Pojam i Vrste Obveznica

7/31/2019 Pojam i Vrste Obveznica

1/9

Pojam obveznice kao hartije od vrijednosti

Prije nego to detaljnije objasnimo termin-obveznice, potrebno je najprijerazjasniti pojam hartija od vrijednosti. Hartije od vrijednosti su pisane isprave oodreenom imovinskom pravu koje je mogue ostvariti na osnovu vlasnitva nad istim.Pra poetke hartija od vrijednosti moemo nai jo u Vavilonu (VII vek prije nove ere).Razvojem robno-novane privrede i hartije od vrijednosti postaju predmet trgovanja na

posebnom tritu.Hartije od vrijednosti moemo klasifikovati prema razliitim kriterijumima: a) po

ronosti na kratkorone i dugorone, b) prema pravu koje nose na dunike i vlasnike idr. Dugorone hartije od vrijednosti su akcije i dugorone obveznice, dok sukratkorone hartije od vrijednosti uglavnom instrumenti duga.

Obveznice su dunike hartije od vrijednosti kojima se dunik (zajmoprimac)obavezuje da e vratiti zajmodavcu (investitoru) pozajmljeni novac i platiti kamatu za

odreeni vremenski period.Drugim rijeima, obveznice su dunike hartije od vrijednosti kojima se njihovemitent (u ovom sluaju drava) obavezuje da vlasniku obveznice (odnosno deviznomtedii) isplati o roku dospijea iznos koji je na njima naznaen.

Elementi obveznice

Obveznica se sastoji od: plata i kamatnih kupona.

Plat obveznice sadri:

1) oznaku da je obveznica i vrstu obveznice;2) firmu, odnosno naziv i sjedite emitenta;3) firmu, odnosno ime kupca obveznice ili oznaku da obveznica glasi na donosioca;4) nominalnu vrijednost, ako se radi o garantovanoj obveznici;6) visinu kamatne stope;7) procenat uea u dobiti, ako je to uee predvieno;8) rokove i mjesto plaanja nominalne vrijednosti obveznice i kamate;9) mjesto i datum emisije;10) oznaku serije i kontrolni broj obveznice;

11) faksimil potpisa ovlaenog lica emitenta i peat emitenta obveznice;12) oznaku rokova plaanja nominalne vrijednosti obveznice i kamate, odnosno anuiteta(amortizacioni plan).

Kamatni kupon obveznice sadri:

1) oznaku serije i broj kupona;2) visinu kamate;3) datum dospijea i mjesto i nain plaanja kamate;4) faksimil potpisa ovlaenog lica emitenta i peat emitenta.


2/9

Prvi dio sadri osnovne podatke o obveznici kao to su oznaka da je ta hartija odvrijednosti obveznica i koja je vrsta obveznice, naziv i sjedite emitenta, naziv i sjeditekupca ili pak oznaku da glasi na donosioca, iznos na koji glasi obveznica (nominalnuvrijednost obveznice), visinu kamatne stope, datum i mjesto plaanja kamate i glavnice(nominalne vrijednosti), mjesto i datum izdavanja, ime garanta (ako je obveznicagarantovana, procenat uea u dobiti (ako je to uee predvieno), oznaku serije ikontrolni broj obveznice, faksimil potpisa ovlaenog lica i peat emitenta.

Kamatni kuponi sadre pak, osnovne podatke o samoj isplati kamate: oznakuserije i broj kupona, visinu kamate, datum dospijea, mjesto, datum i nain plaanjakamata kao i potpis ovlaenog lica i peat emitenta. Ovaj drugi dio obveznice jeznaajan zato to vlasnik odnosno imalac obveznice isti mora pokazati emitentu, zajednosa platom, kada doe vrijeme za naplatu kamate.U skladu sa postojeom regulativom, emitent moe da, umjesto tampanja obveznice,izda potvrdu koja bi sadrala iste elemente kao i plat obveznice s tim to ona onda mora

biti ovjerena od strane banke kod koje emitent ima otvoren depo raun.

