Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2010. - pregledstari.nsk.hr/\UserFiles\File\nk2010.pdfUNESCO UIS - Unesco Institute for Statistics (usredoto čio se na ulogu knjižnica

$Page 1: Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2010. - pregledstari.nsk.hr/\UserFiles\File\nk2010.pdfUNESCO UIS - Unesco Institute for Statistics (usredoto čio se na ulogu knjižnica$
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Hrvatski zavod za knjižničarstvo Matična služba za narodne knjižnice mr. sc. Jelica Leščić, knjižn. savjetnica savjetnica za narodne knjižnice

Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2010. - pregled - Zagreb, kolovoz 2011.

Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2010. - pregled - radna verzija mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj. kolovoz 2011.

2

Uvod Prikupljanje statističkih podataka potrebno je za utvrđivanje ukupnog opsega rada i usluga hrvatskih narodnih knjižnica u dvadeset hrvatskih županija i Gradu Zagrebu, za vrednovanje djelovanja i usluga, njihovo razvijanje i unaprjeđivanje te za komuniciranje podataka o radu i rezultatima rada i/ili o problemima u radu osnivačima knjižnica, Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao središnjoj matičnoj knjižnici za sve vrste knjižnica u Republici Hrvatskoj te široj društvenoj zajednici čemu je stručna podrška i Komisija za knjižničnu statistiku Hrvatskoga knjižničarskoga društva. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske na godišnjoj razini prati rad i razvitak knjižnica. Prema odredbama članka 17. Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj Ministarstva kulture Republike Hrvatske (2001.) statističke podatke prikupljaju voditelji matičnih službi pri županijskim matičnim narodnim knjižnicama. Osim mreže narodnih knjižnica u pojedinoj županiji, županijske matične narodne knjižnice u svom djelokrugu imaju i školske knjižnice pojedine županije. Svrha prikupljanja statističkih podataka nije međusobna usporedba knjižničnih sustava narodnih knjižnica u pojedinim županijama – zbog posebnosti svake županije s obzirom na njenu teritorijalnu veličinu, broj stanovnika i gospodarsku razvijenost takva usporedba ne bi bila primjerena niti bi rezultati usporedbe dali relevantne pokazatelje. Dakle, svrha je prikupljanja statističkih podataka stvaranje ukupne, na statističkim podacima utemeljene slike sustava narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj – temeljem statističkih podataka stvaraju se relevantni pokazatelji stanja cjelokupnog narodnog knjižničarstva u Republici Hrvatskoj, uočavaju možebitne krizne točke hrvatskoga narodnog knjižničarstva te se u tom smislu statistički pokazatelji mogu smatrati smjernicama osnivačima knjižnica i široj društvenoj zajednici za njihovo rješavanje te za daljnji rad i razvitak knjižnica koje će doprinositi zajednici u kojoj djeluju i pokazati opravdanost i prethodnih i budućih ulaganja. Prikupljeni se podaci mogu promatrati i analizirati na razini pojedine knjižnice u sustavu mreže narodnih knjižnica pojedine županije, potom na razini pojedine županije te na nacionalnoj razini. Način prikupljanja statističkih podataka temelji se na statističkim pokazateljima odabranim temeljem međunarodno prihvaćenih dokumenata razvijenih suradnjom međunarodnih organizacija IFLA (s ciljem utvrđivanja statističkih pokazatelja koji će realno prikazati ukupnu vrijednost knjižnica za društvo, godine 2010. objavila je Manifest o knjižničnoj statistici), UNESCO UIS - Unesco Institute for Statistics (usredotočio se na ulogu knjižnica u razvijanju pismenosti i informacijske pismenosti) te ISO (utvrđene su standardizirane definicije i metode prikupljanja podataka i objavljene u normi ISO 2789) od kojih je svaka od tih organizacija dala svoj doprinos izradbi međunarodno prihvatljivih i primjenjivih standarda i smjernica u skladu sa svojim poslanjem a s ciljem međunarodne standardizacije knjižnične statistike. Skup podataka za knjižničnu statistiku u svom konačnom obliku sastoji se od 23 glavna statistička pokazatelja koji su izmjerivi / izbrojivi (ukupno je definirano 76 pokazatelja) od kojih se 15 glavnih statističkih pokazatelja odnosi na narodne knjižnice.


