PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

2

Sadržaj:

PREGLED RAZVOJNIH POKAZATELJA PPDS-a ........................................................ 3

1. OSNOVNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I ANALIZA LJUDSKIH

RESURSA PPDS-a ......................................................................................................... 4

2. PREGLED GOSPODARSKOG STANJA PPDS-a................................................ 9

2.1. Pokazatelji gospodarskih rezultata .................................................................. 9

2.2. Vanjska trgovina ........................................................................................... 11

2.3. Fiskalni kapacitet gradova i općina............................................................... 15

2.4. Usporedba gospodarske strukture ................................................................. 19

2.5. Gospodarska aktivnost stanovništva i nezaposlenost ................................... 23

prosinac, 2013. godine

3

PREGLED RAZVOJNIH POKAZATELJA PPDS-a

Područja posebne državne skrbi nisu jedinstvena teritorijalna i administrativna jedinica

već ukupnost ovih područja čine svi gradovi, općine i naselja koja prema Zakonu o

PPDS-u ispunjavaju definirane kriterije. Velika većina jedinica sa statusom PPDS-a ima

određeni teritorijalni kontinuitet, ali sa širokom rasprostranjenošću duž hrvatskog

teritorija. Stoga pojedine cjeline PPDS-a treba promatrati prije svega u regionalnom

kontekstu i njihovim matičnim županijama.

Različitost prirodnih, demografskih, socijalnih i gospodarskih karakteristika traži

individualan pristup svakoj pojedinoj jedinici. Međutim zajednički problemi i zaostajanje

velikog broja razvojnih pokazatelja daju za pravo da se ukupnost PPDS-a sagleda u

nacionalnom kontekstu.

Stoga donosimo analizu temeljnih demografskih pokazatelja, analizu ljudskih resursa i

izbor gospodarskih pokazatelja PPDS-a, u okviru ukupne hrvatske situacije, kao osnovicu

za buduće analize i djelovanje u svim gradovima, općinama i naseljima PPDS-a.

4

1. OSNOVNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I ANALIZA LJUDSKIH RESURSA PPDS-a

Podaci o broju stanovnika na PPDS-u, dani u ovom dokumentu, prema Popisu 2011.

godine obuhvaćaju podatke o pojedinim gradovima, općinama i izdvojenim naseljima sa

statusom područja posebne državne skrbi (pri čemu matični gradovi i općine izdvojenih

naselja nisu dio PPDS-a).

Obzirom da baze podataka DZS-a, kao i ostali korišteni izvori, većinu podataka daju na

razini gradova i općina, podaci i pokazatelji koji slijede u nastavku teksta, bilo da se

odnose na stanovništvo ili gospodarske pokazatelje ne obuhvaćaju izdvojena naselja sa

statusom PPDS-a. Međutim, obzirom da broj stanovnika u ovim naseljima od 32.732 čini

tek 5,2% od ukupnog stanovništva PPDS-a, a teritorijalno na njih otpada 550 km2

odnosno 2,1% PPDS teritorija, dani podaci ipak ostaju reprezentativni, iako se moraju

uzeti uvjetno.

Tablica 1: Broj stanovnika, površina i gustoća naseljenosti RH i PPDS-a

Broj

stanovnika Popis 2001.

Broj stanovnika Popis 2011.

Međupopisna promjena 2011/2001

Površina (km

2)

Gustoća 2011.

(st/km2)

PPDS ukupno 679.657 625.233 92,0% 26.035 24,0

Udio PPDS-a u RH 15,3% 14,6% 46,0%

RH 4.437.460 4.284.889 96,6% 56.594 75,7

Izvor: Popis stanovništva 2001, 2011 DZS; obrada HGK Leksikon naselja Hrvatske, autor B. Feldbauer, MK Zagreb 2004

PPDS prema podacima Popisa 2011, uključujući izdvojena naselja, ukupno ima 625.233

stanovnika, odnosno na njima živi 14,6% ukupnog stanovništva RH. Prema podacima

prikazanima u gornjoj tabeli vidljivo je kako je broj stanovnika na područjima od

posebne državne skrbi u periodu između dva popisa, 2001-2011, pao za 8%. Iako je

depopulacija Hrvatske velika, te je ukupan broj stanovnika prema posljednjem popisu pao

za 3,4%, trend na PPDS-u je znatno negativniji od ostatka zemlje.

Dakle, kako je navedeno PPDS imaju ukupno 625.233 stanovnika, odnosno, ako

isključimo broj stanovnika unutar izdvojenih naselja sve daljne izračune prikazujemo sa

uvjetnim brojem od 592.501 stanovnika.

5

Promatrajući prirodno kretanje stanovništva u petogodišnjem razdoblju vidimo da je od

2007. god. prisutan izrazito negativan demografski trend u Hrvatskoj, a posebno je

izražen na PPDS-u. Prema Popisu 2011. stanovništvo PPDS-a čini 14,6% ukupnog

stanovništva RH, a istovremeno je stalno prisutan trend po kojem broj stanovnika PPDS-

a opada brže u odnosu na ukupno stanovništvo. Primjerice 2011. godine Hrvatska je

imala 9.822 stanovnika manje u odnosu na prethodnu godinu, od čega se smanjenje broja

od 3.883 stanovnika (39,5%) odnosi na PPDS.

Ovakav trend najbolje odražava vitalni indeks stanovništva (živorođeni na 100 umrlih),

za koji donosimo pregled od 2007. god. Iako nepovoljan za cijelu Hrvatsku, na PPDS-u

je drastično niži od nacionalne razine, 2011. iznosi 57,5, što znači da će posljedice

negativnog demografskog trenda i u buduće dodatno negativno pogađati ovo područje.

Tablica 2: Prirodno kretanje i vitalni indeks stanovništva RH i PPDS-a

God.

