Pocela ekonomike

Ivan Ferenak

POELA EKONOMIKE II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjinica Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Izdava Ekonomski fakultet u Osijeku

Za izdavaa

Prof. dr. sc. eljko Turkalj, dekan

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Branko Kovaevi, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu

Prof. dr. sc. Marijan Kari, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku

Lektor Branka Radin, profesor

Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji

GRADSKA I SVEUILINA KNJINICA OSIJEK

UDK 330.1(075.8)

FERENAK, Ivan Poela ekonomike / Ivan Ferenak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjinica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104)

Bibliografija. - Kazala.

ISBN 953-6073-77-3

100902017

Objavljivanje ovog udbenika odobrio je Senat Sveuilita Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. oujka 2003., a na prijedlogSveuilinog odbora za izdavaku djelatnost.

Suizdava

Grafika d.o.o. Osijek

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

PPrrooff .. ddrr .. sscc .. IIvvaann FFeerreennaakk

PPPOOOEEELLLAAA EEEKKKOOONNNOOOMMMIIIKKKEEE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRAJ

VII

SSAADDRRAAJJ

PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1

PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3

1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5

1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8

2. POTRANJA I PONUDA ..........................................................19

2.1. POTRANJA ......................................................................19

2.1.1. Zakon potranje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potranje ..............................21

2.2. PONUDA ......................................................................23

2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25

2.3. TRINA RAVNOTEA....................................................26

2.3.1. Promjene trine potranje i trine ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33

2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena..................................35

3. ELASTINOST POTRANJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTINOST POTRANJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastinost potranje .................................37 3.1.2. Dohodna elastinost potranje..................................44 3.1.3. Krina elastinost potranje......................................46 3.2. ELASTINOST PONUDE ..................................................47

SADRAJ

VIII

4. POTROAEV IZBOR..............................................................51 4.1. TEORIJA GRANINE KORISNOSTI................................51 4.1.1. Potroaeva ravnotea ..............................................53 4.1.1.1. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potroaev izbor ..............................................57 4.1.2. Potroaki probitak ...................................................58 4.1.3. Korist i potroaeva ravnotea .................................60 4.1.4. Zakljuno o teoriji granine korisnosti .....................62 4.2. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE............................63

4.2.1. Crta prorauna i realni dohodak ...............................65 4.2.2. Crta prorauna i relativna cijena...............................67 4.2.3. Krivulja indiferencije................................................69

4.2.3.1. Granina stopa supstitucije i krivulja indiferencije....................................................72

4.2.4. Potroaeva ravnotea ..............................................75 4.2.5. Promjena potroaeve ravnotee ..............................77 4.2.5.1. Uinak dohotka i uinak supstitucije.................79 4.2.5.2. Promjene potroaeve ravnotee i krivulja potranje.........................................................80

4.2.6. Teorija granine korisnosti i teorija krivulje indiferencije - usporedba ..........................................83

5. PROIZVOAEV IZBOR ........................................................87 5.1. PODUZEE I NJEGOVI OBLICI.......................................87 5.1.1. Oblici poduzea ........................................................90 5.1.2. Dioniko drutvo ......................................................91 5.1.2.1. Vrste dionica...................................................93 5.1.2.2. Cijena dionice .................................................94

SADRAJ

IX

5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda............................................94 5.1.2.2.2. Cijena dionice kao eskontirana dividenda..97

5.2. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ....................................................................101

5.2.1. Ukupni proizvod .....................................................101 5.2.2. Granini proizvod ...................................................103 5.2.3. Prosjeni proizvod ..................................................104 5.2.4. Zakon opadajuih prinosa.......................................106

5.3. TROKOVI ....................................................................107

5.3.1. Ukupni troak .........................................................107 5.3.2. Granini troak .......................................................109 5.3.3. Prosjeni troak.......................................................110

5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE...............................113

5.4.1. Prinosi razmjera......................................................114 5.4.2. Prosjeni ukupni troak ..........................................115

6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROAK - EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ....117

6.1. CRTA IZOTROKA..........................................................117

6.1.1. Jednadba izotroka................................................118 6.1.2. Relativna cijena inputa i crta izotroka...................120 6.1.3. Karta izotrokova....................................................121

6.2. IZOKVANTA - KRIVULJA ISTIH KOLIINA ..............122 6.2.1. Granina stopa supstitucije kapitala radom ............124 6.2.2. Karta izokvanti .......................................................125

6.3. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .................................................................126

SADRAJ

X

7. TRITE DOBARA..................................................................131

7.1. SAVRENA KONKURENCIJA .......................................131

7.1.1. Ukupni, granini i prosjeni prihod savrenog konkurenta ..............................................................133 7.1.2. Maksimaliziranje profita.........................................135

7.1.2.1. Ukupni prihod, ukupni troak i profit..............136 7.1.2.2. Granini prihod, granini troak i profit ........... 137 7.1.3. Presjecite krivulja graninog prihoda i graninog troka kao prijelomna toka....................................141 7.1.4. Presjecite krivulja graninog prihoda i graninog troka kao toka minimaliziranja gubitka...............143 7.1.5. Prekidanje proizvodnje ...........................................144 7.1.6. Potopljeni troak .....................................................146 7.1.7. Krivulja ponude savrenog konkurenta ..................146 7.1.8. Pitanje izlaska sa trita..........................................148 7.1.9. Dugorona ravnotea u uvjetima savrene konkurencije ...........................................................149

7.2. MONOPOL ....................................................................154

7.2.1. Pojam i oblici..........................................................154 7.2.2. Ukupni, granini i prosjeni prihod monopola.......155 7.2.3. Maksimaliziranje profita.........................................159

7.2.3.1. Ukupni prihod, ukupni troak i profit ...............159 7.2.3.2. Granini prihod, granini troak i profit ..........160 7.2.4. Prijelomna toka u uvjetima monopola ..................163

7.2.5. Toka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ...............................................................164 7.2.6. Monopol i krivulja ponude .....................................165 7.2.7. Monopol i diskriminacija cijena .............................166 7.2.7.1. Savrena diskriminacija cijena .......................167 7.2.8. Usporedba monopola i savrene konkurencije .......169

SADRAJ

XI

7.3. NESAVRENA KONKURENCIJA..................................173

7.3.1. Monopolistika konkurencija .................................173 7.3.1.1. Kratko vremensko razdoblje ..........................174

7.3.1.2. Dugo vremensko razdoblje.............................175

7.3.2. Oligopol ..................................................................176

7.3.2.1. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .............177 7.3.2.2. Teorija igara .................................................179 7.3.2.2.1. Zatvorenikova dilema......................................179 7.3.2.2.2. Igra u duopolu ...............................................181

7.4. ZAKLJUNO O TRITU DOBARA .............................183 7.4.1. Koeficijent koncentracije etiriju poduzea ...........183

7.4.2. Pregled osnovnih obiljeja (savrena konkurencija, monopolistika konkurencija, oligopol, monopol).................................................................184

8. TRITE IMBENIKA PROIZVODNJE .............................187 8.1. PODJELA IMBENIKA ...................................................187 8.2. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA IMBENIKA PROIZVODNJE .................................................................188

8.3. POTRANJA ZA IMBENIKOM PROIZVODNJE........192 8.3.1. Profitno maksimilizirajui input .............................195 8.3.2. Monopson ...............................................................198

8.4. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA - OUTPUT I INPUT ANALIZA...........................................202

8.4.1. Output analiza.........................................................202 8.4.2. Input analiza ...........................................................203

SADRAJ

XII

9. RAVNOTEA NA TRITU IMBENIKA PROZVODNJE ....................................................................205

9.1. TRITE RADA................................................................205

9.1.1. Ponuda rada ............................................................205 9.1.2. Ravnotea na tritu rada........................................207

9.1.2.1. Necjenovne odrednice potranje.....................208 9.1.2.2. Necjenovne odrednice ponude..........................209

9.1.3. Uloga sindikata .......................................................210

9.2. TRITE KAPITALA .......................................................211

9.2.1. Potranja za kapitalom............................................211 9.2.2. Potranja za zajmovima..........................................215 9.2.3. Ponuda zajmova......................................................216 9.2.4. Ravnotea na tritu zajmova .................................217

9.3. TRITE ZEMLJE ............................................................218

9.3.1. Ponuda zemlje.........................................................219 9.3.2. Ravnotea na tritu zemlje....................................219

10. DRAVA I TRITE ...............................................................221 10.1. DRAVA I REALOKACIJA RESURSA..........................221

10.1.1. Javna dobra .............................................................222

10.1.1.1. Ukupna i granina korist javnog dobra ..........223 10.1.1.2. Analiza trokova i koristi ................................224

10.1.2. Drava i eksternalije ...............................................227

10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost ......................228 10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost ................230 10.1.2.3. Zakljuno o eksternalijama - internalizacija eksternalija......................................................231

10.1.3. Drava i (prirodni) monopol...................................233

SADRAJ

XIII

10.2. DRAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ...................235

10.2.1. Lorenzova krivulja..................................................235 10.2.2. Raspodjela nakon poreza i transfera .......................238

11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ....................241 11.1. INFLACIJA ....................................................................241

11.1.1. Kvantitativna teorija novca.....................................246

11.1.1.1. Razliita tumaenja jednadbe prometa.........248 11.2. NEZAPOSLENOST...........................................................250

11.2.1. Stopa i oblici nezaposlenosti ..................................250 11.2.2. Phillipsova krivulja.................................................253

11.3. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ...............................255

11.3.1. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda...................257

11.3.1.1. Pristup troenja ...............................................258 11.3.1.2. Pristup dohotka ...............................................260 11.3.1.3. Jednakost pristupa...........................................261