3

Knjižnična statistika u Hrvatskoj Narodne knjižnice u Hrvatskoj statistički prate svoje poslovanje budući da su statistički podaci na razini pojedine knjižnice neophodni za upravljanje knjižnicom i pokazuju odnos rada i rezultata rada s obzirom na potrebe zajednice u kojoj knjižnice djeluju te s obzirom na financijska sredstva koja je u rad i razvitak knjižnica uložila šira društvena zajednica, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i jedinice lokalne uprave kao osnivači knjižnica, dakle statistikom se prati i prikazuje učinkovitost i isplativost knjižnica u sustavu narodnih knjižnica pojedinih županija i Grada Zagreba. Statistički podaci o radu pojedine knjižnice i/ili skupine knjižnica na županijskoj razini predočeni osnivačima knjižnice i tijelima koja prate i podržavaju rad knjižnice (-a) ili široj javnosti utječu na strategijsko planiranje za knjižnice i na stvaranje povjerenja u učinkovito funkcioniranje knjižnica. Stavljanjem u suodnos korištenja knjižnice(a) s pismenosti / informacijskom pismenosti i obrazovanjem u pojedinoj regiji / županiji / zemlji, statistika može pokazati utjecaj knjižnica na stanovništvo. To je posebice važno danas u vrijeme razvijenih informacijskih tehnologija dostupnih i u narodnim knjižnicama i u hrvatskom knjižničarstvu, na samome početku stvaranja 'knjižnice bez zidova' kada dakle knjižnice šire svoje djelovanje i pružaju svoje usluge udaljenim korisnicima i mimo samih prostora knjižnice, kada daju informacije ne samo temeljem svoga fonda nego i temeljem fondova drugih knjižnica, kada jačaju i unaprjeđuju međusobnu suradnju, kada se njihovo zadovoljavanje potreba korisnika ne odvija samo putem nabave knjižnične građe koja ostaje u njihovom fondu već i, sve više, putem osiguravanja pristupa mrežnim izvorima informacija odnosno kada je u nabavi građe, uz načelo posjedovanja knjižnične građe, sve prisutnije načelo pristupa građi. U tom je smislu za narodne knjižnice bitno da nabave, posjeduju i čuvaju zavičajnu građu kao spomeničku baštinu pojedinih lokalnih entiteta i to ne samo temeljem odredbi Zakona o knjižnicama (članak 37.) koji obuhvaća i obvezni primjerak a po kojima su lokalni nakladnici / tiskari dužni dostavljati obvezne primjerke djela koja se tiskaju u pojedinim županijama, nego i otkupom i prihvaćanjem dara pojedinih lokalno značajnih privatnih knjižnih zbirki, ostavština i donacija jer zavičajne su zbirke lokalne samo po svom prikupljanu i zavičajnim temama i znamenitim zavičajnicima, a sveukupno imaju vrijednost nacionalnog kulturnog dobra. Promijenjena je i paradigma stručne obrade knjižnične građe – s obzirom da se nabava građe djelomice temelji i na obveznom primjerku koji distribuira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postoji istovjetnost knjižničnih fondova u svim hrvatskim narodnim knjižnicama. Knjižnični informacijski sustavi razvijeni za potrebe hrvatskih narodnih knjižnica omogućuju preuzimanje bibliografskih zapisa s interneta i njihovo prilagođavanje potrebama pojedine knjižnice dodavanjem lokalnih podataka (na primjer, signatura) što u znatnoj mjeri doprinosi ujednačavanju formalne, ali i sadržajne obrade knjižnične građe, utrošenom vremenu i brzini obrade i otvara mogućnost veće posvećenosti knjižničara drugim vidovima stručnoga knjižničarskog rada. Knjižnični djelatnici u hrvatskim narodnim knjižnicama su stručni djelatnici – diplomirani knjižničari i pomoćni knjižničari kojima je jedinima prema odredbama Zakona o knjižnicama iz 1997. (članak 34.) dozvoljen izravan ulazak u struku uz obvezu, kojoj podliježu i pomoćni knjižničari, polaganja državnog stručnog ispita iz knjižničarstva – iz toga slijedi da je promijenjena i razina stručne pomoći koju diplomirani knjižničari u svom radu mogu zatražiti od nadležne županijske matične službe. Knjižnična statistika u Hrvatskoj provodi se temeljem statističkog upitnika koji se temelji na standardu ISO 2789, a izrađen je 2009. godine suradnjom voditelja pojedinih županijskih matičnih službi, Komisije za knjižničnu statistiku Hrvatskoga knjižničarskog društva i Matične službe za narodne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.


4

Prikupljanje statističkih podataka obavljaju županijske matične narodne knjižnice, voditelji matičnih službi, za 20 županija: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska, Zagrebačka i za Grad Zagreb. Podatke za 2010. godinu iz objektivnih razloga nije dostavila jedna županija. U anketnom su upitniku pitanja razvrstana u 6 skupina statističkih pokazatelja kako slijedi: I. - Mreža knjižnica II. - Pristup, prostor i oprema III.A - Knjižnična grđa III.B - Knjižnična građa - nabava periodike i druge građe, otpis IV. - Korištenje i korisnici V. - Prihodi i rashodi VI. - Zaposlenici Upitnik sadrži 51 glavnu skupinu pitanja s ukupno 134 pitanja. U prikazu i kratkom komentaru podataka pojedine su tabele razdvojene u manje cjeline što ne umanjuje njihovo razumijevanje. Najprije je navedena pojedina tabela s brojem pitanja / potpitanja koje sadrži, a zatim dijelovi tabele koji sadrže prikupljene podatke po zadanim statističkim pokazateljima. Gdje se to smatralo potrebnim izrađene su i dodatne tablice - u pregledu su izrađene zasebne tablice za knjižnične informacijske programe te za fondove i usluge namijenjene djeci. Za potrebe izračuna odnosa podaci su zaokruživani na nižu vrijednost. Podaci o otočkim knjižnicama za 2009. i 2010. godinu izrađeni su kao zaseban izvod iz ukupnih statističkih tablica i dostupni su u samostalnom pregledu. Podatke o seoskim knjižnicama iz prikupljenih statističkih podataka nije moguće izdvojiti. Pregled poslovanja i usluga narodnih knjižnica RH za godinu 2010. smatra se radnim dokumentom – izrađen je u Hrvatskom zavodu za Knjižničarstvo, Matičnoj službi za narodne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dokument je dostupan na mrežnima stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Otisnuta inačica dokumenta dostupna je u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo. Usporedba statističkih podataka za godine 2009. i 2010. bit će predmet zasebnog dokumenta.


