Politički sustav Kine

Opća obilježja Površina: 9. 596.960 km2 Stanovništvo: 1.330.044.605 Geografska i administrativna podjela: 23 provincije,

5 autonomnih regija, i 4 grada Provincije: Anhui, Fujian, Gansu, Guangdong,

Guizhou, Hainan, Hebei, Heilongjiang, Henan, Hubei, Hunan, Jiangsu, Jiangxi, Jilin, Liaoning, Qinghai, Shaanxi, Shandong, Shanxi, Sichuan, Yunnan, Zhejiang, + Taivan

Autonomne regije: Guangxi, Nei Mongol, Ningxia, Xinjiang Uygur, Xizang (Tibet)

Gradovi: Beijing, Chongqing, Shanghai, Tianjin

Politički sustav Kine Kineski politički sustav po mnogočemu je

specifičan, kako zbog svog “jednostranačja” tako i zbog unutarnje organizacije.

Formalno je Kina višestranačka država, u stvarnosti to je vrlo jednostranačka unitarna višenacionalna država koja se vodi načelom demokratskog centrizma, odnosno potpune podređenosti lokalnih stranačkih organa i institucija središnjim.

Politički sustav Kine

Kina je socijalistička država s narodnom demokratskom diktaturom, koju vodi radnička klasa na principu saveza između radnika i seljaka.

Osnovni državni zakon je ustav koji utvrđuje socijalni sistem i osnovne principe državnog uređenja i aktivnosti državnih organa te osnovna prava i obveze građana

Kratki povijesni pregled Prvi spomeni od prije 3500 godina Vrlo nestabilna “politička” slika i struktura Agrarna zemlja Mijenjanje raznih dinastija i vladara Mongoli (XIII. stoljeće) Japanci (XIX. i XX. stoljeće) Europljani (Englezi, Španjolci, Portugalci, XIX. .

XX. stoljeće)

Kratki povijesni pregled 1912. nastaje Kuomitang 1921., Komunistička partija Kine Službeno savezništvo, manje službeno

(otvoreno i tajno) sukobi 1. listopada 1949. proglašena je Kineska

Narodna Republika (Zhonghua Renmin Gongheguo) u Beijingu / Pekingu, inspirirana na sovjetskom modelu

Kratki povijesni pregled Mao Tse-tung 1958. prekida sa sovjetskim modelom “Veliki iskorak naprijed” s ciljem brzog

podizanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje (agrarna reforma)

Velika katastrofa, glad se pojavila i u plodnim dijelovima zemlje

1966. Velika proleterska kulturna revolucija (Mao vs. Liu Shaogi i Deng Xiaoping)

Kratki povijesni pregled 1977., Deng Xiaoping Naglasak na

Ekonomskim reformama i razvoju Povećanje poticaja ruralnim područjima Podupiranje eksperimenata u proizvodnji Smanjivanje planiranja iz središnjice /Centrale Privlačenje izravnih stranih ulaganja

Slobodniji i kritičniji pristup umjetnika, pisaca, novinara…ali….

Kratki povijesni pregled

Reforme su donijele poboljšanje životnog standarda, naročito za radnike u gradovima i farmere.

Međutim, političko neslaganje, kao i socijalni problemi, inflacija, urbane migracije izlaze na vidjelo.

Kratki povijesni pregled Prosvjedi na Tiananmenu, 1989.

Sveučilišni studenti i drugi građani izlaze na Tiananmen trg, kako bi “tugovali” za Predsjednikom i prosvjedovali protiv sporih reformi

Njihov prosvjed, usprkos vladinoj zabrani, pozivao je na prekid korupcije i za obranu sloboda zagarantiranih Ustavom

Prosvjedi su se proširili i na neke manje gradove (Shangai, Chenglou, Guangzhou)

20. svibnja 1989. proglašeno je ratno stanje S 3. na 4. lipnja vojska je dovedena na Trg kako bi

potjerala prosvjednike Nema službenih podataka o nastradalima, ali se

pretpostavlja da ih je bilo nekoliko stotina

Kina danas

Cilj i prioriteti kineske vlade: Reforma industrije Stvaranje mreže socijalne sigurnosti