11.3.2. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloivog dohotka ...................................................................262

11.4. POSLOVNI CIKLUS .........................................................264

11.4.1. Poslovni ciklus i nezaposlenost ..............................266 11.4.2. Poslovni ciklus i inflacija .......................................267

12. AGREGATNA POTRANJA I AGREGATNA PONUDA ..269 12.1. AGREGATNA POTRANJA ...........................................269

12.1.1. Krivulja agregatne potranje ..................................269 12.1.2. Promjene agregatne potranje ................................273

SADRAJ

XIV

12.2. AGREGATNA PONUDA..................................................276

12.2.1. Krivulje dugorone i kratkorone agregatne ponude ....................................................................276 12.2.2. Promjene dugorone i kratkorone agregatne ponude ....................................................................279 12.2.3. Promjene kratkorone agregatne ponude ...............281

12.3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA ..........................283

12.3.1. Makroekonomska ravnotea u uvjetima pune zaposlenosti ............................................................284 12.3.2. Makroekonomska ravnotea u uvjetima zaposlenosti vee od pune zaposlenosti..................285 12.3.3. Makroekonomska ravnotea u uvjetima nezaposlenosti.........................................................286 12.3.4. Keynesijansko objanjenje makroekonomske ravnotee.................................................................287 12.3.5. Klasino objanjenje makroekonomske ravnotee.289

12.3.5.1. Uinak smanjenja agregatne potranje ..........290 12.3.5.2. Uinak poveanja agregatne potranje ..........291

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROENJA.......................293 13.1. POTRONJA ....................................................................293

13.1.1. Funkcija potronje i funkcija tednje......................294 13.1.2. Potronja i realni GNP - funkcija agregatne potronje .................................................................300

13.2. INVESTICIJE ....................................................................302

13.3. DRAVNA POTRONJA.................................................305

13.4. NETO IZVOZ ....................................................................306

13.4.1. Odrednice izvoza ....................................................307 13.4.2. Odrednice uvoza .....................................................308 13.4.3. Funkcija neto izvoza...............................................309

SADRAJ

XV

14. AGREGATNO TROENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA ....................................................................313

14.1. FUNKCIJA AGREGATNOG TROENJA .......................313

14.2. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA - RAVNOTENO AGREGATNO TROENJE ..................318

14.2.1. Makroekonomska ravnotea - neplanirana promjena zaliha.......................................................319

14.2.2. Makroekonomska ravnotea -I+G+Ex=S+T+Im .....321

14.3. PROMJENE AGREGATNOG TROENJA I RAVNOTENOG REALNOG GNP-a..............................324

14.3.1. Agregatno troenje i autonomno troenje...............324 14.3.2. Agregatno troenje i granina sklonost troenju.....326

14.4. PARADOKS TEDNJE....................................................330

14.5. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROENJA.........334

14.5.1. Multiplikator autarkinog gospodarstva .................337 14.5.2. Multiplikator otvorenog gospodarstva....................337

14.6. FISKALNA POLITIKA .....................................................338

14.6.1. Porezni multiplikator ..............................................339 14.6.2. Multiplikator i granina porezna stopa ...................341

15. NOVAC ....................................................................343 15.1. FUNKCIJE NOVCA ..........................................................343

15.2. OBLICI NOVCA................................................................344

15.3. NOVANA MASA............................................................346 15.4. BANKE I STVARANJE NOVCA - SEKUNDARNA

EMISIJA NOVCA..............................................................347

SADRAJ

XVI

15.5. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ....352

15.5.1. Instrumenti monetarne politike...............................353

15.5.1.1. Operacije na otvorenom tritu .....................353 15.5.1.2. Rezerva likvidnosti .........................................356 15.5.1.3. Eskontna stopa ................................................357

15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika.............................358 15.5.3. Restriktivna monetarna politika..............................360 15.5.4. Monetarizam...........................................................360

LITERATURA ....................................................................365

POJMOVNO I IMENSKO KAZALO...........................................369

1

PPRREEDDGGOOVVOORR II.. iizzddaannjjuu

Prva je knjiga poseban izazov. Udbenik "Poela ekonomike" jest pokuaj da se tom naroitom izazovu odgovori. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija, unato postojanju prijevoda uspjenih inozemnih udbenika i bogate strane literature, te vrijednih doprinosa domaih autora, potrebita dodatna pomo prilikom uvoenja u svijet ekonomike. Prvi su koraci uvijek najtei. U tom smislu valja shvatiti ovaj udbenik.

On nastoji studentu, ali i drugom zainteresiranom itatelju,

pruiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podrano brojnim tablicama i jo brojnijim grafikim prikazima.

Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Obraditi teme koje e

zadovoljiti potrebe studenata prve godine, ali koje e i provocirati njihov interes, jest izuzetno delikatna zadaa. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodei rauna o nastavnom programu predmeta "Poela ekonomije". Sadraj knjige nastoji pratiti i pokriva veim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Autor, pri tome, zadrava pravo razlikovanja ekonomike, znanosti o ekonomiji, i ekonomije.

Uobiajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na

mikroekonomiku i makroekonomiku. Udbenik udovoljava ovakvoj, "novijoj", podjeli ekonomike. Sastoji se od petnaest poglavlja. Prvih deset poglavlja je posveeno mikroekonomici analizi ponaanja individualnih ekonomskih subjekata potroaa i poduzea, formiranju cijene dobara i usluga u razliitim trinim strukturama, odreivanju veliine outputa pojedinih dobara, odreivanju cijena imbenika proizvodnje, tzv. mikroekonomskoj ulozi drave, itd.

Makroekonomika obuhvaa pet poglavlja koja se bave pitanjem

temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija, nezaposlenost, bruto nacionalni proizvod), makroekonomske ravnotee, te fiskalne i monetarne politike.

Mogue ovakva, neuravnoteena (ne i neuobiajena), koncepcija

udbenika izaziva, i moe izazvati, odreene kontroverze. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Dakako, sve dobronamjerne kritike i

2

primjedbe bit e pozorno razmotrene. On, meutim, dri da je ostavio i vie nego dovoljno prostora za "specijaliste", za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Naime, udbenik "Poela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti, dakako, svu makroekonomsku problematiku. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih, nego i sveobuhvatnijih znanja. Prema tomu, mogui prigovor da udbenik zahvaa gotovo sva, prije svega, mikroekonomska pitanja i probleme drimo, dakako, nezaslunim komplimentom. Ekonomika, makar bila rije i o njenim osnovama, ne moe pobjei od svog sadraja.

Autor mora priznati izvjesno, ne i neveliko, nestrpljenje kada je u

pitanju tiskanje ove knjige. Drim, naime, da e pomo i ove vrste, ma koliko skromna ona bila, dobro doi, prije svega, mojim studentima. Njihov e sud biti od velike vrijednosti.

Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Njihovi su savjeti

i primjedbe bili od neprocjenjive vanosti. Prof. dr. sc. Ivan Bili, prof.dr.sc. Marijan Kari, doc. dr. sc. Branko Kovaevi, te prof.dr.sc. Ivan Mandi, ije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i neto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore.

Velika je moja zahvalnost, za pruenu svekoliku potporu, mojim

roditeljima pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. U Osijeku svibanj 1998. Dr. sc. Ivan Ferenak

3

PPRREEDDGGOOVVOORR IIII.. iizzddaannjjuu

Prolo je gotovo pet godina od prvog predgovora, odnosno prvog izdanja ove knjige. Drim da prvo izdanje bijae dobro prihvaeno, dakako i prije svega, od strane studenata. Nadam se da su "djeje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Ali, i ovo izdanje nema pretenzija biti vie od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i irih znanja iz ekonomske teorije ekonomike.

Sve su izmjene i dopune ovog izdanja uinjene u mikroeko-

nomskoj domeni knjige i tiu se potranje i ponude, trine ravnotee, potroaevog izbora odnosno potroaeve ravnotee te trita dobara. Povean je, dakako, broj stranica, ali one, nadam se, nisu dodatno optereenje za itatelja ve predstavljaju nove informacije i olakavaju razumijevanje gradiva. Ovime je, mogue, ostavljen prostor i za eventualno tree izdanje koje se u veoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike.

Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Prof. dr. sc. Branko

Kovaevi, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Marijan Kari, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakali posao autoru. U Osijeku veljaa 2003. godine. Dr. sc. Ivan Ferenak

1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA

5

11.. OO EEKKOONNOOMMIIJJII,, EEKKOONNOOMMIICCII II EEKKOONNOOMMIISSTTIIMMAA

1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA

Teko je zamisliti postojanje bilo kojeg drutva (pa, makar to bilo i drutvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam drutvene koordinacije. Bez takvog mehanizma, koji individualnim naporima i aktivnostima daje drutveni predznak, teko da bismo uivali u, ipak, blagodatima civilizacije. Dapae, u takvim okolnostima (odsustvo meha-nizma socijalne koordinacije i kooperacije), kako veli Thomas Hobbes, nema mjesta za industriju, nema raunanja vremena, ne postoji umjetnost, pismo, zajednica i najgore od svega, postojao bi stalni strah, opasnost od nasilne smrti, a ovjekov bi ivot bio usamljeniki, siromaan i, naravno, kratak.1

I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimi-tivniji oblik kooperacije koji jednostavno znai odsustvo nasilja. to je to to veliki broj sasvim razliitih ljudi navodi da poduzi-maju itav niz, meusobno, na sloen nain povezanih i isprepletenih, aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znae opstanak i napredak ljudskog drutva?

1 Hobbes, T.: Leviathan, or the Matter, Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil, navedeno prema Heyne, P.: The Economic Way of Thinking, Macmillan Publishing Company, New York, 1987., str. 3.


