

2 Jedra Boke – maj/2017.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeNJUZLETER POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE Ministarstvo kulture Crne Gore pozvalo je zainteresovane akte-

re iz oblasti kulture i kulturne baštine da se u periodu od 25.do 30. septembra tekuće godine uključe u obilježavanje međuna-rodne inicijative Dani evropske baštine, pokrenute u cilju približa-vanja kulturne baštine široj javnosti.Manifestacija se obilježava u 50 zemalja potpisinica Evropske

konvencije o kulturi svakog septembra. Bazirana je na organizova-nju događaja na lokalnom i nacionalnom nivou na jedinstvenutemu, koja se bira na evropskom nivou.Ovogodišnja tema Dana evropske baštine je Kulturna i prirodna

baština. Program obilježavanja manifestacija potrebno je dostavi-ti na e-mail adresu [email protected], najkasnije do 15. juna.Prijedlozi 101 ideje za obilježavanje manifestacije, nalazi se na

linku: http://europeanheritagedays.com/ App_ Documents/ Uploads/files/EHD%20101%20ideas%20English.pdf

Usklopu posjete Kotoru Pomorski muzej Crne Gore 26. majaposjetila je delegacija italijanskog grada Monfalkonea na čelu

sa gradonačelnicom tog grada Anom Marijom Čizint (Anna Ma-ria Cisint). Delegaciju je dočekao je novi direktor Muzeja AndroRadulović. Nakon obilaska Muzeja u knjizi utusaka ostale su po-ruke Ane Marie Čizint i dr Đakoma Skotija (Giacomo Scotti).Posjeta Kotoru italijanske delegacije realizovana je u okviru sara-

dnje Zajednice Italijana Crne Gore i Regije Friuli Venecija Đulija.Veče prije posjete Muzeju u palati Bizanti promovisana je knjigaUn mare, due sponde (Jedno more, dvije obale), autora dr Đa-koma Skotija, književnika, novinara i prevodioca. Goste su najpri-je pozdravili Aleksandar Dender, predsjednik Zajednice ItalijanaCrne Gore, i gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić. Rad ZajedniceItalijana Crne Gore potom je predstavio Andro Radulović.

O knjizi su govorili Lučio Gregoreti (Lucio Gregoretti), savjet-nik u Opštini Monfalkone, i Antonela Fontana, zamjenica amba-sadora Republike Italije u Crnoj Gori .Dr Đakomo Skoti poručio je da Jadransko more vjekovima spaja-

lo dvije obale ali i narode koji žive na tim obalama.Kroz brojna istraživanja, koristeći enciklopedije, došao sam do

zaključka da je tokom 2000 godina na ovim prostorima bilo samosedam odsto vremana kada se ratovalo. Jadran je bio oaza, moreintimnosti i mira, – kazao je autor knjige.Delegacija je imala i zvaničan susret sa potpredsjednikom Opšti-

ne Kotor Brankom Nedovićem i tom prilikom dogovorena jeobimna saradnja između Kotora i Monfalkonea.

POZIV MINISTARSTVA KULTURE CRNE GORE

Obilježimo Dane evropske baštine 2017

Posjeta Kotoru i Pomorskom muzeju

Ana MarijaČizint, Alek-sandar Den-der dr Đako-mo Skoti iIlija Mlina-rević (lijevo)Foto: S. Dabinović

Mr Mileva Pejaković Vujošević, dosadašnjadirektorica Pomorskog Muzeja Crne Gore

Kotor, odlazi sa te funkcije u penziju sumirajućisvoj celokupni radni vjek posvećen Pomorskommuzeju (od 1975.) i posljednjih 19 godina prove-denih na čelnoj funkciji te institucije. Period u kome je gospođa Pejaković Vujošević

vodila Muzej istovremeno je i period njegovogsnažnog uspona u svakom pogledu, od moderniza-cije rada i tehnološkog osavremenjavanja, intenzi-viranja svih vrsta muzejskih aktivnosti i uvođenjunovih, do unaprijeđenja infrastrukture.Zahvaljujući njenom djelovanju Pomorski muzej

je dobio brojna značajna priznanja, uključujući iviše međunarodnih. Među ovim drugim su i Živanagrada za najbolju narativnost među muzejima uJugoistočnoj Evropi, za 2015. godinu, a tu je i vri-jedno priznanje vodećeg azijskog internet portala iagencije za turizam – www.lianorg.com – čiji sumnogobrojni korisnici iz Azije kotorski muzej uvr-stili među Vrhunske izbore (Top Choice) kulturno-turističkih atrakcija u 2015. godini.Tokom svog rada bila je autor i koautor preko 40

međunarodnih izložbi i oko 60 domaćih izložbina tlu Crne Gore. Sve izložbe imale su prateći pi-sani dokument autorskog karaktera. Od međunarodnih izložbi izdvajaju se: Kotorski

zanati minulih epoha – Plovdiv, Atina i Subotica.Nakit i (ili) ukras na nošnji Boke Kotorske (Pariz),Pomorska istorija Crne Gore za vrijeme Venecijan-ske uprave 1420-1497 (Venecija, Rijeka, Krk), Bla-go Kotorske biskupije: zavjetni darovi iz Perasta iBoke, svjedočanstvo vjere i umjetnosti – (Venecija– biblioteka Marciana), Od Sušaka pa do lipe Bo-ke – Nakit i ukras u Boki Kotorskoj – Od pucetado kolajne (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskogprimorja Rijeka), Trgovci i pomorci Boke (Kloviće-vi dvori u Zagrebu u Povijesnom muzeju Istre (Pu-la), Slikar Ivanković (1815-1898) i njegovo doba(Gliptoteka HAZU Zagreb i Knežev dvor Dubrov-nik), Kotor kamena starinska dvorana (Etnografskimuzej Beograd i Gradska kuća Subotica).Među izložbama u Crnoj Gori izdvajaju se: Sa-

tovi minulih epoha, Staro bokeljsko posuđe, Po-morstvo kroz vjekove, Ljepota zlatne niti, Kotor-ski zanati minulih epoha, Pomorci i trgovci Bokeod XVIII do XX vijeka, Bokeljska mornarica na fo-tografijama iz 1860-1960, Srebrni relikvijari Kotor-ske biskupije od XIV do XIX stoljeća, PomorstvoPrčanja od XVII do XIX vijeka.Mr Mileva Pejaković Vujošević je član ICOM-a

SEE i predsjednik te organizacije za Crnu Goru. Prostor ne dozvoljava da nabrojimo čak ni naj-

važnije od mnogobrojnih drugih izložbi i događa-nja, čak ni kapitalne izdavačke poduhvate organi-zovane pod njenim vođstvom, događaje u kojimaje Muzej učestvovao kao suorganizator, pa ni do-nacije koje su stigle zahvaljujući dosadašnjoj di-rektorici mr Milevi Pejaković Vujošević.

