Pojam i Elementi Kd

7/25/2019 Pojam i Elementi Kd

1/42

KD I NJEGOVI ELEMENTI


2/42

SADRAJ:1. Pojam kaznenog djea

1.1. Materijalni pojam kaznenog djela 11.2. Formalni pojam kaznenog djela ... 1

!. Radnja2.1. Znaenje pojma radnje u kaznenom pravu ... 12.2. Teorije o radnji

2.2.1. Naturalistika (kauzalna) ... 12.2.2. Finalna ... 1

2.2.3. Socijalna . 12.2.4. Personalna .. 3

2.3. Negativna funkcija radnje . 3

". #$%e kaznenog djea3.1. ojam !i"a kaznenog djela i njegov odno# prema predvi$eno#ti u zakonu .. 33.2. %i"e kaznenog djela i pravno do!ro .. &3.3. 'e#kriptivna i normativna o!ilje(ja kaznenog djela . &3.&. )!jektivna i #u!jektivna o!ilje(ja kaznenog djela &3.*. +r#te kazneni, djela prema tipovima !i"a kaznenog djela

3.5.1. Temeljna, kali!icirana i "riile#irana *3.5.2. $aterijalna i !ormalna *3.5.3. %& "ore'ianja i u#roaanja .. *3.5.4. Trajna %& i %& stanja -3.5.5. e*nostana i sloena .. -3.5.+. e*noaktna i ieaktna -3.5.-. "/a, "ose0na i lastoruna .. -3.5.. %& injenjem i neinjenjem -

3.-. Neinjenje3.+.1. injenje i neinjenje 3.+.2. Po*jela %& neinjenjem . 3.+.3. arant . /3.+.4. %lauzula je*nake rije*nosti .. /3.+.5. S"oso0nost za ra*nju . 03.+.+. Namjera i neaj ko* %& neinjenjem 03.+.-. lae kanjaanje za neinjenje . 0

3.. zrono#t3.-.1. Pojam i znaenje uzronosti ... 03.-.2. Teorija ekialencije ..... 13.-.3. Teorija a*ekatnosti ...... 113.-.4. Teorija o0jektino# uraunaanja . 113.-.5. 6zronost ko* ne"rai %& injenjem .. 11

&. P'o()*'a+no,(&.1. )p"enito o protupravno#ti

4.1.1. *nos 0i/a %& i "rotu"ranosti 124.1.2. Teorija o ne#atinim o0iljejima 0i/a %& . 124.1.3. Formalna i materijalna "rotu"ranost ... 124.1.4. 7azlozi iskljuenja "rotu"ranosti . 124.1.5. Su0jektina o0iljeja razlo#a iskljuenja "rotu"ranosti .. 124.1.+. Prani uinci iskljuenja "rotu"ranosti 13

&.2. Nu(na o!rana4.2.1. Pojam i o"ra*anje . 134.2.2. Na"a* .. 134.2.3. 0rana. 1&4.2.4. #ranienja "raa na nunu o0ranu .. 1*4.2.5. Nuna "omo/ 1-4.2.+. Putatina nuna o0rana... 1-4.2.-. Prekoraenje nune o0rane. 1-

&.3. rajnja nu(da4.3.1. Pojam ... 1-4.3.2. 8rste . 1

4.3.3. %rajnja nu*a kao razlo# iskljuenja "rotu"ranosti . 14.3.4. %rajnja nu*a kao razlo# oslo0o'enja o* kazne . 1/4.3.5. %olizija *unosti .. 104.3.+. &unost izla#anja o"asnosti 104.3.-. Sila i "rijetnja ... 104.3.. Putatina krajnja nu*a 10


3/42

&.&. Zakonita upora!a #red#tava pri#ile4.4.1. Pojam 24.4.2. 9naaj "ose0ne o*re*0e o zakonitoj u"otre0i sre*staa "risile .. 24.4.3. 9a0lu*a slu0ene oso0e 2

&.*. 4#kljuenje protupravno#ti prema me$unarodnom ratnom pravu ... 2&.-. Zapovijed nadre$enog . 21&.. o#tupanje privatni, o#o!a po zakon#koj ovla#ti 21&./. ri#tanak o5te"enika

4..1. Su#lasnost i "ristanak 214..2. Pret"ostake iskljuenja "rotu"ranosti z0o# "ristanka ... 224..3. Pristanak ko* lijeniki zaata .. 22

&.0. ravo na fiziko ka(njavanje djece .. 22&.1. rigovor #avje#ti . 22

-. K'$+nja*.1. )p"enito o krivnji

5.1.1. Naelo krinje 235.1.2. Slo0o*a i krinja 235.1.3. *nos "rotu"ranosti i krinje .. 235.1.4. %rinja u materijalnom i "rocesnom %P ... 235.1.5. Psioloke i normatine teorije krinje . 2&5.1.+. Normatino "oimanje krinje u ratskom %9 .. 2&

*.2. !rojivo#t

5.2.1. Pojam i "rani uinci . 2*5.2.2. $eto*e utr'ianja neu0rojiosti .. 2*5.2.3. io"sioloki temelji neu0rojiosti .... 2*5.2.4. $o#u/nost sa/anja i la*anja 2-5.2.5. Samoskriljena neu0rojiost .. 2-5.2.+. Smanjena u0rojiost ... 25.2.-. *nos suca i "siijatra .. 2

*.3. Namjera5.3.1. Pojam . 25.3.2. :zrana namjera (*olus *irectus) ... 25.3.3. Neizrana namjera (*olus eentualis) 2/5.3.4. Namjera "ore'ianja i namjera u#roaanja ... 20

5.3.5. Pose0ne rste namjere 20*.&. Ne,aj5.4.1. Pojam i znaenja neaja . 35.4.2. Sjesni i nesjesni neaj .. 35.4.3. 0jektini i su0jektini kriterij neaja 31

*.*. rivnja kod kazneni, djela kvalificirani, te(om po#ljedicom5.5.1. Pojam i znaenje tee "oslje*ice. 325.5.2. 6skla'ianje o*#oornosti za teu "oslje*icu s naelom krinje .. 32

*.-. 6vije#t o protupravno#ti5.+.1. Pojam i znaenje . 335.+.2. Teorije o ulozi sijesti o "rotu"ranosti u "ojmu krinje ... 335.+.3. Pre*met sijesti o "rotu"ranosti ... 33

*.. Za!lude5.-.1. Temeljna "o*jela za0lu*a u %P . 3&5.-.2. 9a0lu*a o 0i/u %& . 3&5.-.3. 9a0lu*a o okolnostima koje iskljuuju "rotu"ranost ... 3*5.-.4. 9a0lu*a o "rotu"ranosti *jela .. 3*5.-.5. 9a0lu*a o okolnostima z0o# koji zakon o*re'uje oslo0o'enje o* kazne 3-

. Po,e/ne *'e(*o,(a+ke ka0nj$+o,($-.1. vod . 3-.2. )!jektivni uvjeti ka(njivo#ti 3-.3. %eznaajno djelo .. 3


4/42

1. POJAM KANENOG DJELA1.1. MATERIJALNI POJAM KANENOG DJELA

7 materijalni pojam ' odno#i #e na njegovu /$(2 ,ad'0aj8 odgovara na pitanje 9to zakono*aac smije "re*i*jeti kaokazneno *jelo, o*nosno kojim ujetima mora o*#ooriti neko "onaanje *a 0i se o"ra*ano smatralo kaznenim *jelom:;

7 da !i neko ljud#ko pona5anje !ilo ' u materijalnom #mi#lu< potre!no je=13 da ,e nj$me *o+'e4)j) na'o5$(o +'$jedna *'a+na do/'a

to #u vrednote !ez koji, dru5tvo ne !i moglo op#tati< ili !i nji,ova #igurno#t !ila ugro(ena #tav >?i, oznauje kao 9najie re*note ustano# "oretka 7;< (slo0o*a, je*nakost, nac. rano"ranost,

mirotorsto, socijalna "ra*a, "otianje "raa ojeka, ne"ore*iost lasnita, ouanje "riro*e< @ mo(emo i, podijeliti na individualna A5tite razvoj pojedinca@ i univerzalna Aomogu"uju zajedniki (ivot@ vrijedna pravna do!ra mogu pred#tavljati i !udu"a #tanja Anpr. po5tivanje prava na 5trajk@

!3 da *o,(oj$ od'e4ena k+a$(e(a j)d,ke 'adnje

neke vrijedno#ti Anpr. ljud#ki (ivot@ #e prijetnjom kazne 5tite od #vi, vr#ta napada< ali kod mnogi, to nijepotre!no ako #e nji,ova za5tita po#ti(e u dovoljnoj mjeri u drugim granama prava 8 n"r. tu'u star ne tre0atititi o* ote/enja iz neaja (*ooljna je P o*#oornost za tetu), ne#o samo ako je to uinjeno s namjerom

7 vrijedna pravna do!ra podlije(u *o+$je,n$m m$jenamaAnpr. u >? je 10/0. ukinuto #amoupravljanje kao pravno do!ro@7 kako je kaznanajte(a mogu"a #ankcija< ona mora !iti ultima ratioAtako do izra(aja dolaze i!ra#mentarnost i su"si*ijarnost@7 zakonodavac mora !iti o!azriv pri popi#ivanju ' 8 pred njega #u po#tavljeni ovi za6(je+$=

a3 zakonodavac ne #mije predvidjeti kao ' pona5anje upereno protiv vrednota koje nisu sa*rane u 6stau/3 radnje kojima #e kr5e zakoni "udore$a Anemo'ane 'adnje@ ne tre!a predvi$ati kao ' ako #e njima ne ugro(ava

#igurno#t dru5tva< jer #e ne mo(e govoriti o napadu na pravna do!ra An"r. la#anje, "relju0@73 mora 'azg'an$5$($ KD od *'ek'8ajajer #e i njima povre$uju pravna do!ra Arazlika je te(ina napada na nji,@

1.!. 9ORMALNI POJAM KANENOG DJELA

7 formalni pojam ' o!u,va"a *'a+ne *'e(*o,(a+ke ka0nj$+o,($koje #u #voj#tvene #vim ' 8 da !i djelo !ilo '< njimemoraju !iti i#punjena #va o!ilje(ja #adr(ana u po#e!nom dijelu Z< ali i pretpo#tavke iz op"eg dijela zajednike #vim '

7 to #u ra*nja, 0i/e kazneno# *jela, "rotu"ranost i krinja8 pritom je va(an i ovaj 'edo,$jedelemenata '< jer i#kljuenjepret,odnog elementa ini #uvi5nim utvr$ivanje daljnji, elemenata u nizu

ELEMENTI KANENOG DJELA

13 RADNJA7 da !i po#tojalo '< najprije mora po#tojati 'adnja kao +ojno *ona8anje 5o+jeka8 zato #u iz pojma ' i#kljueni=

o uinci "riro*ni sila i iotinja (i "rani oso0a, iako se to miljenje "oinje na"utati)o #ole misli, ujerenja, nain iota ojeka, tjelesni "okreti ojeka koji su izan *omaaja nje#oe olje

!3 #IE KD7 pojam !i"a ' odno#i #e na )k)*no,( o/$je0ja nekog KDpredvi$enog u zakonu 8 da !i neko djelo !ilo ka(njivo< ono

mora odgovarati opi#u nekog zakon#kog djela u po#e!nom dijelu kaznenog zakonodav#tva Aprema naelu zakonito#ti@7 npr. kako KD k'a4eini onaj 9tko tu'u "okretnu star o*uzme *ru#ome s ciljem *a je "rotu"rano "risoji:< proizlazi da je

!i"e ' o#tvareno kad netko oduzme drugome tu$u pokretnu #tvar # ciljem da je protupravno pri#voji

"3 PROT;PRAVNOST7 djelo kojim je o#tvareno !i"e ' "e u pravilu !iti i protupravno< jer zakon podrazumijeva protupravno#t pri propi#ivanju '7 ipak< okolno#t da je o#tvareno !i"e ' pred#tavlja #amo $nd$7$j *'o()*'a+no,($< a on mo(e !iti i o!oriv ako #e radi o

#ituaciji u kojoj pravni poredak iznimno dopu5ta poinjenje djela An"r. *a se *ru#o# u0ije u nunoj o0rani@

7 na te #ituacije u kojima je dopu5teno o#tvarenje !i"a ' odno#e #e 'azoz$ $,kj)5enja *'o()*'a+no,($8 zato #e< ako #eo#tvari !i"e '< protupravno#t u pozitivnom liku ne utvr$uje< nego #e utvr$uje po#tojanje razloga i#kljuenja protupravno#ti

&3 KRIVNJA7 krivnja jesu0jektini o*nos "oinitelja "rema *jelu z0o# koje# mu se moe u"utiti "rijekor7 ona "e po#tojati #amo ako #e od poinitelja moglo za,tijevati drukije pona5anje 8 mogu"e je da netko poini protupravnu

radnju< a da ne #no#i krivnju jer ga neke o#o!ne okolno#ti i#priavaju< npr.= ako je z/og d)8e+ne /oe,($ ne)/'oj$+Anpr. ako "aranoi*ni sizo!renik u0ije *ru#u oso0u 0ez razlo#a@ ako z/og ne/$oo8k$6 'azoga n$je /$o ,+je,(an $$ n$je mogao /$($ ,+je,(an *'o()*'a+no,($ ,+og *ona8anja ako n$je *o,()*ao ,+je,no $ +ojnotamo gdje to zakon tra(i An"r. ne smije se osu*iti z0o# staljanja u o"tjecaj

lano# noca ku"ac koji "la/a kriotorenom noanicom ne znaju/i *a je kriotorena@ ako n$je *'o*),($o d)0n) *a0nj)koju zakon tra(i An"r. ne moe se smatrati kriim oza koji je "rouzroio

"rometnu nesre/u z0o# neis"rani konica ako #a je "rije onje meaniar ujerio *a su one is"rane@

POSE#NE PRETPOSTAVKE KANJIVOSTI7 u iznimnim #luajevima ne"e !iti ' iako po#toji radnja koja je predvi$ena u zakonu kao '< protupravna i #krivljena7 u tim #luajevima tra(e #e jo5 i *o,e/ne *'e(*o,(a+ke ka0nj$+o,($8 one mogu !iti=

1@ *oz$($+neAo!jektivni uvjeti ka(njivo#ti@

1


5/42

2@ nega($+neArazlozi i#kljuenja kazne@

!. RADNJA!.1. NA


6/42

o # druge #trane< pojam dru5tvene znaajno#ti je pre5irok 8 o!u,va"a i radnje koje #ocijalna teorija (eli i#kljuiti

7 te radnje #u dru5tveno znaajne< pa ova teorija dolazi u #uko! # #vojom polaznom tezom kad i, i#kljuuje iz pojma radnje

!.!.&. Pe',onana ? o5$(o+anje $5no,($

7 'adnjaje #ve ono 5to #e mo(e pripi#ati ovjeku kao du5evno7du,ovnom #redi5tu djelovanja Aradnja je oitovanje lino#ti@ ako je netko #urnut "a zato raz0ije izlo#, to nije izraz nje#oe linosti jer on nema na*zor na* takim *jeloanjem s *ru#e strane, ojekoe misli "ri"a*aju nje#ooj linosti, ali *ok i za*raa za se0e, one nisu oitoanje te linosti