6

"U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omoguili kruh svagdanji, a da svakogodinji automobil i ne spominjemo".2

to je to to, dakle, ljude razliitih navika, interesa, potreba itd., navodi na kooperaciju?

Odgovor krije tako esto spominjana rije - ekonomija. Naime, grubo reeno, samo su dva naina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. Dva su naina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. Dva su, dakle, naina, kako ekonomisti vole rei, alokacije resursa odnosno ulaganja ogranienih inputa koji e, manje ili vie, uinkovito zadovoljiti potrebe drutva. Prvi nain uspostavljanja potrebite koordinacije, kooperacije i, s tim u svezi, alokacije resursa pretpostavlja, manje ili vie eksplicitnu, prisilu. Rije je o centraliziranoj alokaciji resursa - socijalistikoj ekonomiji.

Drugi nain, druga ekonomija, provodi se posredstvom drago-voljne suradnje. Rije je o decentraliziranoj alokaciji resursa - kapitalistikoj ekonomiji - metodi trita. Model centralizirane alokacije resursa - socijalistika ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (drave) budui da on/a/ donosi sve odluke koje se tiu proizvodnje, investicija i potronje. Relativno uspjeno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila), izmeu ostalog, pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savrena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Drava odnosno makroe-konomski autoritet mora raspolagati tonim informacijama o proizvodnim mogunostima svih, ali doista svih, proizvoaa i preferen-cijama svih potroaa. Drugo, drava ili neki njen organ mora biti u stanju, u kratkom vremenu, preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih

2 Friedman, M.: Kapitalizam i sloboda, Globus-kolska knjiga, Zagreb, 1992., str. 24.


7

odluka. Ali, potekoe ovdje ne prestaju. Uvoenje vremenske dimenzije ini ih doista nesavladivim. Naime, procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potroaa. Ve ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati, jednostavno, nije mogue. Meutim, potrebito je jo neto. Ne vlastita inicijativa, ne poduzetnitvo ve poslunost. Komandna - socijalistika ekonomija zahtijeva doslovno provoenje odluka alokatora. Neizvravanje jedne zadae dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potronje. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potroae) i lakog prilagoavanja zahtjevima za poveanom i kvalitetnijom proizvodnjom (to karakte-rizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previe teko. Meutim, u uvjetima kronine oskudice koju, uostalom, socijalis-tika ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerjeiv problem.3 Model decentralizirane alokacije resursa - kapitalistika ekonomija - iskljuuje postojanje makroekonomskog autoriteta - "vidljive ruke", te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano - posredstvom "nevidljive ruke" - trita. Trite prua sve informacije, preko mehanizma cijena, proizvoaima za donoenje samostalnih odluka o angairanju resursa i sve informacije za donoenje samostalnih potroakih odluka. Ukratko, proizvoai proizvodei razliita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Potroai, opet, nastoje realizirati, budui da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje ele, takvu kombinaciju dobara i usluga koja najvie odgovara njihovim potrebama. Ovdje se, dakle, vjeruje da e proizvodnju jae i bolje stimulirati profit, kao motiv, i trite, kao mehanizam koordinacije, nego centralno planiranje, kolektivizam ili altruizam.

Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljaju svoje ivotno stanje. Trina ekonomija eksplicitno prepoz-naje vlastiti, osobni, sebini interes kao osnovnu motivacijsku polugu u

3 Sustavu oigledno nedostaje i mrkva (motiv) i tap (kazna). Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom istom obliku. I ne samo to. On je izuzetno zahtjevan, te i u svom razblaenom obliku kripi i nije efikasan.


8

ljudskim odnosima. Trina ekonomija oslobaa snagu i energiju normalnih ljudskih bia, kojima altruizam nije stran, ali kojima je bliska tenja da poveaju blagostanje svoje i svoje porodice. Ali, osobni interes jest i moe biti u slubi opeg - drutvenog interesa samo ako ga kontrolira trite savrene konkurencije.

Naalost, stvarno trite nije savreno konkurentno. Ono poznaje monopole, ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije), ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. javnih dobara, informacije koje ono prua esto nisu potpune a nisu niti besplatne, itd.

Ni kapitalistika ekonomija nije, dakle, idealna. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje drave i prinude "vidljive ruke". No, i ova nesavrena kapita-listika alokacija resursa (voena i koordinirana objema rukama, "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomino i kao dugoronu tendenciju): da se proizvodnja odvija u onim koliinama i razmjerima koji manje-

vie odgovaraju plateno sposobnoj drutvenoj potrebi;

da se proizvodnja, zahvaljujui ipak djelotvornom koritenju ograni-enih resursa, neprekidno uveava;

da se proizvodnjom, na sve kvalitetniji nain, zadovoljavaju ne samo postojee potrebe, ve da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje.4

1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI

Ekonomija je, imali smo prilike vidjeti, mehanizam koji alocira ograniene resurse nastojei ih upotrijebiti na najkompetentniji nain. Ekonomija nastoji na najbolji mogui nain odgovoriti na tri pitanja: to, kako i za koga proizvoditi? Zadaa je ekonomije boriti se s oskudicom. 4 Vidjeti: ik, O.: Trei put, Globus, Zagreb, 1983., str. 174.


9

Zadaa izuzetno teka budui da nae elje premauju resurse - sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Kada tako ne bi bilo, kada bi resursi (rad, kapital, zemlja, poduzetnitvo) bili neogranieni, a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i vana, a zbog toga to ne bi postojali svi brojni i teki ekonomski problemi i pitanja.

Ekonomika, znanost o ekonomiji, prouava ekonomske aktivnosti ljudi, aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Ona, dakle, istrauje kako ljudi pomou ogranienih resursa pokuavaju zadovoljiti svoje neograniene elje i potrebe. Dakako, poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime.

Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, 1776. godina) vee politiku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatini ali i zahtjevni cilj - poveati bogatstvo i mo zemlje. "Bogatstvo i mo svake zemlje, ukoliko mo zavisi od bogatstva, mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednou njenog godinjeg proizvoda, koji je fond iz koga se konano moraju platiti svi rashodi. Ali, velika svrha politike ekonomije svake zemlje jest poveati bogatstvo i mo te zemlje."5 Naravno, Smith je odluno vjerovao da kapitalistika ekonomija jest u stanju poveavati bogatstvo naroda. Ali, niti sam Smith nije kapitalistiku ekonomiju smatrao nepomuenim dobrom. Slavei sposobnost te ekonomije da privatni, sebini interes stavi u slubu opeg, drutvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalistike ekonomije moe biti izigrana. Zamjetna je, naime, njegova odbojnost prema monopolu. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju, ak i za zabavu i razonodu, a da se razgovor ne zavri zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena."6

Eksplozija dobara i bogatstva, koju je izazvala kapitalistika ekonomija nije za sve znaila porast bogatstva i blagostanja, sasvim

5 Smith, A.: Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda I, Kultura, Beograd, 1970., str. 516. 6 Isto, str. 210.


10

sigurno ne u istoj mjeri. Ekonomisti tu injenicu - injenicu da sustav razliito postupa s razliitim stranama procesa alokacije - nisu mogli ne uoiti. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica, i s tim u svezi siromatva, vide u pretjeranom mnoenju radnika. "Rad je skup, kad je rijedak, a jeftin, kad ga ima obilno."7

U zemljama koje su davno naseljene "stanovnitvo raste bre od fondova potrebnih za njegovo uzdravanje."8 I stoga "prijatelji ovjeanstva mogu samo eljeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uivanja i da se svim zakonitim sredstvima potiu, da ih sebi pribave. Ne moe postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja puanstva."9 Jasno se, dakle, priznalo da kapitalistika ekonomija nije u stanju, ni tada, a ni sada, uiniti sve zadovoljnima i bogatima. Ali, to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Osim ovoga objanjenja nejednakosti, ekonomski su teoretiari nudili i druga. Ako stvari stoje kako stoje onda, vele ekonomisti utilitaristi, na elu s J. Benthamom, pruimo "najveu korist za najvei broj ljudi." "Rezultati moda nisu bili najbolji, ali su bili najbolje to se moglo postii, tvrdili su utilitaristi. Implicitna, a u stanovitoj mjeri i eksplicitna, bila je ideja da ne mora ba svatko prosperirati Patnje i liavanje neizbjeni su ak i u ovom najboljem moguem svijetu."10 Zanimljivo objanjenje funkcioniranja kapitalistike ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. H. Spencer, ija je sintagma "odravanje najsposobnijih ", istie da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod.11

7 Ricardo, D.: Naela politike ekonomije, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1983., str. 118. 8 Isto, str. 121. 9 Isto, str. 121. 10 Galbraith, J.K.: Anatomija moi, Stvarnost, Zagreb, 1983., str. 110 11 Vidjeti: Spencer, H.: The Study of Sociology, D. Appletonand Co., New York, 1891., str. 438.