3Jedra Boke – maj/2017.

Dvije karijere: Bivša direktorica i novi direktor

Andro Radulović (36), novi direktor Pomor-skog Muzeja Crne Gore Kotor, došao je na tu

funkciju sa mjesta direktora Opštinske javne usta-nove Muzeji Kotor u čijem sastavu djeluju četirijedinice: Muzej grada Perasta, Galeriju Solidarnosti,Lapidarijum i Crkvu Svetog Pavla. Gospodin Radulović je na njenom čelu bio od

maja 2013. godine, a za to vrijeme organizovanoje preko 140 dešavanja, među kojima niz vrijed-nih izložbi, koncerata, književnih večeri, promo-cija, radionica i okruglih stolova. Započeta je isopstvena izdavačka djelatnost i ostvarena sara-dnja sa većim brojem institucija kulture iz CrneGore i regiona, te sa određenim brojem diplo-matskih predstavništava u Crnoj Gori. Time jejedna zatvorena ustanova, lokalnog karaktera,otvorila svoja vrata velikom broju međunarodnihsubjekata sa kojima je realizovano više vrijednihprojekata.Među realizovanim su: izložbe djela Dada Đu-

rića, Petra Lubarde, Janisa Kunelisa, pozna-tog italijanskih umjetnika dobitnika prve nagradena Bienalu u Veneciji, Mikelanđela Pistoleta,Jana Karskog, Mustafe Dedeoglua, zatim do-kumentarne izložbe posvećene peraškim porodi-cama Širović i Zmajević, Fermani i berati izfundusa Muzeja grada Perasta (u Perastu i Pod-gorici), Tugre-carski pečati, Jelena velika kraljica– sedam vjekova od smrti kraljice Jelene Anžuj-ske (1314-2014), Ćirilična dokumenta peraškogarhiva, Trst od perioda mletačke republike docarstva, Dokumenti o preseljenju Crnogoraca uUkrajinu, Ruski samovari... Sve izložbe organi-zovane u JU Muzeji Kotor pratili su kvalitetni ka-talozi sa ozbiljnim stručnim tekstovima u čijempisanju je gospodin Radulović učestvovao.Uspostavljena je saradnja sa ambasadama Re-

publike Italije, Turske, Poljske, Ukrajine, SAD,Ruske Federacije, Izraela, Slovenije, KonzulatomRepublike Srbije, Narodnim Univerzitetom izTrsta, Državnim arhivom iz Ankare, ZajednicomItalijana Crne Gore, Jevrejskom zajednicom CrneGore, Dukley's gardens, Turskim kulturnim cen-trom Yunus Emre – Podgorica, Republičkim Za-vodom za zaštitu spomenika kulture – Beograd,Etnografskim muzejom – Beograd, Vojvođanskimmuzejom – Novi Sad, Maticom Crnogorskom,Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore, Bis-kupskim ordinarijatom iz Kotora…. Da bi se omogućila pristupačnost svim katego-

rijama stanovništva Muzeju izrađene su pristup-ne rampe, opremljeni toaleti i posebna soba sanasnimljenim materijalom za OSI, a objavljen jevodič po Muzeju na Brajevom pismu. Andro Radulović je potpredsjednik Zajednice

Italijana Crne Gore, član Društva prijatelja gradaPerasta, član Savjeta za upravljanje kulturnim iprirodnim područjem Kotora.


Kapitalno djelo mr Jovice MartinovićaKapitalno djelo mr Jovice Martinovića

PROMOCIJE – LIBRIPROMOCIJE – LIBRI

Dan kada se obilježava i međunarodna mani-festacija Noć muzeja, a u samo predvečerje

Dana nezavisnosti Crne Gore, 20. maj,Pomorski muzej Crne Gore Kotor iskoristio jekao najprikladniji trenutak da predstavi zajed-nički izadavački projekat našeg muzeja i OJUMuzeji Kotor, kapitalno djelo našeg istaknu-tog sugrađanina mr Jovice Martinovića –

Socijalno ekonomska struktura društva uKotoru prve polovine XIV vijeka.

Stručnjaci su ovu knjigu već ocijenili kaodragocjeni naučni doprinos proučavanju, ne

samo Kotora već i istorije balkanskih, medite-ranskih i evropskih gradova ovog perioda. Unjoj je, na 469 strana teksta, podijeljeno u

šest istorijskih poglavlja, autor, nekada i samdirektor kotorskog Pomorskog muzeja, obra-dio mikro prostor srednjovjekovnog Kotora,

njegovih 30 vlastelinskih i 73 pučanske poro-dice, sluge, robove, šegrte, tadašnje robno-

novčane odnose, mjerne i novčane jedinice,vrste robe i plovne objekte u prometnojkotorskoj luci, a govori i o italijanskim

trgovcima.Na promociji knjige našeg uvaženog sugra-đanina, arheologa, eruditu, vrsnog intelek-

tualca govorili su autor mr Jovica Martino-vić, novi i dosadašnji direktori Pomorskog

muzeja, Andro Radulović i mr Mileva Pe-jaković Vujošević, te dr Gracijela Čulić.Promociji je prisustvovao mr Aleksandar

Dajković, direktor Direktorata za kulturnubaštinu Ministarstva kulture Crne Gore.

U muzičkom dijelu programa nastupila jeklapa Škuribanda.

U NOĆI MUZEJA PROMOVISALI SMO KNJIGU ISTAKNUTOG KOTORANINA

Uvaženi DirektoreDirektorata za za-

štitu prirodne i kultur-ne baštine, gospodineDajkoviću, cijenjenadosadašnja direktoricepomorskog muzeja,poštovane dame i go-spodo, dragi prijateljidobro veče i dobrodošli u Pomorski mu-zej Crne Gore. Iako svjestan velike

odgovornosti i obaveze koje su preda mnom unarednom četvorogodišnjem mandatu, moramipak priznati da mi je pripala velika čast i da mije ukazano veliko povjerenje da u narednomperiodu baš ja vodim ovu ustanovu. Posebno, kaoveliki izazov nameće mi se ne samo potvrđivanjedosadašnjeg dostignutog nivoa i postavljenihstandarda uspješnog poslovanja muzeja, već da-lje unapređenje kako muzejske djelatnosti, ta-koi sveukupnog napretka u razvoju naše kulture injenog svrstavanja na dostojno mjesto u budućojzajednici poznatih i priznatih evropskih ali i svjet-skih civilizacija. Siguran sam da se pravilnim na-činom i sa dosta uloženog truda naša kulturnaslika mora plasirati i biti ravnopravna sa visokimkulturama i zapada i istoka. ICOM-ovom odlukom, od 1977. godine, muzej-