Klasifikacija obveznica

Obveznice moemo podijeliti prema najrazliitijim kriterijumima (prema tipuemitenta, metodu otplate, nainu obezbeivanja otplate, roku dospijea itd).

U zemljama koje imaju razvijeno finansijsko trite postoji dominacijadugoronih u odnosu na kratkorone obveznice. U tim zemljama, definicija rokovadospijea za dugorone obveznice je od 10 do 30 godina, za srednjorone od 5 do 10godina. Na domaem tritu hartija od vrijednosti postoji dominacija kratkoronih

obveznica u odnosu na dugorone, to je karakteristika trita u razvoju, ali i velikogopreza investitora.

Postoje razliite vrste obveznice.

1. prema roku dospijea, dijele se na:kratkorone koje dospijevaju na naplatu u roku koji je krai od godinu danadugorone koje dospijevaju na naplatu u roku koji je dui od godinu dana.

2. prema nainu oznaavanja vlasnitva nad njima, dijele se na:

obveznice na ime koje na platu imaju navedeno ime kupca. Takve obveznice seprenose na novog vlasnika indosiranjem - pismenim izjavljivanjem vlasnika iste dasvoje pravo prenosi na drugo lice. Novi vlasnik, prilikom naplaivanja svojih prava poosnovu obveznice, obavezno mora prezentirati i sam indosament.obveznice na donosioca koje na platu imaju navedeno da glase na donosioca. One sena neko drugo lice prenose prostom predajom. Njihova bitna razlika u odnosu na

prethodnu vrstu obveznica je u tome to emitent nee izdati vlasniku novu obveznicu usluaju njenog gubitka.

3. prema nainu na koji se ostvaruje pravo na kamatu, dijele se na:


3/9

obveznice bez kupona kod kojih se kamata isplauje odjednom o roku dospijea ikoje kao takve nemaju kamatne kuponeobveznice sa kuponima kod kojih se kamata isplauje peridino i koje kao takveimaju kamatne kupone koji se moraju prezentirati prilikom njene naplate.

4. prema nainu obrauna kamate, dijele se na:obveznice sa fiksnom kamatom kod kojih je kamata u momentu kupovine poznata iona je fiksnaobveznice sa promjenljivom (varijabilnom) kamatom kod kojih je kamatna stopaobveznice promjenljiva i vezuje se za kamatnu stopu neke kratkorone hartije odvrijednosti (a to je najee ona koja ima najnii kreditni rizik)obveznice sa indeksiranom kamatom kod kojih se fiksna kamata, u momentuisplate koriguje indeksom rasta cijena na malo ili nekim drugim ugovorenim indeksom.

5. prema vremenu u kome se isplauje glavnica, dijele se na:jednokratne obveznice kod kojih se glavnica (nominalna vrijednost, vrijednost nakoju glase) isplauje odjednom o roku dospijeaanuitetne obveznice kod kojih se glavnica otplauje periodino.

6. prema nainu obezbeivanja otplate, dijele se na:hipotekarne obveznice kod kojih emitent zalae svoju imovinu kao garanciju da eobaveze po osnovu obveznica biti isplaene njihovim imaocima. Ukoliko emitent ne

bude sposoban da iste izmiri izvrie se prodaja te imovine i tako omoguiti naplatapotraivanja koja vlasnik ima prema izdavaocu obveznicegarantovane obveznice za iju isplatu o roku dospijea garantuje odreeno pravnolice kao to je na primjer komercijalna banka, to znai da vlasnik obveznice moe svoja

potraivanja iz obveznice da naplati od banke ukoliko emitent nema sredstava za isplatusvojih obaveza po osnovu obveznicanegarantovane obveznice kod kojih vlasnik svoja potraivanja po osnovu obveznicekoju posjeduje moe da naplati jedino od emitenta.

7. prema mogunosti otkupa prije roka dospijea, dijele se na:opozive koje u sebi sadre pravo emitenta da ih otkupi prije roka dospijea, pounaprijed utvrenoj cijeni koja je, po pravilu, vea od nominalne vrijednosti obvezniceneopozive koje u sebi ne sadre pravo emitenta da ih otkupi prije roka dospijea.