11

Ukratko, kapitalistika se ekonomija doivljava kao arena u kojoj preivljavaju najsposobniji. Sukladno ovakvom nainu razmiljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika), trite je najbolji i najefikasniji oblik drutvene organizacije budui da je najslinije prirodnomu svijetu. Predani egoisti, i oni u prirodi i oni na tritu, u stanju su zadrati sve to proizvedu, a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih iji je altruizam istinski i snaan. Rije je o neumoljivom procesu, tako da "altruiste" eka izumiranje. I naglasimo, razloge isticanja vlastitog, sebinog interesa i ponaanja valja traiti, kako u prirodi tako i ljudskom drutvu, u oskudici. Dakle, borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Uostalom, kada ne bi postojao vlastiti interes to bi ljudi maksimalizirali, na emu bi inzistirali? Marx je, naslijedivi teoriju radne vrijednosti, a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo, te naumivi razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog drutva (novi, nimalo pragmatiki cilj politike ekonomije), izvrgao potpunoj kritici kapitalistiku ekonomiju. Privatni se interes naao na optuenikoj klupi. Ukratko, kapitalistiku ekonomiju, a zbog eksploatacije (viak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala), zbog unutarnjih razarajuih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja, tvrdi marksistika politika ekonomija, nuno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasnitvu i privatnom interesu izgraenu ekonomiju), zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturjenosti (rije je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i drutvenog interesa) mora zamijeniti, na ovaj ili onaj nain, druga ekonomija, drugi mehanizam alokacije. Rije je o alokaciji, i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu, koja e se obavljati u uvjetima drutvene - dravne kontrole nad sredstvima za proizvodnju to bi iskljuivalo eksploataciju. No, more kritike i negativni stav prema kapitalistikoj ekonomiji nije sprijeio izricanje nekih sasvim izravno izreenih komplimenata. Npr. kapitalizmu se ne odrie sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital, a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost", neprekidno "sve revolucionira, ruei


12

sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga,12 proirenje potreba, raznolikost proizvodnje i iskoritavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga."13

Pa onda i jedna proroka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalistike ekonomije - nap. autora) posjeduje drutvenu mo u obliku neke stvari. Oduzmite stvari tu drutvenu mo, pa ete je morati dati osobama nad osobama."14

Kako je ovdje dobro i tono anticipirana socijalistika stvarnost. Dakle, eksploatacija, posluimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti, moe biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistika politika ekonomija. Nakon velikog kritiara ekonomija ide u susret ovjeku zahvaljujui kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistika ekonomija novog i jakog zagovornika. Rije je o Alfredu Marshallu (Naela ekonomike, 1890. godina) koji oko etrdeset godina, sve do svoje smrti 1924. godine, bijae prvi meu angloamerikim ekonomistima. On pokuava pomiriti klasinu (politiku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Ugrauje u nju, prema vlastitim rijeima, metode znanosti o malim poveanjima ili diferencijalni raun i vraa je ovozemaljskom predmetu istraivanja.

"Politika ekonomija ili ekonomika je prouavanje ljudskog roda u obinom toku ivota; ona istrauje onaj dio djelatnosti pojedinca i drutva koja je najue povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje."15

12 Ali, razvitak proizvodnih snaga, vjeruje Marx, vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili, pak, nasilnom kraju. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci", vjerujui da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalistike udare. Povijest ga je demantirala. 13 Marx, K.: Osnovi kritike politike ekonomije I, MED, tom, 19, Prosveta, Beograd, 1979., str. 261. 14 Marx, K.: Isto, str. 63. 15 Marshall, A.: Naela ekonomike, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1987., str. 25.


13

Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetnitva odnosno slobodne konkurencije "koja, sadri mnoge istine koje e vjerojatno vaiti dokle god ima svijeta. Njihov je rad bio udesno potpun unutar uskog podruja koje je pokrivao Velik dio ostalog njihovog rada ogranien je odvie iskljuivim razmatranjem posebnog stanja tadanje Engleske; a ta je ogranienost uzrokovala reakciju. I tako sada, kada su vee iskustvo, vie slobodnog vremena i vea materijalna sredstva omoguili da se slobodno poduzetnitvo stavi pod neto vei nadzor, da se smanji njegova mo da ini zlo i da se povea njegova mo da ini dobro, meu mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetnitva. Mnogi su ak skloni da preuveliavaju njegove loe strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prolim vremenima, ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode.

Izmeu te dvije krajnosti nalazi se veina ekonomista (Marshall oigledno sebe ovdje nalazi i svrstava - nap. autora) koji - obraujui sline probleme u razliitim zemljama - unose u svoje radove nepristranu elju da utvrde istinu"16

Ciljevi ekonomike, njenih istraivanja, su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktina primjena u drutvenom ivotu. Meutim, ekonomika se kloni politikih problema, te je ona "znanost, ista i primijenjena, a ne znanost i umijee. I bolje se opisuje irokim izrazom "ekonomika" nego uim izrazom politika ekonomija."17 Raspravljajui o kamati od kapitala (kamata je nagrada za ekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktini zakljuak da bi, a zbog pravednosti i ope sree, trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ogranii samo na sredstva koja slue za vlastitu uporabu.

16 Isto, str. 31. 17 Isto, str. 47-48.


14

Ovaj je negativni stav prema ekonomiji, koja ne bi bila kapita-listika, zahtijevao i kritiku analizu Marxovog uenja o vrijednosti. Neemo je prepriati. "Tvrdili su (Marx, Rodbertus i drugi - nap. autora) da radna snaga uvijek proizvodi viak iznad nadnica i prirodnog troenja kapitala koritenog da pomogne radnoj snazi, te da se nepravda nanesena radnitvu sastoji u tome da taj viak koriste drugi Nije tono da je predenje u tvornici, nakon odbitka prirodnog troenja strojeva, proizvod onih koji njima rukuju. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i niih rukovoditelja i koritenog kapitala, a sam taj kapital je proizvod rada i ekanja, pa je prema tome predenje proizvod razliitih vrsta rada i ekanja. Priznamo li da je prea rezultat samo rada, a ne rada i ekanja, nema sumnje da emo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate, za nagradu za ekanje, jer je zakljuak sadran u pretpostavci." 18 Prema tomu, kapital i usluga koju on ini nije i ne moe biti bes-platno dobro ali "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjeanja s patnjama siromanih uvijek zasluuje nae potovanje iako je, u sluaju Marxa, zakljuak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze, s kojima je 'oijukao' kao to nam to sam kae u svom Predgovoru."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalistiku ekonomiju. Velika e ekonomska kriza, meutim, pokazati svu ranjivost kapitalistike ekonomije. U tim, doista tekim, vremenima kapitalistike ekonomije (koja, dakle, ima ne samo teorijskog ve i ivog takmaca - socijalistiku ekonomiju), rije dobija John Maynard Keynes. Valjalo je, naime, uiniti neto s loim funkcioniranjem kapitalistike ekonomije. Nezaposlenost, taj stari problem, je problem koji Keynes pokuava rijeiti.

18 Isto, str. 357. 19 Isto, str. 358.


15

Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, 1936. godina) naziva umjereno konzervativnom jest injenica da ona ukazuje na kljuno znaenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila preputena poduzetnitvu pojedinaca.20

On smatra, a reeno u jednom pismu Rooseveltu, "apsolutno najvanijim poveanje nacionalne kupovne moi, i to takvo poveanje koje bi proizilo iz drutvenog troenja financiranog zajmovima."21

Naime, ukoliko tednja premai postojee investicije smanjit e se potronja te se gomilaju zalihe, smanjuje se broj zaposlenih, smanjuje se proizvodnja. Ovo e trajati sve dotle dok se tednja i investicije ne uravnotee i to, naravno na razini nepotpune zaposlenosti.

Terapija se namee sama po sebi. Treba suzbiti tetno djelovanje tednje i to na nain da drava investira. Tako se ravnotea moe postii na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti.

"Stoga zamiljam da e se podrutvljeno investiranje u prilinoj mjeri pokazati jedinim nainom kako osigurati priblino punu zaposlenost, no to uope ne iskljuuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surauju s privatnim poduzetnicima. Ali izvan toga je teko izvui oite prednosti za sustav dravnog socijalizma koji bi obuhvatio veinu vidova gospodarskog ivota zajednice. Nije preuzimanje vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju kljuna stvar koju drava mora uiniti. Drava e postii sve to se od nje trai ako moe odrediti ukupnu koliinu resursa koju valja posvetiti poveanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. Osim toga, potrebne mjere podrutvljavanja mogue je uvoditi postupno i bez prekida opih drutvenih zasada."22

20 Vidjeti: Keynes, J.M.: Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1987., str. 213. 21 Harrod, R.F.: The Life of John Maynard Keynes, Macmillan and Co., London, 1951., str. 121. 22 Keynes, J.M.: Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1987., str. 213.


16

Ako kapitalistika ekonomija zahtijeva proirenu ulogu drave, oigledno se ne moe dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalistikog individualizma. Naime, tvrdi Keynes, "ostaje vrlo iroko polje djelovanja za oitovanje privatnog poduzetnitva i odgovornosti pojedinca. U tim e podrujima jo uvijek vrijediti uobiajene prednosti individualizma."23

No, niti ovo iroko polje, ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi, nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Rije je o neoliberalnim ekonomistima - spomenimo F. Hayeka i M. Friedmana. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja, ovi suvremeni apostoli laissez-fairea, upozoravaju na ogromno znaenje trita te na opasnosti od ukljuivanja drave u proces alokacije. "Prvo, djelokrug vlasti mora biti ogranien. Njezina osnovna funkcija mora biti zatita nae slobode Oslanjajui se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima moemo osigurati da privatni sektor bude ogranienje moi dravnog sektora i djelotvorna zatita slobode govora, vjeroispovijesti i miljenja."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne jo jednu, vrlo vanu, pohvalu slobodnom tritu, kapitalistikoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slau u pogledu odnosa izmeu politike slobode i slobodnog trita. Ne poznajem ni jedno drutvo koje je u veoj mjeri obiljeeno politikim slobodama, a koje nije isto tako prakticiralo neto usporedivo slobodnom tritu u organiziranju pretenog dijela ekonomske aktivnosti."25

No, bez obzira na ne mali broj kritiara i njihovu veu ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo doli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti."