ske ustanove su dobile svoj dan u kalendaru kul-turnih dešavanja. 18, maj, se na međunarodnomnivou počeo obilježavati kao Dan muzeja, sa ra-zličitim sadržajima i tematikama, sa težnjom dase muzeji otvore i ponude širem broju populaci-je, sa namjerom ostvarivanja što bolje međuso-bne komunikacije. Noć muzeja je zaživjela od2005. godine, naravno ponovo inicijativomICOM-a, UNESKO-a i Savjeta Evrope, preko Fran-cuske muzejske direkcije, što je prihvatila i CrnaGora, uključujući skoro sve muzejske ustanovenaše države u tu manifestaciju. Poštovani prijatelji, tim povodom smo se i mi

večeras okupili i otvorili Pomorski muzej za svezainteresovane posjetioce, kako bi i u kasnimvečernjim satima iskazali spremnost da uzajam-no podijelimo i razmijenimo znanja i iskustva.Čast nam je da manifestaciju Noć muzeja pro-

vedemo sa čovjekom koji je, mogu reći, cijelisvoj život posvetio proučavanju i istraživanju ar-heoloških lokaliteta i unapređenju ne samo arhe-

Riječ Andra Radulovića


ologije, već i svih njoj srodnih grana, njegovanjukulture našeg prostora, sa čovjekom u čijem srcuima dovoljno mjesta i za obućara i za gospodi-na, sa čovjekom koji nam je ostavio čitavo bogat-stvo pisane riječi i koji jednostavno ima odgovorna sva postavljena pitanja vezana za prošlost na-šeg kraja. Ja gospodinu Jovici mogu samo čestitatina promovisanju svoje davno napisane, a sadaobjavljene knjige i da mu poželim još puno lije-pih dana u druženju sa nama i u njegovom stva-ralaštvu. Zahvaljujem vam dame i gospodo na pažnji,

svima želim srećan Dan nezavisnosti Crne Gore,a gospodinu Jovici još jednom čestitam na veče-rašnjoj promociji.

Uvažene dame i go-spodo, dragi gosti,

dragi moji Kotorani, U predvečerju dana

sticanja nezavisnostinaše države Pomorskimuzej Crne Gore krozmanifestaciju Muzej,mladost, muzika obi-lježiva Noć muzejakoju je na evropskomnivou iniciralo Mini-starstvo kulture 2005.godine, kao i Međunarodni dan Muzeja uteme-ljen od strane ICOM-a 60 tih godina prošlogvijeka. Samim tim Muzej je večeras dio velike evrop-

ske porodice, jer danas svi čuvari minulih vre-mena koji se čitaju kroz muzejske eksponate, sveljudske civilizacije, istovremeno slave trijumfljudskog pamćenja nad zaboravom. Naš uvaženi kolega, sugrađanin gospodin Jovan

Martinović nam je tim povodom podario svojekapitalno djelo Socijalno ekonomska strukturadruštva u Kotoru prve polovine XIV vijeka kojevečeras promovišemo. Veliko mi je zadovoljstvo i privilegija što u ime

izdavača mogu da govorim o velikom i značaj-nom djelu našeg Jovana Martinovića.Dvije institucije u kojima je on utkao svoje zna-

nje i umijeće, Pomorski muzej Crne Gore Kotor iOJU Muzeji Kotor, odnosno njihova dva direkto-ra Andro Radulović i moja malenkost, bili su ini-cijatori da njegova doktorska disertacija koja nijeodbranjena iz administrativnih razloga ugledasvjetlost dana i izdavači su ove istorijske i zna-čajne knjige ne samo za grad Kotor, već i prostorMediterana.

Riječ mr MilevePejaković Vujošević

Rukopis mr Jovana Martinovića ispisan je na469 strana teksta koji je podjeljen na šest istorij-skih poglavlja. U zavisnosti od značaja tematike koja se u knji-

zi obrađuje vrijedno je napomenuti da je u njimaobrađeno 30 vlastelinskih i 73 pučke kotorske po-rodice, gdje autor ističe da tokom prve polovineXIV vijeka nije bila povučena oštra granica iz-među vlastelinskog i pučkog staleža. Osim plemstva i pučana autor se bavio i sluga-

ma, robovima i šegrtima koji su predstavljali naj-niži društveni sloj u Kotoru. Veoma interesantno poglavlje je ono u kojem

se autor bavi robno novčanim odnosima u Koto-ru, mjernim i novčanim jedinicama, vrsti robe iplovnih sredstava u prometu Kotorske Luke.Interesantno je da se bavio i italijanskim trgov-

cima koji su radili u Kotoru navodeći njihovaimena, kao i njihovo porijeklo, kao i grad odakledolaze. Njihovo prisustvo svjedoči da je Kotortokom prve polovine XIV vijeka predstavljao nap-rednu komunu koja je dovodila značajan brojstranih trgovaca i preduzetnika. Autor je uložio ogroman trud i znanje koje pos-

jeduje, kao i rad, jer je koristio sve temelje izvo-ra kako iz lstorijskog arhiva u Kotoru, tako i Dr-žavnog arhiva u Dubrovniku, kao i Arhiva Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti, čime je opi-sao mikro prostor kotorske komune koja je bilasastavni dio znatno veće srednjovjekovne isto-čno-jadranske regije i ukupnog sjeverno-medite-ranskog civilizacijskog prostora. Knjiga Jovana J. Martinovića predstavlja drago-

cjeni naučni doprinos proučavanju ne samo Ko-tora, već i istorije balkanskih, mediteranskih i ev-ropskih gradova prve polovine XIV vijeka, jer uvećoj mjeri obuhvata i neka opšta pitanja.

Riječ dr Gracijele Čulić

Posebno mi je zado-voljstvo što vam

večeras predstavljamknjigu Jovana Martino-vića u izdanju Pomor-skog muzeja Crne Go-re – Kotor i OJU Mu-zeji Kotor.Naime, smatram, bez

ikakvih suvišnih mar-ginalnih pretenzija, daje pojava ove knjige (uvrijeme kad se knjigemasovno promovišu i izlažu na sajmovima), zagrad Kotor i širu naučno-kulturnu javnost, veo-ma značajan i važan kulturološki doprinos soci-jalno-ekonomskoj i kulturnoj povijesti Boke Ko-torske i Crne Gore.


