Pobijanje šubhi da mutehakim pred tagutom može ostati musliman

8/6/2019 Pobijanje ubhi da mutehakim pred tagutom moe ostati musliman

1/85

POBIJANJE UBHIda mutehkim pred tgtom moe ostati musliman

1


2/85


2


3/85


3

POBIJANJEUBHIDA MUTEHAKIM PRED TAGUTOMMOE OSTATI MUSLIMAN

Plav, Sandakredeb 1429. hidretske

jul 2008. godine


4/85


4

Izdava:''K e l i m e t u l h a qq''Plav, Sandakwww.kelimetul-haqq.comwww.kelimetul-haqq.org

[email protected]

Autor:Ebu Ahmed

Unos, prelom i lektura teksta:

Ebu Ahmed

Dizajn korice:Ebu Merjem

tampa:

''K e l i m e t u l h a qq''V A N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnoavanje ove knjigeili bilo kojeg njenog dijela

bez odobrenja izdavaaje veomapohvaljeno i preporuljivo
http://www.kelimetul-haqq.com/http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq.com/


5/85


5

Rekao je Allhov PoslanikMuhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine prednepravednim vladarem.''1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doenepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar

ubije.''2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kaeistinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rijeistine nee pribliitias smrti, niti mu umanjiti nafaku.''3

1 hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim''Sunenima'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija2 hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da

el-Hudrija


6/85


6


7/85


7

UMJESTO PREDGOVORA

O0!$#`uHq9$#Om9$#U ime Allha, Milostivog, Samilosnog. Hvala Allhu i

neka je salawt i selm na Allhovog Poslanika, sallallhu

'alejhi we sellem, na njegovu porodicu, na njegove ashbe i nasve koji ih slijede sve do Sudnjeg Dana.

Prolo je punih est mjeseci otkako je ovaj rad napisan.U meuvremenu su ljudi kojima se ovim radom odgovoriloiznijeli na vidjelo jo niz svojih ubh, od kojih su:

a) netekfrenje murika koji se pripisuje islmu,

opravdavajui ga dehlom, 4b) da tehkum nije od 'aslud-dna (osnove vjere), 5

4 Ovo se jasno zaulo od jednog njihovog ''d'ije'' iz Makedonije, akoga oni uvaavaju i njegova predavanja postavljaju na svojeinternet stranice. Ono to jasno pokazuje kakvo je stanje meunjima smima je i injenica da veina njihovih ''d'ij'' i veina njih

smih ne opravdava murika neznanjem, ali se ovome ''d'iji'' nikonije usprotivio u ovome, niti na tu zabludu upozorio, te i daljeovoga ''d'iju'' smatraju ne samo muslimanom, bratom (iako sunjemu murici braa!), ve i autoritetom od koga se uzima znanje5 Oni se (valjda) sa nama slau da je ehdet ''L ilhe illAllh'' od'aslud-dna? Zato, kada kau da tehkum nije od 'aslud-dna onitime ele da kau da tehkum (pred Qur'nom i sunnetom) nijeod ehdeta? Pa zar ubjeenje da nikom ne pripada pravo da sepred njim (njegovim zakonom) ljudi parnie mimo Allha, tebreke

we te'l, i da im on sudi nije od vjerovanja da ''niko nema pravo


8/85


8

c) da kufr u tgta nije od 'aslud-dna (osnovevjere),... 6

Iako ovo prvo zvui i djeluje groznije nego druga dva,ono je ustvari (ma koliko grozno bilo) bezazlenije!

Jer, ma koliko uasno zvualo opravdavati murikedehlom, te ih, i pored irka kojeg ine, nazivatimuslimanima, 7 iza toga barem stoji mrnja djela i nazivanjetoga djela irkom, ali i velika ubha da se ne smije tekfritizbog njegovog neznanja, ili prije uspostave argumenta nadnjim.

biti oboavan mimo Allha'' (''L ilhe illAllh'')?! Ili e nammoda, na kraju svega, jo i rei da ak ni ehdet ''L ilheillAllh'' nije od osnove vjere?!6 Tako, po njima, ovjek moe biti musliman, pa makar i ne uiniokufr u tgta. Drugim rijeima reeno, da ''L ilhe...'' nijesastavni i nerazdvojni dio ehdeta ''L ilhe illAllh''! A istina jejedna: Da je sva 'ulema selefa i halefa (prvih i potonjih generacij)rekla i govori da je kufr u tgta prvi rukn ehdeta''L ilhe

illAllh'', a ima uenjaka koji su kufr u tgta spomenuli i kao art(preduslov) za ispravnost tog ehdeta. Pa zar neko moe rei daono to je rukn, a po nekima i art ehdeta, nije od 'aslud-dna(osnove vjere)? ta je onda, po ovima 'asl? Ili jo bolje: Koji je to ondanjihov dn, ako u njegovoj osnovi nema mjesta za kufr u tgta?7 Na to se nadovezuje i prijateljevanje sa njima (jer su oni, ponjemu, muslimani), pomaganje njih, zabrana tekfra murik,nazivanje muwehhid tekfirovcima i haridijama (jer tekfire, ponjemu, muslimane), davanje prisege muriku (ako je vladar),

pozivanje u pokornost njemu, zabrana pobune protiv njega,...


9/85


9

Gore od toga je rei da se moe biti musliman i bezkufra u tgta, a to je rekao drugi njihov ''d'ija''.

Ili, subhnAllhil-'Adhm a to je rekao trei odnjihovih ''d'ij'', i to je ono to oni sada za njim kao papagajiponavljaju da tehkum nije od 'aslud-dna!

Naime, netekfirenje murik koji se pripisuju islmu(zbog opravdavanja njih neznanjem) je veliki musbet i kufru Allha, tebreke we te'l, ali se barem djelo karakterieirkom.

Ipak, iako Allhu nikoga nije uinio ravnim, takavovjek je kfir u Allha i nije ostvario 'aslud-din, jerpoiniocu velikog irka nije negirao islm, ime je dokazao

da za njega islm (tewhd) i irk nisu dvije suprotnosti.

Meutim, u sluaju izbacivanja kufra u tgta itehkuma iz 'aslud-dina lei jo vei musbet, jo vei kufr i

jo jasniji dokaz nepoznavanja znaenja rijei ''L ilheillAllh'', nepoznavanja tewhda i Allhove vjere od straneonoga koji ovo izgovara i u ovo vjeruje!

Zar moe postojati islm bez kufra u tgta? Zar moepostojati islm bez rukna negacije? Zar moe ovjek bitimusliman bez smatranja tgta nevjernikom, svjedoeinjemu islm, smatrajui i nazivajui lanoga ''boga''muslimanom?

Molimo Allha, subhneh we te'l, da nam Istinuprikae Istinom i da nam pomogne da je slijedimo, a da nam


10/85


10

btil (la) prikae btilom i da nam pomogne da ga seklonimo. mn.

Eb Ahmed,Plav, Sandak

redeb 1429. godine hidretske


11/85


11

O0!$#`uHq9$#Om9$#U ime Allha, Milostivog, Samilosnog. Hvala Allhu i

neka je salawt i selm na Allhovog Poslanika, sallallhu'alejhi we sellem, na njegovu porodicu, na njegove ashbe i na

sve koji ih slijede sve do Sudnjeg Dana.

Nakon to se posljednjih mjeseci uvidjelo da naprostorima bosanskog govornog podruja 8 ima toliko onihkoji sebi pripisuju ehlus-sunnetsko uenje, a koji zastupajustav da mutehkim 9pred tgtom moe ostati musliman, tenakon mjeseci i mjeseci utnje ljudi koji zastupaju taj stav,ali nikako da ga argumentima potkrijepe konano je dolo

do izjanjavanja nekih od njih.

Naime, dvojica Sandaklija 10 su, radi potvrivanjasvojih spomenutih stavova poetkom januara posjetiliSarajevo, gdje su obili jedan dem'at, koji je na istom stavu11 i koji u ime ove mes'ele (pitanja) sa ljudima prijateljuje ineprijateljuje.

Za vrijeme boravka u BiH ova dvojica ljudi su posjetilii jednog bosanskog ''da'iju'' i, po povratku u Sandak,

8 Bosna, Sandak, Kosovo, Makedonija,...9 pokreta sudskog postupka10 kojima neu spominjati imena radi lijepih ljudskih odnosa kojesam sa njima imao, a i radi toga jer su nepoznati iroj javnosti11 neproglaavanja mutehkima nevjernikom


12/85


12

potrudili su se da svojim ubhama 12 zbune neke muslimane,a i da na papir stave te svoje ubhe, ne bi li dokazali kako jenjihov stav potkrijepljen dokazima. Sami kau kako u tomtekstu postoje i dvije-tri reenice ''da'ije'' sa kojim su sekonsultovali.

I prije ovog svog putovanja je jedan od ovih ljudi,dokazujui svoj kufr, nau brau pokuavao zbunitizapitkujui ih:''Otkud sad to da je neto u emu trai dunjaluku korist 'ibadet?'',

objanjavajui to tvrdnjom da ovjek pri parnienjupred er'atom prosto sebi trai korist i vraanje svog prava,''...pa kako da u onome u emu ima koristi i to radi iz

koristoljublja bude 'ibadet i nagrada njemu?''

Allhu ekber... ta se ovim eli rei? eli se rei da usamom djelu tehkuma (pokretanja parnice) sve dok unjemu ovjek ima dunjaluke koristi nema 'ibadeta, pa kaoto parnienje pred eri'atom ''nije 'ibdet'', tako niparnienje pred tgtskim zakonom ''nije 'ibdet'', ve obapredstavljaju samo bezazlen ''povratak prava''.

Objanjeno mu je da je dova 'ibadet, sr 'ibadeta, daona upuena Allhu predstavlja dobro djelo, za njuslijedi nagrada, a Allh se srdi na onoga koji Ga ne moli,iako u toj istoj dovi rob trai ono to e mu koristiti iupuuje je ''iz koristoljublja''! Njome rob trai uputu, znanje,

12 zabludama koje oni nazivaju argumentima


13/85


13

djela koja vode dennetu, trai Allhov oprost izadovoljstvo, a trai i hall opskrbu, enidbu enomvjernicom i hajr potomstvo,... Zato, iako u upuivanju dovepostoji korist za roba i, iako to to dovom trai njemu treba ikoristi dova je 'ibdet, koji je ako se uputi Allhu tewhdi za njega slijedi nagrada, a koji je ako se uputi nekomdrugom mimo Allha irk i za njega slijedi kazna.

Tako je sa i tehkumom (pokretanjem parnice). Iako upokretanju parnice postoji korist za roba i, iako to todovom trai njemu treba i koristi tehkum je 'ibadet koji ako se pokrene pred sudom Uzvienog Allha je tewhid iza koji slijedi nagrada, a koji ako se pokrene pred nekimdrugim sudom, mimo suda Uzvienog Allha je irk i zakoji slijedi kazna.

Shvativi da se ovi prave uvjerenim da je ono to sunapisali istina, te shvativi da se oni ohole spominjanjemkako su ''ovoga'' i ''onoga'' svojim ''argumentima'' uspjelizbuniti, posvjetio sam se pisanju ovog odgovora na njihovtekst.

Moja je namjera da ovim pisanjem pobijem njihove

ubhe, lane dokaze i pogreno shvatanje jet, hadth ihistorijskih dogaaja, ne bi li se sami autori ovih sumnji iubhi povratili i pokajali, a naroito da ne bi naa braa kojasu po ovome pitanju ostala ista i nepoljuljana pala u fitnu(iskuenje) i ne bi li ih ove ubhe zbunile.


14/85


14

Molim Allha, subhnehu we te'l, da nas uiniiskrenim i da ovo pisanje uini tekim na vagi naih dobrihdjel na Sudnjem Danu. mn.

