Politike Identiteta-pitanja Za Ispit (1)

8/9/2019 Politike Identiteta-pitanja Za Ispit (1)

1/31

POLITIKE IDENTITETA

Furio Cerutti , Identitet i politika:

1. Grupni identitet,Grupni identitet počiva na svim onim elementima individualnih identiteta koji se odnose

na definiiju same !rupe" koji su #ajednički ve$em %roju pojedinaa" pod uvjetom da oni

se!enti individualno! identiteta koji nisu #ajednički entitetu ne onemo!u$uju čvr&$i idem

sentire kod članova !rupe'On počiva u skupini elemenata koje prepo#najemo kao #ajedničke svima nama i dostatne

da %ismo se dr(ali #ajedno" da %ismo osjetili ono )mi*' To vrijedi #a posve ra#ličite

entitete+ to mo!u %iti članovi jedne sportske navijačke !rupe" jedne političke stranke ili

!ra,ani -ajednie koju danas na#ivamo E." a čiji am%lem krasi psao&e njenih članova'Grupni identitet je #apravo refleksivni identitet+ jedan element je element !rupno!

identiteta jer se shvata kao takav" odnosno on se odra(ava u svijesti njenih članova'Postoje I !rupni identiteti u kojima se i#!radnja osje$aja odvija prete(no I prvenstveno

poka#ivanjem I dovo,enjem do krajnosti ra#lika kod dru!ih' Pojačavanjem kompetitivnih

elemenata" pretvaranjem neva(nih stvari u #nakove vlastite superiornosti" a katkad se čak

pora#" pokoravanje ili nestanak dru!ih smatraju uvjetom #a ispunjavanje vlastito!

identiteta'/' Ideja identiteta,

Ideja identiteta ra#vija se oko 0 osnovne linije+ sfera" ra#ina I dimen#ija identiteta' Od

sfera" postoje filo#ofska I dru&tvenopsiholo&ka' . moralnoj filo#ofiji ideja identiteta se s jedne strane poklapa ili %rka s idejom sum%jekta" imati ili i#!raditi vlastiti 1moralni2

identitet #nači odrediti &to nam 3 koja pravila" u kantovskom smisli" ili koji odnos strasti

I o%ave#a u etii autentičnosti 3 predstavljaju sredi&nje tačke moralno! (ivota a ne puke

o%jekte determinističkih koplu#ija' 4 dru!e strane " oso%ito u analitičkoj tradiiji"

ponajprije u onoj utilitarističkoj" pojam identiteta podudara se s pojmom oso%e" a o%a

te(e o#načavanju %i$a kojemu se mo!u pripisati moralno va(ne radnje'

po#natiji je dru&tvenopsiholo&ki identitet #au#ima pose%no mjesto u soiolo!iji I

psiholo!iji" jer je kate!orija koja o%ja&njava i#!radnju" kri#u I ra#voj5u5kontinuitetu

jedinstva 6a u interakiji s povje&$u I u od!ovoru na inače smanjena očekivanja od ulo!e'

Dru&tvenopsiholo&ki identitet o%jadinjuje ra#ličite parijalne identitete+ onaj %iolo&ki I

seksualni" klasni I statusni" onaj koji proi#ila#i i# ulo!e koje %iramo ili koje nas #apadnu I

onaj koji se poklapa sa pripadno&$u !rupi' O%lik u kojem se ti dijelovi identiteta stapaju

7


2/31

je auto%io!rafski+ prepo#najem sama se%e kao se%e kada odre,ujem ono &to sam %io u

(ivotu ili ono &to jo& uvijek (elim %iti prema naraiji koja ima prepo#natljiv i prihvatljiv

smisao' Kada je ne mo(emo sklopiti sve te dijelove ili kada ih dru!i ne prepo#naju u

njhovom jedinstvu onda imamo kri#u identiteta' Dru!i element jeste projektivnost" koja

pro#ila#i i# veremsnke dimen#ije samo! identiteta" #%o! činjenie da redifiniraju$i ono

&to samo %ili i ono &to jesmo" podra#umjevamo ono &to (elimo %iti sutra' Identitet nije

nikad čista foto!rafija ne!o njena projekija na ekranu %udu$nosti" koji !a te&ko mo(e

prika#ati jednako! se%i samom' O%rnuto" u osnovi je patolo&ki identitet5projekt koji se ne

#na i ne (eli mijenjati u toku ra#voja koji je uvijek isti' To vrijedi #a politički jednako kao

i #a onaj psiholo&kodru&tveni identitet jedne oso%e'

Dru!i ra#voj identiteta" onaj koji se odvija po ra#inama ra#likuje tri nivoa+ deskriptivni"

interpretativni i normativni' Kao promatrači mo(emo opisati nečiji dru!i identitet" ali ne isvoj vlastiti' Kada je riječ o ličnom identitetu mi smo uvijk nje!ov interpret' Identitet

poprima normtivni o%lik u slučaju morala' Kako se on name$e u konkurentnoj dime#iji

svo! auto%io!rafsko! identiteta svako! od nas nije ne&to &to se mo(e smisleno

tipolo!i#irat'

Tre$a linija se tiče dimen#ije identiteta" tj' aktera na koje se on odnosi' -%o! od%ijanja da

se !rupni identitet hiposta#ira u kolektivni" ne postoji !rupni identitet koji nije i#ra#

identiteta pojedinaa koji !a čine' 4vaki !rupni identitet je dakle uvijek i individualni

identitet'3. Identitet i legitimnost

Pod le!itimno&$u ne spade konsen#us" ni 1#%o! pravno! o!raničenja filo#ofske teme2

le!alnost" ne!o sredstvo koje se sastoji od mo!u$nosti da se poslu(i jednim pravnim

temeljem vlasti" i#van nje!ove faktičnosti' Postoji ra#lika i#me,u i#vora I supstativnih

uvijeta le!itimnosti' I#vori o#načavaju slike ili konačna uvijerenja na kojima se %a#ira

vjera u le!itimnost jedno! političko! ure,enja' To su i#vori I ar!umentaijsko! ili

emotivno! opravdnja poslu&nosti I njene motivaije' Pod supstativnim uvijetima

podra#umijevaju se 8 uvjeta koja jedno političko ure,enje mora #adovoljiti ako (eli

uspije&no ostvariti svoju le!itimnost" pokre$u$i proese opravdanja I motiviranja koje $e

rpiti i# jedno! ili vi&e njenih i#vora' Ta 8 uvjeta su+ politička si!urnost" %la!ostanje

1podjela na &to ravnopravniji način2" le!alnost 1uskla,enost političko! re(ima sa

po#itivnim #akonima2' 9etvrti uvjet nije ne&to &to instituije mo!u proi#vesti kao

/


3/31

političko do%ro kao prva 0 uvjeta' Poduvijet identiteta s jedne strane prethodi političkim

instituijama" a s dru!e strane od njih %je definiran I reproduiran' Osim prijela#nih

sitaija nijedno instituionalno ure,enje ne mo(e #ahtijevati le!itimnost ako ne mo(e

računati na identitet političko! tijela na koje se odnosi'

4. Politički identitet,. političku sferu ula#i se čim se novi I stari akteri" svaki sa svojim dru&tvenim

identitetom" počnu %oriti us:ue ad effusionem san!uinis 1konstantno do proljevanja krvi2

ili do!ovarati oko posti#anja novih modela raspodjele mo$i koji te(e odre,enoj

sta%ilnosti I kada krenu putem instituionali#aije" !dje redifiniija modela I njihova

sta%ili#aija podra#umjeva ne samo da se kolač dijeli na vi&e dijelova ne!o I da se mora

odrediti koji smisao tre%a dati tako redefiniranom #ajedničkom (ivotu I kojim !a

pravilima tre%a podvr!nuti' Politika se ponajprije sastoji do%rim dijelom od definisanja

novih !rupnih identiteta" čime se le!itimiraju njihove te(nje motiviraju na %or%u I ujedno

od kandidiranja #a vode$u ulo!u novo! aktera' Politički identitet počiva u napetom I

nesta%ilnom odnosu koji prola#i i#me,u normativno! identiteta I dru&tvenopsiholo&ko!'

6avni;instituionalni identitet je onaj koji nas odre,uje kao slo%odne I ravnopravne oso%e"

sposo%ne (ivjeti u do%ro ure,enom dru&tvu prema demokratskim pravilima'Politički identitet ne svodi se na dru&tvenopsiholo&ki' Djeluju$i u psiholo&kom identitetu

mi osje$amo ne samo ono &to jesmo ili ono &t (elimo %iti' -ajedno osje$amo ono &to

moramo činiti 1po&tovati #akone" ispunjavati pore#ne o%ve#e" %iti solidarni s dru!im

!ra,anima" pa#iti da promi&ljeno !lasamo I odvojimo vremena #a politički (ivot2'

.dru(uju$i se politički mi prihvatamo I opravdavamo odre,eno redution ad unum

1smanjenje2 na&ih ra#ličitih" (ivopisnih I konfliktnih dru&tvenih identiteta" na redution na

)!ra,anina* definirano! ustavom u nje!ovoj punini ne!ativni slo%oda I od!ovora na

pitanje )ko I kako vlada*<5. Problemi politike identiteta,

Prepo#naju se 0 politička slučaja;proesa koji nas i#ravno vode temi identiteta'Prvi proes je jelina vidljivije i ekspliitnije posve$ena identitetu' O%novljena politička

ulo!a naionalno! identiteta upada u oči" jer se javlja ne samo u o%liku dotad nepo#natih

ili #a%oravljenih #astava ne!io i #ajedničkih !ro%nia" du!ih kolona i#%je!lia i

a!resivnih lia novih vo,a' Političko5instituionalne fenomene raspadanja federaija i

konfederaija" pratili su pro!on stanovni&tva koji ima dru!ačiji identitet od vladaju$e!'Dru!i proes koji #ahtjeva" omo!u$uje ključna o%ja&njenja političko! identiteta je onaj

0


4/31

koji se dosta op$enito na#iva kri#om demokratije' Demokratskom političkom identitetu

ne prijeti danas podjela stanovni&tva na dvije naije" privile!ovane i narod' Prije !a

optere$uju o%e$anja o ure,enoj samo vladi i %la!ostanju" koja demokratija ne mo(e

odr(at' Ne čini nam se da $e u tome uspjeti" %ilo #ato &to osje$amo da nama vi&e vladaju

dru!i ne!o mi sami ili #ato &to %la!ostanje nije toliko op$e ili &to %e# o%#ita na o%oje

osje$amo da ne mo(emo učiniti od nas samih ono &to (elimo' Demokratski (ivot ne mo(e

dovoljno nadoknaditi !u%itak osje$aja na&e! postojanja u svijesti &to !a i#a#ivju

moderni#aija" sekulari#aija i depersonali#aija'Tre$i proes je pojava" na!ovje&taj nje!ovih nadnaionalnih ili !eneričkih o%lika 1koji se

odnose na ljudski spol2' =iječ je o na!ovje&taju prije ne!o o konkretnom empirijskom

fenomenu" a u svakom slučaju riječ je o političkom identitetu' Političkom ovdje #nači da

se radi o identitetu koji je sposo%an poduprijeti i opravdati nadnaionalne" re!ionalne ilisvjetske instituije'

. !emokratski identitet u kri"i i # politi$s o% identit& ',Li%eralna demokratija u svojoj )političkoj formi* ne #ahtjeva" ne pripisuje dru!i identitet

osim ono!a !ra,anina prema ustavu" neovisno o spolu" vjeroispovjesti I sl' >udii da se

takav univer#alistički identitet načela mora dovesti u ve#u s ra#ličitim pa čak I

promjenjivim identitetima koji i# nje!a proi#ila#e re#ultet je du!otrajno! proesa

rasprava I pre!ovaranja" koji se podu#ima s iljem da se posti!ne %arem malo pri#nanje

vlastite ver#ije !ra,anstva I da se tumačenje ustava neprestano prila!o,ava promjenama

situaija I aktera'presude ustavno! suda I same ustavne promjene su vidljivi aspet

trajno! proesa reinterpretaije" adaptaije I pre!ovaranja o identitetu !ra,an I samo!

političko! tijela' -a uspije&no odvijanje to! proesa prepreke su ? momenta+ -amr&en proess stvaranja političko! identiteta u demokratiji posredovan je sa /

faktora+ naionalnom I klasnom pripadno&$u' O%a su sna(na dru&tvenopsiholo&ka

identiteta' =aspadanjem I sla%ljenjem tih čvrstih identiteta" ne uklapljanje u sliku koju

!ra,ani #apadne demokratije imaju o se%i odu#elo je političkom identitetu /

tradiionalistička oslona' 4a sve vi&e )neodr(ivih o%e$anja* sla%i samopo&tovanje demokratsko! !ra,anina" I