8. prema tome ko se javlja kao emitent obveznica, dijele se na:dravne obveznice koje emituje drava, odnosno ovlaeni dravni organ,municipalne obveznice (obveznice lokalnih organa vlasti) koje emituju gradovi,regioni, kole, univerziteti i sl.korporativne obveznice koje emituju preduzaa bilo da su to javna preduzea,transportna i industrijska preduzea, banke ili druge finansijske kompanije.

9. Razlikujemo jo neke vrste obveznica:


4/9

Zamjenljive (konvertibilne) obveznice koje se mogu zamijeniti za odreeni brojobinih akcija, prema unaprijed utvrenom raciuParticipativne obveznice koje svojim vlasnicima daju pravo, ne samo na kamatu ve,i na uee u raspodjeli neto dobiti preduzeaObveznice sa put klauzulom (put bonds) koje vlasniku daju pravo da ih prodaemitentu po unaprijed utvrenoj cijeni.

Nominalna, knjigovodstvena i trina vrijednost obveznica

Nominalna vrijednost obveznice jeste ona vrijednost koja je naznaena nasamoj obveznici i koja e se isplatiti o njenom roku dospijea. Npr. ako je emitovanaobveznica sa nominalnom vrijednou od 1.000,00 KM i sa rokom dospijea od 10godina to znai da e kupac istih, posle 10 godina, moi da naplati tih 1.000,00 KM odemitenta. Naravno, to ne znai da on i ranije nee moi da doe do gotovine koju je

uloio kada ih je kupovao. On ih, naime, moe prodati prije roka dospijea naorganizovanom tritu i ranije po trinoj cijeni.Knjigovodstvena vrijednost obveznice jednaka je njenoj nominalnoj

vrijednosti i po njoj se obveznica evidentira u knjigovodstvu preduzea emitenta.Trina vrijednost obveznice zavisi od kamatne stope koju ta obveznica donosi

kupcu, ostalih investicionih mogunosti kao i kupevog uvjerenja da e emitent biti umogunosti da isplauje obaveze koje preuzima emitovanjem obveznica (da isplaujekamate kao i glavnicu). Teoretski, trina vrijednost obveznica se dobija kao zbirsadanje vrijednosti kamata koje e se isplaivati kupcu do roka dospijea obveznice isadanje vrijednosti glavnice koja e se isplatiti po isteku perioda na koji je obveznica

emitovana. Iskazano u vidu formule:

gdje su:P trina vrijednost obvezniceI - kamata koja se isplauje godinje (vrijednost kamatnog kupona)

N nominalna vrijednost obveznicer preovlaujua trina kamatna stopa (trina stopa kapitalizacije)n broj godina do dospijea obveznice

Ukoliko se kamata plaa vie puta u toku puta u toku godine ova opta formula bi imalaslijedei oblik:

pri emu bismo sa m oznaili broj plaanja u toku godine.


5/9

Ukoliko je:1. ugovorena kamatna stopa jednaka preovlaujuoj tada je trina vrijednost

obveznica jednaka njihovoj nominalnoj2. ugovorena kamatna stopa manja od preovlaujue, tada je trina vrijednost

obveznice manja od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, naprimarnom tritu, se kae da predstavlja prodaju uz tzv. diskont

3. ugovorena kamatna stopa vea od preovlaujue tada je trina vrijednostobveznice vea od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na

primarnom tritu, se kae da predstavlja prodaju sa premijom.

Trina cijena obveznice se iskazuje u procentima od njene nominalnevrijednosti. Npr. ako se za obveznicu ija je nominalna vrijednost 1.000,00 KM njenatrina cijena oznai sa 120 to onda znai da ona iznosi 1.200,00 KM.

Vrste dugoronih obveznica

Na finansijskim tritima postoji iroka lepeza dunikih hartija od vrednosti. Uzavisnosti od emitenta mogu se podijeliti na: obveznice dravnog trezora, organa upravei korporacijske obveznice.