PRVO:Prvi argument za nemanje dokaza od strane ovih ljudiu njihovom pisanju (kao to e se u ovom naem odgovoru,

ina'Allh, i pokazati) je sam naslov teksta. Naime, ovi suljudi svoj tekst nazvali: ''Potlaenost, vraanje svog prava''.

Zaista primamljivo, ne bi li to stanje ''potlaenosti''uinili validnim opravdanjem za ono to oni ovdje eleodobriti, a to je ''vraanje svog prava'', tj. tehkum (parnienje)

pred tgtom.

A pravo stanje stvari kojim ''odie'' itav njihov tekst jeste da uporno irku mijenjaju ime (nazivajui ga''vraanjem svoga prava''), mislei da e mu time i sutinupromijeniti. Meutim, vino ostaje vino, ma kako ga ljudinazivali; irk ostaje irkom, ma u kakvo ga ime ljudizaodjevali.

DRUGO:Svoj tekst su zapoeli rijeima:

''Islm je doao da zatiti svetost muslimana, meu kojima suimetak, ast i slino.''


15/85


15

Zanimljivo da ovi ljudi meu ovim svetostima, koje jeislm doao da zatiti, nisu spomenuli najveu svetost vjeru, kojoj sve mora biti podreeno i zbog koje se svedrugo mora rtvovati. Ovdje su u igri dvije mogunosti:

a) Ili ovi ljudi ne znaju nabrojati pet stvari koje je islmdoao da zatiti (sauva), pa zaboravljaju najvanijuod tih pet stvari (vjeru), te ih savjetujemo da to naue,

b) ili znaju, a ne spominju najvaniju stvar, znajui daemo im mi odgovoriti tvrdnjom da oni ele sruitivjeru koju spominju tehkumom radi manje vanihstvari,c) ili znaju, ali namjerno izbjegavaju, elei seopravdati time da su spomenuli samo one svetosti koje

su esto ugroene i koje bi oni da se tehkumom predtgtom povrate, te da vjeru nisu spomenuli jer ona''u ovom stanju darre'' nije ugroena.

Odgovaramo im da ovjekova vjera prije odlaska nasud moda, u ovom starnju darre, 13 i nije ugroena, ali dae je (vjeru) ovjek svakako ponititi smim odlaskom nanjega. Dakle, vjeru e naruiti ono to oni ovim ohalljuju,

da bi sauvali drugostepene stvari, kakve su imetak i ast.

13 Darra znai prinuda, nuda, tj. vanredna ili oteana situacija,stanje u kome e ovjeku, ako bude inio nareeno i klonio sezabranjenog, neto natetiti jednoj od ovih pet darrijjt

(univerzalnih vrijednosti), koje je islm doao da zatiti (sauva)


16/85


16

TREE:Odmah nakon reenice da je islm doao: ''...da zatiti

svetost muslimana, meu kojima imetak, ast i slino'', autoriteksta kau:''Ashabi su u Mekki bili nejaki i potlaeni, 13 godina u iskuenju.

Iz ovog perioda datira dogaaj koji je Allahov Poslanik, s.a.w.s.,spomenuo kao 'savez namirisanih', ura murika oformljena datiti mazlume i nejake...''

Ovdje su ovi ljudi namjerno ili nenamjerno, slagali nahistoriju, rekavi da, navodno, ''hilful-fudl'' (''savez vrlin'')datira iz vremena potlaenosti ashb!

Historija nam govori sasvim suprotno, tj. da jespomenuti ''hilful-fudl'' formiran i postojao u ranojmladosti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,tanije nekih 25 godina prije dolaska Objave njemu; tanijekada je on imao samo 15 godina!

Dakle, mnogo prije suhbeta (ashbluka, druenja)ashb sa njime. I ovdje konstatujemo:

a) Ako ovi ovo ne znaju, neka naue osnovne podatkeiz ivotopisa Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi wesellem, umjesto to lupaju.

b) A ako znaju, oni su onda slagali da bi potlaenostashaba u mekkanskom periodu poistovjetili sa

dananjom potlaenou muslimana, da bi na toj


17/85


17

pokvarenoj osnovi mogli da pomaganje tadanjihMekkelij ''hilful-fudlom'' i obraanje njemupoistovjetiti sa dananjim obraanjem ljudi tgtskimsudovima?

Dakle, injenica je da ashbi 14 nisu ivjeli u vrijeme''hilful-fudla'', pa se tako nikako nisu tom savezu niobraali za pomo i zatitu u doba svoje potlaenosti islabosti.

SubhanAllh... Kako da se tadanje doba mranjatva ineznanja, doba utiranja i posljednjih tragova vjere Ibrahima,'alejhis-selm, vremena prije dolaska Objave... kako da se onoporedi sa dananjim vremenom, sa vremenom u kojem miivimo, vremenom poslanstva, Objave, znanja i mogunosti

dolaska do njega?

ETVRTO:Nakon spomena da je ''hilful-fudl'' postojao mnogo

prije poslanstva, pitamo ove ljude:Na emu je zasnovan i na osnovu ega je postupao ovajsavez?

Mogu se pretresti knjige hadth i knjige historije inigdje se nee doi do podatka niti ak aludiranja na to da je

14 kao muslimani, kao ashabi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem


18/85


18

to bio savez koji je donosio zakone ili postupao po nekimzakonima.

Naalost, jedan od autora ovog teksta mi je lino rekaoda su lanovi ovog saveza morali u tome postupati ponekom zakonu, sprovoditi neki zakon, a da taj zakon tada ina tom mjestu svakako nije bio Allhov zakon, elei dakae da su se ljudi ovome savezu obraali za povrataksvojih prava, to bi analogno upuivalo na dozvoluobraanja dananjim institucijama koje ovome slie, a to sutgtske sudnice!

Pogledajmo ta kau predaje o samoj svrsi formiranjaovog saveza i o njegovom nainu sprovoenja svojihodluka.

Da li je u svemu tome bilo traga sudstvu, procesima,parnicama, svjedoenjima, presudama?

Ibn Ishaq, Ibn Kethr, el-Qurtub u svom tefsru i ostalispominju da je el-fudl savez bio formiran kada su se nekaplemena Qurejij susrela u kui 'Abdullha ibn Dud'ana,zbog njegove plemike asti i porijekla. Oni su se sloili isklopili dogovor da pomognu svakom ugnjetenom u Mekki,

sve dok dhulumar ne obustavi svoju nepravdu i sve dokmadhlm (oteena strana) pravedno ne povrati ono to jojpripada. Tako su Qurejije svoj savez nazvale el-fudl savez,to znai savez vrlin.

Dakle, oni su se sastali i dogovorili. Nema tragapostupanju po nekom zakonu, pozivanju na njegove


19/85


19

lanove, njegovom tienju i njegovom sprovoenju. Zato jei nazvan ''savezom vrlin'', a ne tgtskom andarmerijom.

Ibn Kethr takoer kae:''El-fudl savez je bio najasniji savez koji su Arapi poznavali.Prvi koji je o tome govorio i tome pozivao je bio ez-Zubejr bin'AbdulMuttalib. Povod formiranja ovog saveza je bio taj da jeovjek iz Zubejda doao u Mekku sa nekom trgovakom robom.Nju je kupio el-'s ibn Wa'il, koji, meutim, kasnije odbija da istuotplati. El-Zubejdje tada od nekih ljudi el-Ahlafa zatraio da mu

pomognu, ali su oni odbili da napadnu el-'sa ibn Wa'ila, te su povrh svega izgrdili ez-Zubejdija. Kada je el-Zubejd uvidio zlocjelokupne situacije, on se odmah nakon izlaska Sunca uspeo navrh brdaca Eb Qubejs, kada su ljudi Qurejija bili na svomeskupu oko Ka'be. On je tada na sav glas povikao:

'O vi to kod svojih ena malaksavate!Zar ne vidite onog to mu robu otjee u dolini Mekke,

koja prua utoite njenim iteljima i putniku-namjerniku!Pa zar je neto zabranjeno onom koji nije od vas,

o vi mukarci, a vi ste k'o kamen do kamena!Zar neto treba uskratiti onom to mu dostojanstvo pogazie

i potedjeti pokvarenjake, koji se ukradenim okitie!?'Ez-Zubejr bin 'AbdulMuttalib je tada ustao i rekao: 'Ovog su

potpuno napustili!' Onda su se porodice Him, Zuhre i Tiam ibnMurre sastali u kui 'Abdullha ibn Dud'ana. Tako su se nakonruka zakleli u svetom mjesecu dhul-qa'de i dogovorili, zaklinjuise Allhom, da e biti kao jedna pesnica uz potlaenog protivdhulumara, sve dok ovaj potlaenom ne vrati njegovo pravo, svedok more vlai zemlju i sve dok Thabear i Hear (dvije planine

pored Mekke) stoje na svom mjestu. Tako su Qurejije to nazvalihilful-fudl (savez vrlina). Tada su rekli: 'Ovi su nosioci vrline!'


20/85


20

Onda su otili do el-'sa bin Wa'ila, pa su od njega oduzeli ez-Zubejdijevu robu i vratili je njemu.''

Obrati panju kako se spominje Zubejdijevo obraanjenekim ljudima el-Ahlafa, a nikako oruanim snagamazakona. 15

Nakon toga, kada su se ove porodice sastale idogovorile, koji su zakon izglasale?

Ako nisu, po kome su zakonu odluili i na osnovukojeg formirali ovaj savez?

Kada su krenuli kod dhlima, koji su lan kojegazakona sproveli?

SubhnAllh, nigdje ni pomena toga, Samo susproveli ono na to su se obavezali vratiti madhlmu(potlaenom) njegovo pravo.

Ko je bio svjedok, ko je uloio tubu, ko pokrenuoparnicu, ko je bio kadija (sudija), gdje im je bio zatvor?

Allhul-Muste'n

Qasim ibn Thbit biljei sljedei dogaaj:''Neki ovjek iz Hath'ama je doao u Mekku da obavi hadd ili'umru sa svojom kerkom, koja se zvala el-Qatl i bila prelijepadjevojka. Nebh bin el-Haddd ju je oteo i sakrio. Zato je el-Hath'am je rekao: 'Ljudi, ko e mi pomoi protiv ovog ovjeka?'

15 koji je tien i po kome se postupalo, kako to ovi ljudi ele

predstaviti


21/85


21

Neko mu je rekao: 'Obrati se vijeu hilful-fudl!', pa je on povikao: 'O, el-fudl savezu!' Nakon toga, sa svih strana su gaokruili ljudi sa svojim sabljama, govorei: 'Stigla ti je pomo, nata se ali?' On je rekao: 'Nebh mi je na silu oteo ker!' Onda suoni sa njim otili, dok nisu stigli do Nebhove kue. On je izaao

pred njih, a oni mu rekoe: 'Izvedi zarobljenicu! Ti zna ko smo mii na ta smo se obavezali.' On ree: 'Uiniu to, ali ostavite je kodmene makar jednu no', na to oni rekoe: 'Ne, ni koliko jedan

mlaz deve dojilje', pa ju im je on doveo.''

Obrati panju na to da je madhlm (potlaeni) kome jeoteta kerka boravio u Mekki, a da nije znao da postoji''hilful-fudl''. Ako su oni sprovodili neki zakon i bili nekavrsta suda (kako ovi ele to predstaviti), kako da on nijeznao za njih, sve dok mu mjetani nisu ukazali na njegovo

postojanje?Na kraju, ako je tako kako kaete, koliko su i kako ovi

vijeali i po kojoj odredbi i kome lanu su oni pokrenulipovratak kerke ovome madhlumu?

A kada su otili do dhulumara, koji su lan sproveli?

Zna li se kojom su presudom osudili ovog Nebha?

Koliko je i gdje ovaj odleao tu odreenu kaznu?

El-Humejd je rekao:''Oni su se sloili da vrate pravo onima kojima pripada i da

potlaeni ne bude ugnjeten od strane dhulumara.''