!u%i motivaiju #a identifikaijom' . soijalnim dr(avama sa klijentelističkom intervenijom u raspodjeli re#ultata

soijalne pomo$i" sna(an identitet !ra,ana mo(e %iti #amijenjen sla%im I

heteronomnim identitetom klijenata koji ovise o pomo$i lokalnih političkih mo$nika'

8


5/31

Iako je utjeaj mas medija sve jači" nijedan od modela identifikaje koji ona &iri nije

prikladan #a stvaranje kritičnih I od!ovornih !ra,an I !ra,anki' . posljednjem moemntu kri#e demokratsko! identiteta uvi,a se novi aspet I njihovo

stapanje' Ovo se odnosi na suprotnost identiteta pod!rupe 1#ajednie2 I op$e!

političko! identiteta 1identitet !ra,anina2' =iječ je o tipično fenomenu multietničkih

dru&tava" u kojima se meltin! pots proes stapanje ne dvija tako do%ro' Taj pro%lem

se u političkom planu o!leda kao pro%lem manjina'

4vijest o vlastitoj e!#isteniji kao o%espravljene ili nepri#nate !rupe" ra#voj od!ovaraju$e

dotrine I or!ani#aije" pritisak političkim sredstvima da se !rupi pri#naju prava na#iva se

politis of identit@' Pro%lem politis of identit@ je dvostruk" jer je dvostruka I nejasno$a

koja se u njemu skriva' Kao prvo tre%a ra#rije&iti jedan čvor od #ahtjeva protiv svo!

neprepo#navanja" #a vlastitim komunitarističkim identitetom I #ahtjeva koji se postavljaju

u ime načela koja su nadahnula samo političko tijelo kojemu svi pripadaju' 4 dru!e strane

postoji #ahtjeva #a posve autoentričnim identitetom" koji se koristi samo kao instrument

#a tra(enje povlastia koje proi#ila#e i# tih načela" ali koji je u osnovi indiferentan na ta

načela' Tu dola#i do polari#aije prava I du(nosti !ra,ana" prema dr(avi se imaju samo

prava koja samo čekaju da %udu #atra(ena" dok se du(nosti pri#naju samo prema vlastitoj

ajednii' . tom resplatanju dvaju identiteta i#a&la je du!a povijesna fa#a protiv la(ne ili

pretjerane univer#alnosti dr(avno! političko! identiteta'(. Parabola na$ionalnog identiteta,

Prije i#!radnje naionalne dr(avepostojale su emoionalne ve#e koje su spajače spajale

ne sve članove etničke #ajednie ne!o samo one njihovih kulturnih elita' Ali sav taj

emoionalni I motivaijski material do%io je politički o%lik I va(nost u kontekstu

o%ilje(enom sistemom )ravnote(e mo$i* u Europi 7' I 7B' stolje$a' Taj sistem tada je

predstavljao realan od!ovor na Co%%esovu anarhiju koja je vladala tokom dva prethodna

stolje$a me,u novim levijatanima' To su ra#lo#i #%o! kojih su se dr(ave I identiteti

!radili kao suprotni jedni dru!ome' Identitetu nastalom u tom kontekstu naionali#am je

tre%ao samo dodati" mo%ili#aiju masa+ ulo!a koju su u stvaranju naionalne svijesti

odi!rale dru&tvenopsiholo&ke potre%e i#a#vane kapitalističkom automi#aijom pojedina

je tak sekundarna' I# to! proi#ila#i va(na interakija i#me,u me,unarodno! sistema I

ra#vojno! puta političkih identiteta'). # *anse # nadna$ionalnog identiteta,

?


6/31

On je i#nad postoje$ih naionalnih identiteta' . svojoj svjetskoj dimen#iji on se

potenijalno odnosi na ukupni ljudski rod I %udu$e !eneraije koje sun a neki način

partneri 1ne samo primaoi2 na&e! djelovanja' Ovdje se misli na ko#mopolitiski identitet"

identitet !ra,ana svijeta koji se temelji na pravu I samovladi' O nadnaionalnom

identitetu mi(e se !ovorit I s o%#itom na &iri politički entitet od naije" proistekao i#

stapanja vi&e naija" ali ono! re!ionalno! ne planetarno!' Nadnaionalni identitet se

mo(e ra#matrati na kon#istentatn način samo kao interakija četri elementa+

me+uoisnost 1u#ajamna #avisnost me,u akterima unutar mre(e me,uso%nih odnosa I

ve#a' e,u#avisnost sama po se%i ne proi#vodi nadnaionalni identitet" a jo& manje

nadnaionalne instituije" ali mo(e aktivirati o%ram%ene mehani#me naionalističko!

tipa2" normatini unier"ali"am 1ovdje se ističe+ prvi aspekt se sastoji u tome da se

o#%iljno shvate ljudska prava kao sama pretpostavka demokratije I aspekt moralno!individuali#ma a to #nači da je krajnji korisnik ljudskih prava pojedina a ne klasa ili

naija2" globalna opasnost 1tu spadaju !lo%alne opasnosti I peo%lemi koji se ne tiču samo

nas I %udu$ih nara&taja ve$ su to pro%lem koji se mo!u rije&iti samo #ajedničkim

naporima' Ovaj element je va(an jer mo(e stopiti dru!e elemente u čvrstu strukturu I

prisiliti aktere da #ajedno djeluju2 I institu$ionali"a$ija -sjetskog poretka1svakom

političkom identitetu prijeti neutemeljenost ako mu ne od!ovara neka insituionali#aija

političko! tijela' Tako I nadnaionalni identitet upu$uje na nadnaionalne instituije2'Kako %i nadnaionalni identitet do%io prepo#natljive rte potr%no je prvo odrediti &ta u

njemu ne postoji u odnosu na naionalni identitet+ on nema je#ičnu #ajedniu i

homo!enost svakodnevno! (ivota'Ima li nadnaionalni identitet &anse da u,e u svijest !ra,ana< -a tu mo!u$u preo%ra#%u

nas ponajprije upu$uju dva strukturna uvijeta+ 7' -%o! svo! postkonvenionalno!

karaktera I #a ra#liku od naionalno! identiteta" onaj nadnaionalni ne #ahtjeva mitove

koji $e !a &iriti I potiati" ne #ahtjeva sim%ole jer su oni univer#alni" to su slike i#

Citroshime I Na!asakija" 9erno%il I sl' I dru!i uvijet 1/'2 postane li svjetski utjeajan n

način na koji od!ovara nje!ovom normativnom sadr(aju" nadnaionalni identitet ne$e

mo$i i#%je$i potiaje I kontrolu koju mu samo svjetsko javno mnijenje mo(e dati' On ne

mo(e u$i u svijest svako! !ra,anina'/. 0ekoliko napomena o eropskom identitetu.

Pod pojmom europski identitet ra#umije se identitet političko! tijela #vano! E.'


7/31

Europski identitet I nje!ov odnos sa ko#mopolitskim uvjetovani su dvjema opasnostima"

koji se odnose na vrijeme I načine proesa instituionali#aije 1a to su elementi svako!

nadnaionalno! identiteta2' Prva se opasnost pojavila sa #aka&njenjem ili nesposo%no&$u

da o(ivotvori jedinstvenu vanjsku I vojnu politiku 1to je primjer nemo$i E. tokom rata u

6u!oslaviji"#%o! koje je i#!u%ila političku odlučnost I vjerodostojnost2' A entitet nemo$an

da poka(e odlučnost u takvoj situaiji te&ko da mo(e privu$i odanost svojih !ra,ana"

!aje$i njihov #ajednički identitet' Dru!i pro%lem ne odnosi se toliko na to da li postoji

nadnaionalna ra#ina u Europi ne!o kako %i se ona mo!la o%likovati' To je tema

Fdemokratsko! defiita' 6asno je koliko mno!o identitet nadnaionalno! političko! tijela

koje se stvara slo%odnim pristupanjem" ovisi o smislu partiipirane samovlade #a koji

!ra,ani osje$aju da se u njemu mo(e ostvariti'

Ovdje je riječ o ne!ativnim elementima proesa inte!raije koji je mo!u$ samo #ato &tose dosad temeljio na načelima mirolju%ive promjene" demokratije I saradnje' Ako taj

temeljni elemt ostane djelatan" I ako se u Europi ne stvara samo kontinentalna sila"

stvarni europski identitet ostaje otvoren #a pove#ivanje s onim #amislivim

ko#mopolitskim' Tako,er" po#itivan element je I ve$a va(nost re!ija u ujedinjenoj Europi

2ik2u Parek2, 0oa politika identiteta:

1. sobni identitetdok odrastaju ljude o%likuju %e#%rojni utjeaju 1porodia" &kola" prijatelji" mediji2 i

formiraju ih na odre,ene načine' Tu ula#e i oso%na iskustva" susreti s dru!im ljudima"

primjed%e" do!a,aji" knji!e" filmovi itd' a sve to ostavlja du%oke tra!ove na ljudima i

daje o%lik njihovom identitetu' Odrastaju$i ljudi poku&avaju sami se%e ra#umjeti i dati

se%i smisao" ra#mi&ljaju o svojim uvjerenjima" vrijednostima" pristipu (ivotu" svojstvima

karaktera' . tradiionalnim dru&tvima" pojedina manje ili vi&e potpuno odre,uje nje!ov

dru&tveni polo(aj" a oso%ni identitet nije dru&tveno vrednovan niti mu se daje maha" dok

je u modernom dru&tvu ono individualno ne&to &to se ijeni'Identitet uključuje i#%or u smislu &to ra#mi&ljamo i odlučujemo (elimo li sami se%e

definirati i (elimo li postati ovakva ili onakva oso%a' Nismo odre,eni svojom dru&tvenom

sredinom 1ali neki identiteti ne uključuju i#%or npr' homosekualnost2' Ponekad oso%a

otkrije da nije ono &to je mislila da jeste" a to se desi kada se du!o potiskivani ili

#a%oravljeni vidovi oso%e neočekivano i#%iju u prvi plan'

H


8/31

Oso%ni identitet i!ra nenadomjestivu ulo!u u ljudskom (ivotu" djeluje poput

intelektualno! i moralno! kompasa" vodi čovjekove odluke i djela i čini ih dosljednim'

Poma(e u planiranju i strukturiranju vlastito! (ivota" daje joj smjer" on je temelj

inte!riteta oso%e' Oso%ni identitet je i#%or sna(nh osje$anja koji vode djelovanje" kao &to

su ponos" stid" nela!oda i krivia' Iako je načelno podlo(an revi#iji" identitet mora %iti

sta%ilan" s o%#irom na ujedinjavaju$u ulo!u koju i!ra u ljudskom (ivotu'. !ruteni identitet

Dru&tveni identitet je način na koji pojedini se%e smje&taju i usmjeravaju u svijetu' Ljudi

stupaju jedni s dru!ima u mno&tvo ra#nolikih odnosa" preu#imaju ra#ličite ulo!e"

pripadaju ra#nim or!ani#aijama" skupinama' Time identifiiraju sami se%e i dru!i ih

često tako identifiiraju' Dru&tveni identitet jeste definiranje odre,ene vrste oso%e kao

pojedina kro# dru&tveno #načajne kate!orije" te ih podvr!avamo odre,enim normama i

očekivanjima' Dok su dru&tveni identiteti #ajednički ve$ini dru&tava" #a dru!e to ne

vrijedi' 9ak i u jednom te istom dru&tvu identiti su u stanju neprestane promjene'Dru&tveni identiteti su mje&avina normativnosti i mo$i' Le!itimi#ira ih prevladavaju$i

sustav vjerovanja i odr(avaju ih prevladavaju$i odnosi mo$i u dru&tvu' Dru&tvo često

nastoji" ne samo da se nj!ovi pripadnii pona&aju u skladu sa svojim dru&tvenim

identitetima" ne!o i da ih internali#iraju" &to #nači da se identifiiraju s internali#iranim

normama tih identiteta' Dru&tveni identiteti mo!u i#rast haotično ili napola nehotično" a

poslije i#a#vati neočekivano du%oke posljedie' To #nači da moramo uvijek %iti vrlo

pa(ljivi pri slu(%enom karakteri#iranju ljudi" pri čemu tre%a uvijek ostaviti prostora #a

one koji se (ele identitfiirati s vi&e od jedne kate!orije ili pak se%e ne vide ni u jednoj'3. !ijalektika identiteta