Obveznice dravnog trezora su najsigurnije hartije od vrednosti. Vlada svakedrave garantuje da e investitorima blagovremeno biti izmirivane obaveze. Stoga, ovehartije od vrijednosti nose mali prinos s obzirom na nizak rizik koji je sadran u njima.

Obveznice organa uprave emituju dravni, regionalni i lokalni organi radi

prikupljanja sredstava za finansiranje raznovrsnih projekata od javnog interesa. Ovaj tipobveznica je obino izuzet od poreza kako bi bio to privlaniji investitorima. Ukolikodio prihoda koji se dobije stavljanjem realizovanih projekata u funkciju slui za isplatuduga, ove obveznice se nazivaju prihodovne. Obveznice sa generalnom obavezom, pak,emituju upravni organi koji imaju ovlaenja za naplatu poreza i tako generiu prihod zaizmirenje duga.

Korporacijske obveznice obino plaaju vee kamate od prethodnih tipovaobveznica, ali i nose vei rizik. S druge strane, one su manje rizine od akcija jerukoliko korporacija bankrotira poverioci (vlasnici obveznica) se prije isplauju izlikvidacione mase od vlasnika (akcionara). Korporacijske obveznice mogu biti osigurane

kada korporacija kao sredstvo obezbjeenja koristi imovinu (opremu, nekretnine i sl.) ilikolateral (finansijsku aktivu) iz koje e se naplatiti poverioci ako ne ispuni ugovoreneobaveze. Neosigurane obveznice su garantovane ugledom emitenta i iako izgledajurizinije ponekad mogu imati i bolji rejting od osiguranih obveznica.

Obveznice preduzea

Da bi preduzee moglo poslovati, potreban mu je kapital. U tom smislu nijesvejedno izdaje li preduzee dionice il i obveznice. Ve smo spominjali da su vlasnicidionica (kako redovnih, tako i povlatenih) zapravo (su)vlasnici preduzea. Takoer

znamo da vlasnik obveznice nije sudionik u vlasnitvu ve da je on vjerovnikodnosno kreditor preduzea. Iz toga proizlazi da u odreenim okolnostima vlasnik


6/9

obveznice ima prednost pred dioniarom. Tako prije isplate dividendi moraju bitipodmirene obveze preduzea po kamatama na obveznice; u sluaju (ne daj Boe)bankrota preduzea, prvi se iz prodaje imovine preduzea namiruju vlasniciobveznica, dok su dioniari sa svojim potraivanjima tek na kraju tune likvidacijske

prie. Stoga (iz perspektive ulagaa) openito vrijedi da su obveznice u usporedbi sdionicama manje rizine.

Izdavanje obveznica moe i iz perspektive preduzea imati odreene prednostipred dionicama jer, primjerice, izdavanje dionica i li vlasnikih udjela moe oslabitiulogu i poziciju osnivaa preduzea pri donoenju stratekih odluka -obveznice nerazvodnjavaju vlasniku strukturu postojeih dioniara. U usporedbi s klasinimkreditom, obveznice uglavnom stavljaju kapital na raspolaganje po niim kamatnimstopama. Kada preduzea prodaju obveznice izravno investitorima, zapravo se

preskae uloga komercijalne banke kao posrednika izmeu onoga to struka zovenovano suficitarnim i novano deficitarnim jedinicama, pa je upravo stogafinanciranje esto i jeftinije. Osim toga, obveznica je uinkovitiji instrument odkredita zato to je preduzee poteeno zasebnih pregovora s vise kreditora (ako jenpr. rije o velikim iznosima) - obveznica jejedinstveni instrument kojim je mogue

posuditi velike iznose kapitala od stotina ili tisua investitora bez posebnihpregovara na relaciji preduzee - investitori.