22/85


22

Ni traga od ovih podataka! Prvo su najekstremnijemurdije i kfiri ovih podruja uzimali primjer postojanja idjelovanja ovoga saveza za dokazivanje dozvoljenostiuestvovanja u tgtskim zakonodavnim tijelima(parlamentima).

Ovi sa kojima se danas raspravljamo uzimaju istisluaj da bi ovo poistovjetili sa dananjim sudnicama, pa ihovaj savez njih nekada ''podsjea'' na sudnicu i traenjeprava pred njom, a nekada na policiju i pomaganja njome.

U stvarnosti, ''hilful-fudl'' je prosto bio, kako predajesvjedoe i kako se iz njih jedino to jasno razumije savez zapomaganje potlaenih i uklanjanje ruku dhlima sa madhlmau Mekki, kao to i vidjesmo.

Povodom ovog plemenitog saveza, ez-Zubejr, Allhbio zadovoljan njime, je rekao:

El-Fudl se dogovorio i sloioda ne ostave dhulumara u Mekki.

Oni su u ovome jedinstveni i sloni,pa su i susjed i siromaan bezbjedni uz njih.

PETO:Nakon dokazivanja da savez ''fudl'' iako nije

sprovodio Allhov nije sprovodio ni tgtski zakon, hajdeda na momenat a samo u cilju dokazivanja zamislimo da

jeste, da je ''hilful-fudl'', kako ovi ljudi ele prikazati

zaista sprovodio zakon, koji je (poto tada na tom mjestu


23/85


23

nije mogao biti Allhov) svakako bio muriki? U redu, ali,ako je tako, ne moemo, a da ovdje ove ljude ne pitamo:Ko se obraao za pomo ovom savezu? Murici ilimuslimani?

a) Ako kau: ''Muslimani'', da bi podrali ovu svojula novom lai rei e neto to prije njih niko nijerekao!

b) A ako kau: ''Murici'', pa mi im kaemo da ondasva pria i svo uporeivanje dvaju situacija nemanikakve svrhe. Onda im priznajemo da se murici (kaoi tadanji murici) sve vrijeme obraaju za pomodananjim vijeima i sudovima.

Mi ovdje ne govorimo o muricima! Mi se ovdje sanjima sporimo oko situacije muslimana: Moe li muslimanpokrenuti parnicu pred tgtskim sudom, a da ostanemusliman?

Dakle, ovi ljudi ele da ovakvim dokazivanjempovuku paralelu izmeu stanja tadanjih potlaenihmurik i dananjih potlaenih muslimana!Allhu ekber!

Pa i kada bi rekli da je bilo muslimana koji su uzimalisvoja prava na ovaj nain, u tome ne bi bilo nita sporno, ato dozvoljeno, 16jer je to haqq koji je njegov i kojeg mu Allhdozvoljava odbraniti, makar i upotrebom sile.

16 uzeti svoje pravo na silu, ako ve ne pomae lijepim savjetom ili

ubijeivanjem


24/85


24

Tako je bolje da se ovi danas skupe da osnuju jedanovakav savez, da snagom povrate pravo tom madhlmu,nego da ga hrabre da ini kufr dok ne doe pravda eri'ata...

ESTO:Dalje ih pitamo:Kako ete zastati u ovoj ludoj analogiji i njome ne ohalliti

ulazak i uee u parlamentima?

Jer, iako vi tekfrite parlamentarce i sudije, a ovimprimjerom elite izdvojiti mutehkima (pokretaa parnice)pred tgtom, nuno ste a da biste njega sauvali tekfra primjer rada i djelovanja ''hilful-fudula'' okarakterisali

sprovoenjem zakona, ne bi li ga poistovjetili sa dananjimsudnicama.

Kako ete ovdje zastati i objasniti da je ''hilful-fudl''sprovodio zakon, ali ga nije i donosio (propisivao)? ta vam

je dokaz iz haditha, predaja, za ovu razliku?Ako kaete da nema dokaza da je taj savez propisivao

(donosio) zakone, mi pitamo vas:A gdje je dokaz da je on takve, izmiljene, zakonesprovodio?


25/85


25

SEDMO:Pitamo ih takoer:

Kako ete ovdje zastati i ne ohalliti ulazak i uestvovanje udananjim ''savezima vrlin'' (tgtskim sudnicama)?

Jer, ako je ''hilful-fudl'' spomenut kao netopravedno, kao sredstvo kojim su se pomagali nemoni, teako se on sve vrijeme uporeuje sa dananjim sudnicama, 17kako ostati na samom ohalaljivanju pokretanja parnice preddananjim sudnicama, 18a ne otii korak dalje?

Dakle, kako objasniti ljudima da je dozvoljenopotpomognuti se dananjim sudnicama, ali ne i ui u njih

kao sudija, kad ste se ve potrudili da dokaete da jedjelovanje ovog tadanjeg saveza bilo pravedno iplodonosno, sve vrijeme ga poistovjeujui sa tgtskimsudnicama?

a) Ako kaete da je i ulazak dozvoljen, olakaete inama i sebi.

b) A ako kaete da danas nije dozvoljen ulazak usudove kao sudija (jer sprovode muriki zakon), atada je lanstvo u ''hilful-fudul''-u bilo hvale vrijedno 19 dokaite nam razliku u propisu!

17 na kojima se danas ''povraa svoje pravo''18 kao to je to raeno pred ovim savezom tada19 iako se, kako to vi kaete, i u njemu spovodio muriki zakon


26/85


26

OSMO:A ako se uzoholite, pa i dalje ustr jete na

agumentiranju ovim dogaajem, mi vas pitamo:Da li ste svjesni da tim dokazivanjem tekfrite najboljestvorenje, Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem?

Da li ste svjesni za ta ga optuujete? Zar ete njegaoptuiti za sprovoenje kufra, samo da biste sauvali ''Bin''-ove i bosanske d'ije?

Da li se vi pravite ludi i ekate da vam sve ovo tektako olahko proe, pa ''koga upecate upecate'', ili stvarno neznate da je u ''hilful-fudlu'' uestvovao i sam Allhov

Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem?

Jer, vi sve vrijeme tekfrite parlamentarce i sudije, alielite da opravdate potlaenog mutehkima (pokretaaparnice) pred tgtom, govorei da je sluaj sa njim drukiji,dok su parlamentarac i sudija ne samo murici, ve i tgti!

Zato im kaemo:Ako ste se ve tako grevito uhvatili ovog dokazivanja, akose razmahujete tvrdnjom da je ''hilful-fudl'' sprovodiomurike zakone, samo da biste obraanje ljudi ''hilful-

fudlu'' radi ''povratka prava'' poistovjetili sa dananjimobraanjem ljudi tgtskim sudnicama radi ''povratka svogprava'' znajte da ste time rekli da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, sprovodio tgtski zakon!


27/85


27

Dakle, da biste dokazali da je obraanje ''hilful-fudlu''po ''povratak svog prava'' istovjetno dananjem parnienjupred ejtnovim zakonom posegli ste za poistovjeivanjem''saveza vrlina'' sa tgtskim sudnicama.

Ovo vas je, znali vi to ili ne znali, odvelo u orsokakoptuivanja Allhovog Poslanika za sprovoenje tgtskogzakona i suenje njime... Ako je ''hilful-fudul'', ve, sudio poirku, kako sami rekoste!

A ako se i pokuate opravdati nekom nemonomodbranom, rekavi da je to svakako bilo prije njegovogodabira za Allhovog Poslanika, kaemo:

a) Opte je poznata stvar da je Allh, subhneh we

te'l, Svoga Vjerovjesnika, dva puta sauvao odgrijeha, ne dopustivi mu da se odazove ejtnskompozivu na svirku i veselje, uspavavi ga na putu kamjestu grijeha, tako da on nije bio poznat ni po grijehu,a kamoli po irku, ne'udhubillah!

b) tavie, on je to svoje uee u neemu to vinazivate irkom i postupanjem po murikom zakonu

pohvalio i nakon to je postao poslanik, nakondolaska Objave!

El-Bejheq i el-Humejd biljee da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:''Lino sam prisustvovao el-fudl savezu u kui 'Abdullhaibn Dud'ana i to mi je bilo drae nego li da sam

posjedovao cijelo stado crvenih deva. A kada bi me neko


28/85


28

pozvao u takvo neto u islmu ja bih se tome odmahodazvao!''

Peat svih vjerovjesnika i poslanika je prije poslanstvasprovodio zakon mimo Allhovog? Postupao po irku? Itoga se nije odrekao ni nakon dolaska Objave, ve topohvalio i smatrao to divnim iskustvom?

ta pomisliti, nego samo potvrditi onaj zakljuak, gorespomenut, da je to bio samo savez vrlin, estitosti,uklanjanja ruku dhulumara sa onoga kome se nasilje ini?

a) Ako kaete da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhiwe sellem, uestvovao u sprovoenju murikog zakoni ustava mnogo e nam lake biti da i drugima

pokaemo do ega vas je dovelo vae dokazivanje!

b) A ako kaete da tu nije bilo murikog zakona i radapo njemu, pitamo vas:Kakva je onda poenta u ovom vaem buncanju svevrijeme?

A Ako je ovo drugo, onda emo zakljuiti da je to bio:

a) savez koji je bio 25 godina prije poslanstva (a ne zavrijeme ashb, kako gore slagaste),b) savez koji je bio u doba neznanja, nepostojanjaObjave (a ne u uslovima slinim dananjim),c) savez koji je prosto radio na zavoenju reda ipravde, bez ikakvog zakona (a ne kao dananjesudnice, koje sprovode ejtnski zakon),


29/85


29

d) savez kome su se za pomo obraali potlaenimurici (a ne muslimani),...

Dakle, manite se ''orava posla''...

DEVETO:Nakon spominjanja ''hilful-fudla'', autori ovog teksta

spominju da su jeti o tehkumu objavljeni u Medni, kada je postojala er'atska drava i u njoj bio lino AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem.

Poeemo redom, pa im kaemo:

Slagali ste! Iako je istina da je poznati, 60. jet iz sureen-Nis', zajedno sa onim to mu prethodi i slijedi, uistinuobjavljen u Medni, jeti o zabrani tehkuma pred tgtomsu objavljeni jo u Mekki, dakle u mekkanskom perioduda'we i irenja islma!

ta je dokaz za ovo? Dokaz je injenica da je Allh

Svoje robove ashbe u mekkanskom periodu ''kalio'', istio ipripremao za velika iskuenja i propise koji e im se kasnijenarediti, a koji su doli mnogo kasnije.

Pa zar je mogue da Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhiwe sellem, trinaest godina u Mekki poziva u ono na toupuuju rijei ''L ilhe illAllh'', a da ashbima ne budeobjanjeno da je Allh Jedini Zakonodavac i Sudija, da se

musliman ne smije parniiti pred bilo kojim sudom mimo


30/85


31/85


31

$tBurLn=tGz$#m`B&xmJ3ssnx$J=4n?t!$#$uZ=.uqs?4$uZ / uxtF$#$uZoYt/tt/ ur$uZBqs%d,ys9$$/|MRr& uryztsGx9$#

''Gospodar na znanjem svojim sve obuhvata. Mi se na

Allha oslanjamo! Gospodaru na, ti presudi izmeu nas inaeg naroda po Istini (pravdi). Ti si Sudija napravedniji.''25

23 sra e-ura, 10. jet24 sra el-E'rf, 87. jet25 sra el-E'rf, 89. jet


32/85


32

}s9 r&!$#/s3m r'/tK3pt:$#''Zar Allh nije sudija najpravedniji?!'' 26

@%yJgs$uZoYt/$oY/uOOxtGt$uZoYt/d,ys9$$/uqd ury$ Fx9$#

O=y9$#''Reci: 'Gospodar na e nas sabrati i onda nam pravednopresuditi; On je sudija pravedni, Sveznajui'.'' 27

b)N3t:$#w)!(mn=tM=.uqs?([email protected]=stbq=e2uqtFJ9$#''Sud pripada samo Allhu. Ja se u njega uzdam i neka sesamo na njega oslanjaju oni koji se oslanjaju!' '' 28

uqd ur!$#Iwtms9)w)uqd(ms9Jpt:$#4n


33/85


34/85


35/85


35

'Da li vam je prosuivanje o tome Allh prepustio ili oAllhu lai iznosite?' '' 35

Pr&Ogs9(#s2 u(#q uOgs9z`iBe$!$#$tBNs9.b s'tm/!$#''Zar oni da imaju bogove koji im propisuju od vjere onoto Allh nije naredio?'' 36

Kada su i gdje objavljeni ovi jeti? Usred Mekke, zavrijeme potlaenosti i slabosti prvih muslimana!