Identitet pojedinaa ima tri meupove#ane dimen#ije+ oso%na" dru&tvena i

ljudska;univer#alna' Oso%ni identitet artikulira vjerovanja i vrijednosti koja ih definiraju"

kakva su vrsta oso%e i kako nastoje ustrojiti svoj (ivot' Dru&tveni identitet artikulira način

kako definiraju i strukturiraju odnose s onima s kojima dijele taj identitet' Ljudski

identitet artikulira kako se ljudi osnose s dru!im ljudia" te &to #ahtjevaju od se%e i od

dru!ih ljudi kao ljudi'Identitet ima slo(enu lo!iku' Kritičko samopromi&ljanje i!ra vitalnu ulo!u u nje!ovu

stvaranju" no naj%olje je kada nam postane dru!a narav" kada !a vi&e nismo svjesni niti se

#%o! nje!a stalno %rinemo' Ostaju$i spremni i#mijeniti !a" op$enito !a u#imamo #dravo

#a !otovo" te odlučujemo" vladamo se i (ivimo na odre,eni način jer to (elimo ili čak


9/31

volimo5kao i#ra(aj ono!a &to jesmo' . vom je smislu identitet usporediv sa sre$om" koja

nam i#miče ak svjesno tra!amo #a njom i stalno je pratimo' Na&i (ivoti su odre,eni

načinom na koji konstruiramo i uskla,ujemo oso%nu" dru&tvenu i ljudsku dimen#iju

svoje! identitta" a to ipak ovisi jednako o pojedinima kao i o dru&tvu i svijetu u kojemu

(ivimo'4. 6uočaanje s opasnostima kolektinog identiteta

Politika identiteta je dvosijekli mač" ona stvara solidarnost me,u mar!inali#iranim

skupinama" osna(uje ih" te i#a#iva dominantnu kulturu i otvra mo!u$nost njene

plurali#aije' Ali ona ima tendeniju da postane uska" eksklu#ivna i autoritarna' Tako se

jedan o%lik dominaije #amijenjuje s dru!im koji nije ni&ta %olji" a ponekad je i !ori'

>or%e su ključne ua dru&tvene promjene" te često #ahtijevaju or!ani#irane skupine s

jasnim iljevima" kolektivni identiteti čine nu(ni dio političko! (ivota'

Kolektivni identitet se esenijali#ira i# vi&e ra#lo!a" a njče&$i ra#lo#i su+ usredotočenostna jedan identitet do !ranie isključivanja dru!ih" o%jektivistički po!leda na identitet i

politički pritisak #a or!ani#aijskim jedinstvom' Politička %or% #a pri#navanje identiteta i

promianje interesa pove#anih s njim stvara potre%u #a #ajedni&tvom !ledi&ta i iljeva" te

potiče njihovu esenijali#aiju' 9lanovi mar!inali#iranih skupina u opasnosti su od

i#i!ravanja jednih protiv dru!ih i iskori&tavanja svojih ne#adovoljnih manjina u svrhu

diskreditaije !rupnih stajali&ta" identiteta i #ahtjeva' Kada se članovi skupine op$enito ne

sla(u o naravi i implikaijama svoje! identiteta 1o tome &ta #nači %iti rna"

homoseksuala" (ena2" ra#like u ovakvim va(nim stvarima se jako osje$aju i ne mo!u se

du!o potiskivat" a ovakav skupina ne$e du!o po(ivjeti' Ovakvo potiskivanje prevladava

nad emanipatornim iljem pokreta i odriče pojedinima slo%odu odre,ivanja

#ajedničko! identiteta po vlastitom i#%oru' a(no je da pojedini koji !ovore u ime

dru!ih po&tuju njihove nesu!lasie i ne te(e nečemu doli &irokom i prirodnom

konsen#usu u sada&njosti' 4kupina %i naravno tre%ala %iti demokratski ustrojena"a

mo!u$e je sklapati save#ni&tva i %oriti se #a #ajedničke iljeve %e# insistiranja na samo

jednom ispravnom načinu definiranja odre,eno! identiteta' 9lanovi identitetne skupine

mo!u do$i do &iroko! konsen#usa putem #ajedničko! iskustva i pro%lema" ako oni ne

postoje" skupina nema ni&ta #ajedničko i nedostaje joj kolektivni identitet'Dru!a opasnost politike kolektivno! identiteta le(i u njenoj tendeniji stvaranja o&trih

ra#lika i#me,u #atvorenih identieta" a u#roi su+ esenijali#aija identieta" nepri#navanje

B


10/31

prijela#nih identiteta 1ovo je po!re&no jer ljudi imaju i vi&estruke i prijela#ne identiete"

primjer+ rni i %ijeli se rasno ra#likuju ali mo!u pripadati istoj reli!iji2 i dru!ačijih

po!leda na identitete 1utemeljeno na vjerovanju kako identitet uključuje ne samo #nanje o

tome ko smo" ne!o i protiv ko!a smo" i #ahtjeva jasnu svijst o neprijatelju" jer ako to!a

nema identitet je mutan i neusredotočen'2' Tre$a opasnost je pove#ana sa nje#inom

tendenijom prema pro!la&avanju prirodnim prihvatanju povijesno stečenih po!leda na

identitet'

5. Pri"naanje i preraspodjelaar!inali#irane skupine #ahtjevaju jednako uva(avanje i tretiranje svojih ideniteta" &to

impliira identični tretman na poljima na kojima njihovi ideniteti nisu relevantni i ra#ličiti

tretman tamo !dje jesu' -ahtjev #a pri#navanjem uključuje n# stvari+ antidiskriminatorne

mjere" i#u#imanje i# odre,enih pravila i o%ičaja" !rupno osjetljive primjene javnih politika" potianje javno! pri#nvanja mar!inali#iranih ideniteta' 4amo neki od ovih

#ahtjeva upu$eni su dru&tvu" u svrhu promjene normi i predod(%i" a najve$i dio #ahtjeva

upu$uje se dr(avi #%o! nje#ine sredi&nje ulo!e u dru&tvenom (ivotu" dometa i sna!e

utjeaja na privatne or!ani#aije i javna stajali&ta' -ahtjev # pri#navanjem ptiče jo& i#

antčke i srednjovjekovne Europe" ali sada&nji pokret je nov jer okuplja &iri spektar

skupina" a #ahtjeve i#ra(ava pravnim je#ikom' Politika pri#navanja naila#i na ve$u kritiku

kontraver#nih" naionalističkih" radikalnih i dr' autora' -načajni su radikali

reidtri%uionisti" koji ma je politika pri#navanja otvorena sljede$im pri!ovorima' 7'

Dr(ava se prvenstveno %avi pravdom" preraspodjelom prava' Pri#navanje ne uključuje

preraspodjelu" nema nista #ajedničko s pravdom i time se dr(ava ne tre%a %aviti' /'

>avljenje idenititetima skre$e po#ornos sa preraspodjele' 0' Politika pri#navanja

od!ovara vladaju$im klasama" koje udovoljavanjem kulturnim ra#likama skre$u

po#ornost sa neravnopravnosti u %o!atstvu i mo$i' 8' Ova politika ima kolektivistički

duh" homo!eni#ira pojedine i ra#%ija dru&tvo u #atvorene skupine' ?' Ova politika sudi

dr(avu na temelju nje#ine spremnosti na pri#navanje kulturnih i dr identiteta umjesto na

osi!uravanje dru&tvene pravde'. 7e+uoisnost

Nije dovoljno samo u(ivati jednaka prava" mo!u$nosti i imati pristup pose%nim

resursima' Potre%no je tako,er imati osnovne sposo%nosti potre%ne #a potppuno

iskori&tavanje danih prava i mo!u$nosti' Pojedini %i tre%ali imati (ar" uvjerenost i

7J


11/31

am%iiju kako %i ra#vili sposo%nosti 1koje imaju vrlo slo(enu lo!iku" a mo!u se ra#vijati

samo u odre,enim uvjetima2' Potre%an im je osje$aj vlastite vrijednosti i samopo&tovanja

kako %i nadi&li pasivnost i sumnju u same se%e' Potre%no je tako,er shvatiti da

ra#vijanjem odre,enih sposo%nosti i %avljenjem odre,enim karijerama pojedini ne %i

tre%ali prere#ati spone sa svojim #ajedniama niti i#!u%iti njihovu potporu' Pojedini %i

tako,er tre%ali osjetiti pou#danje da odre,eni dijelovi (ivota nisu #atvoreni #a ljude poput

njih i da ne$e %iti neuklopljeni strani unutar svoje profesionalne okoline' Preraspodjela

se ne mo(e posti$i ako se ne nadi,u ovakve #apreke te ra#%iju njihovi psiholo&ki i

dru&tveni u#roi' =edistri%uionisti vrlo malo !ovore kako %i se ovo tre%alo posti$i" ne!o

pretpostavljaju da $e potre%ne sposo%nosti same od se%e i#roniti u okolnostima jednakih

mo!u$nosti ili da je malo mo!u$e učiniti na du%okim kulturnim promjenama koje su

potre%ne mar!inali#iranim skupinama i &irem dru&tvu'Kako %i i#!radile solidarnost i samopo&tovanje inferiorne skupine se često okre$u svojoj

pro&losti' Ljudi svoj kolektivni identitet ijen jer je temelj njihovo! osje$anja

samovrenovanja" pove#uje ih sa se%i sličnim" daje osje$aj #ajedničko! pripadanja' -%o!

!lo%ali#aije svijet postaje depersonali#ovan" a kulturni" etnički i dr identiteti postaju

va(an isvor sa%ilnosti' Politika preraspodjele %i se #%o! ovo! tre%ala pove#ati sa

politikom pri#navanja i iskoristiti ener!iju koju stvara kako %i ostvarila redistri%utivne

iljeve' Preraspodjela #ahtjeva načela pravde kako %i #aključila ko ima pravo potra(ivati

koja prava'(. 8a9nost na$ionalnog identiteta

a#nost naionalno! identiteta u #ivotu pojednia je sluajna povijesna injenia" dose!

valdara je %io plitak i o!ranien' On nije kontrolirao kulturne i o%ra#ovne ustanove

drustva te nije pokusavao o%likovati svoje podanike na odredjeni nain" svoj identitet su

i#ra#avali u vjeri' No me,utim #naajno je i to da su krupne promjene #ahvatile i

-'Europu" !dje se mo#e rei da te dr#ave kreu u smjeru novo! politiko! udru#ivanja

temeljeno! na re!ionalnoj deentrali#aiji i kontinentalnoj koordinaiji' No uprkos tome

naionalni identitet je danas sve manje u odr#avan u dijelovima Europe' >udu$i da je

deentrali#aija 1prijenos sijela vlasti na su%naionalne jedinie2 na!lasila re!ionalni i

osla%ila naionalni identitet" E. je na paradoksalan način postala nu(na #a očuvanje

neko! o%lika #ajedničko! identiteta' Naionalni identiet je danas u Europi manje du%ok i

o&tar u svojim #ahtjevima i ima manji #načaj u odnosu na dru!e identitete' Ovakav

77


12/31

europski trend ne očituje se u dr dijelovim svijeta" pose%no #emljama u ra#voju" !dje je

jedan od !lavnih iljeva stvaranja sta%ilne političke #ajednie od #ase%nih skupina i

potianje one vrste naionalno! identiteta koji je %io #astupljen u Europi u vrijeme

provata neionalne dr(ave'

). Identitet političke "ajedni$e9lanstvo u političkoj #ajednii je u stalnoj promjeni #%o! ro,enja" smrti i selid%e

ljudi'članovi pol'#ajednie su teritorijalno !rupirani" #ive u narastajima #ajedno" u

interakiji su jedni s dru!ima suoeni su s istim pro%lemima i dijele ista sjeanja koja se

pa#ljivo pohranjuju' Idenntitet pol'#ajednie sastoji se od #naajki+ teritorij koji !ru%o