7 ni ova teorija ne mo(e o!ja#niti neinjenje< a da ne po#u$uje mjerila #voj#tvena ka#nijim o!ilje(jima ' A!i"u '@

!.". NEGATIVNA 9;NK@IJA RADNJE

7 pote5ko"e oko pronala(enja jedin#tvenog pojma radnje dovode do nagla5avanja njegove nega($+ne =)nk7$je8 tako #upoti#nute i razlike teorija o radnji< jer o tome 5to nije radnja ve" po#toji #ugla#no#t me$u nji,ovim pri#talicama

7 pojam radnje ionako #lu(i prven#tveno da #e"onaanja koja nemaju sojsto ra*nje$,kj)5e $z *ojma KD7 najva(nija ljud#ka pona5anja koja #e ne mogu #matrati radnjom #u=

13 m$,$ koje ,e n$,) o5$(o+ae ) +anj,kom ,+$je() lpijan= co#itationis "oenam nemo "atiturAnikoga #e ne #mije kazniti z!og mi#li@ i#to vrijedi i za uvjerenja< #tavove i o#je"aje ovjeka koji o#taju zatvoreni u njegovoj unutra5njo#ti me$utim< radnja po#toji u #luaju=

o +e'/an$6 de$ka(a8 jer #e radi o mi#lima koje #u priop"ene drugima Aure*a, kleeta@o de$ka(a m$8jenja8 to #u javna izricanja politiki, i drugi, #tajali5ta< pa #e nji,ovo naelno

neka(njavanje ne mo(e po#ti"i nijekanjem radnje< nego odgovaraju"om kriminalnom politikom

!3 'e=ek,n$ *ok'e($ radnje ni#u ni reflek#ni pokreti koji #e #a#toje u izravnom preno5enju podra(aja #a #enzorni, na motorne (ivce n"r. ako netko "orije*i *ru#o#a "rilikom trzaja z0o# *o*ira elektrino# o*a, nema ra*nje ovdje ne #padaju nekon('o$'an$ o/'am/en$ me6an$zm$jer #e oni< iako te5ko< ipak mogu podvrgnuti nadzoru volje

An"r. ako oza iz#u0i kontrolu na* olanom jer "okuaa otjerati muu koja mu leti "rema oku@

"3 (jee,ne 'adnje $zaz+ane neodoj$+om ,$om >+$, a/,o)(a3 n"r. "ot"isianje is"rae ka* ruku nasilno o*i *ru#a oso0a radnja po#toji u #luaju #ile kojoj #e moglo odoljeti ili prijetnje A+$, 7om*),$+a@ 8 tada radnja po#toji< ali to ne

mora znaiti da je njome poinjeno '< jer u o!zir mo(e do"i i#kljuenje protupravno#ti z!og krajnje nu(de

&3 (jee,n$ *ok'e($ ) /e,+je,nom ,(anj) >d)/ok$ ,an2 na'koza2 e*$e*($5k$ g'5e+$2 3 nema radnje jer u ovom #luaju tijelo djeluje kao me,aniki predmet A#vije#t nema utjecaja na njega@

ipak< ovdje temelj ' mo(e !iti neka *'e(6odna 'adnja8 n"r. ko* majke koja je u snu u#uila *ijete, taka"reto*na ra*nja moe 0iti staljanje *jeteta "ore* se0e

!e#vje#no #tanje tre!a razlikovati od *'$+'emene d)8e+ne *o'eme%eno,($= ovdje radnja po#toji< ali u!rojivo#tmo(e !iti i#kljuena 8 kod privremene du5evne poreme"eno#ti #vije#t je ouvana i funkcionira< iako nanenormalan nain Anpr. im"ulzine ra*njepotjeu od #vje#ni, proce#a@

#lino vrijedi i za a)(oma($z$'ane *ok'e(e8 to #u voljni pokreti koji #u uvje(!avanjem po#tali me,aniki< n"r.u"raljanje automo0ilomA#vije#t je poti#nuta< ali ipak vr5i nadzor i mo(e utjecati na pona5anje@

-3 ne,*o,o/no,( za 'adnj) >$,kj)5)je mog)%no,( 'adnje ne5$njenjem3 nema radnje ako je z!og utjecaja neodoljive #ile ili !e#vje#nog #tanja po#tojala ne#po#o!no#t za radnju n"r. tko je sezan ili u nesijesti, ne moe *ru#ome "ruiti "omo/, "a /e %& ne"ruanja "omo/i u tom sluaju 0iti

iskljueno e/ sto#a to nema ra*nje

ovdje je tako$er mogu"a (z+. *'e(6odna k'$+nja8 odgovorno#t z!og pret,odne radnje< ako je tada po#ljedica!ila predvidljiva An"r. ako je netko sjestan soje nes"oso0nosti za onju, ali seje*no sje*ne za olan i zatimz0o# te nes"oso0nosti "rouzroi "rometnu nesre/u@

3 ak($ *'a+ne o,o/e dana# #e ovakvo #,va"anje napu5ta 8 ra#te tendencija afirmacije kaznene odgovorno#ti pravni, o#o!a

". #IE KANENOG DJELA".1. POJAM #IA KANENOG DJELA I NJEGOV ODNOS PREMA PREDVIBENOSTI ; AKON;

7 /$%e KD8 #kup o!ilje(ja nekog kaznenog djela A#adr(i ono 5to je tipino za neko '@D da !i ono !ilo i#punjeno< ne #mijenedo#tajati ni jedna pretpo#tavka A n"r. 0i/e %& kra'e is"unjaa onaj tko o*uzme tu'u "okretnu star s ciljem *a je "risoji)

7 *ojam /$%a KDpovezan je # *ojmom zakon,kog o*$,a KD8 oni ni#u uvijek jednaki=

13 u ve"ini #luajeva opi# ' zai#ta #adr(i !i"e ' Akao u "rimjeru kra'e, jer zakonski o"is kra'e ne sa*ri nita to ne0i 0ilo i o0iljeje kra'e "a se u tom sluaju zakonski o"is i 0i/e %& "okla"aju@

!3 opi# ' mo(e !iti 5iri od pojma !i"a ' 8 npr. u #luaju%& su*jeloanja u tunjai=

3


7/42

o to ' ini onaj tko #udjeluje u tunjavi koja je imala za po#ljedicu #mrt ili o#o!ito te5ku tjele#nu ozljedu jedneili vi5e o#o!a 8 #mrt ili o#o!ito te5ka tjele#na ozljeda #u o/jek($+n$ )+je($ ka0nj$+o,($< tj. materijalne

pretpo#tavke ka(njivo#ti koje ne pripadaju ni protupravno#ti ni krivnjio one #u dio zakon#kog opi#a< ali ne i prava o!ilje(ja '< pa ne ulaze u !i"e ' 8 i#to je tako i kad zakon#ki opi#

#adr(i pojmove 9"rotu"rano:< 9neolateno: i #l.< jer oni ne ulaze u !i"e ' Ane pred#tavljaju prava o!ilje(ja@

"3 opi# ' mo(e !iti i u(i od pojma !i"a 'o ako je opi# ' nepotpun< jer ne opi#uje neko o!ilje(je '< ili ga ne opi#uje potpuno 8 tre!a dopuniti opi# 'o npr. za u!oj#tvo neinjenjem je !itno da ga mo(e poiniti #amo ga'an(Ao#o!a koja je pravno o!vezna #prijeiti

na#tup po#ljedice@< pa je #voj#tvo garanta o!ilje(je u!oj#tva neinjenjem< i #toga dio njegova !i"ao kako u odred!i nije po!li(e odre$en pojam garanta< dopunu mora izvr5iti #udac #vojim tumaenjem

7 zato je i#pravnije govoriti o /$%) KD kao o eemen() KD< a ne kao o predvi$eno#ti u zakonu=o u zakonu je kao ' predvi$eno ono 5to je u njemu opi#ano kao ' Apredvi$eno#t E zakon#ki opi# '@o ako #e po$e od toga da je predvi$eno#t u zakonu element '< moralo !i #e i o!jektivne uvjete ka(njivo#ti #matrati

elementom '< ime !i oni !ili zanijekani< jer !i po#tali dio neprava i morali !i !iti o!u,va"eni krivnjomo zato predvi$eno#t u zakonu nije element '< ali omogu"uje da #e do$e do !i"a ' kao njegova elementao o#im toga< predvi$eno#t u zakonu ima va(nu k'$m$nano*o$($5k) =)nk7$j)8 da !i neka radnja !ila '< mora !iti

predvi$ena u zakonu kao ' Ato je #mi#ao naela zakonitosti< ime #e potvr$uje i#arantina !unkcija %P@

".!. #IE KANENOG DJELA I PRAVNO DO#RO

7 *'a+no do/'o8 o!u,va"a dru5tvene vrednote koje pravni poredak 5titi prijetnjom kazne Apravna do!ra 5tite #epropi#ivanjem ne #amo '< nego i prekr5aja< ali ' 5tite naroito vrijedna pravna do!ra odre$ena #tavom >?@

7 va(no#t pravnog do!ra= pred#tavlja polazi5te (eeoo8kog ()ma5enja KDAkoje "rano *o0ro se o/e zatititi "ro"isianjem neko# %&;@ o njemu ovi#i ,$,(ema($ka *o,e/nog d$jeaA' #u #vr#tana u glave prema vr#ti pravni, do!ara koja #e povre$uju@ vrijedno#t pravni, do!ara utjee i na *o'edak *ojed$n$6 ga+aAporedana prema vrijedno#ti do!ara koja #e 5tite@ podjela pravni, do!ara Aindividualnauniverzalna@ mo(e !iti va(na u *'$mjen$ nek$6 $n,($()(a o*%eg d$jea KP< pa

"e #e n"r. "rao na nunu o0ranu razliito ocjenjiati ko* na"a*a na in*ii*ualna *o0ra i ko* na"a*a na *rau

7 pravno do!ro tre!a razlikovati od o!jekta radnje=1@ *'a+no do/'o8 vrijedno#t na kojoj poiva #igurno#t dru5tva< idealne naravi An"r. iot ojeka ko* u0ojsta@2@ o/jek( 'adnje8 individualizirani predmet na kojem #e izvr5ava radnja< realne naravi Akonkretan ojek ko* u0ojsta@

".". DESKRIPTIVNA I NORMATIVNA O#ILJEJA KANENOG DJELA

7 o!ilje(ja ' mogu !iti de#kriptivna i normativna=1@ de,k'$*($+na8 tjele#nedu5evne dato#ti i z!ivanja An"r. majka i *ijete kao o0iljeja e*omorsta@2@ no'ma($+naAvrijedno#na@ 8 podrazumijevaju neko vrednovanje u normi koja mo(e !iti=

o op"a kulturolo5ka An"r. oso0ito niske "o0u*e kao o0iljeje teko# u0ojsta@o pravna An"r. tu'a star kao o0iljeje kra'e@

7 'az$kaizme$u ovi, o!ilje(ja je va(na za= o#tvarenje za,tjeva odre$eno#ti Z Ajer #u normativna o!ilje(ja neodre$enija< pa i, tre!a o!azrivo ra!iti@ odre$ivanje intelektualnog #a#tojka namjere Apoinitelj na razliit nain #poznaje de#kriptivna i normativna o!ilje(ja@

7 razlika izme$u ovi, o!ilje(ja #e e#to relativizira 8 nerijetko i de#kriptivna o!ilje(ja tra(e vrijedno#nu ocjenu7 n"r. ovjekje *eskri"tino o0iljeje, ali u kojem trenutku zametak "ostaje ojek, a ojek mrto tijelo, ne moe se utr*iti

"rije ne#o se "ostai norma o tome ka*a "oinje i ka*a zaraa lju*ski iot

".&. O#JEKTIVNA I S;#JEKTIVNA O#ILJEJA KANENOG DJELA O#JEKTIVNA O#ILJEJA

7 kako #e za po#tojanje ' tra(i oitovanje volje u vanj#kom #vijetu< !i"e ' #adr(i prven#tveno o!jektivna o!ilje(ja7 to su ona o0iljeja koja su neoisna o* "rocesa koji se o*ijaju na *uenom "o*ruju "oinitelja7 zato ona ne moraju o!u,va"ati #amo predmetz!ivanja koja #e mogu primijetiti o#jetilnim organima< nego i no'ma($+na

o/$je0jaAtako n"r. okolnost *a star kao "re*met kra'e mora 0iti tu'a tako'er s"a*a u o0jektina o0iljeja@7 u o!jektivna o!ilje(ja ' #padaju=

13 'adnja8 temeljno i nu(no o!jektivno o!ilje(je #vakog 'D mo(e !iti opi#ana=a@ op"enito An"r. ko* u0ojsta > ini #a satko tko *ru#o# usmrti@

!@ po!li(e An"r. ko* "rijeare > ini #a satko ?tko s ciljem *a se0i ili *ru#ome "ri0ai "rotu"ranu imoinskukorist *oe*e neko#a lanim "rikazianjem ili "rikrianjem injenica u za0lu*u ili #a o*raa u za0lu*i :

!3 o/jek( 'adnje8 mo(e !iti opi#an op"enito A9*ru#i:< tj. ovjek kod u!oj#tva@ ili po!li(e A9dijete: kod te5kog u!oj#tva@

"3 *o,jed$7a8 to je uinak u vanj#kom #vijetu koji je pro#torno i vremen#ki odvojen od radnjeD mo(e !iti opi#ana=a@ op"enito Anpr. #mrt kod u!oj#tva@!@ po!li(e Anpr. te5ka tjele#na ozljeda@

&


8/42

&3 )z'o5na +eza8 radnja #voj#tvena nekom ' mora prouzroiti po#ljedicuD naje5"e je nepi#ana< no mo(e !iti i izriito#adr(ana u opi#u ' Anpr. kod ' prouzroenja #mrti iz ne,aja 8 9tko prouzroi #mrt drugog iz ne,aja:@

-3 o*$, *o5$n$(eja8 naje5"e vrlo op"enit A9tko:@< no mo(e !iti i #u(en Anpr. kod ' nepru(anja medicin#ke pomo"i@

S;#JEKTIVNA O#ILJEJA7 prije #e #matralo da #va #u!jektivna o!ilje(ja !i"a ' pripadaju k'$+nj$An"r. smatralo se *a u 0i/e %& kra'e ulazi samo

o*uzimanje tu'e "okretne stari, a *a se "itanje cilja o*uzimanja tre0a ras"raiti u okiru krinje@7 to #tajali5te je dana# napu5teno< pa i ),mje'eno,( +ojepo#taje #u!jektivno o!ilje(je ' 8 ako netko u ali uzme tu'u

"okretnu star s ciljem *a je kasnije rati, on nije "oinio kra'u (%& kra'e zatijea *a 0u*e izrena s ciljem "risajanja)

".-. VRSTE KANENIC DJELA PREMA TIPOVIMA #IA KANENOG DJELA".-.1. Temejna2 k+a$=$7$'ana $ *'$+$eg$'ana