Od nezaobilaznih Mayerovih Kotorskih spome-nika (Monumenta Catharensia), prve knjige iz1851. i druge 1981, knjiga našeg autora JoviceMartinovića djelo je koje će istraživačima istori-je biti neophodan brevijar za značajne i bitnespoznaje socio – ekonomskog i kulturnog životagrada Kotora i kompleksnih povijesnih događajau regiji Boke Kotorske u 14. stoljeću.Jovičina knjiga, knjiga je enciklopedijskih dome-

ta, impresivna, tematski raznolika. Ona je i rizni-ca etničkih, socio-kulturnih i političkih saznanjao vremenu i prostoru 14. stoljeća grada Kotora injegovog distrikta.Knjiga se ne može ležerno i površno čitati kao

neki zabavni roman ili priča iz davne prošlosti,fantastična i neobična.Njena fabula je istinska, povijesna, realna do

temelja, iscrpljujuća do svoje nevjerovatne sušti-ne realnosti.Ona je dokumentovana, sažeta skica života sa

svim njegovim kompleksnim detaljima, proble-mima svakodnevnice, nevoljama egzistencije,pragmatskom ingenioznošću, njegovih protago-nista prezentovanih imenom i prezimenom, na-dimkom, zanatom kojeg su upražnjavali ili posje-dom kojim su upravljali.Dramaturgija življenja ima svoja bezbrojna lica,

svoje vrline i poroke, svoju bijedu i bogatstvo.Etnička, socijalna i kulturna raznolikost prostora

funkcionišu u svom ritmu mediteranskog ozračja,dinamično i vitalno. Višeznačno i tolerantno lju-di su se obogaćivali razlikama, a sličnostima sepragmatički koristili.Tematika ove knjige-dokumenta, bezbroj puta

potvrđene u arhivima, knjigama, epigrafijama,priča istinsku priču o jednom gradu i njegovimljudima koji su živjeli prije nas na ovim obalamai u ovim prostorima, klesali ovaj sivi kamen i gra-dili ove zidine; patili, plakali i radovali se životu.Između nas i njih je šest stoljeća koje dinamika ipolet ove knjige pretvara u čudesan dodir prošlo-sti i sadašnjosti, u spoznaju o povezanosti bića idogađaja, u vertikali vremena i snoviđenja. Zaizuzetnog i neumornog tragača prošlosti, piscanajznačajnijih studija o istoriji Kotora i Crne Go-re, arheologu po vokaciji, Jovanu MartinovićuKotor je uvijek bio vječna i neiscrpna tema, akamen, signum temporis (znak vremena), kojemse uvijek vraćao. On je od svakog detalja, sva-kog epigrafskog odlomka stvarao studiju, sazna-nje, pričao o prošlosti.I u ovoj studiji plave i simbolične, heraldičke

boje, boje koja simbolizuje: povjerenje, mudrost,istinu, vjeru i mnogo drugih pozitivnih osobina,sa slikom kamenog kotorskog grba koji sam leb-di u plavetnilu, Jovica piše o jednom dalekom,ali neuništivom Kotoru koji traje u vremenu svo-jem i tuđem. To je onaj život o kojem i naš ne-zaboravni don Branko kaže da je vrlina, a etika

njegovog življenja je i njegova estetika.Sveobuhvatnost tematike ove knjige ilustruje

bitne i karakteristične vrijednosti kotorske sredi-ne 14. stoljeća, razvijenost i domete njenog muni-cipalnog zakonodavstva, intenzivnost komunika-cija sa drugim sredinama, imovinsko - pravne isocijalne odnose u gradskom i seoskom miljeu,funkcionisanje značajnih, ekonomskih i ostalihegzistencijalnih izvora proizvodnje i trgovinskerazmjene.Citati samog autora to najbolje tumače:Za 14. stoljeće, navodi, da je privredni razvoj

grada dostigao svoj vrhunac.O sličnoj privrednoj situaciji dalje tumači:Položaj kotorske luke i relativno dobra poveza-

nost sa zaleđem…. stvorili su od grada jedan odnajvažnijih punktova u trgovini sa zapadnomEvropom.Autor dalje nastavlja: Nažalost, nismo u moguć-

nosti da pratimo dva izuzetno značajna procesa,raslojavanja s jedne strane i asimilacije gradskogstanovništva u romaničkom Kotoru s druge strane.Zatečeni smo vremenskom podudarnošću pro-

šlosti i savremenih fenomena. To je i naša temaza razmišljanje.Distancu od šest stoljeća kao da samo vrijeme

poništava i svodi na jednostavni kontinuitet.Vrijeme protiče i bez nas, njegovo mjerenje je

naša obmana, iluzija dosjetljivosti.Dok nas svojim sličnostima poziva da učestvu-

jemo u adekvatnim situacijama i sadržajima,autor, nas istovremeno smješta u sužene prostorevremena i racionalnost argumenata.Stoga Jovica Martinović vodi konstantni dijalog

sa dalekom iako jasnom, prošlošću Kotora, čuvaje i oživljava dinamikom njenih vrijednosti kojepostaju opomena i zalog sadašnjosti.Vješto uranja, kao rijeka, u kamene vijugave pro-

store njegovog bića, a misao prelama kroz životgrada, brige, htijenja, svetost i izgubljenost. Vra-ća se, uspravno, do njegovih zakonodavnih, pra-vnih, administrativnih i strogih socijalnih struktu-ra, preko kojih vješto funkcioniše kao razvijen,pravno organizovan, mediteranski grad, grad lju-bimac careva, kraljeva, svetaca i putnika.Autor znalački i kompetentno analizira i sve

bitne segmente kotorskog društva 14 stoljeća:vlastelu, pučane, poslugu, trgovce, zanatlijestrance, njihove robno-novčane transakcije ičitav složeni poslovni dinamizam koji besprije-korno, u administrativnim i pravnim relacijama,funkcionišu.Masa ljudi prolazi kroz našu percepciju, oni su

mobilni u svojim komunikacijama, predstavljenikao identifikovana pravna lica svojim imenima,prezimenima, nadimcima, rodbinskim vezama,profesijama i ostalima oznakama jedinki u dru-štvu. Ta vitalna ljudska zajednica, stanovnicikotorskog distrikta, pred nama žive svoj život,


upražnjavaju svoje običaje i navike, rade, robuju,služe, žene se i udaju, kradu, uče zanate, tugujui raduju se. Imaju nama slične vrline i mane, u njima

možemo prepoznati daleke pretke, neznanoglika i imena.Jovica ništa ne zaboravlja, sve postavlja na pije-

destal racionalnih spoznaja, razumjevanja, oprav-danosti i rezona.U brižnom traganju za stvaranjem cjelovite sli-

ke kotorskog društva Jovica ne zaboravlja nagla-siti ni kozmopolitski karakter, etnički raznolike,socijalne sredine. Posebno ističe bilingvizam, gdjeu simbiozi egzistiraju dva različita sistemska jezi-ka, romanski i slovenski, te srednjovjekovni latin-ski kao službeni jezik adminsitracije i crkve.Upravo zahvaljujući toj i takvoj sociolingvisti-