Obveznice javnog sektora

Iako se pod pojmom obveznica javnog sektora najee razumijevaju dravneobveznice koje izdaje ministarstvo financija, u irem smislu treba im pribrojiti i

dugorone financijske instrumente lokalnih jedinica uprave i samouprave (tzv.municipalne obveznice) te obveznice razliitih dravnih agencija ili fondova.U veini zemalja sredinja je dravna vlast najvei pojedinani posuiva

sredstava i dunik s najveim kredibilitetom. Visoka razina zaduivanja dravenajee se objanjava nunou financiranja naglih i golemih izdataka (npr. rat,velike elementarne nepogode i sl.), stalnim rastom javnog sektora u mnogimnacionalnim gospodarstvima te neuravnoteenim dravnim prihodima i rashodimana godinjoj razini, ali i potrebom upravljanja gospodarskom aktivnou ili

jednostavno veom politikom prihvatljivosti zaduivanja u usporedbi soporezivanjem.

U zemljama s razvijenim financijskim tritem, trite obveznica je jedan odvanijih mehanizama na raspolaganju dravi u upravljanju gospodarstvom. Ako npr.vlada eli stimulirati gospodarsku aktivnost, otkupljuje svoje obveznice, to im

podie cijenu i smanjuje prinos. To utjee i na cijene i prinose korporativnihobveznica, te openito smanjuje razinu kamatnih stopa. Istodobno to znai idodatnu injekciju novca u financijski sustav, to rezultira porastom novane ponude.Ako pak drava eli zauzdati gospodarsku aktivnost, moe prodavati obveznice -

poveati kamatne stope i smanjiti ponudu novca.Dravni dug u odreenoj je mjeri slian je dugu preduzea. Meutim, za

razliku od preduzea, drava obino ne smanjuje svoj dug u apsolutnom iznosu, ve

preferira refinanciranje starih dugova novim zaduivanjem, oslanjajui se na rastnacionalnoga gospodarstva i odravanje duga u odnosu prema BDP-u (bruto


7/9

domaem proizvodu) u odreenim granicama. Iako se drava zaduuje i putemklasinih kredita, dugorona priroda dravnih dugova i visoki kredibilitet drave inezaduivanje izdavanjem obveznica esto i jednostavnijim i jeftinijim nainom.Zapravo, u veini je zemalja nastanak trita obveznica potaknula upravo drava.

Za investicijskog bankara, ali i za svakog drugog investitora, vrlo je vanainjenica da je trite dravnih vrijednosnica jedan od stupova cjelokupnogafinancijskog trita. Duniki instrumenti drave po pravilu su iznimno homogeni usvom obliku i raspoloivi u takvim koliinama da je trite izrazito likvidno - postojivelik obujam trgovine, koji investitoru omoguuju kupovine i prodaje velikih

pozicija bezprekomjernih transakcijskih trokova. Osim toga, budui da se dravasmatra dunikom s najmanjim rizikom, prirodno je da se sve ostale obveznice (uodreenoj valuti) usporeuju s odgovarajuim dravnim obveznicama. To vrijediza domae obveznice, ali i za strane obveznice i euroobveznice.

Promatramo li npr. obveznicu izdanu u njemakim markama (DEM), osnovicaza usporedbu (tzv. benchmark) jest njemaka dravna obveznica: u odnosu premanjemakoj dravnoj obveznici usporeuju se sva ostala izdanja DEM obveznicadomae obveznice njemakih kompanija u DEM, strana izdanja obveznica (izdanja

preduzea njemakih nerezidenata, izdanja obveznica drugih drava na njemakomtritu) te sve emisije euroobveznica u DEM. Sva se izdanja ocjenjuju usporedbomnjihova prinosa s odgovarajuim njemakim dravnim obveznicama. Razlika u

prinosu je tzv. spread, pa se govori o spreadu preko njemake dravne obveznice.Jednako je tako za bilo koju drugu valutu dravna obveznica benchmark za sveostale obveznice izdane u toj valuti.