7 zakonodavac ponekad predvi$a neko ' u vi5e modifikacija=a@ *'$+$eg$'an$ o/$k8 # lak5om kaznom< z!og privilegiraju"i, okolno#ti An"r. usmr/enje na zatje, e*omorsto@

!@ (emejn$ o/$kAn"r. u0ojsto@c@ k+a$=$7$'an$ o/$k8 # te(om kaznom< z!og kvalifikatorni, okolno#ti An"r. teko u0ojsto@

7 kvalifikatorneprivilegiraju"e okolno#ti mogu #e odno#iti na mo*alitete ra*nje, sojsto o0jekta, "o0u*e, "oslje*icu ,@7 po#e!na vr#ta kvalificirani, ' #u KD k+a$=$7$'ana (e0om *o,jed$7om8 kod nji, je< uz po#ljedicu #voj#tvenu tom ',*adaj) ) ma(e'$jana KD je' $maj) *o,jed$7) ) )0em ,m$,)37 #a#toje #e u uni5tenju ili drugom realnom o5te"enju o!jekta radnje A"re*staljaju e/inu kazneni *jela)7 n"r. u0ojsto se kao %& "ore'ianja sastoji u unitenju iota, a tjelesne ozlje*e u ote/enju tijela ojeka

KD ;GROAVANJA7 odno#e #e na #luajeve u kojima zakon ne (eli ekati da do$e do povre$ivanja< pa ka(njava ve" #amo o*a,no *ona8anje7 to #u u na5em Z prven#tveno%& "roti o"/e si#urnosti lju*i i imoine, si#urnosti "rometa, te %& "roti okolia7 ' ugro(avanja mogu #e pojaviti kao=

1@ KD konk'e(nog )g'o0a+anjaA#padaju u materijalna ' jer imaju po#ljedicu u u(em #mi#lu@o #a#toje #e u dovo$enju u opa#no#t o/jek(a 'adnje< tako da izo#tanak povre$ivanja ovi#i tek o #retnom #tjecaju

okolno#ti 8 pritom je kljuni pojam opa#no#ti Auvjetovana po#tojanjem o!jekta i mogu"no5"u njegove povrede@o takvo ' je do+o4enje ) o*a,no,( 0$+o(a $ $mo+$ne Apodmetne li netko po(ar u zgradi< #ud ga ne"e kazniti

#amo ako je zgrada izgorjela< nego i ako je na#tala opa#no#t za ljude i imovinu< a po(ar je #re"om uga5en@

2@ KD a*,('ak(nog )g'o0a+anjaA#padaju u formalna '< jer ka(njavaju i#kljuivo radnju@o #voj#tveno im je da na tipian nain izazivaju konkretnu opa#no#t< iako ona nije nji,ovo o!ilje(jeo ova ' pomiu za5titu u vrlo rani #tadij< pa #e predvi$aju #amo $zn$mnoAnaje/e za rukoanje naroito

o"asnim sre*stima, n"r. unitenje ili ote/enje znakoa za o"asnost) KD MJEOVITOG TIPA

7 vrlo #u e#ta u ,rvat#kom 8 kod nji, #e i#prepli"u ugro(avanje i povre$ivanje

*


9/42

7 kod neki, ' ka(njava #e i #amo konkretno u#roaanje< ali ako je dovelo do *o+'e4$+anja< pri!jegava #e kon#trukciji 'kvalificiranog te(om po#ljedicom kod kojeg #e temeljno ' #a#toji u konk. ugro(avanju< a te(a po#ljedica u povre$ivanju

7 tako je %& *oo'enja u o"asnost iota i imoine o"/eo"asnom ra*njom ili sre*stom o0likoano kao %& konkretno#u#roaanja, ali ako je ono *oelo *o "ore'ianja, "rerasta u teko %& "roti o"/e si#urnosti koje je "o sojoj strukturi

%& kali!icirano teom "oslje*icom

".-.&. T'ajna KD $ KD ,(anja

TRAJNA KD >) *'a+$) ,*adaj) ) =o'mana KD37 djela kod koji, poinitelj *'o()*'a+no ,(anjekoje je #tvorio nakon toga odr(ava #vojom voljom 8 tako #e kazneno djelo

neprekidno o!navlja #ve do trenutka kad poinitelj odlui prekinuti protupravno #tanje ili ga vanj#ke okolno#ti na to pri#ile n"r. "rotu"rano o*uzimanje slo0o*e8 poinitelj prvo oduzima #lo!odu (rtvi< a zatim takvo #tanje odr(ava ovdje #padaju i naruaanje ne"ore*iosti *oma, zlou"ora0a *ro#a, na*rilijeni5tvo<

7 u 5irem #mi#lu< trajna #u i KD ne5$njenjemkod koji, poinitelj trajno kr5i neku o!vezu na injenje i tako ne otklanjaprotupravno #tanje An"r. "ore*a *unosti uz*raanja > traje *ok "oinitelj iz0je#aa *aanje uz*raanja@

7 trajna ' #u formalno dovr5ena ve" na#tupom protupravnog #tanja< ali radnja poinjenja kod nji, traje koliko i protupravno#tanje< pa #u materijalno dovr5ena tek kad protupravno #tanje Aza to vrijeme mogu pri#tupiti novi #upoiniteljipomagatelji@

7 za,(a'a kaznenog *'ogonapoinje te"i od trenutka kad je pre#talo protupravno #tanje= n"r. ko* "rotu"rano# o*uzimanja slo0o*e o* trenutka ka* je rta "utena na slo0o*u ili je umrla kod trajni, ' neinjenjem za#tara poinje te"i pre#tankom du(no#ti na injenje=

o npr. kod povrede du(no#ti uzdr(avanja #mr"u o#o!e koju je poinitelj du(an uzdr(avatio u tom #luaju< za#tare poinje te"i i#tekom po#ljednje mje#ene o!veze

7 dok traje protupravno #tanje koje je ujedno i protupravni napad< (rtva ima *'a+o na n)0n) o/'an)

KD STANJA7 to #u ' kojima #e #tvara protupravno #tanje< ali ono nakon toga po#toji neovi#no o volji poinitelja 8 takva ' #u=

d+o/'a5no,(8 jer #e #klapanjem novog !raka #tvara protupravno #tanje koje poinitelj ne mora odr(avati radnjama

,+e +',(e )/oj,(a+a $ (jee,n$6 ozjeda8 jer #e njima prouzrouje po#ljedica koja je ujedno i protupravno #tanje

"romjena o0iteljsko# stanja, kra'a, unitenje i ote/enje tu'e stari7 na#tupom protupravnog #tanja ta #u ' dovr5ena u formalnom i materijalnom #mi#lu 8 od tada vi5e nije mogu"e ni

#upoinitelj#tvo ni pomaganje< nego #amo ,)d$on$8(+o nakon *o5$njenog djeaAprikrivanjepomo" nakon poinjenja '@7 za,(a'a kaznenog *'ogonapoinje te"i nastu"om "rotu"rano# stanja7 takvo protupravno #tanje ne mo(e #e oznaiti kao *'o()*'a+n$ na*adi protiv njega nije dopu5tena nu(na o!rana

".-.-. Jedno,(a+na $ ,o0ena

7 jedno,(a+na KDpovre$uju #amo jedno pravno do!ro Au0ojstom se "ore'uje iot, eleiz*ajom si#urnost 7;< @7 ,o0ena KDpovre$uju dva ili vi5e pravni, do!ara An"r. raz0ojnito > njime se "ore'uju imoina i slo0o*a o*luianja@

".-.. Jednoak(na $ +$8eak(na

7 jednoak(na KD#e #a#toje iz jedne radnje An"r. u0ojsto > zatijea samo ra*nju usmr/enja@7 +$8eak(na KD#e #a#toje iz 2 ili vi5e radnji An"r. siloanje > u"ora0a sileA"rijetnja i s"olni o*noaj@o kod ovi, djela< za poku5aj je dovoljno da poinitelj zapone izvr5avati prvu radnjuo za #upoinitelj#tvo je dovoljno poinjenje jedne radnje Anpr. primjena #ile kod raz!ojni5tva< ne i oduzimanje #tvari@

".-.F. O*%a2 *o,e/na $ +a,(o')5na

7 o*%a KD >de$7(a 7omm)n$a3 mo(e i, poiniti #vatko Anji,ov zakon#ki opi# poinje odno#nom zamjenicom 9tko:@

7 *o,e/na KD >de$7(a *'o*'$a3 mogu i, poiniti o,o/e , od'e4en$m ,+oj,(+omAnpr. #lu(!eneodgovornevojne o#o!e< majka< gra$anin >? ..@ po#e!na ' mogu !iti=

a@ *'a+a8 #voj#tvo poinitelja utjee na #amo po#tojanje ' Akao u navedenim primjerima@

!@ ne*'a+a8 mo(e i, poiniti #vatko ali je po#e!no #voj#tvo poinitelja kvalifikatorna okolno#t An"r. temeljnio0lik "rotu"rano# o*uzimanja moe "oiniti satko, ali *jelo je kali!icirano ako #a "oini slu0ena oso0au o0aljanju slu0e ili jane olasti)

7 +a,(o')5na KD=

-


10/42

to #u KD koja *o5$n$(ej mo'a ,am $z+'8$($< !ilo da je potre!no=o njegovo tjele#no #udjelovanje u poinjenju An"r. ko* ro*oskrnu/a@o njegovo o#o!no #udjelovanje u poinjenju na !ilo koji drugi nain An"r. ko* *aanja lano# iskaza@

7 o#o!e koje nemaju tra(eno #voj#tvo Akod pravi, delicta propria@ ili ne izvr5avaju radnju o#o!no Akod vla#toruni, '@ nemogu !iti poinitelji ni #upoinitelji< ali mogu !iti *o($7a(ej$ $$ *omaga(ej$

7 kod ne*'a+$6 de$7(a *'o*'$a< o#o!e koje imaju i o#o!e koje nemaju #voj#tvo mogu !iti ,)*o5$n$(ej$ali "e #e o#o!a kojanema #voj#tvo kazniti za temeljni< a o#o!a koja ima #voj#tvo za kvalificirani o!lik

".-.. KD 5$njenjem $ ne5$njenjem

".. NE


11/42

zato Z propi#uje da je ' poinjeno neinjenjem ako je poinitelj koji je pravno o!vezan #prijeiti na#tupanjezakonom opi#ane po#ljedice ' to propu#tio uiniti< a takvo propu5tanje je po djelovanju i znaenju jednako

poinjenju tog djela injenjem 8 ova odred!a je tako$er nedovoljno odre$ena< pa !i"e ' mora dopuniti #udac on mora pouzdano utvrditi (ko ,e ,ma('a ga'an(omi na 8(o ,e odno,$ ka)z)a jednake +'$jedno,($

PRAVA I NEPRAVA KD NE


12/42

7 da !i po#tojalo nepravo ' neinjenjem< uz po#tojanje garantne o!veze zakon tra(i i da je 9tako "ro"utanje "o *jeloanjui znaenju je*nako "oinjenju to# *jela injenjem: 8 ta odred!a naziva #e ka)z)om jednake +'$jedno,($

7 pritom je kod ' kod koji, je predvi$eno #amo prouzroenje po#ljedice< a radnja poinjenja nije po#e!no opi#ana< dovoljnoutvrditi #amo ga'an(n) d)0no,(< pa #e klauzula jednake vrijedno#ti odno#i #amo na ' u kojima je na5$n *o5$njenja

po!li(e opi#an Atj. koja #adr(e neki modalitet radnje@ 8 npr. kod )/oj,(+a= modalitet je u tome da je (rtva u#mr"ena 9na oso0ito okrutan ili krajnje "o*mukao nain: pritom #e ok')(no,(#a#toji u zadavanju (rtvi du5evni, ili tjele#ni, !oli koje po jaini ili trajanju nadilaze !oli

#voj#tvene #vakom u!oj#tvu 8 zakon #matra da u takvim #luajevima neinjenje ne mora uvijek imati onaj kriminalni#adr(aj koji ima injenje< tj. da je okrutno#t kod u!oj#tva neinjenjem ipak manja od one kod u!oj#tva injenjem

ako #ud ocijeni neinjenje na taj nain< poinitelju #e ne"e #taviti na teret po#e!an nain poinjenja kao kvalifikatorna

okolno#t< nego "e odgovarati #amo za (emejn$ o/$k kaznenog djea

"..-. S*o,o/no,( za 'adnj)

7 ni od koga #e ne mo(e za,tijevati ono 5to je iznad njegovi, mogu"no#ti Aultra "osse nemo tenetur@7 zato #u #va KD ne5$njenjemmogu"a #amo ako je poinitelj u vrijeme kad je !io du(an poduzeti radnju !io ,*o,o/anda je

poduzme 8 najprije mora po#tojati op"a< a zatim i individualna odgovorno#t za radnju=a3 o*%a ,*o,o/no,(

poinitelj ne"e odgovarati ako ni nitko drugi na njegovom mje#tu ne !i mogao poduzeti du(nu radnju n"r. nije*na oso0a koja s"aa ili je u nesijesti nije u stanju "ruiti "omo/ (rije*i i za ono# tko je "o* utjecaje

neo*oljie sile, "a n"r. sezani uar ne moe s"rijeiti kra'u)8 ' je i#kljuen ve" #toga 5to nema radnje

/3 $nd$+$d)ana ,*o,o/no,( kad konkretna o#o!a nije u #tanju poduzeti radnju< tako$er ne"e po#tojati ' neinjenjem n"r. o* ne"liaa se ne moe zatijeati *a skoi u o*u i s"asi oso0u koja se uta"a (ali moe *a zoe u "omo/) ako poinitelj #amo #umnja u u#pje5no#t radnje #pa5avanja< tada ju je du(an poiniti individualna #po#o!no#t za radnju je o/$je0je KD ne5$njenjem< pa njen izo#tanak i#kljuuje !i"e '

"... Namje'a $ ne6aj kod KD ne5$njenjem

7 !ez o!zira radi li #e o pravom ili nepravom ' neinjenjem< kod poinitelja moraju po#tojati ,+$ ,a,(oj7$ k'$+nje7 namje'akod ' neinjenjeminjenjem podrazumijeva #vije#t poinitelja o djelu 8 to znai da poinitelj mora=

0iti sjestan "ostojanja situacija koja zatijea injenje, kao i lastite mo#u/nosti "o*uzimanja ra*nje tjeti ostarenje 0i/a %& ili 0arem "ristati na nje#a

7 zato ne"e !iti namjere u odno#u na #mrt djeteta na #trani oca< ako nije znao da majka ne ,rani dijete 8 tu je mogu" ne6aj=a@ ,+je,n$Anpr. otac primijeti da majka ne ,rani dijete< ali mi#li da "e ga ona ipak na,raniti@

!@ ne,+je,n$Anpr. otac nije primijetio da majka ne ,rani dijete< iako je to morao primijetiti@