To će se postići: Privatizacijom neprofitnih državnih poduzeća Razvojem mirovinskog sustava za radnike Smanjenjem državne birokracije (već

djelomično učinjeno)

Politički sustav Kine 1949. godine proglašena je Kineska Narodna

Republika, a ustav je donesen 1954. godine, po uzoru na ustav Sovjetskog saveza

Kina je proglašena narodnom demokracijom. Godine 1975. donesen je drugi ustav kojim se

Kina proglašava socijalističkom državom diktature proletarijata.

1978. godine donesen je i treći ustav kojim se proširuju ovlasti vlade, odnosno državnog vijeća.

1982. godine aktualni četvrti Ustav

Politički sustav Kine

Karakteristika kineskog političkog sustava jest potpuna prevlast vladajuće stranke, iako postoje i druge stranke.

Sljedeća je karakteristika da zakonodavnu i izvršnu funkciju u praksi provodi stranka, a političke institucije države potvrđuju odluke donesene na stranačkim zasjedanjima.

Državna stranka i stranačka država

Komunistička stranka Kine

Preko 70 milijuna članova Autoritarna u strukturi i ideologiji “Vladari” moraju izgrađivati konsenzus za

nove politike među članovima stranke, lokalnim i regionalnim liderima, utjecajnim ne-stranačkim osobama i stanovništvom.

Komunistička stranka Kine U važnim institucijama (vladinim, ekonomskim,

kulturnim) stranačka vijeća bdiju da se slijedi i provodi stranačka i državna politika te da se ne stvore paralelne autonomne organizacije i strukture od ne stranačkih osoba

Stranačka je kontrola najveća u vladinim uredima te u urbanim ekonomskim, industrijskim i kulturnim središtima

Komunistička stranka Kine Stranački kongres: najviše stranačko tijelo Susret barem jednom u 5 godina Organi vlasti u KS

Politbiro Stalni komitet (9 članova) Politbiro (25 članova, uključujući i one iz Stalnog

komiteta) Tajništvo, glavni administrativni mehanizam, na

čijem je čelu Glavni tajnik Središnje vojno povjerenstvo Disciplinsko-inspekcijsko povjerenstvo

Vlast Glavne organe vlasti u Kini čine:

Nacionalni narodni kongres (NNK) Predsjednik (šef države) Državno vijeće

Članovi Državnog vijeća su premijer (Wen Jiabao), promjenljiv broj zamjenika premijera, pet državnih savjetnika, 25 ministara, guverner središnje banke i zapovjednik.

Političke stranke

Osam stranaka sudjeluju u političkom sustavu pod vodstvom dominantne stranke

Sve one djeluju prema naputcima i linijama vodiljama Komunističke stranke

Dominacija Komunističke stranke objašnjava se “nezaobilaznom ulogom i važnošću KS za politički sustav u Kini”

Političke stranke1. Revolucionarni komitet Kuomitanga: lijevi članovi

Kuomitanga koji nisu prebjegli u Taiwan. 53,000 članova. Ima 30% mjesta u Narodnoj političkoj konferenciji

2. Kineska demokratska liga: liga prodemokratskih stranaka, 144.000 članova, intelektualci

3. Kineska demokratska nacionalna asocijacija: poduzetnici iz manufakture, financijske i trgovačke industrije, državnog i privatnog sektora

4. Kineska asocijacija za promociju demokracije: intelektualci, uglavnom iz obrazovnog, tehnološkog i izdavačkog sektora, 117.500 članova

5. Kineska seljačka i radnička demokratska stranka: nekih 65.000 članova uglavnom iz područja javnog zdravstva, kulture, obrazovanja, znanosti i tehnologije

6. Kineska Zhi Gong stranka: stranka kineskih povratnika, rođaka kineskih iseljenika i značajnih osoba i znanstvenika

7. Društvo 3. rujan: nekih 68.000 članova, intelektualaca visokog i srednjeg ranga iz područja znanosti, tehnologije, obrazovanja, kulture i medicine