23 Isto, str. 214. 24 Friedman, M.: Kapitalizam i sloboda, Globus - kolska knjiga, Zagreb, 1992., str. 14. 25 Isto, str. 21.


17

to jedan od njenih tumaa, P. Samuelson, misli o ekonomici? Ona je "prouavanje kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih meu razliitim ljudima."26 Ovdje se, dakako, afirmativno misli o kapitalistikoj ekonomiji. Ona postaje mjeovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (trite) i "vidljiva" Keynesova ruka (drava).

26 Samuelson, P. A., Nordhaus, W.: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 3.

2. POTRANJA I PONUDA

19

22.. PPOOTTRRAANNJJAA II PPOONNUUDDAA

2.1. POTRANJA 2.1.1. Zakon potranje Brojni imbenici odreuju potroaev plan i spremnost na kupovinu. Meutim, imbenik najvee specifine teine jest cijena dobra. Neprijeporna je injenica da e potraivana koliina nekog dobra ili usluge, u najveoj mjeri, ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Usredotoimo se, dakle, na izuzetno vaan odnos potraivane koliine nekog dobra i njegove cijene.27

Zakon potranje e ustvrditi da ako je nia cijena nekog dobra bit e, uz ostale neizmijenjene uvjete, vea njegova potraivana koliina. Naravno, vrijedi i obrnuto. Dakako, zakon potranje vrijedi kako za individualnu potranju (potranja jednog potroaa) tako i za trinu potranju (zbroj svih individualnih potranji za nekim dobrom). Zakon potranje odnosno ovaj zakoniti, obrnuto razmjerni, odnos izmeu cijene dobra i potraivane koliine ilustrirajmo sljedeim primje-rom:

27 Pod potranjom podrazumijevamo koliine nekog dobra koje su potroai spremni kupiti pri odreenim cijenama istog dobra.


20

Tablica 1. Cijena dobra Potraivana koliina

a) 5 2 b) 4 4 c) 3 6 d) 2 8 e) 1 10

Slika 1.

Krivulja potranje biljei reakcije potraivane koliine na promjene cijene. Promjena cijene izaziva kretanje du krivulje potranje na nain da via cijena smanjuje potraivanu koliinu i obrnuto.


21

2.1.2. Necjenovne odrednice potranje Ako je cijena dobra stalna veliina promjene nekih imbenika, tzv. necjenovnih determinanti potranje, mogu izazvati promjenu potranje. Neke su, dakle, ekonomske sile u stanju poveati ili smanjiti potranju odnosno pomaknuti udesno ili, pak, ulijevo krivulju potranje. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potranje. Rije je, prije svega, o cijenama drugih dobara, dohotku, veliini stanovnitva, ukusima potroaa te njihovim oekiva-njima. Cijene drugih dobara, odnosno njihova promjena, moe izazvati poveanje ili smanjenje potranje promatranog dobra. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Supstitut je dobro koje u potronji moe zamijeniti neko drugo dobro. Komplementarno dobro je dobro koje se troi zajedno s nekim drugim dobrom. Pitanje supstituta, komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije emo obrazloiti prilikom analize krine elastinosti potranje. Dohodak, njegovo poveanje ili smanjenje, takoer ima utjecaja na potranju promatranog dobra. Naime, promjena dohotka potroaa moe poveati ili smanjiti potranju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Detaljnija objanjenja o tome pruit e analiza dohodne elastinosti potranje. Stanovnitvo je, odnosno njegova veliina, takoer od bitnog utjecaja na potranju. Vee stanovnitvo, ceteris paribus, znai i veu potranju svih proizvoda i usluga. Vrijedit e i obrnuto. imbenik o kojem neemo raspravljati, a koji takoer ima signi-fikantnog utjecaja na potranju, jesu ukusi ili preferencije potroaa. Razliiti e ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim razliite naine. Oekivanja potroaa glede budue cijene dobra, njegove raspo-loivosti u budunosti te njihovog oekivanog dohotka mogu, naravno, poveati ili smanjiti potranju za dobrom.


22

Primjerice, oekivane vie cijene dobara ili oekivani poveani dohodak navest e potroae da poveaju sadanju potronju. Isti e uinak imati i oekivana nestaica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Obrnuto, nie budue cijene, manji oekivani dohodak e destimulirati aktualnu potronju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Prema tomu, dok promjena cijene nekog dobra znai, uz ostale neizmijenjene uvjete, promjenu njegove potraivane koliine dotle promjene necjenovnih odrednica potranje (uz stalnu cijenu dobra) znae promjenu (poveanje ili smanjenje) potranje.

Slika 2.


23

2.2. PONUDA 2.2.1. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraivana koliina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni, sada smo u stanju ustvrditi da i ponuena koliina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Dakako, i drugi imbenici odreuju proizvoaev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi, ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.28 Na koji nain cijena dobra odreuje njegovu ponuenu koliinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene uvjete, vea ponuena koliina istog dobra. Vrijedi i obrnuto. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuaa) i trina ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). Dakle, i krivulja individualne i trine ponude registrirat e ovaj zakoniti, upravno razmjerni, odnos izmeu cijene dobra i njegove ponuene koliine. O krivulji ponude mogue je razmiljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju odreene ponuene koliine.

28 Pod ponudom podrazumijevamo koliine nekog dobra koje su proizvoai spremni proizvesti pri odreenim cijenama istog dobra.


24

Tablica 2.

Cijena dobra Ponuena koliina a) 5 10 b) 4 8 c) 3 6 d) 2 4 e) 1 2

Slika 3.

Promjena cijene dobra inducira kretanje du krivulje ponude. Via cijena znai veu ponuenu koliinu i kretanje uz krivulju ponude. Obrnuto, nia cijena znai pad ponuene koliine i, stoga, kretanje niz krivulju ponude. Krivulja ponude je, a zbog djelovanja zakona ponude, u pravilu pozitivnog nagiba ili rastueg oblika. Meutim, iznimno se moe dogoditi da nakon rastueg dijela krivulje (vea cijena, vea ponuena koliina) uslijedi njen opadajui dio (vea cijena, manja ponuena


25

koliina). U tom se sluaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom emo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude Definirajui zakon ponude pretpostavismo, s punim pravom, da cijena dobra u najveoj mjeri utjee na njegovu ponuenu koliinu. Crtajui krivulju ponude imali smo na umu vano ceteris paribus pravilo odnosno drali smo da su tzv. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Meutim, promjena bilo koje od njih dovest e do pomicanja ulijevo ili, pak, udesno krivulje ponude odnosno izazvat e smanjenje ili poveanje ponude.

Ako cijena nekog dobra miruje, ponuda e se mijenjati ako prom-jene biljee i njene necjenovne determinante kao to su cijene drugih dobara, broj ponuaa, cijene imbenika proizvodnje, tehnoloki razvi-tak i oekivanja proizvoaa. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Dakle, kada je rije o ponudi mogue je govoriti o supstitutima i komplementima, ovaj put u proizvodnji. Broj ponuaa moe utjecati na ponudu nekog dobra na nain da vei broj ponuaa, uz ostale neizmije-njene uvjete, znai veu ponudu. Pad cijena imbenika proizvodnje (pad cijene rada, kapitala) znait e poveanje ponude budui da e proiz-oa biti u stanju smanjiti troak proizvodnje. Isti e uinak imati i pojava novih tehnologija. Takoer, oekivane promjene cijene dobra, dakako, utjeu na spremnost proizvoaa da proizvode. Mada genera-lizacija nije mogua ustvrdit emo da u pravilu oekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Vrijedit e u pravilu i obrnuto. Naglasimo, dakle, injenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuenu koliinu dok necjenovne odrednice i njihove prom-jene (uz stalnu cijenu dobra) znae promjenu ponude, njeno poveanje ili smanjenje.


26

Slika 4.

2.3. TRINA RAVNOTEA Istaknimo injenicu da rast cijene izaziva pad potraivane koliine i, s druge strane, rast ponuene koliine. Pad cijene izazvat e obrnuta, u svakom sluaju, suprotstavljena kretanja potraivane i ponuene koli-ine. Meutim, cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti rav-notene uvjete, dakle, izjednaiti ponuenu i potraivanu koliinu nekog dobra. Rije je o ravnotenoj cijeni, cijeni pri kojoj dragovoljno ponuena koliina odgovara dragovoljno potraivanoj koliini i koja, stoga, jedina ima prilike potrajati due vremena. Pokuajmo otkriti ravnotenu cijenu.


27

Tablica 3. Cijena dobra

Potraivana koliina Ponuena koliina Viak ili manjak

5 2 10 +8 4 4 8 +4 3 6 6 0 2 8 4 -4 1 10 2 -8

Slika 5.

Ravnotena cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novane jedinice. Ravnotenu cijenu nazivamo i "cijenom ienja trita" budui da ona "isti" trite. Ravnotena cijena, naime, ne poznaje trine vikove ili manjkove. Ako je aktualna cijena via od ravnotene oigledni viak dobra (ponuena koliina dobra vea je od potraivane) "gura" cijenu prema dolje. Trini e viak dobra, zahvaljujui natjecanju proizvoaa eljnih rjeavanja svojih vikova, dovesti do


28

pada cijene i njenom kretanju ka ravnotenoj razini. Ako je, pak, aktualna cijena nia od ravnotene, oigledni manjak dobra (potraivana koliina vea je od ponuene), poput plime, "gura", potiskuje, cijenu prema gore. Evidentni e trini manjak dobra, posredstvom nadmetanja kupaca, izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotenoj razini. Dakle, slobodne su odluke kupaca i prodavaa u stanju etablirati ravnotenu cijenu. Ona isti trite u tom smislu to ne poznaje trine vikove koji bi optereivali proizvoae ali niti trine manjkove koji bi frustrirali potroae. U svakom sluaju, svaki onaj koji je spreman, i u mogunosti, platiti ravnotenu cijenu stei e eljeno dobro. Oni koji to nisu u stanju, dakako, nee doi u njegov posjed. Slino tomu, svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotenoj cijeni to e i uiniti. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit e iskljueni iz njegove proizvodnje. U tome je bit tzv. racionirajue funkcije cijena. San kupca o tomu da su sva eljena dobra besplatna vrlo brzo bi se, jer ne bi bilo racionirajue funkcije cijena, pretvorio u nonu moru potpune anarhije, nasilja i kronine oskudice. Samo u jednom sluaju cijena dobra jednaka nuli nee izazvati beznadenu oskudicu dobra. Rije je o tzv. slobodnom dobru, dobru ija raspoloiva koliina pri cijeni jednakoj nuli premauje njegovu potraivanu koliinu.