S+$je,( o *oo0aj) ga'an(a $ ,+$je,( o ga'an(noj d)0no,($7 kod nepravi, ' neinjenjem< namjeri pripada i ,+$je,( o *oo0aj) ga'an(a8 ako ona nedo#taje< radi #e o za!ludi o !i"u

djela koja i#kljuuje namjeru Azato u #ornjem "rimjeru ko* oca ne/e "ostojati namjera na u0ojsto ako nije znao *a je otac@7 me$utim< namjeri ne pripada ,+$je,( o ga'an(noj d)0no,($A#vije#t garanta da je u datoj #ituaciji du(an #prijeiti po#ljedicu@=

ta sijest je *io sijesti o "rotu"ranosti, "a je, ako ona ne "ostoji, "oinitelj u za0lu*i o "rotu"ranosti *jela otac koji zna da je otac< ali mi#li da kad majka ne ,rani dijete nije du(an na,raniti dijete< po#tupao !i # namjerom na

u!oj#tvo ali u za!ludi o protupravno#ti

"..F. #a0e ka0nja+anje za ne5$njenje

7 poinitelj koji ' poini neinjenjem mo(e #e !la(e kazniti Ao#im ako #e radi o ' koje #e mo(e poiniti #amo neinjenjem@7 ova odred!a odno#i #e na=

1@ zakon,k$ ne'eg)$'ana KD ne5$njenjemkoja #e mogu poiniti injenjem ili neinjenjem2@ zakon,k$ 'eg)$'ana KD ne5$njenjemkoja #e mogu poiniti injenjem ili neinjenjem 8 n"r. zlou"ora0a "ojerenja,

koja se moe "oiniti neinjenjem (*a "oinitelj ne is"uni zakonom utemeljenu *unost) ili injenjem (zlou"ora0a)

7 !it ove odred!e je da< kod ' koja #e mogu poiniti injenjem i neinjenjem< neinjenje mo(e imati manj$ ,()*anj ne*'a+a

$ k'$+nje< jer poinitelj u pravilu mora ulo(iti ve"u energiju u injenje An"r. lake je usmrtiti su"ru#u tako *a se ne "ozoelijenik ka* je ona teko 0olesna, ne#o *a se to uini atrenim ili la*nim orujem@ 8 naprotiv< ako je kod nekog ' mogu"e#amo neinjenje< u!la(avanje ne dolazi u o!zir jer je zakonom propi#an kazneni okvir< pri emu #e ima u vidu neinjenje

7 !la(e ka(njavanje za neinjenje uvijek je =ak)(a($+noA#ud ne mora primijeniti odred!u o u!la(avanju kazne@

0


13/42

".F. ;RO "ucanje, "roizo*nja i na0aka"itolja@< pa je dovoljno da je poiniteljeva radnja jedan od uzroka ili #uuzrok< !ez o!zir na to kakvi #u o#tali uzroci

7 teorija ekvivalencije #e o!ino povezuje # =o'm)om 7ond$7$o ,$ne )a non= pona5anje poinitelja #matra #e uzrokom ako !ez njega ne !i do5lo do po#ljedice uzrono#t #e utvr$uje 6$*o(e($5k$m *o,()*kom e$m$na7$je< a zatim #e po#tavlja pitanje !i li po#ljedica na#tupila da

poinitelj nije poduzeo radnju 8 npr. o#o!a G puca u o#o!u %=a@ o#o!a G pogodi o#o!u % i ova padne mrtva Ada G nije pucao< % ne !i umro 8 pucanje je uzrok #mrti@

!@ o#o!a G proma5i< a o#o!a H< # kojom G nije u dogovoru< u!ije o#o!u % Atada G7ova radnja nije uzrok #mrti< jer !i% umro i !ez njegove radnje 8 o#o!a G u ovom #luaju "e odgovarati #amo za poku5aj u!oj#tva@

PREDNOSTI TEORIJE EKVIVALEN@IJE

13 kad je $,(odo/no , 'adnjom *o5$n$(eja djeo+ao $ nek$ d')g$ )z'ok takvi uzroci ne i#kljuuju uzrono#t poiniteljeve radnje 8 to mogu !iti=

a@ 'adnja ('e%e o,o/eAvi5e #udionika izazove ne#re"uD jedan #e ne mo(e izgovarati doprino#om drugog@!@ 'adnja 0'(+eAvoza naleti na pje5aka koji neoprezno prelazi ce#tu 8 olakotna okolno#t za vozaa@c@ *'$'odn$ )z'okAlo5e zdrav#tveno #tanje (rtve u trenutku ne#re"e koje je po#pje5ilo njenu #mrt@

!3 naknadnog djeo+anja d')g$6 )z'oka ako #u na#tupu po#ljedice pridonijeli drugi prirodni uzroci< to ne i#kljuuje uzrono#t poiniteljeve radnje naje5"i #luaj je ako primarna ozljeda (rtve dovede do naknadn$6 kom*$ka7$jakoje izravno prouzroe #mrt< n"r.

na"a*a u*ari rtu akom, ona "a*ne i u*ari #laom o 0etonski zi*, to *oe*e *o na#njeenja moz#a

"3 naknadnog djeo+anja ('e%$6 o,o/a n"r. uzrok je ostaljanje "uke sa streljiom u stanu na *oat *jetetu koje u i#ri njome usmrti "rijatelja

&3 naknadnog djeo+anja 0'(+e n"r. "ostaljanje rune 0om0e na "rozor lastite ku/e je uzrok smrti "roalnika koji je aktiira "o*iu/i roletu

7 naelo da naknadni uzroci ne potiru pret,odne ima i iznimku 8 nju pred#tavljajusluajei u kojima tre/a oso0a ili rta samaneoisno o "reto*noj ra*nji "oinitelja otara noi uzroni niz kojim se "onitaaju uzroci "reto*ne ra*nje

7 tada pret,odna radnja vi5e nije uzrok< pa #e govori o *'ek$d) )z'o5no,($An"r. ako oso0a B *a oso0i otro koji tre0a*oesti *o smrti i*u/e# *ana, ali jo isto# *ana "o#ine u "rometnoj nesre/i, *aanje otroa nije uzrok smrti@

SLA#OSTI TEORIJE EKVIVALEN@IJE

13 ,(e'$no,( =o'm)e 7ond$7$o ,$ne )a non ,ipotetikom eliminacijom uzrono#t #e #vodi na m$,aon$ *'o7e,< iako je ona zapravo z!ilj#ko z!ivanje o

kojem formula condicio #ine Iua non ne govori ni5ta 8 zato je primjenjiva #amo ako je uzrono#t ve" poznata ako z/$j,ka )z'o5no,(nije poznata< pitanje 9to 0i 0ilo *a nije 0ilo ra*nje "oiniteljaC


14/42

,)5aje+$ kad je *o,jed$7a )z'oko+ana , +$8e $,(odo/n$6 'adnj$ od koj$ je ,+aka za ,e/e do+ojna dado+ede do *o,jed$7eAn"r. u0ojsto ulija Dezara s 23 u0o*a noem > saki urotnik je za*ao "o je*an u0o*@

ovdje formula condicio #ine Iua non dovodi do paradok#alnog zakljuka da radnja nijednog urotnika nijeuzrok< jer #e #vaki od 23 u!oda no(em mo(e i#kljuiti u mi#lima< a da po#ljedica ne !ude otklonjena

"3 od)ke koeg$jan$6 o'gana koje *'ed,(a+jaj) KD done#e li takvu odluku uprava dionikog dru5tva< #vaki lan uprave #e mo(e pravdati da !i i#ta odluka !ila

done#ena i !ez njegova gla#a Ato !i dovelo do zakljuka da nijedan lan nije prouzroio odluku@ ovdje )z'o5no,(ipak po#toji Aradi #e o #uuzrokovanju po#ljedice@ 8 dovoljno je da je neijim gla#om pove"ana

5an#a za dono5enje #porne odluke Ai#to vrijedi i za gornji primjer@

&3 6$*o(e($5k$ ka)za$(e( z/$+anje koje 'eano n$je )(je7ao na od'e4en) *o,jed$7)2 a$ /$ *'o$z+eo () $,() *o,jed$7) da ona n$je

na,(aa z/og d')gog )z'okaAprema formuli condicio #ine Iua non< to !i znailo da #vatko mo(e u!itio#u$enika na #mrt i !raniti #e da !i do i#te po#ljedice do5lo i da napada nije u!io (rtvu@

zato #e poku5alo nadopuniti formulu condicio #ine Iua non 8 uzrono#t "e !iti i#kljuena #amo ako !i< dapoinitelj nije poduzeo radnju< po#ljedica izo#tala u njezinom konk'e(nom o/$k)

tako je za po#tojanje uzrono#ti dovoljno da je radnjom poinitelja po#ljedica tek mod$=$7$'ana= to je oito kad je poinitelj u!rzao na#tup po#ljedice Anpr. u!io o#u$enika na #mrt@ i#to vrijedi i ako do i#te po#ljedice do$e djeo+anjem d')ge o,o/e ) $,(om ('en)(k)< jer !i to !ila

drukija po#ljedica i drugo djelo 8 tako ne 0i 0io iskljuen kauzalitet u "rimjeru oca koji stu"a namjesto krnika i u0ija u0ojicu *jeteta u isto rijeme i na isti nain kako 0i to uinio i krnik

7 u novije vrijeme #e na#toji napu#titi formulu condicio #ine Iua non i zamijeniti je =o'm)om o zakon$(om )+je()= )z'o5na +eza"ostoji samo ka* su "romjene u anjskom sijetu "rema nekom "oznatom "riro*nom zakonu nuno

"oezane s "reto*nom ra*njomApredno#t ove formule je da ne pretvara uzrono#t u mi#aonu kategoriju@ me$utim< ni ona ne mo(e pomo"i ako z!ilj#ki kauzalitet nije poznat Atada uzrono#t mogu utvrditi #amo +je8(a7$@

-3 *'e8$'ok k')g )z'oka najva(nija #la!o#t teorije ekvivalencije je u tome 5to o!u,va"a pre5irok krug uzroka=

a@ mora #matrati uzrokom i )dajene j)d,ke 'adnjeAnpr. ro$enje u!ojice je uzrok u!oj#tva@!@ mora uzeti u o!zir i ne($*$5ne >,)5ajne3 )z'okeAnpr. primjer # ,emofiliarom@

ovdje je odgovorno#t ograniena zao!ilaznim putem 8 te radnje ne"e dove#ti do ka(njavanja ili zato 5to #e nemogu podve#ti pod !i"e ' An"r. ro*iti u0ojicu ne moe se "o*esti "o* ?u0iti *ru#o#a:@ ili zato 5to kod

poinitelja nema namjere ili ne,aja A*akle nijekanjem krinje@ A1&. #tr.@

".F.". Teo'$ja adek+a(no,($

7 za,tijeva da promjena u vanj#kom #vijetu !ude adek+a(na $$ ($*$5na *o,jed$7a neke 'adnje< tj. da prema (ivotnomi#ku#tvu po#toji vjerojatno#t da "e neka radnja izazvati odre$enu po#ljedicu Apodo!na je za i#kljuenje #luajni, po#ljedica@

7 kako ocjena vjerojatno#ti ovi#i o nizu okolno#ti< na5$n )(+'4$+anja okono,($mora !iti po!li(e odre$en= u tu #vr,u ,)da7#e mora naknadno #taviti u polo(aj o!jektivnog promatraa koji prije poinjenja djela ocjenjuje

vjerojatno#t na#tupa po#ljedice 8 n"r. ako "oinitelj zna *a je rta emo!iliar i zna to je emo!ilija, usmr/ianje0acanjem kamena na rtu "ostaje jerojatno, a uzronost a*ekatna

7 ova teorija mo(e #e #,vatiti kao do*)na (eo'$je ek+$+aen7$jejer #e njome rje5avaju neki #luajevi u kojima teorija ekv.dovodi do pre5iroke odgovorno#ti 8 me$utim< i tada je nedovoljna jer #e #visluajei u kojima tre0a zanijekati o*#oornost

za "oslje*icu us"rkos "ostojanju "riro*no# kauzaliteta ne mo#u sesti na neuo0iajene (neti"ine) kauzalne tokoe

".F.&. Teo'$ja o/jek($+nog )'a5)na+anja

7 odgovara na pitanje= 9"o* kojim /e se ujetima "oslje*ica o0jektino uraunati "oinitelju kao nje#oo *jelo;:7 o/jek($+no,( )'a5)na+anjaznai i#kljuenje kriterija koji #u znaajni za #u!jektivno uraunavanje Atj. za krivnju@ 8 ova

teorija polazi od toga da je uzrono#t #,va"ena u #mi#lu teorije ekvivalencije #amo nu(an uvjet za o!jektivno uraunavanje=o na naturali#tiki Aempirij#ki@ #,va"enu uzrono#t mora #e nadovezati no'ma($+na >+'$jedno,na3 o7jenao ona #e #a#toji u za,tjevu da #e radnjom poinitelja mora #tvoriti protupravna opa#no#t za o!jekt radnje i da #e

upravo ta opa#no#t mora realizirati u po#ljedici koju zakon predvi$a kao o!ilje(je '

7 u ,)5aje+e kad 'adnjom *o5$n$(eja n$je ,(+o'ena *'o()*'a+na o*a,no,( za o/jek( 'adnjemogu #e u!rojiti=a@ )dajene 'adnjeAnpr. ro$enjem u!ojice jo5 nije #tvorena nikakva opa#no#t za (rtvu@

!@ *'a+no $'ee+an(ne 'adnjeAnpr. nagovaranje (rtve na let zrakoplovom koji nakon toga padne@c@ ,)5aje+$neadek+a(nog ka)za$(e(a8 kod nji, nije #tvorena nova opa#no#t< nego je po#toje"a pove"ana na zanemariv

nain Apoinitelj koji !aci kamen na ,emofiliara nije #tvorio opa#no#t 8 ona je u o!liku ,emofilije ve" po#tojala@

7 glede ,)5aje+a kad *o5$n$(ej ,(+o'$ *'a+no 'ee+an(n) o*a,no,( za o/jek( 'adnje2 a$ ,e ) *o,jed$7$ ne 'ea$z$'a (a

nego neka d')ga o*a,no,(< po#e!no #u va(ne ove 2 vr#te #ituacija=a3 (z+. *'o*$,no a(e'na($+no *ona8anje

u po#ljedici #e mora realizirati ona opa#no#t koja je na#tala z!og povrede du(ne pa(nje 8 taj uvjet ne"e !iti i#punjenako !i u #luaju da je poinitelj po5tivao du(nu pa(nju #igurno do5lo do i#ti, po#ljedica

11


15/42

n"r. "onaanje kojim se kre "rometni "ro"isi *oest /e *o uraunaanja "oslje*ice samo ka* je si#urno *a *o te"oslje*ice ne 0i *olo *a se "oinitelj *rao "ro"isa

/3 kad je *o,jed$7a $z+an za8($(nog *od')5ja *o+'$je4ene no'me tada #e ne"e uraunati poinitelju 8 poinitelj ne,ajnog delikta mo(e po#tupiti u #uprotno#ti # nekom normom

du(nog pona5anja i prouzroiti po#ljedicu< ali #e radi o normi koja nije done#ena z!og #preavanja takvi, po#ljedicao n"r. ako oza u rijeme ka* mu je su*skom o*lukom za0ranjeno u"raljanje motornim ozilima izazoe