!ledano i!ra slinu ulo!u kao tijelo u oso%nom identitetu" je#ik kao i formativna

povijesna iskustva" ukljuujui ona koja opisuju porijeklo #ajednie i njen ra#voj'

naionalni identitet ili lanstvo u nekoj politikoj #ajednii je va#an i esto ijenjen dio

individualno! identiteta' >udui da je politika #ajednia prostorno o!raniena" ona

stvara strukturan prostor"i na taj nain stvara #ajednie spone medju ljudima'%udui da

pripadnii #ajednie smatraju da je lanstvo u #ajednii nesto sto !ovori va#no o njima

samima"oni se takodje identifiiraju u smislu lanstva u svojoj politikoj #ajednii' Niti

jedna pol'#ajednia nije ta%ula rasa" ve ona posjeduje odredjenu povijest" tradiiju"

vjerovanja i povijesna osjeanja koji o!raniavaju postojei domen otvorenih alternativa

postojeoj #ajednii' Kada je rije o ra#liitosstima" i#jednaavanje naionalno! identiteta

s ra#liitostima vodi u paradoks i poni#ava samo se%e' 4vaka pol'#ajednia tre%a ra#vitineku konepiju o se%i" o tome kakva je vrsta #ajednia" te kakva #eli %iti' Ona potie

svoje lanove na #ivot u skladu s odredjenim predod#%ama o se%i' No pored pomenuto!a"

mora se istai da naionalni identitet ima i svoju mranu stranu te lako mo#e postati i#vor

suko%a' >udui da je definiija identiteta nu#no selektivna" neki misaoni tokovi se

na!lasavaju" a dru!i i#u#imaju te se u #ajednii stvara la#ni osjeaj jednistva' 4vaka

politika #ajednia tre%a i stvara nekakav #ajedniki po!led na svoj kolektivni identitet"

ako ve ne ekspliitno onda impliitno'/. ri"a na$ionalnog identiteta

Do%ro or!ani#ovana politička #ajedni se na uvelike nesvjestan način %avi svojim

poslovima' Ona ima prilično jasnu predod(%u o tome &ta je i &ta predstavlja" te u skladu s

tim i vodi kolektivne poslove' Kada se pojave nesu!lasie" #ajednia op$enito #na kako

raspravljati i rije&iti suko%e' Te&ka situaija nastaje kada #ajednia prola#i kro# velike

7/


13/31

!ospodarske i demo!rafske promjene" kada je suočena s unutarnjim ili vanjskim

prijetnjama" oporavlja se od traumatično! ra#do%lja ili je parali#iranja (ustrom %or%om

nepomirljivih skupina oko to!a kako %i tre%ala %iti ustrojena' . ovakvim slučajevima

#ajednia se osje$a de#orjentirano" #%unjeno i %esiljno i pita se kakvo dru&tvo (eli %iti'

=a#ličita dru&tva vode rasprave primjenjuju$i ra#ličite načine komuniiranja" pod

ra#ličitim okolnostima i s ra#ličitim pvijesnim po#adinama i uspjehom' >ritanija je

poela prola#ak kro# %itne promjene od ranih Jtih' >ritansko !ospodarstvo je %ilo u

padu" industrijska produktivnost je %ila niska a plata %ilana nepovoljna' .kratko !otovo

svi tradiionalni i#vori ponosa na temelju kojih je #emlja konstruirala svoj kolektivni

identitet kao sto su+kolonijalno arstvo" srustvena kohe#ija" demokratske instituije'

Enoh Poell tvrdi da %i >ritanija tre%ala hladno i kritiki da sa!leda samu se%e" da

pronadje svoju pravu narav i kolektivne na!one i !raditi svoju %udunost na tome'ar!eth Thather se u mno!ome sla!ala s Poellovom anali#om >ritanije" ona je

prihvatila Poelov po!led na %ritanski identitet' Njen po!led na %ritanski identitet slu#io

je istodo%no kao srediste i kompas te joj je davao jaka uvjerenja i osjeaj usmjerenosti'

Na naionalnoj ra#ini posvetila je sav svoj trud restrukturiranju %ritansko! drustva i

o%novi %ritansko! karaktera' Ton@ %lair nije se mo!ao nadati slamanju he!emonije

kon#ervativaa a da naije ne ponude do%ro somislje po!led na nje#in identitet' >lair je

na!lasavao %ritanski individuali#am ali !a je u%la#io ponekim na!laskom na soijalnu

pravdu' -a ra#liku od nove desnie tvrdio je da je %ritanski politiki identitet pluralistiki

utemeljen na jednakopravnom partnerstvu En!leske kotske" elsa i#u#ev nekih odredd%i

4'Irske' %lair je tako,e na!lasavao tradiiju %ritanske !ostolju%ljivosti' No on je poput

ar!aret htio amerikani#irati >ritaniju na !ospodarskom i drustvenom polju" no #a

ra#liku od ar!aret htio je da politiki i kulturni #ivot ostanu europski' Na osnovu

nje!ovih #ala!anja da se naslutiti da >ritanija konano poinje stvarati uskladjenu sliku o

vlastitoj proslosri i %udunosti'

1;. 7ultikulturalno druto i konergen$ija identitetaKulturna ra#nolikost je nei#%je(na činjenia savremeno! (ivota" ona odre,uje #načenje ili

smisao ljudske djelatnosti" dru&tvenih odnosa i ljudsko! (ivotam te #načaja i vrijednosti

koji im se pridaju' =e$i da j esvako savremeno dru&tvo kulturno ra#noliko" #nači da

nje!ovi članovi (ive unutar ra#ličitih sistema #načenja i smisla" koji se me,use%no

preklapaju' Kulturna ra#nolikost u modernom dru&tvu ima vi&e i#vora' no!a dru&tva

70


14/31

uključuju$i vi&e ra#nih eetničkih" vjerskih" kulturnih i dru!ih #ajednia s vi&e ili manje

ra#ličitim sistemima vjerovanja i o%ičaja' Glo%ali#aija otvara dru&tvo ra#ličitim

misaonim tokovima" a nje!ovi članovi u!ra,uju neke od njih u svoj način (ivota ili pak

panično i reaktivno o(ivljavaju tradiijske načine (ivljenja' Pojačano istianje reli!ije

dodatno pojačava ra#ličitost" poojačava je i useljavanje" jer useljenii donose sa so%om

svoje o%ičaje i način (ivota" ra#ličitost pospje&uju multinaionalne firme koje

premije&taju svoje uposlenika i# jedno! mjesta u dru!o" potom E. koja ne o!raničava

kretanje" a#ilanti itd'' .ro,enii" teritorijalno konentrirane manjine" vjerske #ajednie i

useljenii su ra#ličiti o%lii ranolikosti i #ahtijevaju ra#ličit tretman' Pose%ie uro,enii

ne osje$aju istu ra#inu %ri!e prema useljeniima" kao prema vlastitim manjinama" a oni

ponajvi&e potrtavaju dvoj%e i napetosti multikulturalno! dru&tva' Postoje 8 po!re&ke u

raspravi o useljevanju' -1 ne tre%a !ledati nostl!ično na homo!eno dru&tvo" i te(iti kaistom #austavljanjem useljavanja" - useljenike ra#ličitih kulturnih" vjerskih i dr'

identiteta ne tre%a rasno o%ilje(avati" homo!eni#irati'' -3 ra#like nas ne %i tre%ale

#aslijepiti u po!ledu njihovih #ajedničkih #načajki" koje nisu ni&ta te(e premostove ne!o

ra#like koje se mo!u prona$i u samom dru&tvu' -4 postoji ralika i#me,u starih usljenika i

dana&njih" koji često dola#e #%o! svoje tra(ene radne sna!e ili vje&tine" čime je njihov

osdnos s doma$im dru&tvom u mno!ome odre,en" pa #a raliku od starih doseljenika

i#ostaje element #ahvalnosti' . mno!ome su pomo!la i moderna komunikaijska

sredstva'11.


15/31

%i tre%ali pri!ovarati sto ostatak drustva od%ija da se poistoveti sa njima'Drustvo se ne mo#e odr#ati na okupu ako njeni lanovi ne dele neka #ajednika verovanja

i vrednosti' Ljudi koji #ive #ajedno" tako i ra#vijaju #ajednike navike" interese" ukuse i

vrednosti i postaju slini jedni dru!ima '' Po%ornii asimilaije" medjutim" esto !rese

tra#ei vei stupanj i opse! jedinstva ne!o sto je to mo!ue ili nu#no'Asimilaija nije tako jednostavan i ist proes kako !a #amisljaju njeni po%ornii'Oso%a koja se asimilira nije nikada si!urna da li se asimilirala ili je prihvaena" o%ino

%iva prepustena na milost dru!ih i mora se doka#ivati kako dru!ima tako i se%i'Asimilant stalno vrsi pritisak na ostale pripadnike" i ako neko ne #eli da se asimilira on ih

osudjuje" odrie ih se" distanira se'rsta asimilaije kakvu po%ornii pri#eljkuju je neprovediva" jer veina ljudi i#vodi svoja

temeljna uverenja i# vlastite vere' >rak je jos jedan faktor koji podupire kulturni identitet"

pa se useljenii venavaju i#medju se%e" sto po%ornii asimilaije ne podr#avaju'

1. Integra$ijaPomou inte!raije kao alternativno! modela" useljenike %i tre%alo ohra%riti da postanu

sastavni deo drustva" da imaju ista prava" mo!unosti i du#nosti kao ostali" da postuju

nje!ove instituije i vrednosti" i da poka#u temeljnu lojalnost'Inte!raija" pred istodo%nim i#a#ovom se!re!aije i od%aivanja" dvosmeran je proes"

koji #ahteva medjuso%no prila!odjavanje kako useljenika tako i sire! drustva'Drustvo se artikulira na vise ra#ina+ politikoj" !ospodarskoj" soijalnoj" moralnoj i

kulturnoj' .seljenii e se inte!rirati na nekim od ovih ra#ina a na nekima nee" i to e

inte!raionisti shvatiti kao #nak odvojenosti" od%ijanja inte!raije i ra#vijat e sve vrste

politika kako %i o%eshra%rili ovakvo ponasanje" mada neki inte!raionisti nemaju ovako

ekstremne stavove o inte!raiji'oramo se uvati primene ra#liitih standarda inte!raije na ra#liite rasne i etnike

skupine" ne samo #ato sto je to nepravedno i rasistiki" ve #ato sto to i#a#iva o!orenost

menju inferiori#iranim skupinama pa spreava njihovu inte!raiju'13. 7oralni ugoor

-ajednika pripadnost o#naava sirok oseaj medju !radjanima da pripadaju istoj

#ajednii" dele #ajednike interese" pove#ani su #ajednikim sustavom prava i du#nosti"

da im do%ro%it medjuso%no ovisi pa #ele #iveti #ajedno u miru'Potianje #ajednike pripadnosti je nas opsti ilj" a sve ostalo proi#ila#i i# nje'-ajednika pripadnost je dvosmerni proes' .seljenii ne mo!u pripadati drustvu ako im

ono nije spremno pru#iti do%rodosliu' 4 dru!e strane" ne mo#e ih prihvatiti ako mu oni

ne #ele pripadati" sa svim sto to donosi sa so%om" #ato #ajednika pripadnost #ahteva

sirok konsen#us oko to!a sta se oekuje od svake strane'

7?


16/31

Du#nosti useljenika ne proi#ila#e samo i# njihovo! vlastito! pristanka" kako je to tvrdio

6ohn Loke" ve i# opste! postovanja naspram onih medju kojima su se odluili naseliti

kao i nasparm njihovo! naina #ivota'.seljenii %i tre%ali eniti inte!ritet i do%ro%it drustva" postovati strukturu autoriteta i

#akona i ispunjavati svoje !radjanske du#nosti" kao i uiti je#ik i postovati tradiiju i povest drustva i tako e ih vremenom uiniti delom svo! soijalno! a mo#da ak i

oso%no! identiteta" pose%no ako uvide smisao u njima'14. onergen$ija identiteta

Kada useljenii do,u potre%no je i njihova iskustva učiniti ra#umljivim ostatku dru&tva i

u!raditi ih u prikladnu prepričanu naionalnu povijest' Kada se useljenii prihvate kao

dio naionalno! identiteta #emlje" #emlja !leda svoju pro&lost i rekonstruira svoju

povijesnu priču i# mltikulturalne perspektive'

Kad politička #ajednia počne pri#navati svoj multietnički sastav ona shvata da njenasada&nja ra#nolikost nije tu,inska ve$ stalna povijesna #načajka' to se tiče useljenika oni

ijene &to se #emlja u pro&losti susretala sa mno&tvom ljudi poput njih i &to $e oni jedno!

dana postati vrijedni dio te #emlje' Dru&tvo prihvata da sada ima nove članove" &iri svoju

samodefiniiju" a !ra,ani vi&e ne !ledaju na se%e kao na ve$inu nasparam useljeničke

manjine' to se useljenika tiče oni shvataju da vi&e nisu useljenii" da su sada dio dru&tva"

ravnopravni !ra,ani i njihov kulturni osje$aj identiteta nije vi&e napu&ten'-ajednička pripadnost sa useljeniima u krajnjoj liniji #nai &irenje dva identiteta koji su

ključni u tom po!ledu' Ona je osi!urana kada se transendiraju" kako je#ik tako i svijest ove$ini i manjini'

15. Pojaa muslimanskog identitetaDolaskom muslimana u Europu radi #adovoljavanja potre%a njene industrije" sredinom

/J' stolje$a" počelo je &irenje islama u Europi' Do i#ra(aju su počeli dola#iti tek HJih