Benchmark, oito, vrlo koristan pri odreivanju cijene i ope ocjene obveznice,kako na primarnome, tako i na sekundarnom tritu. Ako investitor, primjerice,razmilja o ulaganju u obveznicu preduzea te se odluuje izmeu mnogihizdavatelja, prinos je, naravno, bitan imbenik. Meutim, usporedbom tog prinosa s

prinosom na dravnu obveznicu investitor moe bolje procijeniti razliite kreditnerizike koji se kriju iza obveznica to ih namjerava kupiti; ako dravna obveznica

predstavlja kamatnu stopu osloboenu rizika, odbijemo li tu stopu od prinosa naobveznicu to je namjeravamo kupiti, u spreadu moemo prepoznati kompenzacijuza rizik koju nudi izdavatelj obveznice.

Rejting obveznica

Investitori koji kupuju obveznice nastoje da izaberu dunike hartije odvrijednosti od onih emitenata koji e im omoguiti blagovremeno isplaivanje kamate inaplatu glavnice po dospijeu. Meutim, investitor teko sam moe prikupiti potrebneinformacije da bi donio sud o kvalitetu emisije obveznica. Ovim poslom bave se rejtingagencije kao to su npr. na amerikom tritu Moodys Investor Services, Standard &Poors (S&P) i Fitchs.

Rejting agencije procjenjuju kvalitet emisija obveznica, pri tom, usredsreujuise vie na analizu finansijskog stanja emitenta nego na to koliko je emisija atraktivna natritu. Poznatije rejting agencije procjenjuju sve emisije vrijedne par miliona dolara i

vie, bez obzira da li to emitent zahtjeva ili ne. Ukoliko, pak, emitent zahtjeva procjenurejtinga svoje emisije, on mora platiti rejting agenciji odreenu nadoknadu na ime


8/9

izvrene analize. S druge strane, postojanje rejtinga pospjeuje emisiju obveznica i njenuprodaju na tritu. Stoga su emitenti spremni da plate za usluge agencija koje e imobezbijediti aktivno trite za njihove obveznice.

Meutim, rejting agencije ne procjenjuju sve vrste obveznica. Obveznicedravnog trezora (tresuries) ne podlijeu procjeni kvaliteta jer iza njih stoji drava ismatraju se najkvalitetnijim papirima poto drava posjeduje mnoge instrumente kojimamoe prikupiti novana sredstva za izmirenje svojih obaveza. Korporacijske obveznice(corporation bonds), najee, i obveznice organa uprave (municipal bonds) su predmetanalize od strane rejting agencija.

Korporacijske obveznice u sebi nose rizik neispunjenja ugovorene obaveze imogueg bankrotstva emitenta, te se rejting agencije koncentriu na analizu finansijskogstanja emitenta i klauzula u ugovoru na osnovu ega se donosi ocjena kvaliteta emisije.Analiza finansijskog stanja obuhvata izraunavanje finansijskih racia kompanije (racialikvidnosti, finansijskog leverida, racia profitabilnosti i dr.), ali i prikupljanje podatakakoji se odnose na veliinu kompanije, njenu vanost u industriji, konkurentnost natritu i sve drugo to bi moglo uticati na njen finansijski poloaj. Takoer, rejtingagencije analiziraju i odredbe ugovora o emisiji obveznica koje mogu uticati na kvalitetemisije.

Tako, ukoliko emitent obezbijeuje kolateral (nekretnine, druge hartije odvrijednosti i sl.) kojima se osigurava isplata obaveze ili pak formira otplatni fond(sinking fond) iz koga e se izmiriti dug ako kompanija ne moe ispuniti tu obavezu,rejting agencija odreuje vii kvalitet hartije od vrijednosti. Obveznice sa visokimrejtingom su sigurnije investicije, ali zato nose male kamatne stope (uslovljenost rizika i

prinosa - risk return trade off). Najkvalitetnije obveznice S&P rejting agencija oznaavase sa oznakom AAA dok se nii rejting oznaava manjim brojem slova A, a jo niislijedeim slovima abecede (slino oznaavaju rejting i druge agencije).

Kada se procjenjuju obveznice organa uprave pravi se razlika izmeuprihodovnih i obveznica sa generalnom obavezom. Analiza kvaliteta prihodovnihobveznica fokusira se na analizu profitabilnosti projekta zarad koga se i emitujuobveznice i iz ijeg prihoda e se dug otplaivati. Kada su u pitanju obveznice sageneralnom obavezom, rejting agencije analiziraju zaduenost, socioloke trendove nateritoriji organa uprave, finansijsku odgovornost i drugo.