"rometnu nesre/u, a *a "ritom nije "rekrio nije*no "railo onje, ne/e o*#oarati za %&o iako *o nesre/e ne 0i *olo *a je oza "otiao su*sku za0ranu, tako krenje "ro"isa je neo*luno jer je

sra za0rane u"raljanja motornim ozilom *a se onemo#u/i o"asna onja, ali ne i *a se s"reaaju

"rometne nez#o*e u kojima taka oza ozi "ro"isnoo poinitelj "e odgovarati za *'ome(n$ *'ek'8aj< ali ne i za ' izazivanja prometne ne#re"e Ajer nedo#taje

9kaznenopravna: uzrona veza izme$u kr5enja propi#a o #igurno#ti prometa i ugro(avanja prometa@

".F.-. ;z'o5no,( kod ne*'a+$6 KD ne5$njenjem

7 kod nepravi, ' neinjenjem mogu" je #amo 6$*o(e($5k$ ka)za$(e(= mo(e #e #amo tvrditi da #u neinjenje i po#ljedica zakonito povezani kada !i du(no injenje otklonilo po#ljedicu tako #e i ovdje primjenjuje modificirana arijanta !ormule con*icio sine Eua non< kao ,ipotetiki po#tupak

dodavanja propu5tene radnje 8 pita #e 9to 0i se *o#o*ilo *a je 0ila "o*uzeta *una ra*nja;: po#ljedica "e #e uraunati poinitelju #amo ako #e utvrdi da do nje u tom #luaju ne !i do5lo

7 kako #e ovdje radi o ,ipotetikom #udu< ne mo(e #e # ap#olutnom #igurno5"u tvrditi da !i poduzeta radnja otklonilapo#ljedicu< pa je dovoljna #amo vjerojatno#t< ali ne !ilo kakva< nego +$,oka +je'oja(no,( koja g'an$5$ ,a ,$g)'no8%)

7 n"r. ako "osloo'a #ra*ilita ne u*alji s "osla teko "ijano# ra*nika, "a se oaj oze/i ra*ni stroj "reokrene i ostane mrta,smrt ra*nika /e se uraunati "osloo'i jer "ostoji isok stu"anj jerojatnosti *a on ne 0i "o#inuo *a #a je "osloo'a u*aljio

&. PROT;PRAVNOST&.1. OPENITO O PROT;PRAVNOSTI

&.1.1.Odno, /$%a KD $ *'o()*'a+no,($

7 zakj)5ak o *'o()*'a+no,($ *ona8anjadono#i #e u dvije faze=1@ prvo #e mora utvrditi da neko pona5anje i#punjava /$%e KD2@ zatim #e mora utvrditi da protupravno#t nije i#kljuenja z!og po#tojanja nekog 'azoga $,kj)5enja *'o()*'a+no,($

7 prema tome< o#tvarenje !i"a ' je tek nu(ni< ne i dovoljni uvjet protupravno#ti 8 !i"e ' tek indicira protupravno#t7 $nd$7$j8 okolno#t koja # odre$enom vjerojatno5"u upu"uje na neki zakljuak

&.1.!. Teo'$ja o nega($+n$m o/$je0j$ma /$%a KD7 !i"e ' ne ine #amo njegova *oz$($+na o/$je0jaA#adr(ana u zakon#kom opi#u@< nego i nega($+na o/$je0jaAnepo#tojanje

razloga i#kljuenja protupravno#ti@ 8 tako #u !i"e ' i protupravno#t #pojeni u jedan jedin#tveni element '7 ova teorija je nepri,vatljiva< jer o!ilje(ja koja utvr$ujui#kljuuju protupravno#t ni#u i#tog znaenja=

o!ilje(ja koja utvr$uju protupravno#t izra(avaju na5en$ ,(a+zakona o tome 5to je za!ranjeno o!ilje(ja koja i#kljuuju protupravno#t vrijede #amo iznimno< u onim *ojed$na5n$m ,)5aje+$makad neko pona5anje

nije dru5tveno 5tetno jer #lu(i za5titi vi5i, vrijedno#ti od oni, koje #e 5tite propi#ivanjem '

&.1.". 9o'mana $ ma(e'$jana *'o()*'a+no,(

7 protupravno#t tre!a #,vatiti kao jedin#tvo formalne i materijalne protupravno#ti=13 =o'mana *'o()*'a+no,(8 na#tupa kad #e radnjom kr5i neka kaznenopravna norma!3 ma(e'$jana *'o()*'a+no,(8 na#tupa kad #e radnjom povre$uje pravno do!ro ijoj za5titi #lu(i kaznenopravna norma

na nain koji je dru5tveno 5tetanD materijalna protupravno#t je va(na za=a@ 'az)m$je+anje 'azoga $,kj)5enja *'o()*'a+no,($

o kad po#toji razlog i#kljuenja protupravno#ti< nema materijalne protupravno#ti Ani protupravno#ti uop"e@VIS A#SOL;TA37 izravno iznu$ivanje nekog pona5anja tako da #e onemogu"uje voljno upravljanje njime 8 o#o!a pod utjecajem neodoljive #ile

nema mogu"no#t iz!ora #vog pona5anja< pa u tom #luaju nema 'adnjeAi#kljueno je po#tojanje '@7 n"r. ne/e 0iti %& unitenja i ote/enja tu'e stari ako #urnuta oso0a u "a*u raz0ije azu

!3 SILA KOJOJ SE MOGLO ODOLJETI >VIS @OMP;LSIVA3 $ PRIJETNJA7 ,$a kojoj ,e mogo odoje($8 #a#toji #e u radnji poduzetoj radi iznu$ivanja nekog pona5anja koje (rtva mora iza!rati ako ne

(eli da joj #e dogodi neko zlo An"r. oza koji ozi "rema sku"ini lju*i i na taj nain i "risiljaa *a se razmaknu@7 *'$je(nja8 najavljivanje rijeima ili ge#tama nekog zla za #luaj da #e netko ne pona5a na (eljeni nain

7 kako i vi# compul#iva i prijetnja uvijek #adr(e neko zlo koje mo(e zade#iti onoga kojem #u upu"ene< one pred#tavljajuo*a,no,(kao o!ilje(je krajnje nu(de ako #u razlog da onaj kojem #u upu"ene poini radnju koja i#punjava !i"e nekog '

7 primjena #ile i prijetnje mo(e=a@ $,kj)5$+a($ *'o()*'a+no,(8 ako #u o#tvarene op"e pretpo#tavke krajnje nu(de< a uinjeno zlo je manje od onog koje

je prijetilo Aako raz0ojnik "itoljem "risili 0la#ajnicu *a mu "re*a noce, 0it /e iskljuena "rotu"ranost njene ra*nje@!@ /$($ 'azog za o,o/o4enje od kazne8 ako #u o#tvarene pretpo#tavke krajnje nu(de< a uinjeno zlo je jednako onom

koje je prijetilo An"r. ako uar koncentracijsko# lo#ora "risili je*no# zatoenika *a u0ije *ru#o# "rijete/i mu smr/u,"ri /e zatoenik "oiniti %& u0ojsta, ali /e se morati oslo0o*iti kazne z0o# krajnje nu*e@

&.".. P)(a($+na k'ajnja n)0da

7 pojam putativne krajnje nu(de #e odno#i na #luajeve u kojima *o5$n$(ej ,amo zam$8ja o*a,no,(

7 djelo poinjeno u putativnoj krajnjoj nu(di je uvijek protupravno< ali okolno#t 5to poinitelj pogre5no mi#li da po#tojiopa#no#t< pa #e #toga nalazi u za/)d$< mo(e utjecati na krivnju 8 za!luda mo(e !iti=

a3 o okono,($ma koje $,kj)5)j) *'o()*'a+no,(o ako poinitelj u putativnoj krajnjoj nu(di uini zlo manje od zla koje mu< prema njegovom uvjerenju< prijetio n"r. 0la#ajnica "re*a noac raz0ojniku koji joj "rijeti "lastinim "itoljem

/3 o okono,($ma z/og koj$6 zakon od'e4)je o,o/o4enje od kazneo ako poinitelj u putativnoj krajnjoj nu(di uini zlo jednako zlu za koje pogre5no mi#li da mu prijetio n"r. B "rijeti Gu "lastinim "itoljem trae/i #a *a u0ije DGa, "a , misle/i *a je "itolj "rai, u0ije DGa

&.&. AKONITA ;PORA#A SREDSTAVA PRISILE&.&.1. Pojam

7 da !i #lu(!ene o#o!e mogle izvr5iti zada"e koje im nala(u zakoni i drugi propi#i< nerijetko moraju kori#titi ,'ed,(+a *'$,$e7 one tada i#punjavaju o!ilje(ja neki, '< no ta djela ne"e !iti ' ako je #lu(!ena o#o!a o+a8(enana po#tupanje7 u tom #luaju je zakonita upora!a #red#tava pri#ile 'azog $,kj)5enja *'o()*'a+no,($8 naje5"e #e odno#i na=

*o$7$j)Aovla#ti #adr(ane u Zakonu o kaznenom po#tupku< Zakonu o policiji< ravilniku o nainu pol. po#tupanja@ d')ge ,)0/ene o,o/eAslu0enike kaznionice i zatora, su*ske oritelje, ojnu "oliciju, carinske slu0enike@

7 o#o!e koje nemaju #tatu# #lu(!ene o#o!e A"siijatri, zatitari@ tako$er mogu imati te ovla#ti Amoraju !iti ure$ene zakonom@7 ako takvi, po#e!ni, propi#a nema< protupravno#t "e !iti i#kljuena #amo kad po#toji neki *ru#i o"/e"riznati razlo#7 ako je #lu(!ena o#o!a optu(ena za KD *o5$njeno *'$mjenom ,$e ) o/a+janj) ,)0/e< #ud je du(an i#pitati=

jesu li sre*sta "risile "rimijenjena u skla*u s olastima sa*ranim u zakonu i *ru#im "ro"isimaC je li slu0ena oso0a 0ila starno i mjesno na*lenaC je li "otiana "ro"isana !orma ka*a je zakon zatijeaC

7 ako #u ti uvjeti i#punjeni< protupravno#t je i#kljuena< a ako ni#u< #lu(!ena o#o!a je poinila '2


24/42

&.&.!. na5aj *o,e/ne od'ed/e o zakon$(oj )*o('e/$ ,'ed,(a+a *'$,$e

7 po#e!na odred!a o zakonitoj upotre!i #red#tava pri#ile ima #amo deka'a($+n$ zna5aj< pa je #uvi5na A210. #tr.@

&.&.". a/)da ,)0/ene o,o/e

7 e#ti #u #luajevi da je #lu(!ena o#o!a pogre5no uvjerena da po#toje okolno#ti koje joj daju pravo upora!e #red#tava pri#ile7 n"r. "olicijski *jelatnik uiti neku oso0u "o#reno misle/i *a je to oso0a "roti koje je ras"isana tjeralica7 prema jednom #,va"anju< *'o()*'a+no,( (ak+$6 za6+a(a je $,kj)5enai kad #e ka#nije utvrdi da za nji, nije !ilo injenini,

pretpo#tavki< uz uvjet da je #lu(!ena o#o!a po#tupala #avje#noo radnja #lu(!ene o#o!e je po tom #,va"anju protupravna #amo ako #e za!una mo(e pripi#ati g')/oj ne*a0nj$

7 me$utim< i#pravnije je zakonitu upora!u #red#tava pri#ile tretirati kao o#tale razloge i#kljuenja protupravno#ti=o tre!a po"i od toga da protupravno#t mo(e !iti i#kljuena #amo kad okolno#ti potre!ne za to zai#ta po#tojeo uz tu pretpo#tavku< djelo o#taje protupravno i kad je #lu(!ena o#o!a po#tupala ) do/'oj +je'$o me$utim< to ne znai da "e #lu(!ena o#o!a koja #e za!unila uvijek i odgovarati za '=

ona mo(e !iti uvjerena da po#toje #ve okolno#ti koje joj daju pravo na upora!u pri#ile

tada #e nalazi u za/)d$ o okono,($ma koje $,kj)5)j) *'o()*'a+no,(8 ona uvijek i#kljuuje namjeru< ane,aj "e !iti odluan #amo ako #lu(!ena o#o!a poini ' kod kojeg #e ka(njava i ne,aj An"r. u0ojsto@

n"r. "olicijski *jelatnik koji uiti "o#renu oso0u nika* ne/e 0iti kri, jer neaj ko* "rotu"rano#o*uzimanja slo0o*e nije kanji

7 *oo0aj 0'(+etakvog pogre5nog za,vata=o

naelno ima pravo na nu(nu o!ranu Ajer je protupravni za,vat ujedno i protupravni napad@o ono je ipak og'an$5eno8 (rtva nema pravo na o!ranu koja !i ukljuivala na#ilje Aima tek pravo uvjeravanja@

&.-. ISKLJ;


25/42

odno,e ) d'0a+noj )*'a+$8 dr(avni #lu(!enik je uvijek du(an od!iti izvr5enje naloga koje !i pred#tavljalo ' za*o+$jed$ d')g$6 ,)0/en$6 $ odgo+o'n$6 o,o/a8 n"r. za"oije* *irektora tr#oako# *ruta knji#oo'i *a

iz*a "oslonu is"rau s neistinitim sa*rajem moe iskljuiti "rotu"ranost samo ako se ra*i o krajnjoj nu*i za*o+$jed *'$+a(ne o,o/e8 mo(e i#kljuiti protupravno#t #amo pod uvjetima krajnje nu(de

o u #vim tim #luajevima odgovarat "e zajedno i izdavatelj zapovijedi i njezin izvr5itelj po *'a+$$ma o ,)d$on$8(+)< ito izdavatelj zapovijedi kao poticatelj< a izvr5itelj zapovijedi kao glavni poinitelj

7 iako u pravilu ne i#kljuuje protupravno#t< po#tupanje po zapovijedi nadre$enog mo(e pred#tavljati oako(n) okono,(zapodre$enog 8 to pravilo vrijedi i u me$unarodnom kaznenom pravu A6tatut Me$unarodnog kaznenog #uda za te5ka kr5enjame$unarodnog ,umanitarnog prava na podruju !iv5e ugo#lavije@

&.F. POST;PANJE PRIVATNIC OSO#A PO AKONSKOJ OVLASTI

7 zakon nekad i *'$+a(n$m o,o/amadaje ovla#ti koje #u inae #voj#tvene #lu(!enim o#o!ama 8 i one i#kljuuju protupravno#t7 n"r. "riatne oso0e imaju "rao s"rijeiti 0ije# oso0e zateene u %& za koje se "ro#oni "o slu0enoj *unostiAin flagranti@

7 kako #e tra(i da je o#o!a iji #e !ijeg #prjeava zateena in flagranti< mogu"no#t za/)dena #trani onoga tko #prjeava !ijegje ograniena 8 ako do nje ipak do$e< ima #e procjenjivati po pravilima za!lude o okolno#tima koje i#kljuuju protupravno#t

7 poinitelj mora ,tjeti o#o!u zateenu u ' predati nadle(nom tijelu Asu0j. o0iljeje razlo#a iskljuenja "rotu"ranosti@