8. Tajvanska demokratska liga: 1.600 članova značajnih osoba podrijetlom iz Tajvana, a koji sad žive u kopnenoj Kini

Nacionalni narodni kongres Jednodomno zakonodavno tijelo čiji se zastupnici

biraju posredno od strane kongresa na mandat od pet godina

Sastaje se jednom godišnje na ca. 2 tjedna Prihvaća glavne odrednice, zakone, budžet i glavne

promjene osoblja To je najviši organ državne vlasti, a brojke

zastupnika kreću se preko 3000 Ovlasti:

donosi Ustav, zakone i pravne akte, imenuje predsjednika i članove Državnog

vijeća/Vlade bira Stalni komitet donosi plan privrednog razvoja i državni proračun

Nacionalni narodni kongres

Inicijative NNK prezentira Državno vijeće Nakon što ih je usuglasilo sa Središnjim

povjerenstvom (centralni komitet) KS

Iako se uglavnom sve prihvaća, razna povjerenstva u sklopu NNP raspravljaju te su promjene moguće kako bi se zadovoljili različiti interesi.

Predsjednik države

Ta je funkcija uvedena tek Ustavom iz 1982. godine

Šef države na mandat od 5. godina, može biti još jednom biran

Kineski državljanin, min. 45. godina Predsjednika i potpredsjednika bira Nacionalni

Narodni Kongres i njemu su izravno odgovorni Predsjednik je i Glavni tajnik KS

Predsjednik države

NNK može “smijeniti” predsjednika Vrhovni zapovjednik oružanih snaga te

predstavlja državu u inozemstvu Imenuje premijera, zamjenike, članove

Državnoga vijeća, sve veleposlanike, ministre, sve predsjednike zakonodavnih tijela, blagajnike i tajnike.

Može izdati Posebne predsjedničke dekrete, proglašava izvanredno stanje i rat

Pomaže mu potpredsjednik

Državno vijeće Vlada koja u svojoj nadležnosti ima izvršnu vlast Ovlasti:

osigurava rad ministarstava i drugih podređenih tijela i organa, osobito lokalne vlasti,

priprema nacionalni plan i proračun, nadgleda funkcioniranje državne i javne

sigurnosti, imenuje državne službenike, predlaže zakone i odluke

Za svoj rad odgovara Nacionalnom Narodnom Kongresu i Stalnom komitetu

Vrhovni sud

Suce imenuje Nacionalni narodni kongres• Najviša sudska instanca s visokim stupnjem

ovlasti, u oblastima kasacijskog i drugih sudova nižeg stupnja

• Vrhovno narodno tužiteljstvo: najviša agencija za tužiteljstvo

• Ni sudska vlast nije samostalna i neovisna od stranačke kontrole

Lokalna vlada Guvernere kineskih provincija i autonomnih

regija, te gradonačelnike glavnih gradova imenuje središnja vlada u Pekingu, nakon što NNK da svoj pristanak

50 ruralnih prefektura, 283 grada-prefekture, 374 okružna grada, 852 distrikata, 1636 okruga, 662 grada, 808 urbanih distrikata, 43258 gradskih regija

Neke niže jedinice uprave imaju od naroda izabrane vođe

Hong Kong i Macao, kao posebne administrativne regije, imaju poseban status

Hong Kong

1. srpnja 1997. Hong Kong se vraća pod Kinu, nakon 150 godina britanskog dominija

50. godina tranzicijski period Posebna administrativna regija “Jedna zemlja, dva sustava” Vanjski poslovi i nacionalna sigurnost pod

Kinom, a politika, ekonomija i sudstvo ostaje na Hong Kongu

Sudstvo se temelji na britanskom zakonu

Macao

20. prosinca 1999., od Portugala Kini Posebna administrativna regija 50. godina tranzicijski period “Jedna zemlja, dva sustava” Vanjski poslovi i nacionalna sigurnost pod

Kinom, a politika, ekonomija i sudstvo ostaje na Macauu

Baze portugalskog sudstva