Otvorite Mushafe... Iz kojeg perioda Objave su sure e-r, el-Kehf, el-E'rf, el-En'm, Jnus, Jsuf, et-Tn, Sebe',el-Qasas...?

U pitanju su sure izMEKKANSKOG perioda Objave!

Allh je zabranio parnienje pred tgtom, predsudom mimo Njegovog, jo na samom poetku objavljivanjaKnjige, jo za vrijeme pojanjavanja znaenja ehdeta ''Lilhe illAllh'' prvim muslimanima...

Otkud onda lana pria o objavljivanju jeta otehkumu tek u Medni?

Nali su jedan sebeb (povod) Objave (jedan dogaaj izmedinskog perioda) i jete sputene tim povodom, da biispalo kako ashbima prije ovoga, u Mekki, nije bilo poznato

35 sra Jnus, 59. jet36 sra e-r, 21. jet


36/85


37/85


37

muslimana, meu kojima imetak, ast i slino.''? 37

Ako kaete da su oni to znali bolje nego vi i mi, pitamovas:Ko je ee uznemiravan na putu ove vjere, vi i mi ili oni,

Allh bio zadovoljan svima njima?

Ako se sloimo da su to oni, pitamo vas:Zna li se za jedan jedini sluaj obraanja nekog od ashb,

Allh bio zadovoljan svima njima, murikom parlamentu zapomo i povraaj prava?

Da li je bilo jednog jedinog takvog zabiljeenogsluaja?

Zato ste tako podmukli u svom dokazivanju paspominjete da je ''hilful-fudl'' bio za vrijeme potlaenihashaba, laui na historiju, pa potom stanje tog savezauporeujete sa dananjim sudnicama, umjesto da budetepravedni i da dananje sudnice jednostavno uporedite saDrun-Nedwa, mekkanskim parlamentom, koji je bio u dobanajslinijem naem vremenu, u mekkanskom periodu,poetku da'we i vremenu nemoi i potlaenosti muslimana?

tavie, i sam njegov rad i djelovanje je svakakopotpuno sliio dananjim murikim vijeima, gdje su bilisihirbazi i gatari, bacale su se strelice, gdje su se donosililjudski, muriki zakoni i sudilo se njima, kao to se todanas ini u tgtskim sudnicama.

37 kako na poetku to vi rekoste


38/85


38

Ali ne! Vi niste htjeli uzeti ovo poreenje, iako je ononajblie istini, jer u njemu nemate dokaz za svoj btil (la).

Nemate nijedan dokaz da su se ashbi sporili iparniili pred Weldom ibn Mugre, Eb Dehlom, ni EbSufjnom, prvacima irka i dehla, i pred njihovommurikom institucijom, pa ste zato otili 35 godina unazad,da spojite u jedno ''hilful-fudl'' iz (otprilike) 585. godine poIsa'u, i nemo i potlaennost ashb u Mekki iz 620. godine.

Dakle, ako ve kaete da su jeti o tehkumu objavljenitek u Medni, a taj period islma nije slian naem vremenu,ve smo mi danas u periodu koji je najblii mekkanskomperiodu da'we, pitamo:Da li su se ashbi u vremenu slinom naem vremenu

parniili pred mekkanskim vijeem, ili su saburali i (ostajuimuslimani) radili na formiranju drul-islma?

Odgovor je da se, svakako, nisu parniili predmurikim vijeem i autoritetima, pred njihovim zakonom iinstitucijama!

Pa, ako ve nismo u mednskom periodu, zar neemo

ashbe slijediti u naem postupanju u mekkanskom periodu(u kakvom mi danas ivimo)?

I zar neemo slijediti Allhovog Poslanika, sallallhu'alejhi we sellem, koji je dovio:''Allhu, Tebi sam se predao, u Tebe sam povjerovao, naTebe sam se oslonio, Tebi se vraam, u Tvoje Ime seraspravljam, pred Tobom se sudim (parniim), oprosti mi


39/85


39

ono to je bilo i to e biti, ono sto tajno ili javno uinih, tisi moj Bog, nema boga osim Tebe.''

Je li i ova dova iz mednskog perioda?

Hoete li jo i rei da se on u mekkanskom periodu,usred nemoi, predavao nekom drugom, vjerovao u nekogdrugog, oslanjao se na nekog drugog, vraao nekomedrugom, u neije se drugo ime raspravljao i pred nekimdrugim se parniio? E'dhubillah...

A poto kau da su jeti o tehkumu objavljeni umednskom periodu, u stanju postojanja er'atskog suda ida (smim tim) ti jeti ne vae za dananju situaciju,spominjemo im poznato vjersko pravilo da... ''...se jet uzima

po svojoj sveobuhvatnosti i da vai za svaku priliku na koju semoe primjeniti, a ne vai samo za situaciju koja je bila sebeb(uzrok) njegovog objavljivanja'', iako smo sigurni da su onidobro upoznati sa ovim pravilom, ali, nekako, kao dazaborave na njega onda kada im njegov spomen neodgovara...

Da bismo ovo pojasnili, spomenuemo da su svi

mufessiri rekli da je svaka qur'nska naredba koja jeupuena Allhovom Poslaniku sallallhu 'alejhi we sellem,istovremeno i naredba njegovim sljedbenicima, osim ako jenaglaeno da to vai samo za njega. 38

38 Kao to je, na primjer, naredba njemu da klanja noni namaz, pa

je to njemu bilo obaveza, a nama sunnet


40/85


40

Zato im dajemo i primjer: Allhove rijei u suri el-Ahzb, 32.-34. jet:''ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako seAllha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da unapast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite! Ukuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno

pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavljajte i zekatdajite, i Allha i Poslanika Njegova sluajte! Allh eli da odvas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vaspotpuno oisti. I pamtite Allhove jete i mudrost, koja sekazuje u domovima vaim Allh je, uistinu, dobar i svezna.''

Ove podvuene i podebljane rijei bi (prema vaemdokazivanju) trebale dokazivati da se propisi i naredbe iz

navedenih jeta odnose i tiu samo ena Allhovogposlanika, sallallhu 'alejhi we sellem. A te naredbe su ono to je napisano ''bold-italic'' (podebljanim i iskoenim)slovima...

Meutim, svi komentatori Allhove Knjige se slau daspomenute naredbe iz ovih jeta (sputanje glasa, neusiljengovor, boravak u kui, nepokazivanje ljepote, klanjanje

namaza, davanje zekata,...) vae za sve ene muslimanke!

Tako je i u primjeru naeg spora. jeti o obaveziprihvatanja suda Allha Velikog i odbacivanja svaijeg sudamimo Njegovog (suda tgta) su opti i bezumno je njihovpropis vezati samo za situaciju u kojoj su objavljeni.


41/85


41

A i da je tano da su objavljeni tek za vrijemepostojanja er'atskih sudova, pitamo ih:Pa hoe li, u vremenu nepostojanja er'ata, 39 ljudi initikufr i smatrati se u tome opravdanim, jer ''nema er'ata''?SubhnAllh...

Zato vidimo koliko su samo smijene rijei nekih''uenjak'', koji su rekli da u sluaju pokretanja parnice predtgtom (''jer nema er'atskih sudnica''), ovjek postajenevjernik samo ako objedini tri stvari:

1) odbaci ponuenu er'atsku presudu (odbije sudposlanika),2) ode pred tgta po presudu, i (najzad)3) bude zadovoljan njegovom presudom.

Mi kaemo da je svaka od ove tri stvari kufr sama zasebe i da ovjek postaje kfir bilo kojim djelom od ova tridjela!

1) Ako odbaci (odbije, ne eli) sud er'ata on jenevjernik samim tim, pa makar i nikada nakon toga neotiao pred tgta da mu on sudi! Mrnja,

nezadovoljstvo sudom Allha i sudom AllhovogPoslanika je kufr.Spomenuemo poznati sluaj kada su se sporilimunfiq i idov, pa je Reslullah, sallallhu 'alejhi wesellem, presudio u korist idova, ali je munfiq

39 umjesto da poreknu tgta i njegov sud, te sve urade na

uspostavljanju darul-islma i Allhovog suda na Zemlji


42/85


43/85


43

''Svi ajeti koji su objavljeni o tehkumu, objavljeni su u Medini,erijatskoj dravi, u kojoj je postojao erijatski sud i lino AllahovPoslanik, s.a.w.s.''

Poto su mednsku sredinu i stanje, te svoju napuhanutvrdnju da su jeti o tehkumu objavljeni u takvoj sredini,opisali spomenom boravka i samog Allhovog Poslanika,sallallhu 'alejhi we sellem, u njoj, ne bi nas udilo da neko odovakvih pone uslovljavati potpuno istu situaciju (i boravakReslullaha tu) da bi se moglo sprovoditi ono to je dolo upropisima u jetima iz sure en-Nis' o tehkumu, kao to sunekada murteddi za vrijeme Eb Bekra, Allh bio njimezadovoljan, negirali propis davanja zekata, jer je Allh rekao:''I uzmi od njih zekat, da ih oisti...'', shvatajui da ta jenaredba upuena samo Allhovom Poslaniku, sallallhu

'alejhi we sellem, a:''...njega svakako vie nema da bi od nas taj zekat uzeo, pa ga zatoi ne damo...''

Allhul-Muste'an...

DESETO:Nakon ovoga, mislei da su svojim spominjanjem

mednskog perioda neto dokazali i sve rjeili, autori tekstaspominju sljedeu tvrdnju:''U situaciji kada je nestalo islamske vlasti, naruena je openitostovoga propisa, a kad se to desi islamski uenjaci prave izuzetke tj.

propis se mijenja.''


44/85


44

Propis se mijenja? I ta sad, obraanje tgtuodjednom nije kufr? Priznavanje prava na suenje tgtu,koji je Allhu to pravo oteo vie nije djelo nevjerstva?SubhnAllh...

Kako bi bilo lijepo da su neim konkretnijim ovopotkrijepili i dokazali?

JEDANAESTO:Oni nastavljaju sa svojim kvazi-dokazivanjem, pa

spominju kako mnogi uenjaci kau da je hakimijjet postaomanje poznata mes'ela u ummetu, dodajui da ima onih koji tokau ak i za Saudiju.

Ovo je mogue i zvui istinito.

Ali ovo 42 ne moe i nee ovu mes'elu izvesti iz 'aslud-dna i ''prebaciti je'' u pitanja nuno poznatih naredbi izabrana (namaz, post, zekat, hadd, vino, blud, kamata,dhulm,...).

Istina je da svaki murik koji se pripisuje islmu znada je sedda kipu djelo kufra, a da je veoma mali broj njihupoznato sa injenicom da isti status ima i pokretanjeparnice pred tgtom.

42 injenica da su sveenici i monasi ('ulema tgta) dio vjere

sakrili od ljudi


45/85


45

Meutim, to to su se ljudi ovoliko udaljili od vjere jesamo dokaz da su oni dhili, ali dhili-kfiri, odnosno ljudikoji ne znaju ono na to upuuju rijei ''L ilhe illAllh'', onikoji nisu ostvarili prvi od artova ehdeta el-'ilm (znanje).