Prirodno kretanje

stanovništva RH

Prirodno kretanje

stanovništva PPDS

Vitalni indeks

RH

Vitalni indeks PPDS

2007. -10.457 -3.634 80,0 61,4

2008. -8.398 -3.416 83,9 63,8

2009. -7.837 -3.423 85,0 63,6

2010. -8.735 -3.652 83,2 60,9

2011. -9.822 -3.883 80,7 57,5

Izvor: DZS, obrada HGK

Demografsko starenje znači i smanjivanje fertilnog i radno sposobnog stanovništva, čime

uvjetuje i pad opće aktivnosti, što u konačnici ima negativne posljedice po dinamiku i

stukturu gospodarskog razvoja.

Indeks starenja je pokazatelj koji mjeri dobnu strukturu stanovništva, stavljajući u odnos

broj stanovnika iznad 60 godina prema broju stanovnika ispod 19 godina. Smatra se da je

populacija stara ukoliko se radi o vrijednosti indeksa starenja iznad 40. Popisom

stanovništva 2011. utvrđen je indeks starenja ukupnog stanovništva Hrvatske od čak

115,0. Indeks starenja za ukupno područje PPDS-a, izračunan prema podacima s Popisa

2011, iznosio je 123,1 potvrđujući bitno nepovoljniju demografsku strukturu i trendove

na PPDS-u u odnosu na nacionalnu razinu.

6

Kako je vidljivo iz sljedećeg grafičkog prikaza, udio mladog stanovništva u dobi od 0-14

godina na PPDS-u od 15,7% nešto je viši u odnosu na nacionalni prosjek od 15,2%.

Međutim, udio zrelog stanovništva od 15-64 godine, prikazan kroz tri dobne skupine,

pokazuje nepovoljniji omjer u odnosu na ukupnu RH. Nepovoljan omjer PPDS-a u

odnosu na RH dodatno je naglašen kod fertilnog stanovništva, u skupinama od 15 do 59

godina, pa tako skupina od 25-49 godina u ukupnom stanovništvu RH čini udio od 34,1%

stanovnika, dok je na PPDS-u taj udio smanjen na 31,6%. Shodno navedenom, udio

starog stanovništva, 65 i više godina, izrazito je visok sa 20,1%, čime ova područja

dodatno opterećuju nacionalni prosjek od 17,7% starog stanovništva, po kojem se

Hrvatska svrstava u zemlje sa starim tipom stanovništva.

Grafikon 1:

Usporedba dobne strukture stanovništva RH i PPDS,

Popis 2011

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

0-14 15-24 25-49 50-64 65 i više

godine

RH

PPDS UKUPNO

Izvor: DZS, obrada HGK

Dakle, PPDS (isključujući izdvojena naselja kako je ranije objašnjeno) ima 499.725

stanovnika starosti 15 i više godina, dok taj broj u RH iznosi 3.632.461. Usporedba

obrazovne strukture na obje razine dana je na sljedećem prikazu.

7

Grafikon 2:

Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi

usporedba zastupljenosti pojedinih stupnjeva obrazovanja na razini RH i PPDS,

prema Popisu 2011

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

Bez

ško

le

Osn

ovna

ško

la

Sre

dnja š

kola

1)

Stru

čni s

tudij2)

Sve

učiliš

ni stu

dij3)

Dok

tora

t zna

nost

i

Nep

ozna

to

Stupanj obrazovanja

Ud

io u

po

pu

lac

iji s

taro

j 1

5 i v

iše

go

din

a (

%)

RH

PPDS ukupno

Izvor: DZS, obrada HGK 1) Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke

i srodne strukovne škole i gimnazije

2) Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni 3) Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički

studij

Usporedba udjela pojedinih stupnjeva obrazovanja u broju stanovnika starosti 15 i više

godina, promatrano na razini RH i PPDS-a, pokazuje velike oscilacije. Podatak o udjelu

stanovnika bez formalnog obrazovanja od 4,1% daleko je veći u odnosu na nacionalni

prosjek od 1,7%. Izrazito nepovoljan omjer nastavlja se i sa udjelom stanovništva koje

ima završenu osnovnu školu ili je završilo jedan ili više razreda, te se smatra da ima

elementarnu pismenost. Dok je na razini Hrvatske 29,1% stanovništva koje ulazi u ovu

kategoriju obrazovanja, na PPDS-u je njegov udjel visokih 41,9%. Ovaj podatak

djelomično se može objasniti činjenicom da je na PPDS-u veći udio starog stanovništva,

dok bi struktura obrazovanih za mlađe generacije zasigurno bila povoljnija. Udio

stanovništva sa završenom srednjom školom na razini RH je 52,6%, a na PPDS-u ta

kategorija ima najveći udio sa 46,6%.

Udio stanovništva sa završenim stručnim studijem gotovo je dvostruko (4,1% naprama

2,2%), a onog sa sveučilišnim studijem trostruko (10,2% naprama 3,5%) manji na PPDS-

u u odnosu na udjele u RH. Nadalje, stanovništvo sa titulom doktorata znanosti na PPDS-

u je zastupljeno s tek 0,04% dok je udio na nacionalnoj razini 0,3%.

8

Stopa obrazovanosti

Jedan od osnovnih pokazatelja obrazovne strukture stanovništva jest stopa obrazovanosti,

pokazatelj koji se izračunava kao omjer stanovništva sa najmanje završenom srednjom

školom u odnosu na ukupno stanovništvo starije od 15 godina.

Izračunat na razini RH, ovaj pokazatelj je u 2011. god. iznosio 69,0%, dok je

istovremeno na PPDS-u bio 53,9%, pokazujući generalno nepovoljniju obrazovnu

strukturu stanovnišva u odnosu na RH.