7 znatne ovla#ti privatnim o#o!ama daje i Zakon o privatnoj za5titi= one #e ipak uglavnom #vode na po#tupanje u nu(noj o!rani za8($(a'ima pravo upora!iti vatreno oru(je kada< o!avljaju"i po#love privatne za5tite< na drugi nain ne mo(e od!iti

i#todo!ni ili izravno pred#toje"i protupravni napad u#mjeren prema njemu ili prema o#o!ama koje 5titi

7 pod ovaj razlog i#kljuenja protupravno#ti #padaju i #luajevi ,amo*omo%$predvi$eni propi#ima J=o ne mogu #e podve#ti pod nu(nu o!ranu ni krajnju nu(du jer nedo#taje i#todo!ni protupravni napadi#todo!na opa#no#to n"r. "rao na zatitu "osje*a silom, "rao jeronika *a za*ri *unikou star, @

&.. PRISTANAK OTEENIKA&..1. S)ga,no,( $ *'$,(anak

7 jo5 iz rim#kog prava potjee na5eo +oen($ non =$( $n$)'$aAonome tko "ristaje ne ini se ne"ra*a@7 ipak< ono dana# ima ogranieni domet 8 pritom #e razlikuju pojmovi #ugla#no#ti i pri#tanka Aimaju razliite pravne uinke@

13 ,)ga,no,(

pri#tanak jedne #trane koji $,kj)5)je /$%e KD8 odno#i #e na ' koja podrazumijevaju po#tupanje protiv volje(rtve< pa ako takvog po#tupanja nema< nema ni povrede za5ti"enog do!ra< a time ni !i"a '

"ristane li ena na s"olni o*noaj, ne*ostaje ?"risiljaanje na s"olni o*noaj


26/42

!@ "rotu"ranostAnpr. kod ' uni5tenja i o5te"enja tu$e #tvari 8 !i"e ' je o#tvareno< ali nema protupravno#ti@

7 #voje #tajali5te o di#poni!ilno#ti pravnog do!ra zakon je izrazio i tako 5to je predvidio da "e #e kazneni po#tupak za neka 'pokretati *'$+a(nom ()0/om< no to je proce#nopravna di#poni!ilno#t koja #e ne mora poklapati # materijalnopravnom=

# jedne #trane< pri#tanak o5te"enika mo(e i#kljuivati protupravno#t i kod ' za koja #e po#tupak pokre"e po#lu(!enoj du(no#ti Aprimjer u#mr"enja iz ne,aja u #port#koj !or!i@

# druge #trane< pri#tanak i#kljuuje po#tojanje '< dok je privatna tu(!a #amo proce#na pretpo#tavka 8 zatopodizanje privatne tu(!e ne znai da nije !ilo pri#tanka u vrijeme poinjenja djela Ai o!rnuto@

7 da !i u #luaju di#poni!ilno#ti pravnog do!ra pri#tanak i#kljuivao protupravno#t< mora i#puniti ove )+je(e=1) mora se o*nositi na 0u*u/e injenje ili neinjenje (nakna*ni "ristanak nema uinka)

2) mora se oitoati "rema an3) oso0a koja *aje "ristanak mora 0iti sjesna nje#oa znaenja i s"oso0na *a *onese taku o*luku4) "ristanak ne smije 0iti *an u za0lu*i, "o* "risilom, niti smije 0iti o"ozan "rije izrenja *jela

&..". P'$,(anak kod $je5n$5k$6 za6+a(a

7 prema njemakoj znano#ti< lijenikim za,vatom #e o#tvaruje !i"e ' te5ke tjele#ne ozljede< ali protupravno#t takvog' mo(e !iti i#kljuena z!og pri#tanka o5te"enika 8 ,rvat#ko ne preuzima to #tajali5te

7 ,rvat#ki azneni zakonkao po#e!na ' predvi$a ne,a+je,no $je5enje $ ,amo+ojno $je5enjeApri#tanak pacijentai#kljuuje !i"e tog '< ali nema utjecaja na ocjenu je li i lijeniki za,vat protupravan@

7 zato o!avljanje lijenike du(no#ti u ,rvat#kom ne mo(e !iti po#e!ni razlog i#kljuenja protupravno#ti

&.. PRAVO NA 9II


27/42

1@ =o'manom ,m$,)8 kao #kup #u!jektivni, pozitivnopravni, pretpo#tavki koje #e moraju i#puniti da !i po#tojalo 'Au0rojiost, namjeraAneaj, sijest o "rotu"ranosti@

2@ ma(e'$janom ,m$,)8 kao pravnopolitiki po#tulat prema kojem krivnja opravdava dr(avno ka(njavanjeDnajjedno#tavnije reeno< krivnja je eg$($ma7$ja kazne< i to u dvo#trukom #mi#lu=

a@ kao pretpo#tavka da !i #e moglo kazniti Akrivnja kao(emej kazne@!@ kao !itna pretpo#tavka za odmjeravanje kazne Akrivnja kao mje'a kazne@

7 #ve d')ge kazneno*'a+ne ,ank7$je#u indiferentne prema krivnji< i nji,ova legitimacija #e razlikuje od legitimacije kazne7 one #u utemeljene na prevenciji< pa #e nji,ova mjera odre$uje u #kladu # potre!ama prevencije7 iz navedenog #lijedi zakljuak da je Z< izje*naii se sankcije time to i je se uinio oisnima o krinji< zauzeo #tajali5te

moni#tiki, teorija koje poznaju #amo jedan tip #ankcija< tj. kaznu8 to je pak u #uprotno#ti #a #u#tavom #ankcija u tomzakonu koji nije moni#tiki< nego predvi$a +$8e ($*o+a ,ank7$ja

-.1.!. So/oda $ k'$+nja

13 $nde(e'm$n$zam ojek nije "o*r#nut "riro*nim zakonima, ne#o slo0o*no *onosi o*luke i "o*uzima ra*nje ,o/odaje logika pretpo#tavka krivnje< jer nema #mi#la upu"ivati prijekor onome tko nije mogao po#tupiti

drukije Adelinkvent #e i ka(njava jer je mogao po#tupiti u #kladu # pravom< ali je ipak iza!rao nepravo@

2@ de(e'm$n$zam kao *io "riro*e, i ojek je "o*r#nut o"/em zakonu kauzaliteta, "a je o*re'en u o*lukama i "ostu"cima ,o/oda +ojeje #amo privid koji je po#ljedica nepoznavanja #vi, kauzalni, zakona< o#o!ito oni, koji odre$uju

du5evni (ivot Ato onda vrijedi i za delinkventa 8 njegov zloin je neiz!je(an uinak dani, uvjeta@

7 dana# u teoriji prevladava #,va"anje da #e ni indeterminizam ni determinizam ne mogu dokazati7 no unato formalnom nijekanju pro!lema #lo!ode< on je e#to #kriven i#pod krinke indiferentizma< pa #e i#tie= da je ovjek #po#o!an oduprijeti #e poticajima izvana i prilagoditi #e dru5tvenim normama A'ea($+n$ $nde(e'm$n$zam@ da #u i pravne norme kauzalni im!enik koji tako$er determinira ljud#ko pona5anje Auz utjecaj na#lje$a i okoline@< pa je

opravdano upu"ivanje prijekora delinkventu i njegovo ka(njavanje A'ea($+n$ de(e'm$n$zam@

7 #tav >?je !li(i $nde(e'm$n$,($5kom ,(aja$8()= on izrijekom i#tie #lo!odu kao najve"u vrijedno#t u#tavnog poretka Aovjekova #lo!oda je nepovrediva@ po#e!no u odno#u na delinkventa nagla5ava njegovo ljud#ko do#tojan#tvo

7 odgovorno#t i do#tojan#tvo ovjeka proi#tjeu iz njegove #lo!ode 8 upu"ivati prijekor nekome tko nije mogao po#tupitidrukije !ilo !i neprimjereno Atakvo opravdanje krivnje u ujedno ukazuje na njene "udoredne Aetike@ temelje@

7 krivnja u je uvijek i mo'ana k'$+nja< iako #e ne mo(e tvrditi i o!rnuto Ajer #vaka moralna krivnja nije ujedno i pravna@7 pritom je mjerilo o"/e"ria/eni moral je*no# *ruta na o*re'enom stu"nju "oijesno# razoja

7 dakle< krivnja u je mo'ana k'$+nja ) ,o7$janoe($5kom ,m$,)-.1.". Odno, *'o()*'a+no,($ $ k'$+nje

7 razlika izme$u protupravno#ti i krivnje=1@ *'o()*'a+no,(8 #ud o djelu kao o!jektivnom i #u!jektivnom z!ivanju koje proturjei pravnom poretkuD to je

imper#onalna ocjena koja vrijedi za #vakog Akriterij protupravno#ti je a"straktni, "rosjeni ojek@2@ k'$+nja8 #ud o #u!jektivnom odno#u poinitelja prema djelu< ima u vidu konkretno#, "oje*inano# ojeka

7 zato je mogu"e da djelo !ude *'o()*'a+no2 a$ ne $ ,k'$+jeno< jer #e tada konkretnom poinitelju ne mo(e uputiti prijekoro n"r. u0ije li neu0rojii *ueni 0olesnik *ru#o#a, a *a "ritom ne "ostoji nije*an razlo# iskljuenja "rotu"ranosti,

*jelo ostaje "rotu"rano, ali taj konkretni "oinitelj nije kri "a se ne/e mo/i kaznitio no 0a zato to ta*a "rotu"ranost ostaje, mo/i /e za isto *jelo o*#oarati neki *ru#i su*ionik koji jest u0roji i kri

-.1.&. K'$+nja ) ma(e'$janom $ *'o7e,nom KP

7 k'$+nja ) ma(e'$janom KP8 ima dvo#truku ulogu< kao=1@ (emej kazneno*'a+ne ,ank7$jeAo njenom po#tojanju ovi#i ,o"e li kazna ili druga #ankcija !iti izreena@2@ mje'a kazneA#ud !ira vr#tu i mjeru kazne< izme$u o#talog< na temelju #tupnja krivnje@

7 k'$+nja ) *'o7e,nom KP= #kup pretpo#tavki za po#tojanje ' i< prema tome< za dono5enje o#u$uju"e pre#ude 8 to ima u vidu i #tav

(?nitko se ne moe smatrati kriim za %& *ok mu se "raomo/nom "resu*om ne utr*i krinja


28/42

7 p#i,olo5ke teorije krivnje dana# ni#u pri,va"ene z!og /'ojn$6 nedo,(a(aka= ne mogu odgovoriti na pitanje za5to je odre$eni p#i,iki odno# krivnja krivnja je neodvojiva od vrijedno#ne Anormativne@ ocjene< a takva #e ocjena ne mo(e opravdati # pozicija

p#i,ologizma Ato je uoljivo kod ne#vje#nog ne,aja i neu!rojivo#ti< #tr. 23*.@ u!rojivo#t ne mo(e !iti pretpo#tavka krivnje ve" zato 5to #u namjera i ne,aj< kao o!lici krivnje po p#i,olo5kim

teorijama mogu"i i kod neu!rojivog poinitelja 8 dakle< u!rojivo#t je nu(ni #a#tavni dio krivnje tako$er< krivnje nema !ez #vije#ti o protupravno#ti< koja je tako$er normativne naravi

NORMATIVNE TEORIJE KRIVNJE >!. ,(.37 nagla5avaju *'$jeko'kao !itno o!ilje(je krivnje 8 na#tale #u povodom neki, #luajeva krajnje nu(de kod koji, #e nije moglo

opravdati i#kljuenje protupravno#ti< ali ni o#uda< z!og po#tojanja"ose0ni okolnosti koje re "ritisak na "oinitelja7 zato #e kao novi #a#tojak krivnje progla#ila mog)%no,( da ,e za6($je+a d')k5$je *ona8anje=

o ta mogu"no#t vi5e nije p#i,iki odno#< nego rije*nosni (normatini) su* o *jelu konkretno# "oiniteljao na temelju te ideje u njemakom pravu #u uvedeni (z+. $,*'$5a+aj)%$ 'azoz$< koji umanjuju protupravno#t i krivnju? i#tie da i neu!rojiva o#o!a 9moe ostariti sa o0iljeja neko# %& koje se moe "oiniti s namjerom,

je*nako kao to i moe "oiniti i u0rojii "oinitelj, jer 0i inae 0ilo 0es"re*metno utr'iati o0iljeja %& koja je taka"oinitelj ostario *ru#a je star to o"tuenik nije 0io sjestan *a ra*nje koje "o*uzima ne 0i tre0alo initi, to, *akle, nijesatio tetnost so# ina, niti se mo#ao suz*raati *a te ra*nje ne uini:

7 mogu"no#t #,va"anja Atime i u!rojivo#ti@ !it "e i#kljuena kad poinitelj nije !io #vje#tan protupravno#ti< a z!og toga mu #ene mo(e uputiti prijekor 8 to znai da #e poinitelj koji ne mo(e #,vatiti znaenje #vog djela nalazi u neo(konj$+oj za/)d$ o*'o()*'a+no,($Anjen uzrok je u !iop#i,olo5koj #feri poinitelja@

MOG;NOST VLADANJA VLASTITOM VOLJOM7 znai da je poinitelj !io u #tanju dove#ti u #klad #voje pona5anje # pret,odnom #poznajom protupravno#ti i #uzdr(ati #e od

izvr5enja protupravne radnje 8 nekad je mogu"e da poinitelj #,vati protupravno#t< ali ne mo(e vladati #vojom voljom=o po#e!no kod akutne o"itosti, "oreme/aja na#ona i neki o0lika "sio"atije8 tad "e )/'oj$+o,( /$($ $,kj)5enao ako #e vje5taci #la(u da poiniteljica u!oj#tva nije mogla vladati #vojom voljom z!og du5evne !ole#ti< to je dovoljno

za neu!rojivo#t< pa je neodluno 5to #e vje5taci ne #la(u oko toga je li poiniteljica !ila #vje#na znaenja #vog djela

7 prema tome< za neu!rojivo#t nije nu(no i#kljuenje o!iju #a#tavnica< nego je dovoljno i#kljuenje jedne od nji,7 drugim rijeima< ve" je i#kljuenje $n(eek()ane #a#tavnice dovoljno za u!rojivo#t< ali ako ona nije i#kljuena< tre!a i#pitati

nije li i#kljuena +ojna#a#tavnica 8 pritom "e #e o!je mogu"no#ti i#pitivati u odno#u na konkretno djelo= tako je mogu"e da u!rojivo#t !ude i#kljuena za jedno< ali ne i za drugo ' tako n"r. *e0ilna oso0a moe 0iti sjesna "rotu"ranosti u0ojsta, ali ne i ne"ruanja "omo/i

-.!.-. Samo,k'$+jena ne)/'oj$+o,( >a7($o $/e'a $n 7a),a3

7 ako netko #am #krivi #tanje #voje neu!rojivo#ti< krivnja po#toji 8 ona #e tada pomie u pret,odni #tadij A*'e(6odna k'$+nja@7 n"r. netko se o"ije u namjeri *a sam se0e ora0ri i on*a u stanju neu0rojiosti "oini "roalnu kra'u7 ta pravna figura zove #e ,amo,k'$+jena )/'oj$+o,(ili a7($o $/e'a $n 7a),aAra*nja slo0o*na u uzroku@>poinitelj nije !io