Ova injenica 43 nam je i te kako bitna i na osnovunjenog spoznavanja trebamo uskladiti svoje da'wetskeaktivnosti. Tj. shvatanje ovog gurbetluka 44 istine treba danas usmjeri ka da'wi u ''L ilhe illAllh'' i ka objanjavanjuljudima ovih stvari od aslud-dina koje su zaboravljene isakrivene, a ne ka opravdavanju onih koje je njihovonepoznavanje tewhida odvelo do praktinog injenja iliohalaljivanja onoga to upa vjeru iz temelja.

DVANAESTO:A ako oni ustraju na ovoj tvrdnji i ako kau da su ovi

uenjaci ovom reenicom 45 mislili na opravdavanje ljudiinjenicom da je to postala manje poznata stvar, te da onikoji u ovo zapadnu nisu kfiri ako iz neznanja pogrijee,pitamo ih:Kako da ovim neznanjem opravdavate ljude u tehkumu(pokretanju parnice), ali ne i u irku propisivanja zakona i irkusuenja izmiljenim zakonima?

43 da je hakimijjet postao manje poznata stvar u svijetu44 nepoznatosti, usamljenosti45 da je hakimijjet postao manje poznata mes'ela u ummetu


46/85


46

Sve tri stvari 46 su od hkimijjeta, kao to je optepoznato.

Pa, ako su ti uenjaci rekli da je hkimiijjet postaomanje poznata stvar u ummetu, otkud vam dokaz zapovoenje za njima u ovome, ali potom za razdvajanjemkako biste vi eljeli, te neopravdavanje parlamentarca isudije, a opravdavanje mutehkima (pokretaa parnice)?

Otkud ovakvo razdvajanje? Ili ete opravdati svutrojicu (ne dao Allh), ili ete odustati od opravdavanjaijednoga od njih, jer su svi ''pogrijeili u manje poznatojoblasti'' hkimijjetu.

TRINAESTO:Neki od ovih 47kau:

''To jeste veliki irk, ali je skriven!''

Ma'Allh, kakva definicija! Veliki irk, ''ali skriven''!

Veliki irk nikako ne moe biti nepoznat. Allh je slao

poslanike i objavljivao Knjige sa pozivom u 'ibdet Njemu Jedinom i upozoravanjem na veliki irk, naravno nakonpoduavanja Svojih robova ta je veliki irk, koga se morajukloniti, te kako da se njega sauvaju.

46 Tj. propisivanje zakona mimo Allha, suenje tim zakonima isuenjepred tim zakonima47 Takav je emr jedne sandake skupine bradonja


47/85


47

Dakle, veliki irk i neka njegova mes'ela moe bitinejasna samo nekim vrstama ljudi, ali su ti ljudi svakakodhili-kfiri, neznalice onoga na to upuuju rijei ehdeta,dhili po pitanju osnove vjere!

Onaj kome je neto od velikog irka nejasno ne moebiti musliman, jer nije nauio tewhd, nije nauio ono to garui!

Kako e ga se takav sauvati, u njega ne upasti, a kakose onih koji ga ine odrei? Kako e takav postati i ostatimusliman?

ETRNAESTO:Ali, hajde da samo radi dokazivanja zamislimo da ito postoji! Zamislimo da (ne dao Allh!) moe postojati

''skriveni'' veliki irk, da bismo dokazali koliko su oni kojiovo lupaju nedosljedni ak i ovim lanim temeljima, koje usvom nevjerstvu izmiljaju!

Pitamo ih:Ako i postoji nekakav ''nejasan'' veliki irk i ako ovjek unjegovom nepoznavanju moe biti opravdan (a svakako da nemoe!), moe li onda onaj kome je taj irk ''nejasan'' biti 'lim(uenjak), a da to nije spoznao?

ovjek je za vas i dalje uenjak i d'ija, a nije mu''jasno'' neto od velikog irka?

Dakle, ne samo da ga opravdate od kufra i irka koji je

uinio dozvolivi tehkum pred tgtom, tj. ne samo da je on


48/85


48

za vas i dalje musliman, ve on ostaje priznati d'ija ili 'limod koga se uzima i koji vas poduava, a nije mu poznato''poneto'' od velikog irka? ovjek za vas 'lim je netood irka koji je ''nejasan'' nazvao djelom koje NE izvodi izvjere, potom jer mu je i samom nejasan veliki irk! netekfri nikog ko ga uradi, ko ga dozvoli, ili ga ak i samohalli?

I za vas ostaje musliman, pa jo i d'ija ili 'lim?

Pa zar neete protekfriti (makar) ''lima'', koji je,nakon godina ''sticanja znanja'', ohallio veliki irk?

Zar i takav ima opravdanje u nepoznavanju velikogirka? 'lim opravdan u tome to mu je veliki irk nejasan?

A nije tako, ve u ovim stvarima niko nije opravdanneznanjem, jer je u pitanju 'aslud-din (osnova vjere), gdje jesvako ko ga ne zna kfir neznalica, koji je sam kriv za svojeneznanje!

PETNAESTO:Zanimljiva stvar je i to da, kada mi usmjerimo svoju

da'wu ka objanjavanju ove mes'ele svjesni njenoggurbetluka u dananjem svijetu to zna zasmetati upravoonima koji ljude ''ale'' zbog njihovog nepoznavanja ovihstvari i u tom ih kufru opravdavaju. Tako ih ujemo dakau: ''Oni samo o tome priaju!''


49/85


49

Allhu ekber....

Ovi ljudi prvo opravdavaju ljude, ''jer su neznalice'', 48a kada ih neko tome pone poduavati, njima to zasmeta?

Koliko su ovi dobronamjerni prema ''svom'' narodu?

Da li to oni ele da ovi NE naue, da dovijeka ostanu''opravdane'' neznalice, da se ''sluajno'' ne bi usprotivili,okrenuli, pa da ih ovi moraju protekfriti, jer su se navikli dabrane kfira-dhila, a da tekfire samo kfira-mu'nida(prkosnika).

Ovako, kao da ele da kau:''Ljudima je bolje da ne znaju; oni time ostaju muslimani, jer je

mes'ela manje poznata, a oni su neznalice, a ni mi ih ne moramotekfriti...''

ESNAESTO:A ako ustraju u opravdavanju mutehkima time to je

to, ipak, ''manje poznata mes'ela'', pitamo ih:

Pa zar niste sve vrijeme htjeli dokazati da je dananjiodlazak pred tgtski sud samo ''povratak prava'', a da tonije tehkum koji je kufr i irk, ve da je (da bi to djelo bilokufr i irk) potrebno da ovjek odbije ponueni sud er'ata?

48 iako u velikom irku neznanje nije prepreka tekfra


50/85


50

Rekoste da bez mogunosti obraanja er'atskom sudunema kufra u djelu traenja prava pred tgtskim sudom.

Pa, ako ovo djelo ''povratka prava'' nije kufr i irk vedozvoljeno (kako elite predstaviti), zato onda poteete zaovim dokazivanjem?

Dokazivanje da li je neka mes'ela manje poznata ilinije, je potrebno u sluaju kufra i irka.

Dakle, da li pokretaa parnice pred tgtomopravdavate time to to njegovo djelo nije kufr ni irk, jer''nismo u mednskom periodu'' (u kome su navodno objavljeni jeti o tehkumu) i ''nema mogunosti obraanja eri'atskomsudu'', ili ga opravdavate time to je ovo djelo (iako je djelo

kufra i velikog irka) ''postalo manje poznato pitanje uummetu''?

To jest, da li je ovo djelo u dananjim uslovima:

a) dozvoljeno i nije grijeh sve dok nema er'ata, ili je ono

b) kufr, ali se poinilac ne treba tekfriti prije uspostave

argumenta nad njim?

Oba rjeenja su, naravno, pogrena, ali se baremopredijelite, izjasnite, da se zna ime te ljude opravdavate,pa da vam se na to odgovori, a ne da ''lovite u mutnom'', daudarate ''pa, gdje upali''; ako upali da nema grijeha jer nemaer'ata odlino, a ako se dokae da je grijeh i da je kufr


51/85


51

''pa vi ste verekli da je to manje poznata mes'ela, gdje je ovjekopravdan u njenom nepoznavanju''!

Napumpavi situaciju, ovi zakljuuju:''Zbog ovoga, neka ulema dozvoljava muslimanu koji je potlaen,obespravljen, traenje svoga prava pred institucijama kufra.Navedeno spada u sklop znaenja Allahovih d.. rijei: 'Allaha sebojte koliko moete!' (el-Tegabun, 16.)''

Allhu ekber! Utjeemo se Allhu od toga da Mu irkauinimo!

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:''Najvie ega se za vas bojim je mali irk'',

...objasnivi da pod time misli na er-rij' (pretvaranje).On se najvie za svoj ummet boji malog irka za koji u

drugom hadthu kae da je:''... skriveniji od crnog mrava na tamnoj stijeni u mrklojnoi'',

...a ova ''ulema'' tako olahko dozvoljava da se ovjek

parnii pred sudom murik? Ja, Rabb!

A ''udno je'' kako se Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhiwe sellem, boji za svoj ummet neega to je...''... skrivenije od crnog mrava na tamnoj stijeni u mrklojnoi.''

Prema temeljima ovih udaka, zar se on boji ummetu

od stvari koje su ''nejasne''? SubhnAllh...


52/85


52

Ako je ovako sa malim irkom, kako li je tek sa velikimirkom, sa ruenjem svrhe zbog koje nas je Allh stvorio('ibdeta Njemu Jedinom)?

I ta kau? Da ovo stanje (parnienje pred tgtskimsudom) spada u znaenje Allhovih rijei:

(#q)?$$s!$#$tBLstF$#''Bojte se Allha koliko moete''?

Allh je zaista naredio ljudima da Ga se boje onolikokoliko mogu! Ali, zar onaj koji osaburi i koji, i porednanesene mu nepravde, ne ode pred tgtski sud zar onnije najbolji dokaz protiv ovoga drugoga, koje je otiao predtgta?

Koji se od njih dvojice zapravo bojao Allha koliko jemogao?

Slavljen neka si Ti, Gospodaru na, ta je sa ovim ljudima?Govorimo li mi i oni istim jezikom? Zar oni za ovjeka koji,

radi povratka pareta dunjluka (penzije ili stotinu eura)svojevoljno ode ''na noge'' tgtu, lanom bogu, zar ovitakvog smatraju onime ''koji se Allha bojao koliko je mogao''?SubhnAllhil-'Adhm...

Ako je potlaenost i nemo prepreka tekfira onoga kojizatrai svoje pravo pred tagutom suda, kako da nije i pritekfiru onoga koji to pravo potrai pred plemenskim

poglavicom, vraom, sihirbazom, ''stvoriteljem'' (onim koji


53/85


53

''klonira''),...? Zato se ovjek, kada je ve u nudi, potlaen,ovima ne moe obratiti za pomo, a da ostane musliman, atgtskom sudu moe?

Pa zato ovdje nisu citirali i posluali svoga ''ilha''(boga) Bin Bza, koga sa slau navode i brane?

Naime, ''Stalna Komisija za fetwe'' na elu sa Bin Bzomje upitana:''Mi ivimo pod vlau neislamske vlade, a ona sudi laikimzakonima. Da li nam je dozvoljeno da podiemo parnice prednjiima?''