29

Slika 6.

Koliina

Cijena

Trina ponuda

VIAK

Trina potranja

2.3.1. Promjene trine potranje i trine ponude

Istrait emo, ukratko, uinke promjena potranje i ponude na

ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu nekog dobra. Ponajprije mijenjajmo veliinu potranje uz stalnu veliinu ponu-

de. Rast potranje, ceteris paribus, dovest e do uinka poveanja cijene i poveanja koliine.


30

Slika 7.

KoliinaK

C1

K1

C

Cijena

U obrnutom e sluaju doi do pada kako cijene dobra tako i

njegove ravnotene utrene koliine. Na djelu je, dakle, uinak sma-njenja cijene i uinak smanjenja koliine.

Slika 8.

KoliinaK

C1

K1

C

Cijena


31

Prema tomu, promjene trine potranje, uz neizmijenjenu tri-nu ponudu, izazivaju istosmjerne i usklaene promjene cijene i koliine dobra. Naime, efekt poveanja cijene i efekt poveanja koliine vezan je uz poveanje trine potranje, a efekti smanjenja cijene i koliine posljedica su pada trine potranje.

Valja nam sada varirati veliinu trine ponude uz neizmijenjenu

veliinu trine potranje. Rast trine ponude, ceteris paribus, izazvat e uinak smanjenja cijene i poveanja ravnotene koliine dobra. Sljedea e slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i koliine.

Slika 9.

KoliinaK

C1

K1

C

Cijena

U obrnutom e sluaju doi do rasta cijene dobra i pada njegove

ravnotene utrene koliine. Na djelu je, u ovom sluaju, uinak pove-anja cijene i uinak smanjenja koliine.


32

Slika 10.

KoliinaK1

C

K

C1

Cijena

Dakle, promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravno-

tene koliine te inverzna kretanja ravnotene cijene. Mogui su i sloeniji sluajevi koji ukljuuju promjene trine

potranje i trine ponude. Koje e posljedice po cijenu i koliinu dobra imati istovremeno

poveanje trine potranje i trine ponude? Na cijenu e, u ovom sluaju, djelovati uinak smanjenja cijene

(zbog poveanja ponude) i uinak poveanja cijene (zbog poveanja potranje). Dakako, krajnji e rezultat, rast ili pad cijene, ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih uinaka odnosno o tomu da li se u veoj mjeri poveala trina ponuda ili, pak, trina potranja.

to se tie promjene ravnotene koliine stvar je mnogo jed-

nostavnija. Naime, uinak rasta ponude i potranje jest poveanje ravnotene koliine. To e poveanje, naravno, biti vee negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potranje.


33

Zanimljiv je i sluaj istovremenog pada trine ponude i trine potranje. I ovdje su, glede ravnotene cijene, uinci suprotstavljeni. Ako je pad ponude vei od pada potranje, cijena e porasti. Vrijedi i obrnuto. Pad ponude i pad potranje izaziva isti uinak po ravnotenu koliinu. Ona e se, naravno, smanjiti.

Pad trine ponude praen rastom trine potranje izaziva

dvostruki efekt poveanja cijene. Ovo e poveanje ravnotene cijene, u svakom sluaju, biti vee od onoga poveanja to ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potranje.

U ovom, meutim, sluaju promjene ponude i potranje smjeraju

razliitim promjenama koliine. Pad ponude izaziva uinak smanjenja ravnotene koliine dok rast potranje ima za posljedicu poveanje rav-notene koliine. Konani rezultat, dakako, ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih uinaka. Ako je snaniji uinak poveanja koliine (zbog rasta trine potranje) od uinka smanjenja koliine (zbog pada trine ponude), ravnotena e se koliina dobra poveati. Vrijedi i obrnuto.

Rast trine ponude i pad trine potranje smjeraju, glede

promjene cijene, istom cilju smanjenju cijene. Meutim, ravnotena se koliina dobra moe poveati (ako je rast ponude vei od pada potranje), ali i smanjiti (ako je pad potranje vei od rasta ponude).

Vjebe radi pokuajte grafiki prikazati navedene, sloenije slu-

ajeve promjene ravnotene cijene dobra i njegove ravnotene koliine.

2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa

Trinom (u punom smislu te rijei) ekonomijom nitko ne

upravlja. Za nju je karakteristina decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tritu djeluju kao signali koji vode kako potroae tako i proizvoae. Naime, privatni interes snano reagira na promjene cijena. Odluka o tomu to e se proizvoditi jest poglavito odreena profitabilnou proizvodnje.


34

Jednostavno, ako igra trinih sila (trine ponude i trine pot-ranje) povea cijenu nekog dobra, poveava se i profitabilnost njegove proizvodnje, resursi (inputi) e biti realocirani na nain da se povea njihov angaman u proizvodnji dotinog dobra. Na ovaj nain, posred-stvom sustava cijena, proizvoai poveavajui proizvodnju reagiraju na mogunost realizacije veeg profita.

Obrnuto, pad cijene nekog dobra smanjit e profitabilnost nje-

gove proizvodnje, a time i volju proizvoaa da ga proizvode. Dio resursa posveen proizvodnji dotinog dobra potrait e atraktivnije profitabilnije zaposlenje.

Potjera za profitom ne zavrava samo na reakcijama na promije-

njene cijene dobra. Naime, uz datu cijenu dobra profit je mogue poveati ako ste u stanju smanjiti troak proizvodnje. Nastojanje na ekonomskoj uinkovitosti, stvaranje i upotreba novih, uinkovitijih tehnika proizvodnje, stvaranje novih dobara i usluga dio su velike trine avanture potjere i potrage za profitom.

Mnogi e ustvrditi da "sile trita predstavljaju najbolji, uistinu,

jedinstveni poticaj da se stalno poveava produktivnost. Kao to je netko jednom primjetio, trite je, sa svojim signalima putem cijena, prvi kompjuter koji je ovjek izumio; do dananjeg dana nema mu premca u pruanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljanjem svoje ekonomske sudbine."29

Ta zaokupljenost poboljanjem vlastite ekonomske sudbine, taj

toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvaniju ulogu u pozitivno intoniranim priama o trinoj ekonomiji ili kapitalizmu. Zato? Stoga, to trina ekonomija ili sile trita predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najveoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti poduzetnitvo. O njemu, neto detaljnije, kasnije. Ali, ljepota je trine ekonomije, trinih sila, poduzetnitva i motiva profita to, po naravi stvari, iri krug onih na kojima nastoji zaraditi. Dobra, zahvaljujui tomu, postaju dostupna irem krugu ljudi.

29 Berger, L., P.: Kapitalistika revolucija, "Naprijed", d.d., Zagreb, 1995., str. 59.


35

"Kraljica Elizabeta imala je svilene arape. Tipina tekovina kapitalizma nije da svilenim arapama opskrbljuje kraljice, ve da one postanu dostupne tvornikim radnicama uz sve manje i manje truda."30

2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena

No, sustav cijena nije, meutim, savren. Signali koje alju cijene

ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu efikasnu alokaciju resursa. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. javna dobra.

Rije je o dobrima koja svi, platili ili ne, koristimo. Iako je

njihova proizvodnja potrebna i, dakako, drutveno poeljna ona nije profitabilna. Naime, budui da javna dobra nisu iskljuiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potroai potencijalni slobodni jahai. Slobodni je jaha osoba koja besplatno, ne participi-rajui u proizvodnji javnog dobra, koristi javno dobro. Racionalno je biti slobodni jaha, racionalno je ne smanjujui privatnu potronju besplatno koristiti javna dobra. Ovakovo ponaanje potroaa onemoguuje trite u proizvodnji javnih dobara.

Osim javnih dobara, glatko funkcioniranje trita i mehanizma

cijena dovode u pitanje i eksternalije. Rije je o eksternim trokovima i eksternim koristima koje osjeaju oni koji nisu niti neposredni proizvoai niti potroai nekog dobra. Postojanje eksternalija, budui da ih cijene nisu u stanju registrirati, iskrivljuje snagu njihovog profita-bilnog zova.

Nadalje, savreno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alo-

kacija resursa podrazumijeva postojanje savrene konkurencije. Mono-polska je ili trina mo u stanju priguiti profitabilni zov cijena. Monopoliziranje ponude onemoguit e pojavu novih konkurenata i zakoiti realokaciju resursa.

I jo se jedan prigovor moe uputiti sustavu cijena tritu uope. Trite je, rei emo, surov mehanizam. Ono dohotke raspodje-

30 Schumpeter, J.: Capitalism, Socialism and Democracy, New York, 1947., str. 67.


36

ljuje sukladno koliini, kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Ne udi, stoga, to ono stvara znaajnije razlike izmeu bogatih i siromanih.