9

2. PREGLED GOSPODARSKOG STANJA PPDS-a1

Kako je rečeno u uvodnom dijelu teksta, PPDS čini ukupnost svih gradova, općina i

naselja koji imaju status posebne državne skrbi. Unatoč različitostima koje ova područja

imaju i u svojim razvojnim potencijalima i gospodarskim resursima, dijele određene

zajedničke strukturne probleme. Tako se na velikom dijelu PPDS-a, osim tranzicijskih

problema kroz koje je prošlo ukupno hrvatsko gospodarstvo, dogodio i potpuni

višegodišnji prestanak gospodarskih aktivnosti u vrijeme Domovinskog rata i okupacije i

potpuna devastacija gospodarskih resursa. Niska razina gospodarskih aktivnosti,

ograničeni resursi, nepovoljna demografska i obrazovna struktura zajednički su problem

u pokretanju trenda intenzivnijeg razvitka PPDS-a, i potrebno ih je sagledati kako bi se

postojeći resursi mogli optimalno iskoristiti.

2.1. Pokazatelji gospodarskih rezultata

BDP je glavni makroekonomski pokazatelj koji mjeri gospodarske rezultate kroz ukupnu

vrijednost proizvoda i usluga stvorenih u jednoj godini. BDP u Hrvatskoj nije dostupan

na razini općina ne može se izračunati na razini PPDS-a. BDP je u Hrvatskoj dostupan na

nacionalnoj razini, kao i za prostorne jedinice 2. i 3. razine. Kako pojedine jedinice

PPDS-a pripadaju različitim županijama, BDP nije moguće procijeniti na razini PPDS-a.

Stoga, kao sljedeći pokazatelj gospodarskog rezultata donosimo ostvareni dohodak po

stanovniku, uspoređujući razinu RH i PPDS-a. Za potrebe ove analize uzeli smo neto

dohodak po osnovi rada, koji uključuje neto plaće zaposlenih, dohodak obrtnika i

mirovine.

Na sljedećem grafikonu prikazan je odnos neto dohotka na razini RH i PPDS-a u odnosu

na BDP po stanovniku na razini RH.

Neto dohodak, kako je prethodno definiran, promatrano na razini RH od 2007. god kada

je iznosio 32% BDP-a tokom godina je stalno rastao u odnosu na BDP, da bi 2011.

dostigao 34% BDP-a. Neto dohodak po stanovniku na PPDS-u daleko je niži u odnosu na

hrvatski prosjek. Prosječni ostvareni neto dohodak na PPDS-u u 2011. na razini je 67%

1 Gospodarski pokazatelji obrađeni u ovoj analizi odnose se isključivo na poduzetnike obveznike poreza na

dobit (tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dobit), prema obrađenim godišnjim financijskim izvještajima

GFI-POD koje prikuplja i obrađuje FINA. U Registru godišnjih financijskih izvještaje FINA-e do kraja

travnja 2012. godine prikupljeno je i obrađeno 91.190 financijskih izvještaja poduzetnika za 2011. godinu,

na temelju kojih su izrađeni pregledi i analize podataka u ovom tekstu, za koje je vezana napomena o

FINA-i kao izvoru podataka.

Izuzetak čini dio gospodarskih pokazatelja preuzet od DZS-a, koji su obrađeni prema drugačijoj

metodologiji i obuhvatu te su posebno objašnjeni. To se odnosi na podatke o nacionalnom i županijskom

BDP-u te robnoj razmjeni.

U nastavku gospodarskog pregleda pod pojmom poduzetnici obuhvaćeni su isključivo tvrtke i obrtnici

obevznici poreza na dobit.

10

prosječnog neto dohotka RH. Od 2007. godine neto dohodak po stanovniku PPDS-a čini

tek 23% prosječnog hrvatskog BDP-a.

Grafikon 3:

BDP po stanovniku RH i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

HR

K

BDP RH

Neto dohodak RH

Neto dohodak PPDS

Izvor: DZS; Ministarstvo financija - Porezna uprava, obrada HGK

Tablica 3: Ostvareni BDP i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS-a - u kunama -

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

BDP po stanovniku RH 73.806 79.662 76.323 75.368 76.755

Neto dohodak po stanovniku RH 23.769 25.876 25.856 25.353 25.890

Neto dohodak po stanovniku PPDS 16.358 17.916 17.702 17.496 17.348

Stopa rasta BDP-a po stanovniku RH 1,08 0,96 0,99 1,02

Stopa rasta neto dohohotka po stanovniku RH 1,09 1,00 0,98 1,02

Stopa rasta neto dohohotka po stanovniku PPDS 1,10 0,99 0,99 0,99

Napomena:

BDP je izračunat prema tekućim (stalnim) cijenama, a godišnji prosjek broja stanovnika izračunat je kao

prosjek stanja 31.12. prethodne godine i 31.12. tekuće godine kako bi se postigao kontinuitet procjena

broja stanovnika za godine prije Popisa 2011.

Podaci o neto dohotku po stanovniku, za RH i PPDS, izvedeni su na osnovu broja stanovnika prema Popisu

2011. za sve promatrane godine. Ova činjenica ne utječe značajno na odnos BDP-a i neto dohodaka u

promatranom periodu.

11

2.2. Vanjska trgovina

Prema podacima DZS-a iz 2011. godine, sudjelovanje PPDS-a u robnoj razmjeni RH,

promatrano kroz ukupni volumen trgovine, bilo je svega 3,0% vrijednosti uvoza i izvoza

RH. Ovakav omjer izrazito je nepovoljan, uzmemo li u obzir značaj ovog područja u RH,

u smislu da na njega otpada 14,6% stanovništva i 46% površine, što pokazuje nerazmjer

opsega robne razmjene PPDS-a u odnosu na RH.