...pa su odgovorili:''Sva hvala pripada Allhu, neka je salawt i selm na Njegovog

Resla, porodicu i ashbe, a potom: Nije dozvoljeno muslimanu dase parnii (ini tehkum) pred vladom (dravom, sudom) koja nijeislamska. Rekao je Uzvieni: 'Ko ne bude sudio prema onometo je Allh objavio, takvi, oni su pravi nevjernici.' (el-M'ide, 44.) I ovo je jasno, hvala Allhu. Neka je Allh na pomoi ineka je salawt i selm na naeg vjerovjesnika, njegovu porodicu injegove prijatelje.'' 49

Da li to Bin Bz nije znao da je islm doao: ''...da zatitisvetost muslimana, meu kojima imetak, ast i slino''? Da li toon nije znao ono to vi znate o ''el-fudl-savezu'' i njegovoj''slinosti'' sa dananjim sudnicama? Zar on nije znao da sumuslimani potlaeni i da moraju ''povratiti svoje pravo'', te dau zemljama o kojima je pitan nema er'ata? Zar on nije znaoda su muslimani danas u stanju mekkanskog, a ne

49 ''Stalna Komisija za fetwe'', fetwa br. 5236


54/85


54

mednskog perioda da'we, te da su svi jeti o tehkumuobjavljeni tek u Medni?

a) Nije znao? Zato se onda stalno pozivate na onogakoji slabije poznaje stanje muslimana od vas? Zar davam takav daje fetwe po kojima ete postupati u ovimtekim vremenima?

b) Znao je? Pa kako da i pored svih tih za vas takojasnih dokaza, Bin Bz ne ostavlja u svome odgovoruni traga cjenkanju ni dvosmislenosti, ve kategorikikae da:''...nije dozvoljeno muslimanu da se parnii (ini tehkum)

pred vladom (dravom, sudom) koja nije islamska.''

SEDAMNAESTO:Ovi ljudi dalje kau:

''Bitno je napomenuti da ejhovi koji dozvoljavaju odlazak nanevjerniki sud radi uzimanja svog prava kau da ta osoba neodlazi tamo po presudu i ona mora mrzjeti taj sud i smatrati gatgtom, a to svoje pravo mu mora dodijeliti erijat, to jest daija

koji posedjuje znanje porebno da presudi po tom pitanju. KadaKur'an i sunnet presude da mu to pravo pripada, on e tamo iisamo da to pravo pokua da uzme, a nikako nee ii tamo po

presudu.''

Ovdje su postavili krajnje novotarske i nedosljednetemelje. Kau da osoba koja odlazi pred tgta po presudu...''...mora mrzjeti taj sud i smatrati ga tgtom.''


55/85


55

Kako ne posluaju glas ''svog'' Bin Baza, koji za onogakoji sudi izmiljenim zakonom kae da je nevjernik...''...ak i ako on vjeruje da su Allhovi zakoni mnogo sadrajniji imnogo pravedniji.'' 50

Dakle, ta njegova svijest da je er'at bolji, a da jeljudski zakon izmiljotina i tgt, te njegova mrnja prematom zakonu mu nisu nikakvo opravdanje, sve dok on suditim zakonom!

Otkud sad ovdje, u sluaju onoga koji ide da mu sepred tim sudom sudi (''...a nareeno mu je da ne vjeruje unjega''!), navoenje, kao opravdanja, njegove mrnje zakonakome se obraa?

Ponavljamo, ako sudija njime sudi kfir je, makar gamrzio, a eri'at volio, makar eria'at boljim od njegasmatrao.

Ako se mutehkim njemu obraa i pred njime sudi kfir je, makar ga mrzio i tgtom smatrao.

Ovdje su postavili kara-murdijske temelje, jer ele da

kau da e mutehkim biti kfir samo ako voli taj tgutskisud i smatra ga legitimnim i pravednim? 51

Kakve ove nebuloze veze imaju sa vjerovanjem ehlus-sunneta? Usloviti kufr nekog djela ljubavlju prema njemu?

50 ''Rislat wudb tahkm er'at Allh'' str. 3951 kau da nije kfir sve dok ga mrzi i smatra tgtom


56/85


56

Sve i da je tako, sve i da ta mrnja spaava poiniocakufra, kako to da ta mrnja opravdava mutehkima, ali ne isudiju?

OSAMNAESTO:Ovi dalje kau:''Ta osoba ne odlazi tamo po presudu... To svoje pravo mu mora

dodijeliti erijat, to jest daija koji posedjuje znanje porebno dapresudi po tom pitanju. Kada Kur'an i sunnet presude da mu topravo pripada, on e tamo ii samo da to pravo pokua da uzme, anikako nee ii tamo po presudu.''

Priam ti priu...

a) Da li pokreta parnice tamo ide i kae: ''Ja sam doaosamo da vi izvrite, da mi vi date ono to mi je er'at ve

presudio'', ili tamo pokree novi postupak (parnicu) itrai presudu?Odgovor je kratak: Stvarnost postupka je jasna:On tamo odlazi da, pokretanjem parnice predtgtom, povrati svoje pravo, trai od tgta presudu i

nada se da e se presuditi u njegovu korist. U tu svrhue esto morati da se dobro namui (potrudi) daobjasni i argumentuje optubu, da spomene svjedoke izatrai njihovo pozivanje i svjedoenje, ne bi li suduprikazao sliku kakvu bi on elio da sud ima onjegovom sluaju.Dakle, on se sudu obraa, pred njim argumentuje,poziva svjedoke, iekujui presudu, koja e nekada i


57/85


57

biti ravna er'atskoj, ali koja je sve vrijeme btil (pamakar se i poistovjetila sa Allhovim propisom po tompitanju), jer je proistjekla iz ejtnske objave demokratije, izglasana i prihvaena voljom veine, ane voljom i pravdom Allha, Silnog i Monog. 52

b) Na ovo traenje presude pred tgtom (za kojerekosmo da ono nije traenje da se sprovede er'atskapresuda, ve da je to pokretanje sasvim nove parnice)dodajmo injenicu da se ta presuda moe sloiti ili nesloiti sa presudom Allha Uzvienog za to djelo, ak iondje gdje unaprijed znamo da je u tgtskom zakonuista ili slina.Naime, injenica je da je sudijama dato ovlatenje(''odrijeene ruke'') da, shodno prolosti i dosijeu

okrivljenog, esto u mnogim prekrajima presudeshodno svojoj procjeni, a unutar ejtnskog zakona.Naveu kao primjer kaznu za upravljanje vozilom bezposjedovanja vozake dozvole, za koju sudija naKosovu, recimo, moe dodijeliti novanu kaznu odsedamdeset do pet stotina eura. iroki dijapazon, tj.raspon presuda, zar ne?

c) Na ove dvije injenice dodajmo i treu, a to jeinjenica da je sud veoma esto instanca koja presudi,53 ali se sve zavrava na tome na presudi, a bez

52 Npr. smrtna kazna u Kini za verc i uvoz droge je btil i to nijeer'atski, ve ejtnski hukm (presuda), iako se podudara saer'atskom kaznom za navedeno djelo53 nekada nakon dugog vijeanja i mnogih roita, zasjedanja,

sasluavanja, koja znaju trajati mjesecima ili godinama...


58/85


58

ikakvog njenog izvrenja i praktinog povratka prava!Dakle, ovjek se pred tgtom parnii i dobijepresudu, ali esto, nakon ovog velikog irka, on morapokrenuti jo jedan irk ili vie njih, ne bi li ostvario istvarno povratio ono to mu je dodijelio TAGUTSKISUD (nikakav d'ija)!Znam za sluaj u kome ena ne uspjeva da ''povratisvoje pravo'' ni nakon jedanaest godina parnienja predsudom, traei da sud podijeli zajedniki steenubranu imovinu iz njenog biveg braka.Poznati su mi sluajevi u kojima je majka morala da,nakon jedne parnice u kojoj je dobila pravo naalimentaciju 54 svoje djece, morala pokretati sljedeu isljedeu parnicu da bi svoga mua primorala da joj tuodreenu svotu novca mjeseno isplauje.

Znam za sluaj u kome je ovjek, nakon razvodabraka, napustio stan i ostavio u njemu svoju bivuenu. I nakon ''povratka svog prava'', tj. ''pravosnane''sudske presude o podjeli stana na dva djela, mu ninakon dvanaest godina nije u stanju niti koristiti svojupolovinu stana, niti natjerati bivu enu da taj stanprodaju, pa da novac od prodaje zajednikog stanapodijele.

Dakle, emu obmanjivanja da ima ljudi koji tamo odusamo da bi im se dalo ono to su ve, sporenjem preder'atom, dobili?

54 pomo za izdravanje


59/85


59

Koliko je takvih sluajeva danas? Koji su to? Dajte miime jednog od njih!

Ako ih i ima, zar, nakon 'ibdeta Allhu 55 uiniti'ibdet tgtu, 56 ''a nareeno im je da ne vjeruju u njega''?

I zar pokretanje itave, nove parnice pred tgtom nazivati samo putem da se, pomou onih koji imaju snagu,uzme pravo koje je ve dobijeno sporom pred er'atom?

ta ako se presudi suprotno er'atu, suprotno presudikoju je dobio ovjek pred d'ijom?

A ta ako se dokae da se ovjek parniio i dobiopresudu istovjetnu er'atskoj, ali da i dalje ne moe iznuditi

njeno sprovoenje, pravi ''povratak svog prava'', kao oneosobe koje sam spomenuo?

Ako je sve to i dozvoljeno i ispravno (a naravno da nije),zato uz ove koji su se prethodno sporili pred d'ijom i preder'atom a tek onda otili pred tguta (a koje ne znamo, jerskoro da ih i nema), zato uz njih opravdavamo i sve one kojinisu ni potraili sud er'ata i koji nisu otili pred tgta da

samo uzmu ono to im je ''er'atska presuda ve dodijelila'',ve prosto (kao i prvi, ali ovi bez obmanjivanja grugih) idupred tgta po presudu?

55 suenjem pred Njegovim, tebreke we te'l, zakonom56 suenjem pred njegovim,Allh ga unitio, zakonom


60/85


60

Na kraju, ako je Qur'n i sunnet ve presudio, zato seslomiste da ovoga opravdate nemogunou suenja preder'atom?

I, ako ve kaete da e biti kfir samo ako odbije suder'ata i ode pred tgta, je li onda kfir barem onaj koji jeimao mogunost odlaska pred ''d'iju'' kome se oni kojeopravdavate ''obraaju'', a nije otiao pred njega, ve jedirektno otiao pred tgtski sud?

Ne, vi svakoga neime branite!

Prvog branite time to se (prije odlaska tgtu) obratiod'iji, a drugog branite time to se nije imao pred kimesuditi, jer ''nema er'ata''!

DEVETNAESTO:Ovi ljudi su uli da jedan od njihovih autoriteta tekfr

SVAKOG pojedinca koji se tgtskom sudu obrati popresudu smatra pretjerivanjem u tekfru. To pokuavaobjasniti dananjom slabosti muslimana, spominjui da sumnogi od njih u velikoj darri i da svaki od njih nema snaguda (bez obraanja sudu) izae iz te situacije i povrati svojepravo.


61/85


61

Ma koliko ovaj temelj bio kufr, btil i nepotkrijepljendokazima, 57on je mnogo bolji od onoga u iza nje ipak stojinetekfrenje samo onih koji su u velikoj darri.

Mislei da njega slijede, ljudi kojima odgovaramo suzapali u orsokak netekfrenja ama ba nikoga ko uini ilidozvoli tehkum pred tgtom, pa makar ovjek pokrenuoparnicu kojom e tuiti nekoga radi uvrede ili ''kaljanjaasti'', klevete, male svote novca i slino.

Ako kau da to nije tano, da se spomenuto ne odnosina njihovo stanje, pitamo ih:Gdje vam je vaga i mjerilo za to ko je u darri (prinudi) ukojoj ete ga opravdati, a ko nije, pa ete ga protekfiriti?ovjek koji pokrene parnicu radi povratka pet stotina eura

se smatra prinuenim, a radi tri stotine se ne smatraprinuenim, a smim tim ni opravdanim, pa je kfir?

A ta emo sa stanjem i prihodima ljudi? Nisu svi uistoj situaciji. Jednome moda sto eura znai mnogo vienego drugome pet hiljada. Ko je tu prinuen, a ko nije?