#lo!odan u trenutku poinjenja djela< ali !io je #lo!odan Ai kri@ u trenutku kad je uzrokovao #voju ne!rojivo#t7 # dovo$enjem u #tanje neu!rojivo#ti o!ino #e izjednaava i do+o4enje ) ,(anje ne,*o,o/no,($ za 'adnj)A2&0. #tr.@

7 kod #amo#krivljene neu!rojivo#ti poinitelj #e u to #tanje dovodi upora!om ako6oa2 d'oge $$ d')g$6 ,'ed,(a+a7 da !i #amo#krivljena neu!rojivo#t !ila u #kladu # naelom krivnje #amo#krivljena neu!rojivo#t mo(e !iti=

a3 namje'na ,amo,k'$+jena ne)/'oj$+o,( ve" u vrijeme dovo$enja u #tanje neu!rojivo#ti mora po#tojati namjera u odno#u na #va o!ilje(ja ' n"r. ona "ostoji u sluaju "oinitelja koji se o"io *a 0i lake "oinio "roalnu kra'u tra(i #e da poinitelj planira odre$enu vr#tu ' Ane i da pret,odno zami#li #ve pojedino#ti@ pritom je dovoljna ne$z'a+na namje'a8 #vije#t poinitelja da u neu!rojivom #tanju mo(e poiniti '

/3 ne6ajna ,amo,k'$+jena ne)/'oj$+o,( po#toji kad je u vrijeme dovo$enja u neu!rojivo #tanje kod poinitelja po#tojao ne,aj glede poinjenog '*'ed)m$8jaj37 po#toji kad je neko ' poinjeno nakon pret,odnog du(eg razmi5ljanja 8 iako neki zakonici takvu namjeru uzimaju kao

kvalifikatornu okolno#t kod u!oj#tva< ,rvat#kiZ to ne u#vaja jer predumi5ljaj ne mora uvijek !iti znak pove"ane krivnje7 n"r. starica majka koja nakon *u#o# razmiljanja na s"aanju u0ije sina "ijanicu koji je #o*inama zlostaljao o0itelj,

osu'ena je na 0lau kaznu zatora (us"rkos tome to je "ostu"ala s "re*umiljajem)

3 DOL;S REPENTIN;S >nenadana namje'a37 po#toji kad poinitelj poini ' 9na ma:< tj. doveden !ez #voje krivnje u #tanje jake razdra(eno#ti ili prepa#ti napadom to ne rije*i ako je iz kretanja "jeaka oito *a se ne namjeraa zaustaiti@

!3 d)0no,($ na *'$mje'eno *ona8anje >+anj,ka *a0nja3o pona5anje koje je u #kladu # vanj#kom pa(njom mo(e !iti razliito 8 mo(e #e #a#tojati u=

a3 *'o*)8(anj) o*a,ne 'adnje ocijeni li voza da je u nekoj #ituaciji pretjecanje opa#no< du(an je od njega odu#tati

u !rojnim #luajevima od poinitelja #e ne mo(e za,tijevati odu#tajanje od radnje jer #umnoge opa#ne radnje dru5tveno kori#ne< pa #e #miju izvr5iti ako #e primijeni du(ni oprezAn"r. onja no/u s o0orenim sjetlima, carski rez< @

/3 d)0no,($ +'8enja *'$*'ema >n"r. lijenik mora "roesti o*re'ene "retra#e "rije o"eracije@

7 pravila o!jektivne du(ne pa(nje mogu potjecati iz razni, $z+o'a= zakonaili drugog propi#a Anpr. pravila du(ne pa(nje u ce#tovnom prometu 8 Zakon o #igurno#ti prometa na ce#tama@

32


36/42

*'a+$a ,(')ke8 tako %& o"asno# izo'enja #ra'einski ra*oa iz neaja ini onaj tko "ostu"a "rotino "ro"isimaili o"/e "riznatim "railima struke, a %& nesajesno# lijeenja ine *oktor me*icine i stomatolo#ije koji ne

"ostu"aju "rema "railima me*icinske struke 0$+o(nog $,k),(+aAprimjer poinitelja koji o#tavi one#vije5tenu o#o!u u le(e"em polo(aju # u#tima prema zemlji@

POVREDA S;#JEKTIVNE D;NE PANJE7 za po#tojanje ne,ajnog ' poinitelj< uz povredu o!jektivne du(ne pa(nje< mora povrijediti i ,)/jek($+n) d)0n) *a0nj)7 taj uvjet "e !iti i#punjen kad poinitelj ne udovolji du(no#ti da prema #vojim o#o!nim mogu"no#tima predvidi opa#no#t #voje

radnje i da u #kladu # tim predvi$anjem prilagodi #voje pona5anje AZna to upu"uje kad govori o 9oso0nim sojstima:@7 pritom #ud mora voditi rauna o tjelesnim ne*ostacima, inteli#enciji, o0razoanju, *o0i i iotnom iskustu "oinitelja

7 u pravilu< utvr$enje da je povrije$ena o!jektivna du(na pa(nja povlai za #o!om i ,)d o k'$+nj$< a i#pitivanju individualni,poiniteljevi, mogu"no#ti "e #e pri#tupiti #amo iznimno< kad na to ukazuju po#e!ne okolno#ti= #udovi to e#to zanemaruju pa #e zadovoljavaju utvr$enjem da je poinitelj povrijedio o!jektivnu du(nu pa(nju< n"r.

u "rometnim *eliktima za*ooljaaju se utr'enjem *a je "oiniteljea onja 0ila ne"ro"isna to ipak ne znai da "e uvijek kad u trenutku poinjenja djela nema povrede #u!jektivne du(ne pa(nje !iti i#kljuena

krivnja 8 ako #e netko pri,vati opa#ne djelatno#ti koja nadilazi njegove mogu"no#ti< po#toji krivnja z!og preuzimanja-.-. KRIVNJA KOD KANENIC DJELA KVALI9I@IRANIC TEOM POSLJEDI@OM

-.-.1. Pojam $ zna5enje (e0e *o,jed$7e

7 KD k+a$=$7$'ana (e0om *o,jed$7om#u ' kod koji, temeljni o!lik po#taje kvalificiran zato 5to je njegovim poinjenjemprouzroena daljnja po#ljedica< te(a od temeljne An"r. teka tjelesna ozlje*a, smrt rte, imoinska teta eliki razmjera@

7 najpoznatije i naje5"e takvo ' je (e8ka (jee,na ozjeda k+a$=$7$'ana ,m'%)= kod nje poinitelj # namjerom zadaje te5ku tjele#nu ozljedu z!og koje ozlije$eni umre n"r. "oinitelj stisnutom akom u*ari rtu u #lau i za*a joj otoreni "rijelom nosni kostiju, ali rta iz#u0i sijest i

"a*ne licem okrenutim "rema zemlji z0o# e#a se u#uiAtada je te5ka tjele#na ozljeda !ila uzrokom #mrti (rtve@

7 =o'mana KDtako$er mogu !iti kvalificirana te(om po#ljedicom< jer #e pret,odna Atemeljna@ po#ljedica #,va"a u 5irem#mi#lu 8 ne #amo kao promjena u vanj#kom #vijetu vremen#ki i pro#torno odvojena od radnje< nego i kao #ama radnja kojave" kao takva pred#tavlja promjenu u vanj#kom #vijetu An"r. smrt oso0e kojoj je o*uzeta slo0o*a@

7 za ' kvalificirana te(om po#ljedicom e#to #u propi#ane te(e kazne od oni, koje !i #e mogle izre"i po pravilima o ,(je7aj)o ako je "rilikom "rotu"rano# o*uzimanja slo0o*e "rouzroena smrt oso0e kojoj je o*uzeta slo0o*a, zakon za

"rotu"rano o*uzimanje slo0o*e kali!icirano teom "oslje*icom "re*i'a kaznu zatora o* 3 *o 15 #o*inao ka* ne 0i "ostojala ta konstrukcija, "oinitelju i se za temeljni o0lik "rotu"rano# o*uzimanja slo0o*e mo#la izre/i

kazna zatora o* 3 mjeseca *o 1 #o*ine i za "rouzroenje smrti iz neaja kazna zatora o* + mjeseci *o 5 #o*ina

7 iako neki autori #matraju da #e tako kr5e na5ea k'$+nje $ jednako,($ *'ed zakonomAtre!alo !i #ve #ituacije rije5iti popravilima o #tjecaju@< Zkori#ti o!je mogu"no#ti 8 pritom u nekim #luajevima ne primjenjuje kon#trukciju '

kvalificiranog te(om po#ljedicom iako !i mogao Akod n"r. raz0ojnita, iako je mo#u/nost ozlje'ianja i smrti rte elika@

-.-.!. ;,ka4$+anje odgo+o'no,($ za (e0) *o,jed$7) , na5eom k'$+nje

7 u #rednjem vijeku< pitanje odgovorno#ti za te(u po#ljedicu je rje5avano pomo"u dolu#a indirectu#a< odno#no teorije ersari inre ilicita< po kojoj #u poinitelju uraunavane ,+e *o,jed$7ekoje proizi$u iz njegove radnje Ai predvidljive i nepredvidljive@

7 Zod!acuje takvu mogu"no#t i rje5ava pro!lem u #kladu # naelom krivnje= propi#uje da #e te(a kazna koju zakon propi#uje za te(u po#ljedicu ' mo(e izre"isamo ka* je "oinitelj #le*e te

"oslje*ice "ostu"ao s neajem 8 kod odgovorno#ti za te(u po#ljedicu mogu"e #u 3 kom!inacije namjere i ne,aja=

a3 NAMJERA NECAJ7 mogu"e je da je za temeljno ' predvi$ena namjera< a za te(u po#ljedicu ne,aj 8 ako je temeljno ' poinjeno # izravnom

namjerom< govori #e o *'e(e'$n(en7$ona$(e()Alat. "raeter intentionem, "reko namjere@= tada iz temeljnog ' proizlazi po#ljedica koju poinitelj nije ,tio< ali #e mo(e pripi#ati njegovom ne,aju n"r. ne"ruanje "omo/i koje *oe*e *o smrti ili teke tjelesne ozlje*e, teka tjelesna ozlje*a kali!icirana smr/u, @ u tim #luajevima va(no je dokazati ne6aju odno#u na te(u po#ljedicu 8 ta ocjena #vodi #e praktino na

predvidljivo#t te(e po#ljedice< jer #u o#tala o!ilje(ja ne,aja dana ve" poinjenjem temeljnog namjernog 'o ona je "re*i*ljia ko* n"r. o*uzimanja slo0o*e, jer ono nosi ti"ine o"asnosti (n"r. nesre/e "ri s"aaanju)o to se ne moe re/i za teu "oslje*icu (samou0ojsto rte) ko* siloanja

/3 NECAJ NECAJ7 mogu"e je da je i za temeljno ' i za te(u po#ljedicu predvi$en ne,aj< no takvi #luajevi #u u zakonu rje$i=

o n"r. izazianje "rometne nesre/e iz neaja ako je tim %& "rouzroena smrt je*ne ili ie oso0ao ta*a "ostoji neaj i "rema u#roaanju "rometa i "rema smrti rte (ako je oza "o*cijenio 0rzinu ozila koje je

nailazilo #lanom cestom i z0o# to#a "o#reno ocijenio *a se moe ukljuiti u "romet na #lanoj cesti, te na taj nainizazao su*ar u kojem je je*na oso0a "o#inula, "ostu"ao je s neajem kako #le*e u#roaanja jano# "rometa, tako i

#le*e smrti rte)

73 NAMJERA NAMJERA7 ova kom!inacija u pravilu ne"e dovoditi do kon#trukcije ' kvalificiranog te(om po#ljedicom jer !i tada o#tvarenje te(e

po#ljedice pred#tavljalo ,amo,(ano KDAn"r. tko *ru#o#a teko ozlije*i s namjerom *a #a usmrti, "oinit /e u0ojsto@7 ipak< u dva #luaja "e i namjera u odno#u na te(u po#ljedicu voditi #amo do ' kvalificiranog te(om po#ljedicom=

33


37/42

13 kad (e0a *o,jed$7a ne *'ed,(a+ja *o,e/no KD npr. u #luaju te5ke tjele#ne ozljede koja je kvalificirana zato 5to je dovela do daljnji, te(i, po#ljedica< npr.

trajne iznaka(eno#ti 8 ta*a se *jelo ima je*nako "rano oznaiti kako u sluaju *a je trajna iznakaenost kaotea "oslje*ica izazana namjerno, tako i ka* je izazana iz neaja jer ne "ostoji %& izazianja trajneiznakaenosti koje 0i 0ilo o*ojeno o* %& teke tjelesne ozlje*eArazlika je !itna tek za odmjeravanje kazne@

!3 kad (e0a *o,jed$7a *'ed,(a+ja *o,e/no KD koje mo0e /$($ ) ,(je7aj) , (emejn$m KD2 a$ je za (aka+ ,(je7aj*'ed+$4ena /a0a kazna nego za k+a$=$7$'an$ o/$k n"r. za %& "rotu"rano# o*uzimanja slo0o*e koje je kali!icirano tekim naruenjem z*ralja oso0e kojoj je

"rotu"rano o*uzeta slo0o*a "re*i'ena je kazna zatora o* 3 *o 1H #o*ina

poinitelj koji !i takvoj o#o!i namjerno te5ko naru5io zdravlje poinio !i u ,(je7aj):a@ ' protupravnog oduzimanja #lo!ode za koje je predvi$ena kazna zatvora od 3 mje#eca do 1 godine!@ ' te5ke tjele#ne ozljede za koje je predvi$ena kazna zatvora od 1 do / godina

nedopu#tivo je da !i on !io u povoljnijem polo(aju od poinitelja koji je (rtvi te5ko naru5io zdravlje iz ne6aja?je razlikovaostarnu i "ranu za0lu*u< no novi ,rvat#ki Znapu5ta tu di,otomiju i uvodi podjeluprema mje#tu i ulozi koju predmet za!lude ima u u#troj#tvu ' na=

a@ za!lude o !i"u '!@ za!lude o okolno#tima koje i#kljuuju protupravno#tc@ za!lude o protupravno#ti djelad@ za!lude o okolno#tima z!og koji, zakon odre$uje o#lo!o$enje od krivnje

-.F.!. a/)da o /$%) KD

7 u njoj #e nalazi poinitelj koji u vrijeme poinjenja ' nije #vje#tan nekog njegovog zakonom odre$enog o!ilje(ja takav poinitelj nikad ne"e odgovarati za namje')Ajer nedo#taje njena intelektualna #a#tavnica@

za ne,aj mo(e odgovarati ako je u za!ludi !io iz ne6ajaAo(konj$+oj@< te ako zakon propi#uje ka(njavanje za ne,aj7 kako poinitelju koji je u za!ludi o !i"u ' uvijek nedo#taje intelektualna #a#tavnica namjere< to je za!luda o !i"u '

zapravo o/'n)(a ,('ana namje'e= pritom je neodluno je li poinitelj imao pogre5nu ili nikakvu predod(!u o nekom o!ilje(ju '< pa "e #e u za!ludi o