Izvori podataka DZS-a za statistiku robne razmjene s inozemstvom su Jedinstvene

carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Statistika robne razmjene s inozemstvom

obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju.

U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključen je i izvoz i uvoz po osnovi

unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.

Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kad su poslovi zaključeni (fakturne

vrijednosti), koje se preračunavaju na osnovi isporuke na hrvatskoj granici.

Grafikon 4:

Udio izvoza PPDS-a u ukupnom izvozu RH,

2011. godine

PPDS

ukupno

RH

Udio uvoza PPDS-a u ukupnom uvozu RH,

2011. godine

RH

PPDS

ukupno

Izvor: DZS, obrada HGK

Na gornjem grafičkom prikazu vidljiv je udio sudjelovanja PPDS-a u ukupnom izvozu i

uvozu RH 2011. godine, prema podacima DZS-a. Od ukupnog izvoza RH 2011. god. od

71.234.060.000 kuna, na PPDS je otpadalo svega 2.758.789.000 kuna, odnosno 3,9 %. S

druge strane, udio uvoza PPDS-a od 2.987.671.000 kuna u ukupnom uvozu RH od

121.036.155.000 čini tek 2,5% uvoza.

12

Za bolju ilustraciju analizirat ćemo opseg uvoza i prihoda na stranom tržištu, koje

ostvaruju poduzetnici2 sa PPDS-a u odnosu na sve poduzetnike RH, i to zbirno za

kategorije roba, proizvoda i usluga. Pod poduzetnicima PPDS-a ovdje podrazumijevamo

isključivo trgovačka društva i obrtnike obveznike poreza na dobit, koji imaju sjedište na

PPDS-u.

Podaci FINA-e i DZS-a različiti su u metodologiji prikupljanja i obuhvatu poslovnih

subjekata i kategorija robne razmjene (roba, proizvodi i usluge).

Tablica 4: Poslovanje poduzetnika na PPDS-u i robna razmjena 2011.god.

Broj

poduzetnika Broj

zaposlenih

Ukupni prihodi

(tis. kuna)

Prihodi od prodaje u

inozemstvu (tis. kuna)

Uvoz (tis. kuna)

Pokrivenost uvoza

izvozom (%)

RH 91.190 833.343 603.280.670 96.095.866 94.306.709 101,9

PPDS 4.494 38.458 17.826.888 2.653.884 1.905.852 139,3

Udio PPDS-a (%)

4,9 4,6 3,0 2,8 2,0

Izvor: FINA, obrada HGK

Kako je vidljivo iz gornje tablice, zastupljenost PPDS-a u broju poduzetnika obveznika

poreza na dobit i njihovih zaposlenika u 2011. godini još uvijek je neproporcionalno

niska, u odnosu na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. Nadalje, u odnosu na ukupne

prihode hrvatskih poduzetnika ovaj odnos je još nepovoljniji, tako da 4,9% poduzetnika

PPDS-a ostvaruje tek 3,0% ukupnih prihoda RH. Promatramo li isključivo prihode

ostvarene prodajom robe, proizvoda i usluga u inozemstvu, omjer je još i manji

nepovoljniji u odnosu na kategoriju ukupnih prihoda i iznosi 2,8%. Pri tom prihodi od

prodaje u inozemstvu čine približno 16% ukupnih prihoda RH, a na PPDS-u je omjer

nešto niži i iznosi 14,9%.

Dok za RH pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom poduzetnika obveznika poreza na

dobit iznosi 101,9%, što znači da je ostvarena puna pokrivenost uvoza izvozom, na

PPDS-u taj pokazatelj od čak 139,3% govori o znatno većoj vrijednosti izvoza u odnosu

na uvoz.

Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni, prema podacima DZS-a, nepovoljnija je u

odnosu na pokrivenost koju ostvaruju tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dohodak za

2 Odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit (tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dobit), prema

obrađenim godišnjim financijskim izvještajima (GFI-POD) za 2011. god, koje prikuplja FINA.

13

robu, proizvode i usluge, pa tako za RH iznosi svega 58,9%, a za PPDS 92,3%. To znači

da djelatnosti uslužnog sektora bitno doprinose povoljnijem omjeru uvoza i izvoza i da su

osobito značajne u vanjskotrgovinskim odnosima tvrtki PPDS-a.

Prema strukturi izvoza po djelatnostima, u sljedećoj tabeli, vidi se da su na PPDS-u

najznačajniji prihodi od izvoza ostvareni u prerađivačkoj industriji, djelatnosti pružanja

smještaja, pripreme i usluživanja hrane, te poljoprivrede, šumarstva i ribarstva,

zahvaljujući kojima se i ostvaruje puna pokrivenost uvoza izvozom na PPDS-u. Pri tom

je važno napomenuti da se djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane,

odnosno turizam ne odnose značajnije na ukupan PPDS, već se radi o tek dvije izdvojene

općine Dubrovačko-neretvanske županije na koje otpada gotovo 90% ukupnog PPDS-a te

djelatnosti.

Tablica 5: Struktura izvoza po djelatnostima

Djelatnost RH PPDS

Šifra Naziv

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,5 7,5

B Rudarstvo i vađenje 1,4 1,0

C Prerađivačka industrija 59,4 63,0

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1,3 0,0

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1,7 1,6

F Građevinarstvo 1,3 0,2

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 11,5 6,5

H Prijevoz i skladištenje 8,3 7,8

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4,3 8,5

J Informacije i komunikacije 2,7 0,2

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,1 0,0

L Poslovanje nekretninama 0,1 0,0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3,8 0,5

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,9 2,0

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0,0 0,0

P Obrazovanje 0,0 0,0

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0,0 0,0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 0,4 1,1

S Ostale uslužne djelatnosti 0,2 0,0

Izvor: FINA, obrada HGK

14

Međutim, iako zbirni podaci za PPDS govore o generalnoj pokrivenosti uvoza izvozom,

bitno je napomenuti da se ne mogu donositi generalni zaključci o PPDS-u kada su u

pitanju gospodarski odnosi s inozemstvom. PPDS predstavlja teritorijalno raspršena

područja, koja variraju i u prostornim i gospodarskim karakteristikama. Tako se mora

uzeti u obzir da i ostvareni opseg vanjske trgovine, kolikogod bio neproporcionalan

značaju ovog područja, zapravo se odnosi na manji broj centara.