Dakle, ljudi ine veliki irk, irk tehkuma, nou i

danju, a vi sve njih opravdavate!

Neki su opravdani jer postupaju povodei se zanainom povratka prava pred ''savezom el-fudl'',

neki jer ''nema er'ata'',

57 Naravno, nigdje nema ni jeta ni hadtha o dozvoli injenja

kufra i irka u stanju darre


62/85


62

neki jer su se prvo obratili ''d'iji'' da im ''procjenikoliko e im tgt dodijeliti'',

neki jer je to ''nejasni veliki irk'', neki jer je tehkum ''manje poznata mes'ela''...,

...a ljudi u masama ine irk i kufr, dn (vjera) je svevrijeme samo za tgta, umjesto za Allha!

DVADESETO:Dalje kau:

''Ako svoje pravo dobije, pa to mu pripada po erijatu, a ako ga nedobije, pa on je svo vrijeme znao da je to nepravedni tgtskisistem, smatra e se oteenim i grijenim u mjeri to je morao da

prikrije svoje neprijateljstvo prema tgtu.''

''Razmuti, pa prospi''...

Dakle, taj njegov svojevoljni odlazak pred tgta je (zanjih) samo ''prikrivanje neprijateljstva prema tgtu''?!

Ovi ljudi su odnekud nauli da ispoljavanje

neprijateljstva prema tgtu ne spada u osnovu kufra utgta, tj. DA ovjek moe ostati musliman, iako nije ispoljioneprijateljstvo prema njemu, pa su, bre-bolje, potrali da toprimjene na ono na to se primjeniti ne moe. SubhnAllh!

Da li je Allh obraanje tgtu nazvao ''prikrivanjemneprijateljstva'', a one koji to uine ''potlaenim vjernicima'',ili ga je nazvao ''neinjenjem kufra u tgta'', a one koji ga


63/85


63

poine ''onima koji samo tvrde da vjeruju''? Wallhi je ovodrugo u pitanju.

Jer, Allh nije rekao, ukorivi one koji to rade:''Trae da im se sudi pred tgtom, a nareeno im je da premanjemu ispolje neprijateljstvo...''

...da bismo rekli da je to obraanje pokuenoprikrivanje tog neprijateljstva.

Ne, ve je Allh rekao:

s%ur(#rD&b r&(#r3tm/''...a nareeno im je da u njega ne vjeruju (da ga zanijeu)''!

Dakle, svojim parnienjem pred tgtom, ovi nisuuradili ono to im je Allh naredio da urade da uine kufr unjega.

Tako su, parnienjem pred tgtom, ovi sruili osnovukufra u tgta, svojim su djelom ispoljili kufr u Allha, amn u tgta, ''a nareeno im je da uine kufr u njega''!

Kako ove ljude nije sramota?! Zar je onaj koji jesvoljevoljno otiao pred tgta da mu ovaj presudi izzakona ejtnove vjere (demokratije) samo ''prikrio svojeneprijatejstvo prema tgtu'' i ''bojao se Allha koliko jemogao''?!


64/85


64

A nije tako, tako nam Gospodara Ka'be, ve je onaj koji seAllha boji koliko moe, zapravo onaj koji je osaburao ikoji je odbio sud tgta i obraanje njemu.

A onaj koji je zaista prikrio neprijateljstvo prematgtu suda nije onaj koji mu se obratio po presudu (mrzeiga), ve je to onaj koji nije poveo borbu za svrgavanje ovoga suda.On je taj koji je ovim neispoljavanjem neprijateljstva estoopravdan.

DVADESET I PRVO:Ovi ljudi svoj tekst nastavljaju podnaslovom, koji

ukazuje na njihovu hrabrost u svom oholjenju, a on glasi:Rasparavanje mesele.

Dakle, ovi su se ljudi usudili na rasparavanje mes'eletehkuma, mes'ele 'aslud-dna (osnove vjere).

Allh se Sobom zakleo da ovjek, sve dok se ne budeobraao za presudu samo Allhovom Poslaniku, sallallhu'alejhi we sellem (tj. er'atu, Knjizi i sunnetu) nee bitivjernik, a ovi samo to se ne zakunu da takav, i pored

parnienja pred ejtnskom sudnicom ostaje musliman,bilo ''potlaenou'', bilo analogijom obraanja ljudi ''savezuvrlina'', bilo ''nepoznavanjem mes'ele'', i da je taj ne samovjernik, ve onaj koji se boji Allha koliko moe!


65/85


65

DVADESET I DRUGO:Daljim iitavanjem ovoga teksta, dolazimo (nakon

primjera svjesnog laganja) do primjera lai, podmuklosti ineosnovanog optuivanja.

Autori teksta kau:''Oni koji proglaavaju nevjernikom bez izuzetka svakog koji

pokrene pitanje pred sudom nevjernika, i svakoga koji to dozvolipostavljajui poznate artove, slijede mezheb Haridija...''

Pitamo ih:Koji su to ''poznati artovi'' koje su postavili oni koji

tehkum dozvole?

Uslov (art) postojanja er'atske drave da bi ljudi'ibdet tehkuma uputili Allhu, a ne tgtu? Uslov presude''d'ije'' prije odlaska tgtu ''na noge'' i prije kufra, irka iponienja koji slijede? Uslov da mes'ela tehkuma postane''opte poznata'' u ummetu, da bismo tek tada onome kojioboava tgta 'ibadetom tehkuma to zabranili?

To su vam ti ''poznati artovi''?Allhul-Muste'an...

DVADESET I TREE:''...slijede mezheb Haridija za iji je akidet tipino ne shvatanje

ove mesele i oni su pogrijeili upravo u tom pitanju. Oni su


66/85


66

presudili kufrom vladaru pravovjernih Aliji, r.a., smatrajui da jenjegovo pregovaranje sa Muavijom naruilo Allahovu jednou uhukmu argumentujui to jetom: 'Sud pripada jedino Allahu'.''

Ovi ljudi ovdje ''udaraju ispod pojasa'', navodeiargument koji koristi samo 'ulema tgta.

I kao to 'ulema tgta spominjanjem haridijskogtekfra 'Alije i Mu'wije,Allh bio zadovoljan obojicom, eli daodvrati islamsku omladinu od tekfra njihovih gospodaratgta, tako i ovi sada, spominjanjem ovog tekfra 'Alije iostalih ashb ele da ovrate ljude od tekfra onoga kojipokrene parnicu pred sudom tgta.

A mi, hvala Allhu, kao to kaemo prvima, i ovima

kaemo da je njihova analogija pogrena.Prvo, uporeivanje tekfra ashba, pravednog vladara,

muslimana 'Alije ibn Eb Tliba, sa tekfrom dananjihvladara je btil (neispravno), jer tekfrenje aktuelnih vladaranije isto samom injenicom da dananji vladari nisumuslimani.

Drugo, uporeivanje tekfrenja 'Alije sa tekfrommutehkima pred tgtom je pravi dhulm (nepravda).

Pred kojim tgtskim zakonom su se parniili 'Alija iMu'wija? Pred kojeg tgtskog sudiju je doao 'Alija ipodnio tubu na Mu'wiju ili nekog drugog?


67/85


67

Ni pred kojim, kaete? Nije, dakle, u tome parnienju ipregovorima bilo sudija-tgta i ejtnskog zakona? Pa kakovas onda nije stid da ovo spominjete i ljude ovimepokuavate zbuniti, a nas sa zabludjelim haridijamaizjednaiti?

DVADESET I ETVRTO:Ovi ljudi nastavljaju, pa kau:

''Svi se slau i niko ne sumnja da je sudija koji sudi neim drugimmimo erijata kafir. To je zato to postoji jasan dokaz za to.

Meutim, onaj koji sudi erijatom, ali izbjegne Allahov zakonjednom, iz strasti, on je opravdan hadisom Ibn Abbasa i to je kufrdune kufr. Takav nije k fir i ako je sudija koji ne sudi erijatom

glavni tagut hukma. ime je opravdan? Uvjerenjem.''

Ponovo su slagali, slijedei put novotar i murdij,rekavi da je sudiju koji sudi er'atom, ali ga strast navedepa ne presudi Allhov sud, opravdalo uvjerenje!

Ponavljamo im da im je Bin Bz (ali izgleda da nijeimao kome) davno rekao da je sudija koji sudi kfirskim

zakonom kfir, pa makar i vjerovao da je er'at bolji odtog nevjernikog zakona kojim on sudi.

Ali, ovi su ovdje potegli za murdijskim temeljima,uvjetovali su istihll (ohalaljivanje djela kufra) ili uvjerenjeod strane poinioca da bi se on proglasio nevjernikom, paer'atskog qadiju (sudiju) nisu opravdali onime ime se ovaji treba opravdati (a to je injenica da ovaj u osnovi sudi


68/85


68

Allhovim zakonom, ali je samo u ovom sluaju presudiopo strasti) ve onime ime ovoga niko nije opravdao, a to

je uvjerenje!Poto se pozivaju na uvjerenje, ''kojim je ovaj

opravdan'', mi ih pitamo:Ako sudija, koji je (a vi to iznosite kao najbitnije) uvjeren uobavezu suenja er'atom, a ipak sudi nevjernikimzakonom hoe li ga to njegovo uvjerenje opravdati?

Nadamo se da e rei da nee, jer ''on u osnovi sudi pokufru''.

Ako budu rekli da e ga to opravdati, bie dosljednijiovoj budalatini, ali i dublje u kufru.

Oni ovu svoju ubhu i ovaj murdiluk zavravajurijeima:''Kako da se onda ni u kom sluaju ne moe opravdati manjiuesnik u tome, takoe uvjerenjem uz mrnju, nepriznavanje ismatranjem tagutom neerijatskog suda?''

Pitate kako? Evo ovako:

Mi pitamo vas:Pred kojim zakonom i pred kakvim sudijom se parnii ovajmutehkim danas, kojeg elite opravdati?

Da li se on parnii pred sudijom koji u osnovi sudier'atom (tako da se mutehkim alio er'atskom sudu), ilise parnii pred sudijom koji sudi tagutskim zakonom, u


69/85


69

tgtskoj instituciji, pred kojom je poloio nevjernikuzakletvu na vjernost ejtnskom zakonu i odanost njemu?

DVADESET I PETO:Mislei da su pokupili svu pamet ovoga svijeta, ovi

ljudi dalje kau:''Takoe, ovjek moe klati ovcu, a da ne ini kurban, tj. ibadet. Imoe postiti, a da ne ini ibadet, tj, dri dijetu. I moe se boriti, ada to ne bude dihad.''

Uh... Na ta sve ovjek mora odgovarati...

Zaista pored klanja koje je prinoenje rtve Allhu

postoji klanje ivotinje koje ovjek ini radi mesa, radipribavljanja opskrbe sebi i svojoj porodici, i naravno da tajin klanja nije grijeh ni irk. Ali, ovo dozvoljeno klanje nijeono klanje koje stoji nasuprot klanja koje je prinoenje rtve i'ibdet Allhu. Ne, to klanje koje je nasuprot klanja kao'ibdeta Allhu je klanje koje je 'ibadet tgtu, a irk Allhu klanje ivotinje u ime nekoga mimo Allha, i timepotvrivanje djelom da neko ima pravo na 'ibadetprinoenja rtve mimo Allha.

Takav je sluaj i sa postom; pored posta koji je 'ibdetAllhu postoji i post (gladovanje) da bi ovjek smrao, inaravno da taj in posta nije grijeh ni irk. Meutim, ovajdozvoljeni post nije onaj post koji stoji nasuprot posta koji je'ibdet Allhu. Ne, taj post koji je nasuprot posta kao

'ibdeta Allhu je post koji je irk Allhu post po


70/85


70

propisima neke druge vjere ili post po propisima islma, alipost radi nekoga drugoga, a ne radi Allha.