!odina" a u političkom smislu tek krajem Jih' uslimanski useljenii su počeli osnivat

do%rotvorna i kulturna udru(enja" !raditi d(amije" #atijevati halal meso i %oriti se #a

dru!a njima potre%na prava i #ahtjeve u svrhu očuvanja njihovo! reli!ijsko5naionalno!

identiteta' >udu$i da europske dr(ave se%e tradiionalno vide kao naionalne dr(ave"#asnovane na homo!enoj kulturi" a oso%ito #%o! to!a &to prija&nji useljenii nisu tra(ili

takve stvari" instituije su od%ijale takve muslimanske pritiske' Tako je do&lo do

napetosti" tu(%i" protesta i sl' -%o! to!a muslimani su postali prepo#natljivi kao kulturna

na#nočnost i i#vor tjesko%e u javnosti' Tada se vode rasprave kako ih kulturno inte!rirati'

7


17/31

Prva !eneraiji muslimanskih doseljenika i#rodila je prve političke or!ani#aije" dru!a

!eneraija počinje i!rat ključnu ulo!u" oni se snala#e u sistemu" nemaju komplekse ni(e

vrijednosti itd' tada se vi&e ne odre,uju kao pakistanski i dr' muslimani ve$ samo kao

muslimani" ra#lo! je &to oni nemaju nikakve ve#e sa matičnom #emljom svojih roditelja"a

radi lak&e! političkod djelovanja u dr(avi morali su se %olje ujediniti" a vjera im je %ila

#ajednička stvar' 9injenia &to su mno!i mladi muslimani %ili posramljeni nekim

vidovima kultrue svojih roditelja ojačala je u njima (elju #a povratkom istinskim

načelima islama' >udu$i da ih je &ira dru&tvena #ajednia počela definirati kao

muslimane 1s ne!ativnom konotaijom2 u duhu crno je lijepo" mladi muslimani su počeli

s ponosom istiati svoj islamski identitet'. jačanju islamsko! identiteta pomo!la su sje$anja na jako Oromansko arstvo" iranska

revoluija pro%udila je solidarnost me,u svim muslimanima" osje$aj mo$i #%o! posjedovanja nafte" i dr' slične stvari pridonijele su stvaranju jedno! sve vi&e !lo%alno!

islamsko! identiteta' Europski su se muslimani počeli osje$ati dijelom to! identiteta te !a

vi&e istivati" smatraju$i se dijelom svjetske islamske #ajednie' 9injenie da su njihove

reli!ijske ustanove i aktivnosti velikodu&no finansirale %o!ate arapske #emlje" pojačavala

je ovu tendeniju'>osna je jedan u ni#u primjera prekretnie u ra#voju muslimanske samosvijesti' Taj

slučaj ima svije oso%enosti' Kako je u europskom dvori&tu" Europ se tre%ala #a nju

pose%no #ainteresovati+ tamo&nji muslimani se rasno ne ra#likuju od ostalih Europljana' No unatoč #emljopisnoj %li#ini" rasnoj slilnosti i u#imanju u o%#ir ra#%orito shvatanje

vlastito! interesa" europske vlade ne samo &to nisu učinile nis&ta kako %i #a&titile >C

muslimane" ne!o su čak spriječile da dru!dje na%ave oru(je' -a mno!e je muslimane to

%io #nak koliko Europa ne mari #a njih' Neki su čak ra#vili stra&nu no$nu moru da %i

Europljani" ne %udu li muslimani na opre#u" mo!li na njima i#vesti pro!on" novi

holokaust' /JJ?' !odine u danskim novinama o%javljeno je 7/ protuislamskih karikatura

s komentarima" u kojima nije %io po&te,en čak ni islamski poslanik uhamed' islimane

je to dovelo do #aključka kako se ne samo njih kao #ajedniu" ne!o i samu njihovu vjeru"

smatra #aostalim i neprikladnim da %udu dio ivili#irane Europe'1. Pronala9enje mjesta "a religiju

Tjesko%a Europljana u ve#i s muslimanima do%rim je dijelom u ve#i s reli!ijom" jer

europske li%erlale reli!ija u#nemiruje #ato &to od%auje temelje li%erali#ma" kao &to su+

7H


18/31

humani#am" individuali#am" kritička raionalnost" predanost #nanstvenom istra(ivanju"

slo%odi misli i vjeri u napredak" te je oskudan o%lik misli' Dru!i li%eralni %la(e !ledaju

na vjeru" po#dravljaju je kao nu(an korektiv ljudskoj ta&tini i i#vor moralnosti" u# uvijet

da je prikladno raionali#irana i da ne te(i !ospodarenju političkim (ivotom' Dr(ava

mora %iti sekularna" kloniti se reli!ije i o%ra$ati se svjetovnim je#ikom' 4a svim

dr(avljanima mora se postupati jednako" po&tuju$i njihovi slo%odu savjesti" &to je

nemo!u$e kod pove#anosti s nekom pose%nom vjeroispovijesti'Prema li%eralnom mi&ljenju" muslimani dovode u pitanje ovaj povijesni kompromis i

prijete ponovnom otvaranju davno rije&enih prijepora" od%auju$i sekulari#am i uvode$i

reli!iju u politički (ivot' Postavljaju #ahtjeve u ime reli!ije 1halal meso" pau#a #a

molitvu" i#u#imanje i# odre,enih #akona2" (ele da dr(va #a&titi njihova vjerska uvjerenje

o!raničavaju$i slo%ode i#ra(avanja i nametenjem dru!ima nepravednih tereta' O političkim pitanjima #aključuju na vjerski način tre(e$i dopu&tenje u svetoj knji#i'

Li%eralni se pitaju kako se sekularni politički sustav mo(e nositi s ovakvim nenadanim

upadom reli!ije u nje!a" reli!ije koja od%ija ikakav o%lik ra#likovanja privatno! i javno!'

Tu je i strah da %i mulimani mo!li ohra%riti i dru!e vjerske #ajednie te s vremenom

dovesti do raspada li%eralno! političko! poretka'Prem da su i%eralni s pravom #a%inuti" njihova tjesko%a je u europskom kontekstu

pretjerana i doal#i ponajvi&e od nera#umjevanja kako su europska dru&tva konstruisana i

kako vode voje poslove' Nijedno europsko dru&tvo nije politički sekularno u smilu ukojem li%erali ra%e taj termin' Kr&$anska %a&tina je o%likovala i o%likuje europski rječnik"

o%ičaje" ideale i ustanove" a činjenia je da su >o(i$ i Nova !odina javni reli!ijski

pra#nii i#ra(eni kao kulturna o%ilje(ja' Teolo&ko ra#mi&ljanje o političkim pitanjima

nije svokjstveno samo muslimanima" protivnii po%ačaja" paifisti" %ori #a pravdu u

svijeti" protivnii rada u nedjelju svi oni dola#e i# kr&$anske ili (idovske vjerske tradiije'

4uprotno onome &to li%erali #ami&laju" na& javni (ivot ne očiva na homo!enom po!ledu

na javni ra#um" jer on nije neka neutralna vrsta ra#uma" ne!o je ukorijenjen u pose%ne

tradije ili filo#ofske okvire' Na& je javni (ivot po se%i vi&estruk i sadr(i nekoliko

ra#ličitih o%ika rasu,ivanja+ svjetovno" vjersko" mje&avinu ta dva' Li%erali se pitaju kako

je !ra,anima mo!u$e me,uso%no komuniirati kada !ovore ra#ličitim moralnim i

političkim je#iima' . stvarnosti to im uspijeva veoma do%ro' =a#lo! to! uspjeha jeste

#ajednička europska %a&tina" a sami Europljani su nesvjesnih tih ra#lika i u !ovoru koriste

7


19/31

nekoliko morlnih je#ika'=ekli smo da su Europske #emlje sekularne" ali ipak daju reli!iji nje#ino pravo mjesto u

političkom (ivotu" u &to ula#e i političke stranke #asnovane na reli!iji i politička retorika

ukorijenjena u reli!iji' Postoje instituionali#irani mehani#mi #a redovite kontakte

dr(avnih vlasti s !lavnim vjerskim #ajedniama' no!e dr(ave finansiraju vjerske#ajednie kako %i se mo!le %aviti svjetovnim djelatnostima' .nutar ovo! okvira

muslimani ne čine neki pose%an pro%lem" sve &to ve$ina njih tra(i i &to %i europske

dr(ave tre%ale učiniti" jeste na$i način" kako prona$i mjesto #a islam" a da se postoje$a

struktura ne mijenja korijenito" i takvih promjena ima i muslimani su ipak prihva$eni kao

ravnopravna vjerska #ajednia'1(. dbrana liberalnog druta

no!i Europljani tvrde kako se muslimani du%oko ne sla(u s osnovnim etnosom i

temeljnim #asadama li%eralno! dru&tva te mu sto!a ne mo!u ili ne (ele dati moralnuodanost' uslimani" po njima" od%auju li%eralno dru&tvo kao matrijalističko" %e#du&no"

individualističko" opsjednuto seksom" usredotočeno na prava umjesto na du(nosri"

op$enito" li&eno duhovno! temelja prema tome nespojivo s pravim ljudskim (ivotom'

>udu$i da se muslimani i#ravno ili nei#ravno pro!la&avaju neprijateljima li%eralno!

dru&tva i (ele !a o%oriti Mivili#iranjem) Europe" njih se smatra smrtnom prijetnjom'

Europske %oja#ni nisu posve %e# temelja" no one !rije&e kada homo!eni#iraju muslimane

te ih promatraju kao neifentifiiranu masu' Neki od njih se protive li%eralnom dru&tvu"

dru!i !a pak potpuno kritikuju' Ali li%eralna kritika dru&tva ne dola#i samo od strane

muslimana" ve$i od kon#ervativaa" kr&$anskih i (idovskih čelnika" soijalista" pa čak i

li%erala' Ako takve kritike smatramo su%ver#ivnima i neprihvatljivima" sve te skupine" a

ne samo muslimane" tre%a pro!lasiti neprijateljima li%eralno! dru&tva' . su&tini" li%eralno

dru&tvo ijeni kritiku i ra#nolikost po!leda te se nja njih oslanja kako %i se o%novilo'

4to!a %i tre%alo po#draviti i muslimanske kritike" an!a(ovati de u dijalo!u s njima i

prihvatiti ono &to u njima na,e vrijednim' 6edino politički relevantno pitanje je dvostruko"

-1 jesu li muslimani spremni prilagoditi se liberalnom društvu te živjeti kao dobri

građani? 1primjetili smo da su se čak i prvi nara&taju muslimana lako prila!odili

li%eralnom dru&tvu i prihvatili nje!ove o%ave#e" i (ivjeli na isti način kao i ve$ina svojih

su!ra,ana' 4vaka nova !eneraija vi&e je prihvatala vrijesnosti li%eralno! dru&tva" neki

mladi muslimani (ele or!ani#ovati svoj dru&tveni (ivot ra#ličito od ostatka dru&tva+

7B


20/31

struktura porodie" islamsko %ankarstvo" način o%avljanja poslova" ukolko takva praksa

nije u suprotnosti s %itnim moralnim vrijednostima to ostaje pitanje pojedinačno! i#%ora i

ne %i tre%alo %iti ra#lo! #a #a%rinutost2 i - kako se liberalno društvo može

legitimizirati u njihovim očima i pridobiti njihovu moralnu odanost? 1li%erali od

muslimana tra(e da tim vrijednostima poklone nepodijeljnu moralnu odanost' Ne (ele

jednostavno re$i )tako mi to ovdje radimo) jer %i to i#ldedalo kao moralna prisila'