Primjerice od 170 gradova i općina PPDS-a, njih 25 ostvaruje više od 85% izvoza

PPDS-a. Najveći gradovi i općine izvoznici su: Poličnik, Vukovar, Benkovac, Darda,

Glina, Pakrac, Novska, Petrinja, Cestica, Beli Manastir, Oprisavci, Lipik, Oriovac,

Vojnić, Grubišno Polje, Knin, Stankovci, Drniš, Suhopolje, Pakoštane, Petlovac, Otočac,

Barilović, Gunja, Sirač.

Jednako tako, promatramo li uvoz na PPDS-u, tek u 22 grada i općine se ostvaruje više

od 80% vrijednosti uvoza PPDS-a. Najveći gradovi i općine uvoznici na PPDS-u su:

Vukovar, Poličnik, Darda, Petrinja, Drniš, Glina, Pakrac, Benkovac, Oriovac, Knin,

Grubišno Polje, Beli Manastir, Ilok, Semeljci, Pakoštane, Erdut, Draž, Udbina, Vojnić,

Sirač, Cestica i Gunja.

Značajno je napomenuti da su gradovi izvoznici ujedno i oni koji su naveći uvoznici, te

da je u spomenuta 22 grada i općine gotovo 42% uvoza za potrebe prerađivačke

industrije, a po 19% uvoze trgovci i poljoprivrednici. Razliku do ukupnog uvoza PPDS-a

za potrebe prerađivačke industrije od 49%, ukupnog uvoza trgovine te poljoprivrede,

šumarstva i ribarstva od 23% čini uvoz ostalih 87% gradova i općina.

Za ilustraciju 35% ukupnog uvoza RH otpada na prerađivačku industriju, dok je udio

trgovine gotovo 48%. Udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je zanemariv i iznosi

svega 1,6%.

15

2.3. Fiskalni kapacitet gradova i općina

Fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave bitna je odrednica njezinih razvojnih

sposobnosti. Stoga smo analizirali porezne i financijske pokazatelje svih jedinica lokalne

samouprave koje su obuhvaćene Zakonom o PPDS-u, i usporedili ih sa ukupnim

nacionalnim pokazateljima. Kako Grad Zagreb zbog koncentracije velikih poslovnih

subjekata uvelike mijenja nacionalni prosjek, analizirali smo i pokazatelje na razini RH

isključujući Grad Zagreb. Time smo prikazali realniju sliku o razlikama jedinica lokalne

samouprave sa statusom PPDS-a od ostalih.

Premda podaci za pojedine JLS značajno odstupaju od prosjeka, kako na razini RH tako i

na razini PPDS-a, zbirni podaci dovoljno su indikativni govorimo li o općim

karakteristikama PPDS-a i razvojnih mogućnosti JLS sa statusom PPDS-a.

Također, ostaje i napomena da postoje razlike i između grada i općine, kao osnovnih

teritorijalnih i administrativnih kategorija, obzirom na njihov zadatak u opsegu i kvaliteti

pružanja javnih usluga vlastitom stanovništvu.

Grafikon 5:

Tekući prihodi proračuna gradova i općina po stanovniku

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2007 2008 2009 2010 2011

godina

HR

K

RH sveukupno

RH bez Grada Zagreba

PPDS

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

Na grafikonu 5. prikazan je odnos tekućih prihoda JLS na razini RH i PPDS-a.

Napravimo li usporedbu PPDS-a sa RH, posljednje dvije godine tekući prihodi gradova i

općina PPDS-a dostižu tek 47% odnosno 50% prihoda RH, isključujući Grad Zagreb.

Kada je riječ o tekućim rashodima ovaj odnos posljednje dvije godine iznosi 62%

odnosno 60%, čime govori o kvaliteti i dostupnosti javnih usluga na PPDS-u.

16

Kada govorimo o fiskalnom kapacitetu JLS osnovni je pokazatelj odnos tekućih prihoda i

tekućih rashoda. Ovaj pokazatelj govori o sposobnosti grada/općine da financira svoje

temeljne obveze i osigura funkcioniranje prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, te da

svojim proračunom osigura financiranje vlastitog razvoja.

Grafikon 6:

Pokrivenost tekućih rashoda tekućim prihodima gradova i općina,

usporedba RH i PPDS-a

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

2007 2008 2009 2010 2011

RH sveukupno

RH bez Grada Zagreba

PPDS

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

Kako je vidljivo iz prethodnog grafa, JLS koje čine PPDS, uzete kao cjelina, u

promatranom periodu konstantno ostvaruju daleko nepovoljniji omjer od nacionalnog

prosjeka, čak i onda kad izuzmemo Grad Zagreb. Ukupno gledano, od 2008. godine JLS

PPDS-a nisu mogle pokriti niti svoje tekuće rashode bez dotacija središnje države.

Štoviše, taj omjer konstantno opada pa je 2011. godine dosegao tek 86% što znači da

gradovi i općine PPDS-a nemaju mogućnosti da vlastitim snagama doprinesu financiranju

razvojnih aktivnosti.

Nadalje, sliku o financiranju gradova i općina daje i omjer poreznih i neporeznih prihoda.

Tekući porezni prihodi uključuju sve porezne prihode, isključujući dotacije opće države.