Dodajmo tomu i nestabilnost trita (uspostavljanje, nakon to je

zbog promjena ponude i/li potranje naruena, nove ravnotee na tritu zahtjeva izvjesno vrijeme). Tritu su, dakle, inherentna razdoblja neravnotee.

Sve nabrojeno predstavlja osnovu za dravnu intervenciju. Njena

je namjera, dakle, poboljati performancije trita. O ovome detaljnije u okviru 10. poglavlja "Drava i trite".

3. ELASTINOST POTRANJE I PONUDE

37

33.. EELLAASSTTIINNOOSSTT PPOOTTRRAANNJJEE II PPOONNUUDDEE 3.1. ELASTINOST POTRANJE 3.1.1. Cjenovna elastinost potranje Razliita se dobra razlikuju, izmeu ostalog, i po stupnju po kojem potraivana koliina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastinosti potranje. Koeficijent cjenovne elastinosti potranje jest indikator postotnog reagiranja potra-ivane koliine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Prema tomu,

A dobra cijene promjena PostotnaA dobra koliine epotraivan promjena Postotna

=cE .

a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno pove-anje potraivane koliine koje znai poveanje ukupnog prihoda, ustvrdit emo da je rije o cjenovno elastinoj potranji: Koeficijent cjenovne elastinosti potranje u tom je sluaju vei od 1 (EC>1). Pretpostavimo da proizvoa u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novanih jedinica. Pogledajmo to se dogaa s njegovim ukupnim prihodom. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzea koji ono realizi-ra prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnoku realizirane koliine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Koliina Cijena).

Koeficijent cjenovne elastinosti potranje


38

Slika 11.

Dakle, UP1 = 1 800 = 800, a UP2 = 3 400 = 1200.

Prema tomu, ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znai poveanje ukupnog prihoda ali i vice versa. Lako je uoiti da u uvjetima cjenovno elastine potranje poveanje cijene znai smanjenje ukupnog prihoda. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno poveanje potraivane koliine, koje veliinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom, rije je o jedininoj, stabilnoj elastinosti pot-ranje. U takovom sluaju je koeficijent cjenovne elastinosti potranje jednak 1 (EC = 1).


39

Slika 12.

Zamjeujete, pad cijene ne tangira ukupni prihod. Ali, i rast cije-ne dobra znait e, u uvjetima jedinine (cjenovne) elastinosti pot-ranje, neizmijenjeni ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno poveanje potraivane koliine koje e znaiti smanjenje ukupnog prihoda, zaklju-it emo kako koeficijent cjenovne elastinosti potranje (EC) jest manji od 1 ali i vei od 0 (0 < EC < 1), te da je rije o cjenovno neelastinoj potranji.


40

Slika 13.

Dakle, postotno poveanje potraivane koliine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Nije potrebito posebice naglasiti da e u uvjetima (cjenovno) neelastine potranje rast cijene nekog dobra znaiti i poveanje ukupnog prihoda proizvoaa. Ovo su karakteristini sluajevi kada je u pitanju veliina koefi-cijenta cjenovne elastinosti potranje. Obratimo, meutim, pozornost i na one ekstremne sluajeve. Naime, zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se, dakle, kree izmeu 0 i . Kada potraivana koliina nekog dobra uope ne reagira na promjene vlastite cijene, koeficijent cjenovne elastinosti potranje jednak je nuli. Ovu izrazito neosjetljivu potranju, neosjetljivu na promjene cijene, nazivamo savreno neelastinom potranjom. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi.


41

Slika 14.

U drugom ekstremnom sluaju potraivana koliina nekog dobra moe biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Dakle, vrlo mala, infinitezi-malna postotna promjena cijene izaziva burne, snane reakcije potrai-vane koliine. Poraste li, primjerice, cijena nekog dobra za jednu lipu potraivana koliina pada na nulu. I obrnuto, smanji li se cijena za jednu lipu potraivana se koliina beskonano poveava. Ovakvu, tek teorijski moguu, potranju nazivamo savreno elas-tinom potranjom.


42

Slika 15.

Prilikom izraunavanja koeficijenta cjenovne elastinosti potra-nje vano je uoiti da se postotne promjene cijene i potraivane koliine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Negativne predznake neemo uzeti u obzir budui da EC, pozitivni broj, pokazuje reakciju opadajue potraivane koliine u sluaju rasta cijene i rastue potraivane koliine u sluaju pada cijene. Nadalje, promjena cijene (C) i potraivane koliine (K) dovodi se u vezu s prosjenom cijenom C Co +

12 odnosno prosjenom

koliinom K Ko +12 . Ovako izbjegavamo moguu greku da promjenu

cijene ili potraivane koliine jednom obraunavamo na izvornu, staru cijenu ili koliinu, a drugi puta na novu, izmijenjenu cijenu odnosno koliinu.


43

Prema tomu,

100

100

==

CC

KK

Ec A dobra cijene promjena PostotnaA dobra koliine epotraivan promjena Postotna

Ec = ( )( )

KK K

CC C

o

o

+

+

Moda e sljedei primjer olakati razumijevanje izraunavanja koeficijenta cjenovne elastinosti potranje. Neka poraste cijena dobra A. To e, dakako, izazvati promjenu potraivane koliine dobra A. Izraunajmo koeficijent cjenovne elasti-nosti potranje i istraimo to se dogodilo s ukupnim prihodom proiz-voaa dobra A. Cijena Poetna (izvorna) cijena 19 Co Nova (izmijenjena) cijena 21 C1 Promjena cijene 2 C = C1 - Co Prosjena cijena 20 C =

2)( 1CCo +

Postotna promjena cijene 10% CC

100 Potraivana koliina Poetna (izvorna) koliina 42 Ko Nova (izmijenjena) koliina 38 K1 Promjena koliine 4 K = Ko - K1 Prosjena koliina 40 K =

2)( 1KKo +

Postotna promjena koliine 10% KK

100


44

Ec =

KKC

C

= =

100

10010%10% 1

Rije je o jedininoj elastinosti to znai da se ukupni prihod proizvoaa nee promijeniti. Provjerimo: UP1 = 42 . 19 = 798 UP2 = 38 . 21 = 798 3.1.2. Dohodna elastinost potranje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potranje. Potra-nja, dakako, reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastinosti potranje. Koeficijent dohodne elastinosti potra-nje (Ed) je kvocijent postotne promjene potranje nekog dobra i postotne promjene dohotka potroaa. Dakle,

Ed = dohotka promjena PostotnaAdobrapotranjepromjenaPostotna

, odnosno

Ed = ( )( )

+

+

KK K

DD D

o

o

1

1

2100

2100

/

/

.

Evidentno, koeficijent dohodne elastinosti potranje vodi rauna o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potranje. Stoga su karakteristini, to se veliine koe-ficijenta dohodne elastinosti potranje tie, sljedei sluajevi:


45

a) Ed > 1 Promjena je potranje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potranje biljei vei postotak negoli promjena dohotka. Zak-ljuujemo, rije je o dohodno elastinoj potranji odnosno dohodnoj elastinosti. Ukratko, ukoliko dohodak raste, potranja takoer raste, ali raste bre od dohotka. Obrnuto, pad dohotka izazvat e nerazmjerno vei pad potranje. Upravo stoga to su promjene dohotka i potranje istog smjera, sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. b) 0 < Ed < 1 U ovom sluaju promjene dohotka i potranje ostaju istog smje-ra, ali su promjene potranje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Zato potranja i jest dohodno neelastina. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat emo normalnim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potranje suprot-nog smjera. Rast dohotka izaziva pad potranje odnosno pad dohotka znai rast potranje. Zbog toga je Ed negativan broj to znai da je u pitanju negativna dohodna elastinost. Dobra kojih je koeficijent dohod-ne elastinosti potranje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Inferiornim u tom smislu da ih, ukoliko dohodak raste, zamjenjuju supe-riorniji, ali i skuplji supstituti. Zanimljivo je, meutim, da pad dohotka znai i rast potranje za inferiornim dobrima.

Koristei proraun dohodne elastinosti potranje u stanju smo projekcije prosjenog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potranje za odreenim dobrom. Npr., ukoliko prosjeni dohodak raste 2% godinje, potranja e za dobrom A porasti 2,2% godinje (naravno, ukoliko je koeficijent dohodne elastinosti potranje za dobrom A 1,1). Rezultat je jednak umnoku 2 1,1 = 2,2.


46

3.1.3. Krina elastinost potranje Krina (unakrsna, transferzalna) elastinost potranje registrira promjene potranje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Ranije je naznaeno da jedna od necjenovnih odrednica potranje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Supstitucijski, ili pak komplementarni karakter dobara, razotkriva koeficijent krine elastinosti potranje (Ek).

BdobracijenepromjenaPostotna

AdobrapotranjepromjenaPostotnaE k

= ,

( )( )

E

KK K

CC C

k

A

A A

B

B B

=

+

+

0 1

0 1

2100

2100

/

/

.

Istraimo ponajprije sluaj pozitivne krine elastinosti, Ek > 0. Kada je koeficijent krine elastinosti potranje pozitivan broj, postotne promjene potranje i cijene su istoga smjera. Pouzdan je to znak da je rije o supstitutima, dobrima koja se u potronji mogu zamijeniti, supsti-tuirati. Primjerice, raste li cijena margarina rast e i potranja maslaca. Obrnuto, pada li cijena margarina smanjit e se i potranja maslaca. Savrena krina neelastinost postoji kada je Ek = 0. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uope ne tangira potranju drugog dobra. Dobra kojih je koeficijent krine elastinosti potranje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. O komplementima, ili komplementarnim dobrima je rije kada postoji negativna krina elastinost potranje, dakle, kada je Ek < 0. Sada, kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potronji, postoji obrnuto razmjerni odnos izmeu promjene cijene i promjene potranje. Primjerice, odreeno postotno poveanje cijene benzina izazvat e i neko postotno smanjenje potranje automobila. Vrijedit e i obrnuto. Rezultat je negativan broj koji upuuje na komplementarnu narav promatranih dobara.