čkoj situaciji u kotorskoj sredini se stvarao i, du-go zadržao, njegov autentični , specifični govorkoji danas postepeno nestaje, ili se leksički mije-nja zahvaljujući nerazumijevanju sredine.Danas bi taj govor, u svom izvornom obliku,

bio zaštićen od UNESCO-a kao nematerijalnokulturno blago.Taj govor je u prvoj polovini 20. vijeka bio pro-

skribiran ili pežorativno interpretiran.Riječi koje autor često navodi u zagradama, u

ovoj knjizi, govore o lingvističkim tragovima, ve-oma interesantnim za razvoj romanskih govora.Pored toga, Jovica stručno i kompetentno anali-

zira kompleksnu imovinsko-pravnu strukturuzemljišnih posjeda. Sastavlja novi katastik premalokalitetima u distriktu, po abecednom redu, od1326-1337. god.Uz opise trgovačkih transakcija, nametnula se i

analiza kompliciranih novčanih sistema i sistemarazličitih mjernih jedinica koje je autor znanjemi komparativnim postupcima proučio i stručnoobjasnio u svojim analizama mjera, prostora iimovine ljudi. Naglašava čvrstu egzistencijalnupovezanost sa svim oblicima mogućnosti pristu-pa problemima u okvirima legislative ili običaj-nog prava.Visokom nivou svijesti ondašnjih ljudi u inter-

pretaciji i poštovanju pravnih normi i u njihovomizvršavanju nije bilo ni dilema, ni privilegija.Konstantan kontakt i komunikacija sa različitim

svijetom osvajača, došljaka, prijatelja ili neprija-telja, stvarao je u socijalno – ekonomskoj i kul-turnoj sredini grada, ne samo nukleus kozmopo-litizma, smisao za prihvatanjem različitosti, ana-lize vlastitog da bi se ocijenilo ili prihvatilo tuđe.Mediteranska genetika je sa svojim humanisti-

čkim i širokim horizontima, obogaćivala i ople-menjivala ljude na obalama zaliva i otvarala muputeve prema novim prostorima mudrosti, svje-tonazora i drukčijeg života.Svaki narod stvara svoju istoriju, i u njoj živi i

umire, različito vrijednovan.

Ali, rijetki su narodi ili manje društveno – poli-tičke zajednice poput distrikta ili grada Kotora,čija je povijest ispričana u autentičnoj dramatur-giji vremena, čiji protagonisti žive u realnim dru-štvenim situacijama i djelujući u njima stvaraju isvoju vlastitu povijest. To je povijest tragedija ikriza koja generira sa životom i iz njegovih ne-predvidivih uspona i sunovrata.Kraljevi, protovestijari, prezbiteri, baroni i gro-

fovi sluge i siromašni šegrti i robinje, skitnice iputnici namjernici, pričaju svoje priče i sizifov-skom strpljivošću vjeruju u svoj hod po muka-ma, ostavljaju svoja imena kamenu u iskrenojnadi da će ih neko u vremenima koja slijedeprozvati kao svjedoke života i njegovih istina,veličine i bijede, poraza i pobjeda.Grad Kotor je za njih domovina, sidrište i

polazište.Naš Jovica, stpljiv i akribičan, temeljite erudici-

je i smisla za sagledavanje cjelovitih situacija iproblema, prebire po povijesti kao svirač na har-fi po svom odabranom 14. stoljeću.Iz tih virtuoznih dodira generiraju slike misao-

nih pejzaža, refleksi naučnih spoznaja i nevjero-vatno društvo ljudi protagonista istorije i njenihturbulentnih uspona i padova.Velike i male spoznaje, ispovjesti duha i prag-

matska zastranjivanja, sve što čini život, čini iistoriju. U njoj su ljudi čvrsto i nepokolebljivona svojim sidrištima i u njihovu autentičnost nesumnjamo, jer i oni sami u nju iskreno vjeruju idaju joj svoje ime, smisao i dostojanstvo života.Jovičinoj slici grada nedostaje samo ton, zvuk

mača na kamenu, harmonični odjek kristala udvoranama gdje se nazdravlja poslovnom uspje-hu, dolaskom jedrenjaka, rođenju, vlastitoj upor-nosti. Kotor je sidrište, memorija vremena, ra-zum za nerazumne, vertikala gdje se sreću pro-šlost i sadašnjost. Zasjeniti zablude i besmisleneprocjene u sadašnjosti, zadatak je budućnosti,znanja i upornosti.Možemo se nakon svega zapitati otkud sve ove

asocijacije uz knjigu Jovice Martinovića.Sve su ustvari iz samog konteksta, ove knjige, iz

istinskog konteksta koje život pruža, prošli i sa-dašnji. Kad knjiga postane život, i život knjiga,povijest će prisvojiti čovjek i obnovit će njenevrijednosti.Za stvaranje ove značajne studije Jovici može-

mo istinski zahvaliti. Ona će poučavati generaci-je što dolaze, učiti neuke, a gradu Kotoru, jošjednom pokloniti oreol vječnosti u prostoru.Vrijeme će se u njemu uvijek obnavljati i ka-

men će pamtiti za budućnost.Sve dotle dok nas predjeli našeg duha i zavjet

našeg kamena opominju za ono što je bilo jučenaša odgovornost će još više jačati, za onim štoće biti sutra.




Već kao stipendistana studiju arheo-

logije, odnosno kaokustos pripravnik Po-morskog muzeja u Ko-toru, kasnih pedesetihi ranih šezdesetih go-dina XX vijeka, počeosam se zanimati heral-dičkim znamenjimakotorske vlastele, saču-vanim na portalima plemićkih palata i drugihzgrada, te na tek otkrivenom Campo Santo uzsamostan Svetog Frana na Šuranju. Takođe samna tavanu Muzeja pronašao jednu drvenu kutijuiz zaostavštine bivšeg Muzeja Bokeljske mornari-ce u kojoj je bilo preko stotinu malih štitova saobojenim grbovima bokeljskih plemićkih obitelji,koji su sada izloženi u velikoj Sali prvog spratazgrade Muzeja. S druge strane je upoznavanje sa originalnim

notarskim ispisima prve knjige kotorske kancela-rije iz vremena 1326-1335. godine, koju je izdaoraniji profesor klasičnih jezika čuvene kotorskeViše realne gimnazije Antun Mayer, a u kojojsu sačuvani do tada pomalo prenebregavani po-daci o genealogiji članova vlasteoskih rodova injihovoj djelatnosti u kotorskom društvu togavremena, omogućili nastajanje moga prvog radao genealogiji i heraldici za šesnaest patricijskihporodica Kotora u Godišnjaku Pomorskog muze-ja još davne 1964. godine. U tom radu su datisvi do tada dostupni podaci o postojećim i saču-vanim grbovima tih rodova u dosta nesređenojzbirci gradskog Lapidarija, kao i u samom gradu,potkrijepljeni podacima prikupljenim iz velikogGrbovnika kraljevine Dalmacije (Wappenbuchder Königreich Dalmatien) njemačkog heraldiča-ra iz druge polovine XIX vijeka Franza Heyeravon Rosenfelda. Na osnovu originalnih notar-skih izvoda prve notarske knjige posebno u pri-kupljeni podaci i članovima tih najvažnijih ple-mićkih porodica radi sastavljanja genealoškihstabala za svaku posebno, kao i podaci o njiho-vom položaju i djelatnosti u Gradu.No kada je 1984. godine trudom Jugoslavenske

akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba i Cr-nogorske akademije nauka i umjetnosti iz Tito-grada, izdat i drugi tom Prve knjige čiji se unesciu mnogome dopunjuju ili se čak preklapaju saunescima prvog toma, mozaička slika društvaKotora toga perioda dobila je jasnije konture, li-kovi su počeli da dobijaju i neku vrstu treće di-menzije, kao i mnogi dragocjeni podaci o među-sobnom srodstvu i djelatnosti za čak 30 plemić-kih porodica Kotora, sa prikazom njihovih heral-

dičkih obilježja, kao i za brojne pučanske poro-dice i za članove onog najnižeg društvenog sloja– posluge, šegrta i robova. Zatim su u obzir zaanalizu došli svi dostupni podaci o zemljišnimposjedima stanovnika Grada (pa i stranaca) ugradskom Distruktom, sa pokušajem ubikacijenajčešće pominjanih lokaliteta, kao i o robno-novčanim odnosima i tokovima trgovine sa sus-jednim ili prekomorskim gradovima, uz analizuupotrebljavanih mjernih jedinica, vrsta roba idjelatnošću stranih trgovaca. Već ranije je dioanaliziranih podataka o graditeljskim poduhvati-ma u Kotoru toga doba, kao i o crkvenim prilika-ma sa pokušajem ubikacije nestalih crkava u Gra-du i najbližoj okolici objavljivan u GodišnjakuPomorskog muzeja ili u odvojenim samostalnimpublikacijama.Kompletna analiza svih naprijed navedenih po-

dataka, sakupljena je u jednu cjelinu i prijavlje-na 2007. godine kao doktorska disertacija na Fi-lozofkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nik-šiću. Međutim, sada je birokratija fakultetskogDekanata uvelike došla do izražaja, pa su me po-slije skoro dvije godine, nakon što je disertacijabila povoljno ocijenjena i već prihvaćena na Se-natu Univerziteta, obavijestili da su u međuvre-menu prešli na novi, Bolonjski sistem studija, teda moram da opet sjednem u klupe i odslušamnekih šest semestara doktorskih studija, te daplaćam visoku školarinu, što mi nije ni padalona pamet – ipak, imao sam tada 74 godine – pasam povukao disertaciju.Rukopis od preko 450 kucanih strana, sa kom-

pletnim naučnim aparatom, počeo je da kupi pra-šinu, ali je u međuvremenu, posredstvom dragihkolega koji su ga čitali, prvenstveno dr KatarineMitrović, velikog poznavaoca kotorskog srednje-vjekovlja, ponuđen nekim izdavačkim kućama uBeogradu, gdje je ostao u uredničkim fiokamajedno dalje četiri godine, takođe bez rezultata.Tek su prošle godine Pomorski muzej u Kotoru iMuzej grada Perasta zajedničkim snagama pokre-nuli njegovo izdavanje, da bi njegova službenapromocija bila upriličena na Naučnom skupuKotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višesto-ljetnoj perspektivi u Kotoru 21. i 22. aprila2017. godine. Skraćena verzija tekstova o vlasteoskim rodovi-

ma Kotora sa njihovim grbovima i genaloškimstablima počela je da izlazi u vidu serijala i na-staviće se u narednim brojevima Glasnika Hrvat-skog građanskog društva Crne Gore.U životu naiđe trenutak kada čovjek počinje

podvlačiti crte pod pojedine odsjeke svojihživotnih interesovanja i preokupacija. Izgledada se upravo ovih zadnjih mjeseci nalazim utom periodu.Uporedo sa obradom podataka iz notarskih knji-

ga i heraldičkih simbola kotorske vlastele išlo je i

Riječ mr Jovice Martinovića

Stogodišnjice Otrantskog baraža i Prvog Svjet-skog rata, Pomorski muzej Crne Gore Kotor i

društvo Jadransko more (Adriatic Sea Association)iz Budimpešte obilježili su izložbom fotografija podnazivom Otrant 100. Izložba je otovorena 16. ma-ja u Palati Grgurina, a istog dana istovjetna pos-tavka je predstavljena i u Budimpešti. Na izložbisu govorili Srećko Čulić, član rukovodstva dru-štva Jadransko more iz Splita i Ilija Mlinarević,kustos Pomorsko-tehničke zbirke našeg muzeja. Na izložbi je prikazano tridesetak ratnih brodova

obiju sukobljenih strana jednog od najvećih pomor-skih okršaja na Jadranu za vrijeme Prvog Svjetskograta i uloge Boke Kotorske. Otrantska bitka, ili Otrantski baraž, je i jedna od

najsloženijih pomorskih bitaka uopšte, jer su u njojprvi put u istoriji istovremeno korišćeni uz brodo-ve i podmornice, avioni i dimne zavjese. Bitka seodigrala 14. i 15. maja 1917. godine kod Otrantskihvrata između austrougarske Mornarice sa jedne,odnosno združenih sastava ratnih brodova Italije,Francuske i Velike Britanije sa druge strane. Sile Atante napravile su velikim vojno pomorskim

snagama blokadu Otranskih vrata spriječavajućiprolaz iz Jadranskog u Sredozemno more. Značaj-no slabije ali odlučne pomorske snage Austrougar-ske monarhije 14. maja 1917.godine isplovile suiz luke Kotor. Nakon kratke ali žestoke bitke

pomorske jedinice Austrougarskemonarhije su pobijedile i probileblokadu Otrantskih vrata... Takođe,želio bih istaći humani i viteškipristup pobjedničke vojske, pob-jedničkih snaga Austrougarske monarhije. Nakonpobjede i završetka bitke pomorske jedinice mo-narhije nisu napustile bojište nego su spasile i hu-mano zbrinule sve potopljene i ozlijeđene morna-re i zapovijednike poražene vojske – ispričao jeSrećko Čulić. Ilija Mlinarević je, između ostalog, istakao da je

na nama koji se bavimo istorijom pomorstva da seprisjetimo pomorskih okršaja, da ih analiziramo itakođe da ukažemo i apelujemo na apsurdnostratovanja i pošaljemo poruke mira, u ovim nemir-nim vremenima .