Neporezni prihodi uključuju prihode od imovine, administrativnih pristojbi i prihoda po

posebnim propisima (komunalni i drugi doprinosi), te ostalih prihoda koji uključuju

obavljanje poslova na tržištu i druge.

Kako je prikazano na sljedećem grafu, ovaj omjer viši je u Gradu Zagrebu u odnosu na

ostatak RH, zbog koncentracije gospodarske aktivnosti, odnosno činjenice da je veliki

broj tvrkti registriran u Zagrebu, koji onda i ostvaruje najveće udjele u porezu, bez obzira

na lokacije u kojima tvrtka obavlja aktivnosti. Međutim, 2007. i 2008. godine gradovi i

17

općine PPDS-a su imale viši omjer poreznih i neporeznih prihoda u odnosu i na Grad

Zagreb i na ukupnu RH, da bi u 2010. omjer pao ispod obje razine.

Grafikon 6:

Omjer poreznih i neporeznih prihoda gradova i općina,

usporedba RH i PPDS-a

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

2007 2008 2009 2010 2011

RH sveukupno

RH bez Grada Zagreba

PPDS

Grad Zagreb

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

Nadalje, usporedili smo odnos poreznih i neporeznih prihoda po stanovniku, na razini RH

(isključujući Grad Zagreb) i PPDS-a. Kako je prikazano na sljedećem grafu, prosječni

ostvareni porezni prihodi u gradovima i općinama PPDS-a posljednjih godina jedva

dostižu 50% prihoda RH. Paralelno, ostvareni neporezni prihodi na PPDS-u još uvijek su

niži od 50% prosjeka RH.

Grafikon 7:

Porezni i neporezni prihodi gradova i općina

po stanovniku

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

2007 2008 2009 2010 2011

godina

HR

K

Porezni - RH bez G. Zagreba

Neporezni - RH bez G. Zagreba

Porezni - PPDS

Neporezni - PPDS

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

18

Dakle, visoki omjer ostvarenih poreznih i neporeznih prihoda na PPDS-u nije rezultat

većeg ubiranja poreznih prihoda, već slabijeg ostvarenja neporeznih prihoda od hrvatskog

prosjeka.

Najznačajnija stavka neporeznih prihoda gradova i općina je stavka komunalnih

doprinosa i drugih naknada utvrđenih posebnim zakonom. U zbroju proračuna svih

gradova i općina RH (bez Grada Zagreba) udjel komunalne naknade činio je više od 50%

neporeznih prihoda, dok je zadnje dvije godine iznosio 47% odnosno 49%. U zbroju

proračuna gradova i općina PPDS-a njen udio je 2007. i 2008. godine iznosio 46%, a

slijedećih godina oko 48% neporeznih prihoda. Manji udjel ove stavke uzrok je

dodatnom zaostajanju neporeznih prihoda gradova i općina PPDS-a za nacionalnom

razinom.

Tablica 6: Udjel komunalnih doprinosa u neporeznim prihodima gradova i općina (%)

2007 2008 2009 2010 2011

RH 52,7 54,2 52,9 51,4 52,5

RH bez Grada Zagreba 52,7 52,6 50,8 47,5 49,4

PPDS 46,9 46,0 49,3 48,2 48,6

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

19

2.4. Usporedba gospodarske strukture

Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja poduzetnika odnosno

trgovačkih društava i obrtnika obveznika poreza na dobit donosimo stavljajući u odnos

prosječne veličine pokazatelja na dvije razine: svi poduzetnici registrirani u RH odnosno

na PPDS-u. U skladu s tim, pokazatelji obrađeni u nastavku poput broja zaposlenih,

podjele prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve poduzetnike koje

obavljaju djelatnost na PPDS-u, već na one čije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu

/mjestima u kojima obavljaju djelatnost.

Kako je već ranije u tekstu rečeno, od 91.190 poduzetnika koja su poslovala u 2011. god,

njih svega 4.494, odnosno 4,9% registirano je na PPDS-u. Pri tom su na razini RH

zapošljavali ukupno 833.343 djelatnika, dok ih je na području PPDS-a radilo 38.458,

odnosno 4,6% od ukupnog broja.

Ovako veliki nesrazmjer u broju poduzetnika na dvije promatrane razine prate i određeni

pomaci u strukturi gospodarskih djelatnosti i veličini poslovnih subjekata.

Najzastupljenija djelatnost u Hrvatskoj, gledano po broju poduzetnika jest trgovina, gdje

ih je registrirano 28,6%, odnosno 25,3% na PPDS-u. Istovremeno udio zaposlenih u ovoj

djelatnosti na razini RH bio je 22,2%, odnosno 15,2% na PPDS-u, što ovu djelatnost čini

drugom po broju zaposlenih radnika na obje razine, jer se pretežito radi o malim

tvrtkama.

Prerađivačka industrija je djelatnost koja je na razini RH tek na četvrtom mjestu sa 11,8%

registriranih poduzetnika, iza stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, te

građevinarstva, ali sa 27,5% zaposlenih, čime je po značaju daleko iznad ovih djelatnosti.

Na PPDS-u je pak prerađivačka industrija na drugom mjestu po broju tvrtki, ali sa većim

udjelom zaposlenih od 32,8%.

Najveću razliku PPDS-a u odnosu na RH čini značaj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 1,8% poduzetnika i 3,3%

zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo značajna djelatnost sa 8,3% poduzetnika te 13,9%

zaposlenih i zauzima značajno treće mjesto po zaposlenosti na tom području.

20

Grafikon 8:

Usporedba strukture gospodarskih djelatnosti RH i PPDS-a 2011. god.