47

3.2. ELASTINOST PONUDE

Istraiti (cjenovnu) elastinost ponude znai ispitati reakcije ponuene koliine nekog dobra na promjene njegove cijene.

Koeficijent elastinosti ponude (Ep)= A dobra cijene promjena Postotna

A dobra koliine ponuene promjena Postotna .

Koeficijent elastinosti ponude je pozitivan broj ija se vrijednost kree izmeu 0 i . Ukoliko je postotna promjena ponuene koliine vea od postotne promjene cijene, ponuda je elastina, a Ep > 1. U tom e sluaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno vei postotni rast ponuene koliine. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je postotna promjena ponuene koliine jednaka postot-noj promjeni cijene, ponuda je jedinino, stabilno elastina, a Ep = 1. U tom e sluaju pad, odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad, odnosno rast ponuene koliine. Ukoliko je postotna promjena ponuene koliine manja od pos-totne promjene cijene, ponuda je neelastina, a 0 < Ep < 1. Odreeni postotni rast cijene znai rast ponuene koliine ali je postotno pove-anje ponuene koliine manje od postotnog poveanja cijene. Vrijedi, dakako, i obrnuto. Zanimljivi su i ekstremni sluajevi koje spomenusmo. Naime, ukoliko postoji cijena ispod koje proizvoa nije spreman nita ponuditi i cijena po kojoj je proizvoa spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu koliinu, ponuda je savreno elastina a Ep = . Krivulja savreno elastine ponude je vodoravni pravac to znai da mali pad cijene dovodi ponuenu koliinu na nulu, a mali je rast cijene izuzetno poveava.


48

Slika 16.

Koeficijent elastinosti ponude (Ep) moe biti jednak nuli.

Ponuda je u takvom sluaju savreno neelastina, a njena je krivulja okomiti pravac.


49

Slika 17.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuena koliina dobra ostaje fiksna.

4. POTROAEV IZBOR

51

44.. PPOOTTRROOAAEEVV IIZZBBOORR

4.1. TEORIJA GRANINE KORISNOSTI

Teorija granine korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H.H. Gossena, K. Mengera, S. Jevonsa, E. Bhm-Bawerka, F.Wiesera, A.Marshalla i drugih. Ona istrauje i objanjava potroaevo ponaanje, potroaev izbor. Temeljne su kategorije teorije granine korisnosti korisnost i granina (dodatna, marginalna) korisnost. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i pred-stavlja zadovoljstvo koje potroau donosi potronja nekog dobra. Evidentno, rije je o apstraktnom teorijskom konceptu. Granina (dodatna, marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potronje dodatne jedinice nekog dobra. Granina je korisnost promjena odnosno poveanje ukupne korisnosti kao posljedica jedininog pove-anja potroene koliine nekog dobra. Prema tomu,

Koliina korisnost Ukupna

= .

S rastom potronje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste, ali raste sve sporije. Razlog je tomu injenica da rast potronje nekog dobra nuno izaziva pad njegove granine korisnosti. Ovaj zakon, ovu jednostavnu injenicu ilustrirat e sljedei primjer u kojem su jedinice korisnosti koje odreuju zadovoljstvo potroaa, odnosno njegovu koris-nost proizvoljno odreene.

Granina korisnost

4. POTROAEV IZBOR

52

Tablica 4.

Koliina dobra A Ukupna korisnost Granina korisnost31 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458

Slika 18.

31 Granine korisnosti, kao uostalom sve granine veliine, upisujemo izmeu redova kako bismo naznaili da je granina korisnost rezultat jedininog poveanja potroene koliine. Dakle, jedinina promjena potronje - s, npr.7 na 8 jedinica dobra A - proizvodi graninu korisnost od 30 jedinica korisnosti.

100 76 66 58 50 42 36 30

4. POTROAEV IZBOR

53

Slika 19.

Slika 19. zorno pokazuje da rast potronje nekog dobra znai pad njegove granine korisnosti. Ova je injenica poznata kao zakon opa-dajue granine korisnosti ili kao I. Gossenov zakon. Naravno, granina korisnost moe biti i negativna, ali potroa nastoji ne zai u podruje potronje koje znai negativnu korisnost. Naime, u tom sluaju njegova ukupna korisnost opada. 4.1.1. Potroaeva ravnotea Potroa e prema uenju teorije granine korisnosti nastojati kupovinom razliitih dobara realizirati maksimalnu korisnost, odnosno potroaevu ravnoteu. Potroaeva ravnotea je situacija u kojoj potro-a uspijeva alocirati svoj dohodak na nain koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Sljedei je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potroaa - potroaeve ravnotee.

4. POTROAEV IZBOR

54

Tablica 5.

DOBRO A DOBRO B Koliina Korisnost Koliina Korisnost

0 0 0 0 1 100 1 60 2 176 2 114 3 242 3 162 4 300 4 204 5 350 5 244 6 392 6 282 7 428 7 318 8 458 8 352 9 482 9 384 10 500 10 414

Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potroaa = 60 Otkriti potroaevu ravnoteu znai otkriti onu kombinaciju potronje dobra A i B koja prua najveu, maksimalnu ukupnu korisnost. No, prije toga valja odrediti one kombinacije potronje koje potroa moe realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove e kombina-cije prikazati tablica 6.

4. POTROAEV IZBOR

55

Tablica 6.

DOBRO A DOBRO B Koliina Troak

Ukupni troak Troak Koliina

0 0 60 60 10 1 12 60 48 8 2 24 60 36 6 3 36 60 24 4 4 48 60 12 2 5 60 60 0 0

Otkrili smo koje mogunosti prua potroaev dohodak. Ali, koja je od moguih kombinacija potronje "dobitna", koja predstavlja opti-malni izbor potroaa odnosno potroaevu ravnoteu? Umjesto podataka o trokovima u nau emo tablicu uvrstiti po-datke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potronje prua maksimalnu ukupnu korisnost. Tablica 7.

DOBRO A DOBRO B Koliina Korisnost

Ukupna korisnost Korisnost Koliina

0 0 414 414 10 1 100 452 352 8 2 176 458 282 6 3 242 446 204 4 4 300 414 114 2 5 350 350 0 0

Evidentno, maksimalnu ukupnu korisnost potroau (u datim uvjetima) prua kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potroaev optimalni izbor, potroaevu ravnoteu.

4. POTROAEV IZBOR

56

Teorija granine korisnosti, meutim, omoguuje odreivanje potroaeve ravnotee i posredstvom granine korisnosti po novanoj jedinici. Granina korisnost po novanoj jedinici jest kvocijent granine korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Granina korisnost Granina korisnost dobra po novanoj jedinici = Cijena dobra Teorija granine korisnosti tvrdi da potroaeva ravnotea, dakle, maksimaliziranje ukupne korisnosti, znai izjednaavanje graninih korisnosti po novanoj jedinici razliitih dobara. Na tragu smo II. Gossenovog zakona koji kae da, u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati izmeu razliitih dobara odnosno uivanja, "odnos izmeu tih uivanja mora biti takav da je veliina svih uivanja jednaka u trenutku kad uivanja prestanu".32 Drugim rijeima, posljednja novana jedinica utroena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graninu korisnost kao i posljednja novana jedinica utroena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. II. Gossenov zakon ili propoziciju potroaeve ravnotee prema teoriji granine korisnosti moemo prikazati na sljedei nain: Granina korisnost dobra A Granina korisnost dobra B . Cijena dobra A = Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog naina odreivanja optimal-nog izbora potroaa.

32 Dragievi, A.: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991., str. 210.

4. POTROAEV IZBOR

57

Tablica 8.

DOBRO A DOBRO B

Koliina Granina korisnost Gran.korisnost po novanoj

jedinici Koliina Granina korisnost

Gran.korisnost po novanoj

jedinici 0 - - 10 30 5 1 100 8,33 8 34 5,67 2 76 6,33 6 38 6,33 3 66 5,50 4 42 7 4 58 4,83 2 54 9 5 50 4,17 0 - -

Kao i u prethodnom sluaju potroaevu ravnoteu odreuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ova kombinacija potronje znai maksimalnu ukupnu korisnost budui da ona jedino udovoljava pravilu izjednaavanja graninih korisnosti po novanoj jedinici: Granina korisnost dobra A Granina korisnost dobra B . Cijena dobra A = Cijena dobra B 6,33 = 6,33 4.1.1.1. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potroaev izbor

Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potroaa znai promjenu potroaeve ravnotee. Potroa se prilagoava novim uvjeti-ma i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. Meutim, promjena potroaeve ravnotee mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. Ukoliko, primjerice, pad cijene dobra A, uz os-tale neizmijenjene uvjete, povea potronju tog dobra i smanji potronju dobra B, nova e ravnotea uputiti na injenicu da su dobra A i B supstituti, te da je koeficijent krine elastinosti potronje (Ek) > 0.

4. POTROAEV IZBOR

58

Rast dohotka, ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju, moe znaiti poveanje potronje obaju dobara. Nova, na vioj razini potronje, uspostavljena ravnotea znait e da su oba dobra normalna dobra, te da je koeficijent dohodne elastinosti potronje (Ed), u sluaju obaju dobara, pozitivan broj. Dakako, i ovdje su, ba kao i kod promjena cijena, mogue razliite kombinacije. 4.1.2. Potroaki probitak

Teo

Documents

Pocela ekonomike