Meutim, veinom obveznica organa uprave se trguje preko vanberzanskogtrita (OTC - over the counter market), blizu mjesta emitovanja ili pak cijelu emisijukroz direktan plasman otkupljuju lokalne banke, bogati pojedinci ili firme. Zato mnogeemisije obveznica organa uprave nemaju potrebu za utvrivanje rejtinga.Bez obzira na znaaj i uticaj rejting agencija, pokrenuta su mnoga istraivanja koja su

pokuala da utvrde da li rejting agencije utiu na promjenu cijene obveznice na tritu ilije u pitanju obrnut proces, da se prvo dese pomijeranja na tritu koja se tek tadaregistruju od strane agencije. U svakom sluaju, prilikom prikupljanja podataka zaocjenu emisija postoji kanjenje od par mjeseci te se investitori ne mogu u potpunostiosloniti na procjene rejting agencija.

Zakljuak


9/9

Najkrae reeno, obveznica je dugoroni duniki vrijednosni papir. To jeduniki financijski instrument jer kupac obveznice (na primarnom tritu) posuuje iznosna koji obveznica glasi njezinu izdavatelju (emitentu obveznice). Izdavatelj obveznice"obeava" tijekom utvrenoga vremenskog razdoblja imatelju obveznice (vlasniku)godinje plaati utvreni iznos kamata, te o dospijeu obveznice i iznos na koji obveznica

glasi. U biti, rije je o klasinom kreditnom odnosu izmeu izdavatelja i kupca obveznice.Meutim, za razliku od klasinog kredita, duniki financijski instrument moe biti kupljenil i prodan na sekundarnom tritu.

Zapravo, obveznica je upravo kredit kojim se namjerava trgovati. Iznoskredita odnosno obveze izdavatelja jest tzv. nominala obveznice. To je iznos koji seizdavatelj obvezao platiti o dospijeu obveznice, odnosno iznos na koji obveznica glasi.Kao to se na svaki drugi kreditni aranman plaa kamata, tako se i obveznice izdaju uzodreenu kuponsku kamatu (nominalnu kamatnu stopu) koja je uglavnom odreenaopim trinim uvjetima u vrijeme primarne emisije. Jednom utvrena, kuponska kamatavrijedi za cijeli ivotni vijek obveznice. Spomenimo ipak da postoje i obveznice ija sekamatna stopa tijekom njezina trajanja mijenja (obveznice s promjenjivom kamatnom

stopom), pa ak i obveznice koje ne nose "klasine" kamate (tzv. obveznice bez kupona) vese izdaju ispod nominale za iznos kamata.

Vrijeme otplate glavnice naziva se dospijeem obveznice. Otplata obveznice moebiti jednokratna, tj. cjelokupna se glavnica (iznos na koji obveznica glasi) moe isplatiti odospijeu obveznice, dok je isplata kamata periodina. Suprotno tome, pri serijskim(anuitetnim) otplatama kamate i glavnica isplauju se odreenom dinamikom.

Obveznice su pogodan oblik ulaganja za investitore s visokim stupnjem averzije premariziku te za smanjenje ukupnog rizika pri strukturiranju portfelja. Naime, obveznice, za razlikuod dionica, nose svojim vlasnicima fiksne prinose - kamate. Takoer, u hijerarhiji raspodjele

poslovnog rezultata poduzea i njegove likvidacijske mase imaju nadreeni poloaj u odnosu navlasnike dionica, odnosno poduzea imaju legalnu obvezu isplate trabina iz obveznica prije

bilo kakvih isplata vlasnicima tvrtke koja ih je emitirala.U sluaju dravnih obveznica, rije je o vrijednosnim papirima vrlo visoke sigurnosti s obziromna to da za isplatu potraivanja po tim obveznicama jami drava.

Documents

Pojam i Vrste Obveznica