Udio poduzetnika po djelatnostima

RH

4%

6%

5%

1%

5%

0%

1%

13%

29%

15%

4%

1%

2%3%

0%

12%

0%1%1%

PPDS

25%

13%

3%

0%

2%

7%

5%2%

2%

7%

17%

1%

8%1%

1%

3%

1%0%

1%

Udio zaposlenih po djelatnostima

RH

2%

2%

10%22%

4%

5%

7%

1%

5%

1%

1%

1%

4%

2%

3%

1%

27%

1%0%

PPDS

10%6%

33%

0%

15%

1%

4%

0%

1%0%

6%

1%

0%

3%

2%

14%

0%

0%

2%

Izvor: FINA, obrada HGK

21

Broj tvrtki ukupnoA Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija

S Ostale uslužne djelatnosti

Nadalje, struktura gospodarstva izražena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim

prihodima ne prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposlenih u pojedinim

djelatnostima, iako je taj nesrazmjer prisutan samo na nacionalnoj razini.

Iako je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, na razini RH daleko najviše

prihoda ostvaruje trgovina, 35,0%, a na PPDS-u su ipak najviši prihodi u prerađivačkoj

industriji 27,8%, a trgovina je na drugom mjestu sa 23,2%.

Najveća razlika u strukturi djelatnosti na dvije promatrane razine postoji zbog udjela

poljoprivrede, a udio u ukupnim prihodima ove djelatnosti prati omjer koji je postojao u

broju zaposlenih.

22

Grafikon 9:

Usporedba djelatnosti po udjelima u ukupnim prihodima na razini

RH i PPDS-a u 2011.g.

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

Poljopr

ivre

da, š

umar

stvo

i rib

arstvo

Rud

arst

vo i va

đenje

Pre

rađiva

čka

indu

strija

Ops

krba

električ

nom e

nerg

ijom

, plin

om, p

arom

i klim

...

Ops

krba

vod

om; u

klan

janj

e ot

padn

ih v

oda,

gos

poda

r...

Gra

đevina

rstvo

Trgo

vina

na ve

liko

i na

malo;

pop

rava

k mot

ornih

vozila..

Prijev

oz i sk

ladišten

je

Dje

latn

osti pr

užan

ja sm

ješt

aja

te p

ripre

me

i usluž

iva.

..

Info

rmac

ije i ko

mun

ikac

ije

Fina

ncijs

ke d

jelatn

osti i d

jelatn

osti os

igur

anja

Pos

lova

nje

nekr

etnina

ma

Stru

čne,

zna

nstven

e i teh

ničk

e djelat

nosti

Adm

inistra

tivne

i po

moć

ne u

služ

ne d

jelatn

osti

Javn

a up

rava

i ob

rana

; obv

ezno

soc

ijalno

osigur

anje

Obr

azov

anje

Dje

latn

osti zd

ravs

tven

e za

štite

i so

cijalne

skrb

i

Um

jetn

ost,

zaba

va i re

krea

cija

Ostale

uslužn

e djelat

nost

i

% RH

PPDS

23

2.5. Gospodarska aktivnost stanovništva i nezaposlenost

PPDS prema podacima Popisa 2011, ukupno ima 499.725 stanovnika (isključujući

pojedinačna naselja) starijih od 15 godina, odnosno 13,8% stanovništva RH starijeg od

15 godina. Pri tom je udio zaposlenih na PPDS-u u ukupno zaposlenom stanovništvu RH

samo 10,6%, a udio nezaposlenih i ekonomski neaktivnih 16,8% odnosno 15,9%.

PPDS ima značajno manji broj zaposlenih osoba, 31,9% u odnosu na RH sa 41,4%.

Najveća kategorija su ekonomski neaktivni od kojih umirovljenika ima 29,2% na razini

RH, a 30,7% na PPDS-u. Osoba koje se bave obavezama u kućanstvu ima dvostruko više

na PPDS-u, 10,1% u odnosu na RH gdje ih je 5,9%.

Tablica 7: Stanovništvo starije od 15 godina prema aktivnosti

RH PPDS %

RH PPDS

Ukupno stanovništvo 3.632.461 499.725 100,00 100,00

Zaposleni 1.503.867 159.383 41,4 31,9

Nezaposleni 292.282 49.149 8,1 9,8

Ekonomski neaktivni* 1.834.014 291.085 50,5 58,3

umirovljenici 1.063.484 153.493 29,3 30,7

osobe koje se bave

obavezama u kućanstvu 214.715 50.708 5,9 10,1

učenici ili studenti 326.345 38.778 9,0 7,8

ostale neaktivne osobe 229.470 48.106 6,3 9,6

Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK

24

Grafikon 10:

Stanovništvo starije od 15 godina prema aktivnosti -

usporedba strukture RH i PPDS

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

RH PPDS ukupno

Ekonomski neaktivni

Nezaposleni

Zaposleni

Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK

Kako je vidljivo iz slijedećeg grafa, promatrano u odnosu na ukupan broj stanovnika,

udio stanovništva koje ostvaruje prihode od stalnog rada značajno je manji na PPDS-u

nego u RH (23,3 % u odnosu na 32,6%) dok je udjel broja stanovnika bez prihoda veći

(35,6 % u odnosu na 32,2%). Osobito je znakovita kategorija socijalne naknade, koja na

razini RH iznosi 4,2%, a na PPDS-u je skoro dvostruko veća i iznosi 7,2%.

25

Grafikon 11:

Udio stanovnika prema glavnim izvorima sredstava za život u ukupnom

broju stanovnika - usporedba RH i ukupnog PPDS, Popis 2011

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

Prih

odi o

d st

alno

g ra

da

Prih

odi o

d po

vrem

enog

rada

Prih

odi o

d po

ljopr

ivre

de

Star

osna

miro

vina

Ost

ale

miro

vine

Prih

odi o

d im

ovin

e

Socija

lne

nakn

ade

Ost

ali p

rihod

i

Povr

emen

a po

tpor

a dr

ugih

Bez

prihod

a

Nep

ozna

to

Glavni izvori sredstava za život

Ud

io u

uk

up

no

m b

roju

sta

no

vn

ika

(%) RH

PPDS ukupno

Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK

26

Radno sposobno stanovništvo je onaj dio populacije koji predstavlja radni kontingent,

odnosno iz njega se izdvaja trenutno aktivno stanovništvo ili radna snaga. Pri tom PPDS

ima znatno niži udio radno sposobnog stanovništva, u dobi između 15 i 65 godina, i to

64,0% u odnosu na RH sa 67,1%.