Li%erali ih (ele uvjeriti kako su njihove vrijednosti ispravne" smatraju$i kako to tra(i

davanje jakih ra#lo!a" koji prela#e !ranie kulture" takvi se ra#lo#i mo!u prona$i kod

nekih li%eralnih vrijednosti" ali ne i kod individuali#ma" oso%ne autonomije" i#%ora

supru(nika i minimalna o!raničenja slo%ode i#ra(avanja' Iako su ovi ra#lo#i #a li%erale

uvjerljivi" oni ne uvjeravaju mno!e muslimane pa ni dru!e useljeničke skupine sa sličnim

pote&ko$ama' no!i muslimani se ne daju uvjeriti" jer su jednako si!urni u vlastitevrijednosti i jednako odlučni (ivjeti prema njima" isto kao i li%erali po svojima'2'Li%eralni ne %i tre%ali poku&avati doka#ati muslimanima kako je njihov način (ivota

naj%olji" ne!o da je to jedan od do%rih načina (ivota5a ne da je to jedini pravi način (ivota

na koji se mo(e %iti čovjek" ne!o da li%erali na taj način shvataju svoju ljudskost" &to %i

muslimani tre%ali prihvatiti' uslimani mo!u tvrditi kaoa ponute do%re ra#lo!e #a svoja

kulturna uvjeranja i praksu" to tre%a po&tovati i stvoriti #a to mjesta' 4 dru!e strane"

li%erali mo!u tvrditi kako muslimani tre%aju po&tovati prevladavau$a kulturna uvjerenja

kada su im #a njih pru(eni do%ri ra#lo#i'1). Islam i multikulturno druto

Poput svojih istovjernika na dru!im kontinentima" europski muslimani imaju odr,enih

pote&ko$a s mirenjem s multikulturali#mom" &to ote(ava %oja#ni Europljana' Ne postoji

reli!ija čiji sljed%enii je ne dr(e #a naj%olju od svih" no taj osje$aj nadmo$i pose%no je

i#ra(en kos muslimana' Islam je pluralističan po tome &to je u ve#i sa judai#mom i

kr&$anstvom" dok te vjere nisu u ve#i snjim" islamski plurali#am je i#ra(en u

apsolutističkom okviru' jerovanje u apsolutnu nadmo$ islama i#ra(ava se u stalnom

pri#ivanju slavne pro&losti" &to čine podjednako umejreni i radikalni muslimani'

uslimani imaju du(nost o%ra$ati pripadnike dru!ih vjeroispovjesti na islam" dok je

njima prela#ak na dru!u vjeru #a%ranjen" muslimani se mo!u (eniti ne5muslimankama" a

muslimankama je #a%ranjeno' . Otomanskom arstvu pripadnii dru!ih reli!ija su %ili

!ra,ani dru!o! reda i %ilo im je #a%ranjeno o%ra$ati muslimane na svoju vjeru' 4 ovim u

/J


21/31

ve#i odnos muslimana prema multikulturalnom dru&tvu je jednostran' Oni !a shvataju u

uspored%i sa modelom mileta i# Otomansko! arstva" u kojem su ra#ličite vjerske

#ajednie (ivjele prema svojim o%ičajima" te je svaka od njih (ivjela manje5vi&e sama #a

se%e' Oni po#dravljaju ovakvo dru&tvo jer njime do%ijaju slo%odu (ivota po vlastitoj vjei i

mo!u$nost njeno! propa!iranja" a nekima je nela!odno jer se prije sve!a njihova djea

i#la(u dru!im reli!ijama i prije sve!a sekularnim vi,enjima' Nema sumnje da se europski

muslimani mijenjaju" ali du! je put prije ne!o &to %udu mo!li sa (arom sudjelovati u

kreativnim napetostima i prijeporima multikulturalno! dru&tva daju$i mu doprinos

dostojanstven njihove slavne povijesti i velike ivili#aije'1/. 6ukob $iili"a$ija

4amuel Cunin!ton je BJ5ih !odina stolje$a #a!ovarao stajali&te kako nakon kraja

Cladno! rata počinje novo do%a" kojim $e dominirati suko% kultura" koji $e na lokalnoj

ra#ini poprimiti o%lik etničkih i plemensih suko%a" a na !lo%alnoj suko% ivili#aija'

Cuntin!tonove te#e su artikulirane u ? !lavnih tački+ -1 potraga za kulturnim

identitetom je središnje ljudska težanja. To su pitanja+ ko smo" kome pripadamo" !dje

nam je dom' -nati ko smo ne #nači #nati ko nismo" ne!o često i protiv ko!a smo" ljudi se

poistovje$uju s onima s kojima dijele kulturni identitet te osje$aju dru!e" dru!ačije kao

prijetnju' Cuntin!ton je uvjeren da je M%ar&unasta #avjesa kulture" #amijenila (elje#nu

#avjesu ideolo!ije)" pa su upravo kulture (ari&ta suko%a u na&em vremenu' - nijedno

društvo se ne može temeljiti samo na političkom vjerovanju ili političkim institucijama.

Potre%na mu je #ajednička kulturna osnova kaja mu pru(a le!itimnost i (ivotnu sna!u'

Dru&tvo koje nema homo!enu kulturu podjeljeno je samo u se%i te nikada ne$e mo$i %iti

sta%ilno' Njemu nedostaje identiet" sredi&te" vode$e načelo" a multikulturalno dru&tvo je

nespojiv pojam i ra#lo! #%o! koje! se raspao 4ovjetski 4ave#" 6u!oslavija" >iC i dru!a'

-3 makar na svijetu postoje nebrojene kulture i kulturne grupe, Huntington tvrdi kako ih

se može kvalificirati u 6- civilizacija na osnovi njihovih #ajedničkih vrijednosti i

po!leda na svijet' A to su+ #apadna" islamska" kineska" japanska" hinduska"

latinskoamerička i mo(da afrička' ivili#aija je naj&iri kulturni identiet" najvi&a kulturna

skupina ljudi 1&ira od plemena" etničke skupine i naije" ali manja od ljudske vrste2'

Prema njemu ivili#aija ima o%jektivnu dimen#iju 1je#ik" historija" reli!ija" o%ičaji2 i

su%jektivnu dimen#iju 1sastoji se od su%jektivne samo identifikaije ljudi tj' !dje ljudi

dr(e da pripadaju i !dje se osje$aju kao kod ku$e2' Ove dvije dimen#ije nisu u

/7


22/31

suprotnosti" on ne smatra da %i se ljudi mo!li osje$ati oriu,enim od svoje ivili#aije i

osje$ati %liskost s nekom dru!om' -4 !apadna civilizacija temeljno je oblikovana grčko-

rimskim i judo-kriš"anskim naslije#em, te ima zaseban identitet koji se odra(ava u

#ajedničkim vrijednostima 1individuali#am" prava pojedina" slo%oda" jednakost"

sno&ljivost i kritički duh2' Ne%rojene vrijednosti ve$ du!o su nje#in dio i pripadaju samo

njoj' 4va #apadna dru&tva imaju du(nost čuvati vlastitu ivili#aiju" no 4AD imaju

pose%nu od!ovorsnost #%o! privredne i vojne mo$i' On ka(e da amarički doseljenii sve

vi&e tra(e pri#navanje svojih kulturnih identiteta &to u konačnii vodi #ahtjevu ka

multikulturalnoj #emlji" a Mmultikulturalna Amerika je nemo!u$a jer ne5#apadna Amerkia

ne %i %ila Amerika)" a američki preporod sastoji se u o%novi utjaja reli!ije' 1reli!ija je po

njemu !lavno o%ilje(je jedne ivili#aije2 -5 nijedna civilizacija ne može polagati pravo

na univerzalnu valjanost. Ona ka(e" da #apadno vjerovanje da je #apadna kulturauniver#alna pati od tri pro%lema+ to je po!re&no" nemoralno i opasno' je&anje u poslove

drue ivili#aije je naj%opasniji i#vor nesta%ilnosti i u konačnii vodi svjetskom ratu'

-apad %i tre%ao prihvatiti ra#nolikosti ivili#aija i samanjiti me,uivili#aijske suko%e i

uspostaviti mirolju%ive odnose' -apad tre%a učiniti sve da osi!ura svoj opstanak i #a&titi

svoje iterese' Islam je taj koji u#rokuje najvi&e suko%a" jer on vidi #apadnu ivili#aiju

maeterijalističkom" pokvarenom i nemoralnom" one je veoma mr#i i strahuje od nje'

Opsjednuti vlastitom kulturom i sla%o&$u vlastite mo$i" muslimani su najlju$i neprijatelji

-apada" i -apad ih mora su#%iti po svaku ijenu" i to+ jačanjem me,unarodnih instituija

koje odra(avaju #apadne interese" sura,ivati sa ostalim ivili#aijama i i# NATOa

isključiti one koji sa -apadom nemaju kulturno! afiniteta'

;. Globali"a$ija i kulturaDijalo! i#me,u kultur je prijeko potre%an kako %i se promialo %olje ra#umijevanjei

učvrstio sve jači osje$aj o #ajedničkoj pripadnosti ljudskom rodu' Glo%ali#aija to

ulavnom olak&ava tako &to dovodi u dodir ra#ličite kulturne #ajednie" koje se onda umno!o čemu preklapaju i konver!iraju' No u nekim slučajevima ona u!ro(ava kulturni

identitet dru&tva" &to i#a#iva paniku" a to opet vodi %or%i protiv dijalo!a' Na jenoj ra#ini

!lo%ali#aija nije nova pjava" ve$ hiljadama !odina ra#ličita ljudska dru&tva osvajaju

jedna dru!a i tr!uju' Ljudi su se selili s jedno! kontinenta na dru!i" vjerski misionari

//


23/31

nosili svoju poruku po svijetu" a re#ultat to!a j epo#ama&na ra#mijena tehnolo!ije" načina

proi#vodnje" #nanja" vjerovanja i dru&tvenih o%ičaja' Od posljednjih desetlje$a

stolje$a u&li smo u novu fa#u ljudske povijesti' Kao re#ultat dekoloni#aije" #emlje koje

su nedavno stekle neovisnost istr!avaju se i# imperijalne lu&ačke ko&ulje te ula#e u nove

ekonomske i političke odnose' =eoluionarne pormjene u prevo#nim sredstvima"

komunikaijam" masovnim medijima" internet i na!li porast me,unarodne tr!ovine" je

ne&to &to #%li(ava udaljene #emlje i stvara od njih djelove !lo%alno! sistema

me,uovisnosti' -apadni kapitalisti tre%aju nova tr(i&ta" radnu sna!u" sirovine" a #emlje u

ra#voju tre%aju #apadne tehnolo!ije' e,unarodno or!ani#aije instituionali#iraju"

kapitali#iraju i ojačavaju !lo%alnu me,uovisnost" tra(e$i od #emalja otvaranje tr(i&ta

!lo%alnim silama' 4aradnja i#me,u svjetskih finansijskih tr(i&ta" spektakularni rast

ra#mijene stranih valuta i transnaionali#aija proi#vodnje daje potiaje !lo%alnojinte!raiji' Glo%ali#aija" iako najočitija u ekonomiji" #ahvata i dru!a područja (ivota"

političko" kulturno i moralno' Glo%ali#aija se poro%ila i u moralni (ivot" lako$a

putovanja je učinila da se vi&e ijeni činjenia da se" uprkos svim ra#likama" sva dru&tva

sastoje od ljudi koji su u osnovi nalik jedni dru!ima" koji se suočavaju s istim

pro%lemima i imaju puno to!a #ajedničko!' Glo%alni domet medija donosi na (ive slike

do!a,aja u dru!im dijelovima svijeta" uključuje nas u (ivot udaljenih ljudi'. svim se!mentima (ivota !lo%ali#aija ima po(eljne i nepo(eljne posljedie i #a

ra#vijene #emlje i #a #emlje u ra#voju' . ekonomskoj sferi ona pove$ava konkurentnost i

&iri tr(i&ta" pove$ava prosperitet %o!atim #emljama i kvalitet proi#voda u #emljama u

ra#voju' ali eekonomska !lo%ali#aija ima i ne(eljene posljedie" ona ve(e naionalne

privrede #a mu&ie me,unarodno! tr(i&ta i ostavlja ih ranjivim na vnjske manipulaije i

valutne &pekulaije' -emlje u ra#voju svodi na do%avljače sirovina i prepravljuje njihova

tr(i&ta jeftinom uvo#nom ro%om" sla%i doma$u ekonomiju" patentira njihove tradiionalne

proi#vode" pove$ava ne#aposlenost i pove$ava nejednakosti unutar dru&tva' De&ava se i

odliv mo#!ova" i vodi do neto transfera i# siroma&nih u %o!ate #emlje" a sve ovo vodi kalo&em o%ra#ovnom sistemu koji proi#vodi jeftinu radnu sna!u #a -apad' . političkom

silsu !lo%ali#aija pove$ava me,unarodnu saranju i potiče po&tovanje me,unarodno!

prava' 4tvara pritisak #a prihvatanje demokratskih vrijednosti' Tamna stran je to &to ona

smanjuje nad#or koji #emlje imaju nad vlastitim poslovima i sla%i mo$ i autoritet

/0


24/31

demokratskih instituija' -ajednia se mrvi" sla%i osje$aj #ajedni&tva' Glo%ali#aija utječe

na dr(ave na vrlo slo(ene i kontradiktorne načine' Teritorijalne !ranie" me,unarodne

ra#like" naionalna kultura i naionalno or!ani#irana ekonomija" na koju se savremene

dr(ave tradiionalno oslanjaju radi odr(avanja svo! jedinstva i le!itimnosti" sve to je

sla%ljeno" sve poro#nije" sve ranjivije i sa sve manje samopou#danja' Dr(avu vu&e ne

podupire vi&e jedinstvena naija" niti se tome mo(e nadati" pa se mora oslanjati na

kvalitet njihove demokratske kulture' Glo%ali#aija stvara ekonomske nejednakosti i

neravnomjeran re!ionalni ra#voj" i #ahjteva od r(ava da %udu istodo%no represivne i

li%eralne+ stro!e u vo,enju unutarnjih poslova" sla%e u otporu vanjskim silama" sposo%ne

predstavljati narod i !ovoriti u nje!ovo ime" a ipak odvojene od mno!ih aspekata njihova

(ivota'

1. =ti$aj globali"a$ije na kulturuKao i u ostalim (ivotnim područjima" !lo%ali#aija ima va(ne posljedie i #a kulturu" i

postoji ? posljedia' -1 Ona vodi nečemu &to se na#iva $sektorskom konvergencijom%.