!i"u djela n"r. nalaziti ne samo onaj tko "uca na ojeka misle/i *a "uca na *ilju sinju, ne#o i "oinitelj koji "ucanasumce, uo"/e ne misle/i *a "uca na neto, i "ritom u0ije ojeka

me$utim< ako poinitelj nije #iguran po#toji li neko o!ilje(je '< tada ne"e !iti u za!ludi o !i"u djela jer po#tojiintelektualna #a#tavnica neizravne namjere An"r. "oinitelj koji nije si#uran je li *jeojka s kojom ima s"olni o*nosnarila 14 #o*ina, ali *o"uta i mo#u/nost, nije u za0lu*i, "a ini %& s"olno# o*noaja s *jetetom@

O#ILJEJA KD NA KOJA SE ODNOSI A#L;DA O #I; DJELA

13 o/jek($+na o/$je0ja

7 za!luda o !i"u ' mo(e #e odno#iti #amo na o/jek($+naAkoja odre$uju ' kao vanj#ku pojavu@< a ne i na #u!jektivnao!ilje(ja ' Aodno#e #e na #tanja u poiniteljevoj #vije#ti@< jer #e poinitelj ne mo(e nalaziti u za!ludi o vla#titoj #vije#ti7 utoliko je ovdje pojam !i"a ' uzet u ne5to #u(enom op#egu

!3 de,k'$*($+na $ no'ma($+na o/$je0ja7 za!luda #e mo(e odno#iti i na=

de,k'$*($+na o/$je0ja no'ma($+na o/$je0ja8 naje5"e na #voj#tvo #tvari da je tu$a kod ' kra$e Anpr. poinitelji kra$a u 5umi #e e#to

!rane da #u po#jekli tu$e #ta!lo u za!ludi da je ono na nji,ovom zemlji5tu@D #vejedno je odno#i li #e za!luda na=o injenini #up#trat An"r. netko nije sjestan *a uzima tu'u star ka* uzima kio0ran misle/i *a je nje#o@o znaenje o!ilje(ja 8 kad #e poinitelj vara u pravnoj procjeni An"r. netko "o#reno zakljui *a je tucanik

ostaljen na slo0o*nom "rostoru 0ez na*zora, inae lasnito eljeznice, ot"a* i sto#a na"utena ili*erelinkirana star koju smije satko "risojiti)

"3 k+a$=$ka(o'ne okono,($7 ako poinitelj ne zna da one po#toje< ali je #vje#tan #vi, o!ilje(ja '< odgovarat "e #amo za (emejno KD n"r. ako "oinitelj ne zna *a je rta koju usmr/uje *ijete, ne/e o*#oarati za teko, ne#o o0ino u0ojsto

7 o!rnuta #ituacija< kad poinitelj pogre5no #matra da po#toji kvalifikatorna okolno#t< nije predvi$ena u zakonu

3*


39/42

n"r. ako "oinitelj kra'e "o#reno smatra *a je rta 0es"omo/na jer je u nesijesti i *a je, sto#a, ostarenokali!ikatorno o0iljeje teke kra'e, iako se rta samo "retara *a je u nesijesti, ini u stjecaju ne"rikla*ni

"okuaj teke kra'e i *orenu o0inu kra'u koji su* smatra "rii*nim, "a "oinitelja su*i samo za o0inu kra'u

&3 *'$+$eg$'aj)%e okono,($7 zakon nema po#e!nu odred!u o pravnim uincima za!lude poinitelja koji ne zna da po#toje privilegiraju"e okolno#ti7 ocjena takve za!lude ovi#it "e od razloga z!og kojeg je neki o!lik poinjenja djela po#tao privilegiran=

ako je za privilegirano ' mjerodavna mo($+a7$ja *o5$n$(eja< za!luda poinitelja koji ne zna da po#toji o!jektivna#trana privilegiraju"e okolno#ti ne"e otklanjati takvu motivaciju i #toga ne"e i"i u kori#t poinitelju=

o n"r. ako "oinitelj ukra*e 0ezrije*ni nakit ujeren *a se ra*i o sku"ocjenom, ne/e o*#oarati za

"riile#iranu kra'u i ka* 0i ukra*eni nakit o0jektino 0io star male rije*nosti, jer "riile#iraju/aokolnost ko* to# o0lika nije samo mala rije*nost, ne#o i motiacija "oinitelja (a ona nije is"unjena)o tako'er, za "ostojanje usmr/enja na zatje kao "riile#irano# o0lika u0ojsta mjero*ana je motiacija

"oinitelja koji mora 0iti "otaknut na usmr/enje zatjeom rte > ako "oinitelj za taka zatje ne zna,makar on i o0jektino "ostojao, o*#oarat /e za o0ino u0ojsto

ako poinitelj pogre5no mi#li da *o,(oj$ *'$+$eg$'aj)%a okono,(=o za!luda mu ide u prilog i on odgovara za privilegirani o!liko npr. ako netko usmrti *ru#u oso0u jer misli *a "ostoji izriit i oz0iljan zatje rte *a je on usmrti, ali

taka zatje ne "ostoji, o*#oarat /e za usmr/enje na zatje@

-3 /anke(na KD7 kako je kod nji, !i"e ' dopunjeno normom na koju upu"uje zakon#ki opi#< to je i za!luda o #adr(aju te norme za!luda o

!i"u djela< dok je za!luda o po#tojanju norme na koju upu"uje !lanketna norma za!luda o protupravno#ti= "oinitelj %& "rotuzakonito# loa koji loi za rijeme loostaja i koji "o#reno misli *a nije na snazi loostaj za onu

rstu *iljai koju on loi, nalazi se u za0lu*i o 0i/u *jela, a "oinitelj koji uo"/e ne zna *a za *ilja koju loi"ostoji loostaj nalazi se u za0lu*i o "rotu"ranosti

7 u za/)d$ o /$%) djeanalazi #e i oza koje# je *ru#i oza *oeo u za0lu*u *ai mu znak *a moe iza/i iz "arkiralitaonjom unaza*, z0o# e#a je *olo *o naleta *ru#o# automo0ila= voza je u ovom #luaju u za/)d$ o d)0noj *a0nj$jer mi#li da po5tuje propi#e o #igurno#ti prometa kao normu na

koju ukazuje zakon#ki opi# ' izazivanja prometne ne#re"e Ana o*re*0u koja mu nalae *a smije o0aiti nekura*nju ozilom samo ako se ujerio *a to moe uiniti 0ez o"asnosti za *ru#e su*ionike u "rometu@

i takva za!luda uvijek i#kljuuje namjeru< ali ako je #krivljena< pred#tavlja ne6aj

A#L;DA O O#JEKT;7 intelektualna #a#tavnica namjere mora o!u,vatiti ,+a o/$je0ja KDA#voj#tvo poinitelja< radnju< o!jekt radnje< modalitete

radnje< po#ljedicu i uzronu vezu@ 8 #ve te okolno#ti mogu !iti i predmet za!lude o !i"u djela< pa je n"r. est sluaj *a seza0lu*a o 0i/u *jela o*nosi na sojsto o0jekta ra*nja koje je uje*no o0iljeje %&7 me$utim< pojam za/)de o o/jek() 'adnjeAerror in "ersona el in o0jecto@ ima u(e znaenje=

odno#i #e naza0lu*u o i*entitetu ili *ru#im oso0inama oso0e ili *ru#o# o0jekta na kojem se ri ra*nja tako #,va"ena za!luda o o!jektu za $,kj)5enje namje'emo(e !iti=

a@ neodluna 8 ako je #a #tajali5ta ' koje #e ini #tvarni o!jekt radnje jednako vrijedan kao i zami5ljeni!@ odluna 8 ako #u identitet ili neke druge o#o!ine o!jekta ujedno o!ilje(ja ' ili njegova kvalificiranog o!lika

A#L;DA O ;RO


40/42

TEORIJSKO OPRAVDANJE NEKANJAVANJA A NAMJER;7 2/. #tr.

-.F.&. a/)da o *'o()*'a+no,($ djea

7 Zpropi#uje da 9nije kri "oinitelj koji iz o"ra*ani razlo#a nije znao i nije mo#ao znati *a je *jelo za0ranjeno:7 u za!ludi o protupravno#ti djela #e nalazin"r. onaj tko zlostalja iotinju i zna *a joj nanosi 0ol (%& muenja iotinje), ali

"ritom misli *a to nije "rano za0ranjeno > za!luda o protupravno#ti djela mo(e=a@ $,kj)5$+a($ k'$+nj)Aako je neotklonjivane#krivljena@

!@ omogu"iti $z'$7anje /a0e kazneAako je otklonjiva@

7 za/)da o *'o()*'a+no,($je o!rnuta #trana #vije#ti o protupravno#ti 8 podjela za!lude o protupravno#ti na otklonjivu ineotklonjivu #amo je druga #trana podjele #vije#ti o protupravno#ti na aktualnu i potencijalnuD u tom pogledu mogu"e je=

a@ da poinitelj po#tupa # ak()anom ,+$je,($o protupravno#ti Anema za!lude o protupravno#ti@!@ da poinitelj po#tupa # *o(en7$janom ,+$je,($o protupravno#ti Aotklonjiva za!luda o protupravno#ti@c@ da poinitelj nema ni aktualne ni potencijalne #vije#ti o protupravno#ti Aneotklonjiva za!luda o protupravno#ti@

7 za!luda o protupravno#ti je rijetka kod *elicta "er se< a e5"a kod *elicta mere "roi0ita=

de$7(a *e' ,eA' po #e!i@ 8 kod nji, je protupravno#t oigledna Auglavnom ' protiv (ivota i tijela< imovine @

de$7(a me'e *'o6$/$(aAi#to za!ranjena '@ 8 kod nji, #e protupravno#t mo(e #poznati #amo na temelju propi#a

7 rekr5ajni zakontako$er ure$uje za!ludu o protupravno#ti< jer #e ona e5"e pojavljuje kod *'ek'8ajanego kod '

VRSTE7 za!luda o protupravno#ti djela mo(e !iti=

$z'a+na8 poinitelj zna 5to ini< ali ne zna da po#toji norma koja za!ranjuje tu radnju Aza!luda o egzi#tenciji norme@ ne$z'a+na8 mo(e #e pojaviti u dva o!lika=

1@ za!luda o po#tojanju razloga i#kljuenja protupravno#ti An"r. slu0ena oso0a smatra *a je na temelju o0iajno#"raa olatena "rimiti "oklon manje rije*nosti o* stranke@

2@ za!luda o granicama nekog priznatog razloga i#kljuenja protupravno#ti An"r. tko smatra *a je eutanazija*o"utena, neosnoano iri #ranice "ristanka ote/enika kao "riznato# razlo#a iskljuenja "rotu"ranosti@

7 neizravnu za!ludu o protupravno#ti tre!a razlikovati od za!lude o okolno#tima koje i#kljuuju protupravno#t=

kod neizravne za!lude o protupravno#ti poinitelj ima i#pravnu predod(!u o #vim de#kriptivnim i normativnimo!ilje(jima nekog razloga i#kljuenja protupravno#ti i ne vara #e o tome 5to ini< nego o ,+om *'a+) da (o 5$n$

kod za!lude o okolno#tima koje i#kljuuju protupravno#t poinitelj #e vara o nekom de#kriptivnom ili normativnom

o!ilje(ju nekog razloga i#kljuenja protupravno#ti< pa ne zna 8(o ) ,(+a'$ 5$n$7 uz odre$ene pretpo#tavke< i za/)da o ,)*,)m7$j$mo(e !iti za!luda o protupravno#ti=

o ako je poinitelj na laiki nain #vje#tan znaenja nekog o!ilje(ja '< ali z!og preu#kog tumaenja zakljui da #enjegovo pona5anje ne mo(e podve#ti pod odgovaraju"i opi# '< on je #amo u za/)d$ o ka0nj$+o,($ *ona8anja

ona nema *'a+ne )5$nkeako poinitelj poznaje za!ranu iz neke druge pravne grane i tako #poznajeprotupravno#t #vog pona5anja An"r. ako misli *a 0rojei na asiji i motoru automo0ila nisu is"raa, nije uza0lu*i o "rotu"ranosti ako zna *a je "romjena ti 0rojea za0ranjena u"ranim "raom@

ona po#taje za/)da o *'o()*'a+no,($ako poinitelj z!og preu#kog tumaenja nekog o!ilje(ja nije #vje#tanda je njegovo pona5anje u #uko!u # nekom drugom granom prava An"r. smatra *a is"utanje zraka iz #umeautomo0ila, to "re*stalja o0lik %& ote/enja tu'e stari, nije za0ranjeno jer se taki "ostu"ci toleriraju@

A#L;DA O PROT;PRAVNOSTI KOD NECAJNIC KD

7 kod ,+je,nog ne6aja poinitelj "e u pravilu ve" #amim time 5to je #vje#tan da mo(e poiniti ' ujedno !iti #vje#tan i protupravno#ti #vog

djela An"r. oza koji "re0rzo ozi u ma#li > zna *a u#roaa si#urnost "rometa, to je "rano za0ranjeno@ iznimno i takav voza mo(e !iti u za!ludi o protupravno#ti An"r. oza koji je skriio nesre/u jer je *o0io nalo# *a

"rekorai *o"utenu 0rzinu, ako "o#reno smatra *a za"oije* na*re'eno# iskljuuje "rotu"ranost@

7 kod ne,+je,nog ne6aja nema #vije#ti o djelu< a time ni konkretne #vije#ti o protupravno#ti 8 zato je dovoljna a*,('ak(na ,+$je,(o

*'o()*'a+no,($Atj. sijest o tome *a su o*re'ena "onaanja o"/enito uzei "rotu"rana@ n"r. loac koji "ucaju/i na *ilju sinju u0ije ojeka nije sjestan konkretne "rotu"ranosti so# ina jer nije

sjestan *a u0ija ojeka, ali zna *a je za0ranjeno u0iti ojeka iz neaja8 za!luda o protupravno#ti tada "e #e mo"ipriznati #amo poinitelju koji nije #vje#tan protupravno#ti nekog pona5anja po #e!i

takav poinitelj ne !i !io #vje#tan protupravno#ti ni kad !i !io #vje#tan da mo(e poiniti djelo A202. #tr.@

OTKLONJIVOST A#L;DE O PROT;PRAVNOSTI7 Zpropi#uje da "e #e ona #matrati otklonjivom=

13 9ako 0i satko, "a i "oinitelj mo#ao lako s"oznati "rotu"ranost *jela: Aodno#i #e na de$7(a *e' ,e@!3 9ako se ra*i o "oinitelju koji je s o0zirom na soje zanje, zanimanje ili slu0u 0io *uan u"oznati se s

o*#oaraju/im "ro"isima: Atu zakon ima u vidu de$7(a me'e *'o6$/$(aD 203. #tr.@

3


41/42

-.F.-. a/)da o okono,($ma z/og koj$6 zakon od'e4)je o,o/o4enje od kazne

7 uvo$enje dviju vr#ti krajnje nu(de u Z dovelo je i do mogu"no#ti d+$j) +',($ *)(a($+ne k'ajnje n)0de=13 putativna krajnja nu(da koja pred#tavlja o!lik za!lude o okolno#tima koje i#kljuuju protupravno#t 8 ako poinitelj

Documents

Pojam i Elementi Kd