Daljnja usporedba pokazatelja o iskorištenosti radne snage i funkcioniranja tržišta rada

pokazala je nepovoljniju situaciju PPDS-a u odnosu na RH.

Stopa aktivnosti pokazuje kolika je iskorištenost radnog kontingenta, odnosno koliko je

aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu. Stopa aktivnosti od 55,0% na

PPDS-u značajno zaostaje za razinom RH od 62,5%. Međutim, ovaj podatak potpunu

informaciju daje tek uz pokazatelje zaposlenosti i nezaposlenosti.

Stopa zaposlenosti mjeri koliki je udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnom

stanovništvu. Dok je na razini RH ta stopa iznosila 52,3%, na PPDS-u pokazuje još veći

jaz od 42,0%.

Nadalje, stopa nezaposlenosti mjeri koliko je nezaposlenih u aktivnoj populaciji, te je na

PPDS-u bila 23,6% , u odnosu na RH sa 16,3 % nezaposlenih.

Tablica 10: Radno sposobno stanovništvo, aktivno stanovništvo, zaposleni i nezaposleni

RH PPDS

Radno sposobno stanovništvo 2.873.828 379.195

Aktivno stanovništvo 1.796.149 208.532

Zaposleni 1.503.867 159.383

Nezaposleni 292.282 49.149

Stopa aktivnosti 62,5 55,0

Stopa zaposlenosti 52,3 42,0

Stopa nezaposlenosti 16,3 23,6

Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK

27

Grafikon 13:

Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti

usporedba RH i PPDS

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa

nezaposlenosti

%

RH

PPDS ukupno

Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK

28

Nezaposlenost1)

Prema podacima HZZ-a na dan 31.12.2011. godine na PPDS-u je bilo 61.222

nezaposlene osobe, što je u odnosu na ukupan broj od 315.438 nezaposlenih u RH značilo

da na PPDS-u živi 19,4% svih nezaposlenih, a samo 14,6% ukupnog stanovništva.

Nadalje, kako je ranije prikazano, stopa obrazovanosti koja daje omjer stanovništva sa

najmanje završenom srednjom školom u odnosu na radno sposobno stanovništvo na

razini RH u 2011. god. iznosila je 69,0%, dok je istovremeno na PPDS-u bila 53,9%,

pokazujući generalno nepovoljniju obrazovnu strukturu stanovnišva u odnosu na RH.

Promatramo li strukturu nezaposlenih prema stupnju obrazovanja, omjeri na razini RH i

PPDS-a vrlo su različiti. Dok je zastupljenost nezaposlenih osoba bez škole i s

nezavršenom osnovnom školom na razini RH iznosila 5,8%, na PPDS-u taj postotak je

znatno veći i iznosi 7,6%. Najveća razlika u nezaposlenosti bila je kod onih sa osnovnom

školom. Takvih je u RH bilo 21,9%, a na PPDS-u čak 30,6%. Najveću skupinu

nezaposlenih na obje razine čine nezaposleni sa srednjom školom za zanimanja do 3

godine i školom za KV i VKV radnike i njihov udio je skoro isti i iznosi 34,3% na razini

RH te 34,9% na PPDS-u. Kod nezaposlenih sa završenom srednjom školom u trajanju od

4 i više godina postotak od 24,2% u RH je viši u odnosu na PPDS gdje ih je 20,5%.

Također i u idućim razinama obrazovanja: gimnaziji, prvom stupnju fakulteta, stručnom

studiju, višoj školi te fakultetu, akademiji, magisteriju i doktoratu dvostuko je veći

postotak nezaposlenih na razini RH, nego na PPDS-u.

Na slijedećem grafu prikazan je trend kretanja nezaposlenosti od 2007. godine.

Trend povećanja broja nezaposlenih započet 2009. god. doživio je veliki skok u odnosu

na 2008. Na razini RH broj nezaposlenih se povećao za 21,2%, dok je na PPDS-u rast bio

manje izražen sa 12,7%. Taj trend se nastavio i u 2010. sa nešto manjim postotkom

povećanja (9,7% u RH odn. 6,6% na PPDS-u). Međutim, 2011. godine došlo je do

smanjenja broja nezaposlenih na obe razine u iznosu od 2% što je rezultiralo brojem od

315.438 nezaposlenih u RH, od čega je na PPDS-u bilo 61.222.

1)

Napomena: Podaci o nezaposlenosti prema evidenciji HZZ-a donose stanje na dan 31.12.2011. godine, a

ostali podaci su dani prema Popisu 2011, što znači da nisu dostupni na isti dan za promatrane razine.

29

Grafikon 11:

Nezaposlene osobe - trend kretanja u periodu od 2007-2011,

usporedba stanja na dan 31. prosinca za RH i PPDS

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

2007 2008 2009 2010 2011

godina

bro

j n

ezap

osle

nih

RH

PPDS ukupno

Izvor: HZZ, obrada HGK

Grafikon 12:

Indeksi broja nezaposlenih osoba, 2007=100

Usporedba pokazatelja na razini RH i PPDS na dan 31. prosinca 2007-2011

0

20

40

60

80

100

120

140

2007 2008 2009 2010 2011

godina

Ind

eks RH

PPDS ukupno

Izvor: HZZ, obrada HGK