prikupljanje natpisa, započeto još u studentskimdanima. Polje interesovanja su tada bili antičkilatinski i grčki natpisi Boke Kotorske, a kasnije jeto prošireno na sve natpise na latinskom i itali-janskom jeziku na Crnogorskom primorju i uop-šte u Crnoj Gori. Ovaj rad je krunisan izdavanjemdva toma kodeksa Epigrafika Crne Gore i to prvi:Antički natpisi u Crnoj Gori u izdanju Matice Cr-nogorske – ogranak Kotor, 2011. godine, te drugiLatinski i italijanski natpisi od IX do XVIII vijeka,dovršen uz stručnu i finansijsku pomoć prof. drTomasza Plociennika, epigrafičara iz Poljske, injegovog pomoćnika Pawela Starzinskog, iz-datog kao izdanje Univerziteta u Varšavi, iz2016. godine.Konačno, treća oblast koja je tekla paralelno,

bila je nastavak rada na sakupljanju fotosa i po-dataka o sačuvanim grbovima plemićkih obiteljiBoke Kotorske. Uspio sam da za ovo zainteresu-jem domaćeg slikara konzervatora Draga Radi-mira, inače pasioniranog fotografa, da obiđečitavu Boku Kotorsku i praktično u svim naselji-

ma napravi na stotine fotosa svih sačuvanih i po-stojećih grbova. Takođe sam se upoznao sa ra-dovima beogradskog heraldičara ing. LeonidaKampe, porijeklom Kotoranina, koji je takođeradio na sakupljanju grbova Boke Kotorske i izra-dio vrlo kvalitetne crteže u boji grbova svih ple-mićkih rodova prema starijim grbovnicima, te sa-činio njihove opise i priložio podatke o svakojporodici. Iz ove saradnje nastao je kasnije opse-žni rukopis Grbovnik Boke Kotorske, čija jesudbina već postala standardna – u ovim sušnimvremenima nije bilo moguće tokom nekolikozadnjih godina pronaći izdavača, pa i ova knjigačeka neka druga, bolja vremena.Još jedan rukopis čeka ta bolja vremena – to je

Boka Kotorska – Zaliv svetinja, kataloški opisi popis svih crkvenih građevina hrišćanske religi-je, crkava, kapela, samostana i manastira na pro-storu tri opštine Boke Kotorske – Kotora, HercegNovoga i Tivta, sa pripremljenim fotografijama,Nadajmo se da ovaj rukopis neće čekati dugosvoje izdavanje.


Otranto 100 istovremeno u Kotoru i Budimpešti

IZLOŽBEIZLOŽBEOBILJEŽILI SMO STOGODIŠNJICU OTRANTSKOG BARAŽA I PRVOG SVJETSKOG RATA

Dio izložene-postavke i Grafički pri-kaz bitke


U Pomorskom muzeju je tokom maja završenorenoviranje prostora ispred toaleta u prizemljuPalate Grgurina. Renoviranje je započelo u apri-lu. Urađene su i neka druga dotjerivanja muzej-skog prostora. Promijenjena su spoljna dvokrilnavrata prema Karampani a okrečena je i kancela-rija direktora. Nešto veća intervencija urađena jena taraci gdje su majstori iz Tivta popravili dotra-jale grede drvene pergole koje su oštetile vremen-ske neprilike. Muzej je kupio i jedan novi kom-pjuter, te novi štampač-skener.

Povodom Međunarodnog dana muzeja i Među-narodne manifestacije Noć muzeja, u Muze-

ju grada Perasta, 19. maja je otvorena izložbaStećci Boke i zaleđa. Autori izložbe su MirjanaVukasović, dokumentarista u Muzeju grada Pe-rasta i dr Goran Komar. Izložbu je otvorioAndro Radulović, direktor Pomorskog muzejaCrne Gore.Stećci, srednjevjekovni nadgrobni spomenici u

obliku velikih kamenova, ponekad sa uklesanimslikovnim ukrasima ili natpisima, prema riječimaMirjana Vukasović, sreću se kao samostalni ili ugrupi čineći tako nekropolu.Nastanak stećaka vezuje se za prvu polovinu

13. vijeka, a klesani su i sve do početka 16. vije-ka nakon čega se ubrzo gube. Do danas ostali suvećim dijelom neistraženi iako su više puta istra-živani i popisivani. Saznanja govore da se u Cr-noj Gori nalazi 107 lokaliteta sa 3.500 stećaka,rekla je Vukasović dodavši da se međunarodnapotvrda značaja stećaka za univerzalnu baštinusvijeta, dogodila na samitu UNESCO-a, u Istan-bulu u junu 2016.godine, kada je odlučeno dase stećci upišu na prestižnu UNESCO Listu svjet-ske baštine- .Dr Goran Komar je naglasio da krupni grobni

spomenici u formama u kojima se obično pre-poznavaju osobeni i auhtohtoni proizvod bal-kanskog tla.Stećak se hrišćanski supstituent grobne gomile

za koju je jako čvrsto vezan. Uglavnom je vezanza prostore političko-državnih formacija srednjegvijeka kojima su vladale kuće Kotromanića, Ko-sača i Pavlovića. Potpuno isčezava u zonama po-litičkih varničenja prema susjedima koji su us-pjeli u obličavanju podjednako trajnih političko-državnih tvorevina, kazao je Komar.Dosadašnji direktor OJU Muzeji, Kotor čiji je or-

ganizacioni dio Muzej grada Perasta, Andro Ra-dulović istakao je da raznovrsnost tematsko-iz-ložbenog materijala u dosadašnjim izlaganjimasamo potvrda i nastojanje Muzeja grada Perastada osim svoje osnovne dje atnosti, ispunjava ina dobar način ostvaruje svoju edukativnuulogu.Tematikom i osobenošću, izložbeni materijal

zalazi u sferu naučnih istraživanja istoričara, isto-ričara umjetnosti, arheologa, antropologa, lingvi-sta, geografa. Mi ovu izožbu imamo zahvajujućiprije svega humanisti-ljekaru i strastvenom istra-živaču ćirilične epigrafike dr Goranu Komaru,dodao je RadulovićIzložba je realizovana u saradnji sa Ministar-

stvom kulture Crne Gore u okviru Programazaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017.

Izložba Stećci Boke i zaleđa

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTAPOVODOM NOĆI MUZEJA

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Dotjerivanja u Palati Grgurina

Popravka gredi na pergoli teraca

Renovirani unutrašnji prostor

Nova spoljna vrata

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

Naš muzej je 9. maja od gospođe Jasne Kuše-vić sa Prčanja otkupio sliku Putovanje u Japan.Slika je industrijski rad na svili, dimenzije prekorama 85x67 cantimetara. Riječ je o primerku pri-godnog spomen serijala Putovanja Franja Josifa,u ovom slučaju u Kinu i Japan 1909. godine. Uto vrijeme brojne domove Boke Kotorske krasilesu uspomene Putovanja Franja Josifa, sa potpi-som vlasnika, u ovom slučaju Mateo Katalana.