Dok tehnike" instituije" ideje i o%ičaju prela#e dr(avne !ranie" one o%ično stvaraju

u!lavnom slične o%rase ljudsko! pona&anja i odnosa u (ivotnim područjima o kojima je

riječ' Glo%ali#aija u%r#ava ur%ani#aiju i potiče rast velikih !radova" u# koje ide

anonimnost" veliki %r' stanovnika" !u(ve i krimnal' .#ročnii sektorske konver!enije su+

#ajednička tehnolo!ijaQ o%ra#ovne" političke i dru!e ustanove te(e sličnim iljevima" ljudi

koji vode te ustanove prola#e sličnu o%ukuQ !ra,ani su %ar u !ru%im rtama upo#nati satim &ta je do%ra praksa u dru!im #emljama 1filmovi" T2" pa #ato to tra(e i u svojima i

posljednje (elja #a afirmaijom na me,unarodnom planu' 4ve ovo stvara pritisak #a sve

sličniju praksu u istoj djelatnosti u svijetu' Konver!enije u ra#nim (ivotnim područjima

su nei#%je(ne" one olak&avaju putovanja" komunikaiju" dru&tvene dodire" ra#mjenu idaj

itd' sektorske konver!enije stvaraju d(epove po#nato! i u inače nepo#natoj stranoj

#emlji" ti d(epovi ta područja čine intelektualno i osje$ajno lako pristipačnim te daju

osnovu s koje se mo(e početi shvatati ono &to je nepo#nato i nera#umljivo' A #ahvajuju$i

!lo%ali#aiji" danas jedva da ima ijedno! dru&tva koje %i nam %ilo posve neshvatljivo ili

#atvoreno' - Glo%ali#aije je potaknula rast zajedničke elitne kulture' Takva kultura se

&iri i na direktore" pojedine profesionalne skupine" univer#itetske profesore i dru!e' Ti

ljudi su često o%ra#ovani na sličan način i na u!lednim #apadnim univer#itetima" dola#e

i# isto! okru(enja" odjevaju se slično" imaju iste ukuse i !aje iste am%iije #a svoju djeu'

/8


25/31

Ti ljudi su ko#mopoliti u smislu da se u!odno osje$aju u dodiru sa stranima" dok

istodo%no čuvaju svoju pose%nost te su stranima #animljivi i korisni' -3 Glo%ali#aija

proi#vodi ra#mjerno usku #ajedničku kulturu #a o%ične ljude diljem svijeta' Ljudi u

ijelom svijetu !ovore o ljudskim pravima" i#%orima" slo%odi !ovora" pravima manjina i

demokratiji' &a privrednom planu svima je po#nato o čemu je riječ kada se !ovori o

minimalnim platama" pravu na rad" dr(avi %la!ostanjaQ na moralnom i društvenom planu

!ovori se o nad#oru nad vlasitim (ivotom" romantičnoj lju%avi" samopo&tovanju"

identitetu" spolnoj usmjerenosti" a sve ovo su univer#alno po#nate teme' !drav život je

#ajednička te(nja svih nas' .ska !lo%alna kultura &iri se i na potro&ačko područje (ivota'

Tr!ovački enti" restorani %r#e hrane i do%ra koja proi#vode Adidas" =ole" Levi 4trauss

!otovo su univer#alni te sa so%om nose svoju kulturu' To ne #anči kako su te ideje

jednake va(nosti u svim dru&tvima niti u svim njihovim dru&tvenim skupinama" ne!o dasu svima 1na ra#ličite načine i u ra#ličitim stupnjevima2 intelektualno dostupne i svi #naju

o čemu je riječ ako se spomene neka od ovih tema' -4 Granie u !lo%ali#aija su postale

prola#ne" &to je dovelo do multikulturali#aije naionalne kulturne tradiije i pojavi novih

kulturnih o%lika" koji se ne mo!u posve uklopiti ni u jednu od tih !rania' Iako je

kulturna interakija ponajvi&e posredovanja -apadom" to nije posve jednostran proes" jer

i dru!e kulture imaju utjeaja na dru!e' Primjer su+ indijski filmovi" turske sapunie"

indijska kuhinja i jo!a" kineska kuhinja i %orilačke vje&tine i istočna mediina" afrički i

latino američki knji(evnii' Islam je naj%r(e &ire$a reli!ija na svijetu" a i %udi#am je

ostavi veliki utjeaj' -ahvaljuju$i ve$oj i#lo(enosti ostalim kulturama i volji #a

posu,ivanjem ideja od njih" postoji #načajno mi&ljenje i spajanje stilova" slika" kulturnih

i#ričaja i osje$ajnosti' Pa čak i reli!ije koje se u inače isključive" posu,uju jedna od du!e

#amisli o duhovnosti" svetosti i smislu (ivota i smrti" to vrijedi i #a najsamopou#danije

me,u njima' Proes me,uso%no! pro(imanja kultura nije novost na&e! vremena ali je

sada do%io novi #amah pod utjeajem !lo%ali#aije' Danas svaka kultura u se%i nosi

dijelove dru!ih kultura te time poka#uje manju ili ve$u mjeru mulitkulturalne

usmjerenosti' To ne #nači da se %li(imo nekoj jedinstvenoj svjetskoj tradiiji" ne!o da

naionalne tradiije postaju poro#ne" poka#uju sličnosti' Po#navanje dru!ih kulturu daje

osnoviu s koje ljud mo!u otvoriti nera#umljive i nedovoljno po#nate dijelove dru!ih

kultura te nam ih učiniti prihvatljivim" a time do%ijamo samopou#danje da se mo(emo

/?


26/31

opustiti u prisustvu dru!ih i u(ivati u njihovoj ra#ličitosti' -5 !lo%ali#aija vodi ka

plurali#aiji dru&tva' Ljudi su oduvjek #nali kako dru!i (ive i mile ra#ličito od njih" ali to

#nanje je %ilo ma!lovito" danas se s dru!im ljudima susre$u preko Ta" na odmorima i

tako upo#naju njihove o%ičaje' Kada se do&ljai dosele me,u njih" doma$i ljudi ula#e s

njima u interakije i uče o njihovoj kuhinji" mu#ii" no&nji i o%ičajima' -a ra#liku od

prija&njih dru&tava" u kojima je kulturna homo!enost %ila pravilo" ljudska vi&estukost i

ra#nolikost danas su svepro(imaju$a i čvrsta činjenia svakodnevno! (ivota' -apadna

dru&tva su uvjerena u svoju kulturnu nadmo$ i nemaju visoko mi&ljenje o moralnim

vrijednostima ne5#apadnih useljenika' Oni po&tuju kuhinju i umjetnosti novoprido&lia"

ali od njih se očekuje da pri#naju nadmo$ #apadnih vrijednosti i (ive po njima" ako ne

prihvate te vrijednosti promatra ih se kao u!o#u naionalno! identiteta' 4tanje u ne5

#apadnim dru&tvima je u isto vrijeme i slično i ra#ličito' e$ina nema pro%lem nositi se sra#mjerono povr&nim aspektima #apadne kulture" kao &to su mu#ika" hrana" T emisije i

odje$a" ali osje$aju se u!ro(enim od #apadnih moralnih i političkih vrijednosti'

Ne#apadna dru&tva kulturno su ra#ličita na dru!ačije načine od -apadnih" one se natječu

#a !lave i sra !ra,ana te su u stalnoj napetosti' . dru&tvenom po!ledu ne#apadna

dru&tva se%e definiraju kao tradiionalna #ajedni&tva" politički individualistički"a u

oso%nom (ivotu iska#uju naklonost #a o%oje' Postoji potpuna ra#dvojenost u vremenu

posve$enom poslu od ono! posve$eno! dru&tvenom (ivotu' Poput -apadnjaka" i njima je

kulturna ra#nolikost pro%lematična" iako i# ra#ličiih ra#lo!a i s jačim opravdanjem' Niko

od to!a ne mo(e po%je$i u eti !lo%ali#aije" ne!o svi moraju prona$i načine kako $e se

nositi s tim'. Isključia paradigma

Od nastanka moderne dr(ave u 7H' stolje$u" estetički ili eksklu#ivistički po!led dominira

političkom teorijom i praksom' Ovaj po!led uljučuje 0 me,uso%no pove#ana uvjerenja+

-1 4vijet je podjeljen na dr(ave" od kojih je svaka pravno" politički ili moralno #atvorena

jedinia' Dr(avljani neke dr(ave su njena ekslu#ivna od!ovorsnost" jednako kao &to je i

ona njihova' - 4vaka dr(ava je suverna' 4uverenost je inherentna u dr(avi" ne&to &to

dr(ava osjeduje #ahvaljuju$i svojoj naravi te ne&to &to ima prirodno pravo" na sličan način

kao &to %i ljudi tre%ali u(ivati ista prirodna prava #%o! činjenie &to su ljudi' 4vaka

dr(ava smatra kako je njena neouvisnos dovedena u pitanje ako i# neko! ra#lo!a ne mo(e

slijediti svoju volju' -3 Dr(ava soju le!itimnost rpi i# svojih !ra,ana te je njena jedina

/


27/31

ulo!a promianje kolektivnih interesa svojih dr(avljana' Gra,ani imaju moralnu o%ave#u

pokoravati se dr(avi te ta o%ave#a ima prednost nad svim ostalim' >kslu"iistički ili

etatistički pogled je i" temelja pogrean. To su primjetili mno!i autori koji su se

posvetili ideji ljudsko! jedinstva te se %rinuli kako %i novonastaju$e dr(ave svojim

#atvaranjem u moralno #atvorene jedinie mo!le potkopati te napore' 9ovjejčanstvo jeste

podijeljeno u dr(ave" ali ono ih tako,er i nadila#i te im postavlja moralna o!raničenja' Po

ekskliui#ističkom stavu" jedina #ada$a dr(ave je promianje interesa njenih dr(avljana'

Ovo je opet samo jedna polovia istine' Ljudi imaju #ada$u ne nauditi temeljnim

interesima dru!ih ljudi te unutar o!raničenja svojih mo!u$nosti pomo$i dru!ima oko

temeljnih do%ara %e# kojih je nemo!u$ vrijedan (ivot' Dr(ava je medij kojim ljudi

i#vr&avaju svoje du(nosti i i#ra(avaju svoju moralnu narav. elika o!raničenja

eksklu#ivističko! stava o dr(avi postaju pose%ievidljiva u odnosu na humanitarneintervenije' Eksklu#ivističko stajali&te #ahtjeva od dr(ave me,uso%no po&tovanje

suverenosti i stro!o su#dr(avanje od uplitanja" dok dr(ava me,uso%no po&tovanje

suverenosti i stro!o su#dr(avanje od uplitanje" dok humanitarna intervenija impliira

kako je u odre,enim okolnostima mo!u$e #ao%i$i ove postavke' Eksklu#ivistički način

ra#mi&ljanja impliira kako %i jedino naionalni interes tre%ao voditi odnose neke dr(ave

s dru!im dr(avama" dok humanitarna intervenija #ahtjeva od dr(ave djelovanje u vi&e ili

manje ne#ainteresiranoj mjeri u odre,enim situaijama' oralno promi&ljanje i#a ovo!

stajali&ta je tra!ično jednostavno' >udu$i da humanitarna intervenija ne potpada pod

normalne du(nosti dr(ave onako kako su definirane eksklu#ivističkim !ledi&tem"

potre%no ju je le!itimirati putem javne potpore koja %i se lako mo!la okrenuti na dru!u

stranu ako počne sti#ati previ&e lijesova prekrivenih #astavom' Od #emlje kojoj se

poma(e očekuje se du%oka #ahvalnost &to dru!a #emlja podnosi ljudske i finansijske

(rtve mimo svojih du(nosti re se očekuje shvatanje kako nje#in spasila ne mo(e %iti

prei#%irljiv kod oda%ira vojne taktike i iljeva ili prema tretmanu #aro%ljenika i ivila'