Postoji odbrana ivota koja nije dihd uzdizanjaAllhove rijei i koja je dozvoljena. Ali, ova dozvoljenaborba nije ona borba koja koja stoji nasuprot borbe kao'ibdeta Allhu. Ne, ta borba koja je nasuprot dihda naAllhovom putu (borbe da Allhova rije bude gornja) stojiborba koja je kufr i irk, a to je borba u redovima tgta.

Tako je i sa posjetom Allhove kue; mimo djelahadda, koje je 'ibdet Allhu, zaista je dozvoljeno posjetitiKa'bu i sa nijjetom etnje i turizma, u emu nema grijeha niirka, ali nasuprot hadda kao 'ibdeta Allhu stoji djelohodoaa koje je irk, a to je posjetiti mjesto irka

(izmiljenog hodoaa) ili posjetiti Ka'bu i obaviti(ispravne) propise hadda, ali radi nekoga drugoga, a neradi Allha. I tako redom...

Zato mi tvrdimo da je pokretanje parnice predtgtom ono to stoji nasuprot okretanja parnice preder'atom (Knjigom i sunnetom)!

DVADESET I ESTO:Dalje nam ovi citiraju prijevod 31. jeta iz sute et-

Tewbe:''Oni pored Allha, bogovima smatraju sveenike svoje imonahe svoje i Mesha, sina Merjemina, a nareeno im jeda se samo jednom Bogu klanjaju - nema Boga osim njega.


71/85


71

On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnimsmatraju.''

Ovdje su dokazali koliko im je ''stalo'' do ispravnograzumijevanja Allhove Knjige. Naime, naveli su iskrivljenprijevod jeta od Besima Korkuta, gdje ispada da je grijehovih ljudi u ''smatranju'', iako je Allh rekao da su oni:

(#rsB$#Nd u$t6m r&NguZt6dur$\/$t/r&`iBcr!$#''...uzeli svoje sveenike i svoje monahe za gospodare(bogove) mimo Allha''...

...a nareeno im je bilo da se jednom bogu (po njima)''klanjaju'', iako je Allh spomenuo ''ibdet'' Njemu, kojisvakako obuhvata i namz, ali i mnoge druge (ovdjekljune, presudne) stvari, kakve su dova, strah, nada,oslonac, ljubav, ali i tehkum, suenje Allhovim zakonom,zavjet, rtva, post, zekat, hadd,...

Ovaj jet nam citiraju da bi nam spomenuli rijei IbnTejmijje, u kojima je on ove slijepe sljedbenike ''podijelio na

kfire i one koji to nisu'', gdje su... ''...kfiri oni koji su se sloilisa ohalljivanjem halla i oharmljivanjem harma...'' ...koje suuinili monasi i sveenici, a gdje... ''...to nisu oni koji su se

pokorili monasima i sveenicima u tome, ali vjerujui da su hall iharm ono to je Allh dozvolio i zabranio.''

Ovakve pitamo:Zar hoete da kaete da ljudi mogu uzeti ljude za bogove

mimo Allha, a da ne budu nevjernici?


72/85


72

Ljudi uzeli ljude za bogove mimo Allha, a ostalimuslimani?Allhu ekber!

A sve ovo lupaju samo radi jednog cilja da bi ovu''podjelu'' na one koji su kfiri (jer su ubjeeni da je hall iharm rije sveenika a ne Allhova), i na one koji nisukfiri (jer su ubijeeni da samo Allh nareuje i zabranjuje) ''preslikali'' na dananju situaciju, pa da (po njima)pokretae parnica pred tgtom podijele na one koji sukfiri i one koji to nisu!

Naravno, po njima bi kfiri bili samo oni koji vole tajsud, koji ga smatraju legitimnim i koji smatraju da on imapravo da se njegovim presudama sudi meu ljudima, a onikoji nisu nevjernici bi bili oni koji su uvjereni da je to tgtskisud, koji ga mrze i koji znaju da je samo Allh Zakonodavac

i Sudija, ali ih je ''potlaenost'' natjerala da ''vraanje svogprava'' potrae pred tgtom!

Allh da pomogne...

Na kraju e moda i ispasti da Selmn el-Fris ili Adijjibn Htim, Allh bio zadovoljan obojicom, nisu ni moraliprimati islm, jer oni moda ''monasima i sveenicima nisu

priznali pravo na mijenjanje halla i harma''?

Moda su oni sve vrijeme bili muslimani? SubhanAllh.


73/85


73

DVADESET I SEDMO:Jedan od njih mi je usmeno spomenuo i ubhu o

navodnoj albi Jsufa, 'alejhis-selm, tgtu, te da je to dokazza dozvoljenost ulaganja albe tgtskom sudu. Oni koji suga tome poduili tako opaku ubhu temelje samo na

rijeima Uzvienog Allha:

tA$s% ur%#9`smRr&8l$tR$yJgYiBT2$#yYn/ um9|Sr's`s9$#t2mn/ uy]7n=s`fb9$#y/

tZ''A onome od njih dvojice za koga je znao da e spaen bitiree: 'Spomeni Me Gospodaru svome!' ali ejtn uini teOn zaboravi da ga spomene Gospodaru svome, pa Jsufostade u tamnici nekoliko godina.'' 58

Kau da su rijei Jsufa, 'alejhis-selm: ''Spomeni me

gospodaru svome'' dokaz da je Jsuf uputio albutgtskom sudu!

a) 'Ulema tewhida je, odgovarajui na ovu ubhu, reklada su ove rijei Jsufa, 'alejhis-selm, samo metodnjegovog obavjetavanja o svojoj situaciji i stanju,nimalo razliito od stanja bolesnog zatvorenika koji od

58 sra Jsuf, 42. jet


74/85


74

uvara tri da obavjesti upravnika zatvora o njegovojbolesti i stanju.Dodajmo jo da je u to vrijeme bila nerijetka stvar dase zatvorenik poalje na robiju bez odreivanja rokatog njegovog boravka u zatvoru.Tome u prilog ide i injenica da je Jsuf poslat narobiju bez ikakvog suenja, dokazivanja krivice iliodreivanja duine njegove zatvorske kazne.

Jo ako se na ovo doda injenica koju spominju mnogihistoriari, da je kralj koji je vladao za vrijemeJsufovog odlaska u zatvor umro za vrijeme njegovogrobijanja, a da ga je na vlasti zamijenio novi kralj, kojinije bio upoznat sa stanjem zatvorenika koji su strpanina robiju prije njegovog dolasak na vlast, shvata serazlog i svrha Jsufovih rijei upuenih kralju.

Jsuf je elio da zatvorenik koji se puta na sloboduprenese kralju ono to zna o Jsufu, a to je da je onbaen u tamnicu nepravedno, da umije tumaiti snovei da je on onaj koji govori o haqqu i tewhdu. Ovo jeono to su zatvorenici zaista znali o Jsufu.Meutim, kako neki mufessiri spominju, ove Jsufoverijei su bile sebeb (razlog) njegovog produenogostanka u zatvoru.

Da je neki drugi pojedinac uradio ovo, to ne bi bilagreka. Ali, zbog ove njegove greke, Allh je uinioda osloboeni zatvorenik zaboravi na Jsufov sluaj iJsuf je ostao u zatvoru jo nekoliko godina. Ibn'Abbas, Allh bio zadovoljan njime, je rekao:''Tri su greke koje je napravio Jsuf, 'alejhis-selm:Njegove rijei: 'Spomeni me gospodaru svome'...''Ovo je bila mudrost Allha Uzvienog.


75/85


75

b) U dogaaju Jsufovog nastojanja da vladar budeupoznat sa njegovim stanjem, ovi koji opravdavajukufr i irk nemaju nikakvog dokaza da je Jsuf uloioalbu slinoj albi koja se danas ulae pred tgtskimvijeima.Naime, niti u qur'nskoj prii, niti u hadthima, nitihaberima (vijestima) o Jsufu ne mogu se nai dokazida je on uradio tako neto; niti je u cilju da kralj saznaza njegovo stanje unajmio opunomoenika (advokata),nije traio hukm (presudu) iz tgtskog zakona, niti jezahtijevao da mu se zakae suenje, da mu se donesepresuda, niti je iime prihvatio pravo tgta nadonoenje suda (presude).Ako zatvorenik kae: ''Ovdje sam zatvoren, znaj za mojsluaj'', te njegove rijei nisu traenje hukma (presude).

To je poput ovjeka koga neko svee, a on kae: ''NitaNism uinio, odveite me!''A ak i kada je kralj htio da se Jsuf pusti iz zatvora,nemamo podatak ni o kakvoj presudi, dekretu,postupanju po nekom lanu zakona, amandmanu,ustavnoj odredbi...

c) tavie, Jsuf je ak odbio da izae na slobodu, sve

dok se ne objelodani njegova nevinost u sluaju za koji je nepravedno okrivljen, sve dok istina ne izae navidjelo. Dakle, ovim je jasno pokazao da njegovaprvobitna namjera (kada je traio da ga spomenu predkraljem) nije bila da mu bude oproteno, da ga puste izzatvora, ve je njegova namjera da istina izie navidjelo!


76/85


76

SubhnAllh... Kakve veze ta namjera ima sanamjerama onih koji ulau albe tgtskim vijeima, da biim ovi presudili (drugaije nego to su im ve jednompresudili)?

O ovome Uzvieni Allh govori kada kae:

tA$s% ur7=pRQ$#TqG$#m/($Jn=sn u!%yAq9$#tA$s%_$#4n


77/85


77

''Sud pripada samo Allhu. On je naredio da inite 'ibadetsamo Njemu. To je prava vjera, ali veina ljudi t ne zna.'' 60

Da, Allhov robe! Upravo je Jsuf, 'alejhis-selm, tajkoji je spomenuo ove rijei, a koje e se uiti do SudnjegDana, i kojima e muwehhidi pobijati lai nevjernika izabluivaa!

I ba su njega nali da mu pripiu ove ogavnosti,vidjevi njih lijepim i dozvoljenim? Jedni da kau da je onbio ono to su danas ministri u tgtskim vladama, pa je(kako ele rei) i nama danas ''hall to biti i tu funkcijuobnaati'', drugi da je on uloio albu kralju nevjerniku, tobi znailo da je to danas dozvoljeno uraditi pred tgtskimsudnicama!Allh da sauva...

Dakle, Jsuf nije uradio nita to stoji nasuprot njegoveda'we. To je samo jo jedna stvar koja razlikuje Jsufa,'alejhis-selm, i njegov zahtjev da se njegov sluaj spomenepred tgtom sa jedne i murike koji ulau albetgtskim sudnicama danas, sa druge strane.

Kome je Jsuf rekao da ga spomene svome gospodaru

(kralju)? Onome zatvoreniku kome je on (Jsuf) ispoljio dn(vjeru), obznanio tewhid i objasnio zabludu irka, naglasivida:

b)N39$#w)!60 sra Jsuf, 40.


78/85


78

''...sud pripada samo Allhu!''

A kome je ovaj trebao prenijeti Jsufov zahtjev? Kraljukome je Jsuf, kada je konano bio puten kako kae'ulema tewhida obznanio tewhd i govorom istine, teprijanjim tumaenjem snova, stekao njegovo povjerenje.

Dokaz za to je tumaenje Allhovih rijei:

tA$s% ur7=yJ9$#TqG$#m/m=tGr&uZ9($Jn=smyJ=x.tA$s%y7R)tPqu9$#$uZ t$s!3tBBr&

''I vladar ree: 'Dovedite mi ga, uzeu ga u svoju svitu'. Apoto porazgovara s njim, ree mu: 'Ti e od danas kodnas utjecajan i pouzdan biti.' '' 61

Dodajmo na ovo jo i ono to su spo

Documents

Pobijanje šubhi da mutehakim pred tagutom može ostati musliman