Otkup slike

Savjet Pomorskog muzeja upoznat je da segospodin Peđa Janković kao iznajmljivač ni-je iselio iz prostorije Muzeja, koja inače treba

da se preuredi za konzervatorske potrebe.Savjet je predložio da se Janković još jednom

opomene, pa ukoliko se ne iseli, o tome oba-vjesti Ministarstvo kulture koje bi moglo preu-zeti određene pravne radnje radi prinudnog

iseljenja.

Iz rada Savjeta Muzeja

U kapetanskom Perastu i ove godine 15. ma-ja je održana tradicionalna manifestacija

Gađanje kokota kojom se slavi velika pobjedaPeraštana nad Turcima 1654. godine. Ovogodiš-nji pobjednik ove manifestacije, odnosno najbo-lji strijelac koji je pogodio kokota, je NikolaKrivokapić iz Nikšića. On je, po običaju, za nagradu dobio šugaman –

peškir na kojemu je obilježena godina bitke i da-tum gađanja. Noseći trofej i praćen gradskom mu-zikom Krivokapić je potom prošetao Perastom, apo završetku promenade građane je častio bari-lom vina (60 lit).Predsjednica mjesne zajednice Perast Ana Ma-

rija Đukanović kazala je da zavjetni dan 15. majPeraštani obilježavaju u slavu pobjede svojih pre-daka nad Turcima prije 363 godine.

Grupa peraških strijelaca u tom boju je pogodilaMehmed-agu Rizvanagića i savladala brojča-no nadmoćnu tursku vojsku. U znak sjećanja naslavni događaj Peraštani gađaju kokota na pluta-či 150 metara od obale.Poštujući tradiciju Peraštani slave svoju Veliku

Gospu i tradicionalno gađanje kokota. Ustvari,taj kokot predstavlja turski fes. Prema običaju pr-vo na pjaci Sv. Nikole plesalo se kolo Bokeškemornarice, zatim je služena misa u crkvi Sv. Ni-kole, poslije toga se održava tradicionalno gađa-nje. Kokota po običaju prvo gađe neko iz Bokelj-ske mornarice i posije toga po redu prijavljivanjasvako ko hoće. Pobijedniku se stavlja lenta na ko-joj su prethodno Peraštanke izvezle natpis 'Pobjed-nik 2017', objasnila je gospođa Đukanović.

Djeca uz pomoć odraslih kite Mađ; Vladimir Vuksanović uz pomoć prijatelja postavlja Mađ; Vuksanović sa suprugom Xxxxxx isperd Mađa;

Obilazak grada sa klapom Škuribanda; Ispijanje bijele kafe u restoranu Đardin

11

Rano ujutro i ovogodišnjeg 1. maja mještaniPerasta kitili su stablo mladog hrasta slaveći

tako u veselju početak najljepšeg proljetnog mje-seca. Stari običaj zove se Mađ ili Kićenje Mađa,a izražava nadu u bolje sutra.Po tradiciji posljednji mladoženja bere stablo

hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispredcrkve Svetog Nikole. Stablo mještani okite flaši-cama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznoboj-nim trakicama.Posljednji oženjen u mjestu takođe podiže sta-

blo uz zvuke tamburica. Nakon toga mještani i

gosti obilaze grad uz zvuke tamburica i pjesmute svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sasuvim kolačima – koromanima.

Ove godine Mađ je podigao Vladimir Vuksa-nović, uz pjesmu klape Škuribanda.Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, a

danas se taj lijepi običaj zadržao samo u Perastu.Zasluga za to pripada Društvu prijatelja grada Pe-rasta koje je unatrag dvadesetak godina ponovooživilo ovu manifestaciju.Obred je bio zabranjen za vrijeme vladavine

komunista.

2017Mađ i Gađanje kokotaPERAŠKA TRADICIJA U MAJU

Jedra Boke – maj/2017.

Defile bokeljske mornarice Misa u slavu Gospe Peraške Pobjednik Nikola Krivokapić

Fotografije: D. Brdar

Fotografije: Radio Kotor

Azamara Quest (lijevo), 181m dugi kruzer, 2.maja oko 8:50 sati prolazi pored 330mdugog mega-kruzera Majestic Princess usidrenog na sidrištu br. 1 naspram Plagenata

U maju, trećem mjesecu kotorske kruzing sezone, zabilježeno je 57 dolazaka 27 kruzing brodova.Kako je nekoliko kruzera boravilo dva ili više dana, zabilježeno je i ukupno 65 boravišnih dana. Unaš grad prvi put je dolazio novi, 213 metara dug, kruzer Silver Muse (24) koji je u Luci ostao i

preko noći. Prije odlaska u Sidnej, 330 metar dugi mega-kruzer Mjestic Princess u maju je u Kotordolazio dva puta (2. i 10.). Brod je u Kotor prvi put došao 2. aprila, pravo iz brodogradilišta. Brodameričke kompanije Princess Cruises namjenski je pravljen za kinesko tržište. Upravo je 10. maja

dolazak tog broda u Kotor bio i posljednji.

Fotografije: D. Brdar

Pomorstvo u KOTORU danas

Albatros 3.05. Brodovi u Kotoru u majuAlbatros (3.), Artania (10.),

Athena (7-8, 18-19. i 28-29.),Azamara Quest (2, 8. i 16.),Brilliance of the Seas (10.),Cristal Esprit (15. i 27-28.)

La Belle de l´Adriatique (3, 7, 13, 24. i 31.), Le Lyrial (12,20. i 27.), Island Sky (28-29.),

Mein Schiff 2 (11. i 25.), MajesticPrincess (2. i 10., MSC Musica (6,13, 20. i 27.), MSC Sinfonia (28.),

Norwegian Star (1, 8, 15, 23 i 29.),Princess Eleganza (8-12. i 29-31.),Rhapsody of the Seas (22. i 28.),Riviera (12. i 19.). Royal Princess(14. i 22.), Sea Cloud (31.), SilverMuse (23-24.), Silver Wind (6.),

Star Legend (12. i 20.), ThomsonDream (18.), Thomson Spirit (3,17. i 31.), Variety Voyager (17.),Westerdam (4, 11. i 18.), Wind

Surf (13. i 21.)

Star Legends i Riviera 12.05.

Princess Eleganza i Artania 10.05.

Westerdam i Mein Schiff 2 11.05.

Brilliance of the Seas iMajestic Princess 10.05.

Thomson Spirit i La Belle de l´Adriatique 3.05.