.nutar etatističke paradi!me humanitarna intervenija nu(no se prika#uje kao %esplatan

čin velikodu&nosti" nastao i# mje&avine prijira i (aljenja spram #emlje u kojoj se

interveni&e te potivan osje$ajem o!orčenosti #%o! (rtava koja se podnosiča #%o! moralne

ujene' Ovi slični čim%enii dokidaju mno!e uo%ičajene moralne o!rade koje priječe

upotre%u sile'

/H


28/31

3. Globalno usmjereno gra+ansto4uprotno od eksklu#ivističko po!leda na dr(avu nala#i se inklu#ivistički ili !lo%alno

orjentirani po!led na dr(avu' Ovaj po!led pri#naje dr(ave kao vrijedne #ajednie koje

tre%aju %iti neovisne" no vidi ih unutar dru&tva te &ire #ajednie' Ljudi tre%aju slo%odu

or!ani#ovanja i vo,enja svojih poslova %e# vanjsko! mije&anja' Njihova neovisnot jeodra# njihove kolektivne volje #a vlastitim uspostavljanjem kako #ase%ne #ajednie'

Neovisnos im omo!u$uje (vot kakav (ele i uspostavu vladavine s kojom se mo!u

pistovjetiti i lako komuniirati' Dr(ave djeluju na dvije ra#ineQ Prvo" dr(ave opstoje me,u

dru!im sr(avama i tvore dru&tvo dr(ava' Kao kolektivne jedinie koje predstavljaju volju

svojih !ra,anja" dr(ave se me,uso%no odnose kao ravnopravne' Dr(ave imaju jednaka

prava i du(nosti" jednaku #astupljenost u me,unarodnim instituijama i ravnopravno

sudjeluju u osmi&ljavanju u!ovora' J5ih !odina sve vi&e dr(avnih aktivnosti se počelostavljati pod okrilje me,unarodno! prava' Dru!o" kao ljudske #ajednie" dr(ave su

ukorijenjene u &iru ljudsku #ajedniu te čine nje#in dio' Dr(ava su moralne jedinie" no

nisu moralno #atvorene' 9ovječanstvo je tako,er moralna #ajednia" a nje!ovi članovi

imaju odre,ene po#itivne i ne!ativne du(nosti jedni prema dru!ima' To #nači da su ljudi

!ra,ani odre,enih #ajednia" ali i !lo%alne #ajednie i imaju le!itimni mralni interes u

tome kako dru!i (ive te mo!u i#ravno ili putem dr(ave i#ra#iti svoju %ri!u' Du(nost

!ra,ana je da se po%rinu da njihova dr(ava" ne definira i slijedi njihove interese na način

koji &kodi interesima dru!ih te se tako,er po%rinuti da dr(ava pru(i pomo$ potre%nima

kako %i mo!li voditi dostojanstvene (ivote'Ove dvije ra#ine djelovanju imaju ra#ličite" no upotpunjuju$e lo!ike' Prva u#ima dr(ave

kao svoje temeljne jedinie" dru!a daje prednost ljudima i univer#alnoj #ajenii koju oni

tvore' Prva u#ima u o%#ir pojedine kao !ra,ane odre,enih dr(ava" a dru!a dr(avu vidi

kro# pri#mu pojedina' Prva ra#ina je orjentisana primarno prema sla%ostima

me,unarodno! poretka" a dru!a prema ljudskoj do%ro%iti' Kao članovi dru&tva dr(avam

ljudskim se odnosima upravlja pravilima i o%ičajima o kojima su se dr(ave do!ovorileQ a

kao članovi ljudske #ajednie" ljudski" odnosima upravljaju formalno i neformalno

i#rečene po#itivne i ne!ativne du(nosti'Dakle !ra,ani su istovremeno članovi odre,enih političkih #ajednia &ire ljudske

#ajednie te imaju o%ave#e prema su!ra,anima" ali i stranima" etatistički pristup ne!ira

o%ave#e prema stranima" ko#mopolitski ili etički univer#alistički po!led poriče pose%ne

/


29/31

#ahtjeve članstva u političkim #ajedniama" &to je tako,er po!re&no' Teritorijale !ranie

neke političke #ajednie su #asi!urno slučajne na način da su često plod me,udr(avno!

ili !ra,ansko! rata te su mo!le %iti dru!ačije" ali s vremenom !ranie postaju inte!rirane

u (ivote !ra,ana te dr(ave' 9lanovi političke #ajednie me,uso%no su pve#ani

ne%rojenim sponama" imaju #ajednički interes u očuvanju sta%ilne #ajednie" sistema

temeljnih prava i slo%oda te op$e! o#račja uljudnosti i me,uso%no! povjerenja' Od

članova se tra(i pla$anje pore#a i no&enje svo! dijela tereta odr(avanja #ajedničko!

(ivota' Oni na #ajedniu !ledaju kao na svoju" osje$aju se od!ovornim #a nju i osje$aju

ponos; sram kada ona 1ne2ispunjava njihova moralna očekivanje' Kao i prema svojim

su!ra,anima imamo i du(nosti prema stranima" a te du(nosti proi#ila#e i# prinipa

jednake ljudske vrijednosti' 4uočavamo se sa #ajedničkim pro%lemima s kojima se ne

mo(amo uhvatiti u ko&ta %e# tra(enja voljne saradnje dru!ih te u#manja njihovihinteresa u o%#ir' . !lo%ali#irano do%a skupine i dru&tva sude jedni o dru!ima na sličan

način te oni koji se osje$aju #apostavljeno ili nepravedno tretirano postaju rasadnikom

du%oko! ne#adovoljstva te i#a#ivaju katastrofu u dalekim #emljama' Prosvijetljeni vlastiti

interes svake #emlje daje dodatan ra#lo! #a %ri!u o dru!ima' Na&e !ra,anstvo posjeduje

kako naionalnu tako i !lo%alnu dime#iju' Glo%alno orjentirano !ra,anstvo je &ire i

du%lje od tradiionalno! po!leda" koje je o!raničeno na odre,enu političku #ajedniu'

Kada odrastemo u nekoj odre,enoj #ajednii" ra#umijemo tu #ajedniu %olje ne!o i jednu

dru!u" pove#ani smo s njom i aktivno se #animamo #a njene poslove' Ako nastavimo

(ivjeti u #ajednii te u(ivamo prednosti njeno! !ra,anstva" stičemo odre,ene o%ave#e

spram nje" koje nemamo spram dru!ih'-a ra#liku od !lo%alno! !ra,anina" koji je svu!dje u e!#ilu" !lo%alno orjentirani !ra,anin

ima vlastiti dom i# koje! de okre$e dru!ima koji tako,er imaju jednako vrijedne domove'

Glo%alno orjentisan !ra,anin prihvata stvarnost i vrijednost političkih #ajednia te je vi&e

internaionalist ne!o ko#mopolit' Glo%alno orentisano !ra,anstvo uključuje o%ave#nu

kako prema svojoj #emlji" tako i prema čovječanstuv op$enito" tako da se te / o%ave#eme,uso%no uvjetuju i re!uliraju' To uključuje da politika na&e #emlje ne &teti &irem

čovječanstvu te da unutar !rania vlastiti mo!u$nosti promiče interese &ire!

čovječanstva' Glo%alno orjentisano !ra,anstvo uključuje i aktivno #animanje #a ljude u

dru!im dijlovima svijeta te %ti!u #a njih' Kako mi ijenimo svoju #ajedniu" dru!i

/B


30/31

tako,er ijene svoju" kako mi pri(eljkujemo neke osnovne uvjete #a do%ar (ivot" tako ih i

dru!i (ele' 9ovjek (eli do%ro ljudim u dru!im dijelovima svijeta" raduje se njihovom

uspjehu te se osje$a taknut njihovim pro%lemima" kada ih njihova vlada maltretira"

provodi etnička či&$enja" čovjek se osje$a od!ovornim #a njih te mo%ili#ira me,unarodnu

javnost' Ovakvo dru&tvo %i tako,er tre%alo te(iti svijetu utemeljenom na prinipima

!lo%alne etike' Tre%ali %i se truditi o%likovati !lo%alne finansijske i dru!e instituije na

način da usmjere !lo%alne sile u emanipatorne svrhe" pomiču univer#alnu do%ro%it ljudi

te jačaju ljudsku spos%nost upravljanja vlastitom sud%inom' Ove instituije pru(aju

sistem !lo%alno! upravljanja %e# svjetske vlade" a njihov %i sastav" smjernie i način rada

tre%ali odra(avati ova moralna ra#mi&ljanja'ove instituije pru(aju (ivotno va(an !lo%alni

forum" u kojem je mo!u$e do$i do odluka s !lo%alno! !ledi&ta te podi$i kolektivnu

svijest na ra#inu koju tra(i si!urnost !lo%alne me,uovisnosti'4. ?umanitarna interen$ija

Dr(ava nije jedini medij putem koje me,unarodna #ajednia mo(e djelovati' o!oto!a

mo!u$e je učiniti na ra#ini ivilno! dru&tva' e,unarodne i lokalne nevladine

or!ani#aije mo!u u mno!ome doprinjeti ra#voju povjerenja i#me,u ra#ličitih skupina

putem ra#voja #ajedničkih projekata i promianja %olje! ra#umijevanja" tako,er je

mo!u$e potiati na mirne načine rje&avanja suko%a te počinjanje rje&avanja suko%a prije

ne!o ode van kontorle' ojno djelovanje mo(e postati nu(no ako se #adovolje 8 uvjeta+

-1 Tre%a tako,er jasno definirati me,unarodno pravo i postaviti sto!r uvjete pod kojimaljudi i#vana smiju intervenirati u uunutarnje poslove neke dr(ave' . situaijama vanjsko

dr(avno! djelovanja tre%alo %i pokrenuti e,unarodni sud čija %i presuda %ila konačna'

- oja akija se odvija te&ke ruke" uključuje velike tro&kove u ljudstvu i novu" te

ostavlja naslje,e mr(nje' -%o! ovo! %i je tre%ali temeljiti na vrlo pa(ljivom kalkuliranju i

planiranju' anjska intervenija ne %i tre%ala proi#voditi kolonijalni mentalitet koji kvari

o%je uključene strrane" a strani imaju du(nost pomo$i" ali ne %i tre%ali potkopavati

osje$aj slo%odne volje tih dr(ava' -3 vojna intervenija %i tre%ala imati o!raničene

iljeve" ne smije diktirati sastav vlade" naru&avanje normalne me,ui!re političkih sna!a

ili i#lika #a okupaiju #emlje' 6edini ilj vojne intervenije %i tre%ao %iti #austavljanje

kru!a nasilja" pomo$ #aro%ljenim ivilima" osi!uravanje mjere sta%ilnosti' -4 ojnu

interveniju %i tre%ala odo%riti od!ani#aija koja je &iroko pri#nata kao !las me,unarodne

#ajednie' Na jednoj ra#ini du(nost poma!anja je na svim dr(avama te %i svaka dr(ava

0J


31/31

koja je u stanju tre%ala pru(iti pomo$' ojna intervenija %i tre%ala imati temljene

prinipe kako %i #emlja u nevolji imala vi&e povjerenja u interveniju i mo!la istoj

pomo$i' Podvr!nuta nekim stro!im uvijetima intervenija je prema tome opravdana ili

%arem opravdana u slučaju propalih ili krajnje represivnih dr(ava'

Filandra *a@ir, onja$i nakon so$ijali"ma: bonjačkom identitetu u

postjugosloenskom dobu:

1. Ari modela politi"a$ije na"ia uli$a u postratnoj i?. najnovijem >C postsoijalističkom preimenovanju !radskih ulia i tr!ova

iskristali#irala su se najmanje 0 modela' odel apsolutne naionalne dominaije 1>anja

Luka2" model naionalne se!re!aije 1ostar2 i pomiriteljski model s poku&ajem

ideolo&ke dominaije 14arajevo2'. dnos so$ijalnog i kon%esionalnog identiteta poloinom 1/. 6tolje@a u i?

Konfesionalna i soijalna podjela u %osanskom dru&tvu u jednom su se povijesnom

trenutku podudarile na način da su katolii;Crvati i pravoslavi;4r%i ve$inski %ili

kmetovi" eksploatirani" dok su muslimani;>o&njai %ili veleposjednii" eksploatatori'

Naravno" %ilo je i nemuslimana veleposjednika" pose%no 4r%a u austrou!arskome

ra#do%lju" kao i muslimana kmetova" ali je ovaj o%ra#a klasno 3 konfesionalne podjele

%osansko!a dru&tva u osmanskom ra#do%lju %io i ostao dominantan'

Documents

Politike Identiteta-pitanja Za Ispit (1)