5

Tabela I. Mreža knjižnica Ova skupina statističkih podataka obuhvaća 10 glavnih pitanja (ukupno 16 pitanja) od kojih su neka razrađena u potpitanja. U ukupnom pregledu naziv knjižnice zamijenjen je nazivom županije.

I. MREŽA KNJIŽNICA Status knjižnice Bibliobus

Broj jedinica lokalne

samouprave koje obilazi

Broj stajališta

Red

ni b

roj

Naziv županije G

rad

Opć

ina

Bro

j sta

no

vnik

a g

rad

a/o

pć

ine

sam

osta

lna

knjiž

nica

ustr

ojbe

na je

dini

ca u

mre

ži

knjiž

nica

u sa

stav

u

Bro

j og

ran

aka

Bro

j kn

jižn

ičn

ih s

tan

ica

Bro

j kn

jižn

ič. s

taci

on

ara

broj

voz

ila

grad

ova

općin

a

ukup

no

nase

lja

podu

zeća

i us

tano

ve

ukup

no

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

1

2

3

4

5

6

7

UKUPNO

U prvom se stupcu navodi naziv knjižnice / u ukupnoj tabeli naziv županije. Tabela I. Mreža knjižnica razdvojena je u tri cjeline kako slijedi:

• Tabela I.a) Broj knjižnica / stanovnika - stupci 2, 3 i 4 donose podatke o broju gradskih i općinskih knjižnica te o broju stanovnika grada / općine

• Tabela I.b) Knjižnice prema statusu - u stupcima 5, 6 i 7 nalaze se pitanja koja se

odnose na status knjižnice i obuhvaćaju sljedeće statističke podatke: samostalna knjižnica, ustrojbena jedinica u mreži knjižnica, u sastavu; u stupcima 8, 9 i 10 slijede pitanja o broju ogranaka, broju knjižničnih stanica i broju knjižničnih stacionara

• Tabela I.c) Pokretne knjižnice - skupina pitanja / statističkih podataka za pokretne

knjižnice, u stupcima 11 – 17, obuhvaća podatke o broju vozila (bibliobusa), pitanje o broju jedinica lokalne samouprave koju bibliobus obilazi koje je raščlanjeno na broj gradova, općina i ukupno te pitanje o broju stajališta koje je podijeljeno na broj naselja, broj poduzeća i ustanova i ukupno


6

Tabela I.a) Županija - grad - općina - broj stanovnika

Naziv županije

Gra

d

Opć

ina

Bro

j sta

no

vnik

a g

rad

a/o

pć

ine

sjed

išta

kn

jižn

ice

1 2 3 4

Bjelovarsko-bilogorska županija 5 1 91828

Brodsko posavska županija 2 5 101141

Dubrovačko-neretvanska županija 5 4 103921

Istarska županija 9 0 149447

Karlovačka županija 5 2 110446

Koprivničko-križevačka županija 3 2 69018

Krapinsko-zagorska županija 7 5 85416

Ličko-senjska županija 6 3 41192

Međimurska županija 3 6 109129

Osječko-baranjska županija 7 10 236656

Požeško-slavonska županija 5 64105

Primorsko-goranska županija 14 7 275700

Sisačko-moslavačka županija 6 13 147443

Splitsko-dalmatinska županija 16 11 377463

Šibensko-kninska županija 5 2 37620

Varaždinska županija* 0 0 0


7

Virovitičko-podravska županija 5 5 60198

Vukovarsko-srijemska županija 4 4 111443

Zadarska županija 5 6 109168

Zagrebačka županija 8 4 221520

Grad Zagreb 779145

UKUPNO 120 90 3281999

*Statistički podaci nisu dostavljeni. U hrvatskim županijama djeluje 120 gradskih knjižnica, 90 općinskih knjižnica, a sustavom narodnih knjižnica u Hrvatskoj obuhvaćeno je 3.281.999 stanovnika. Slika 1. Broj stanovnika

Hrvatska

U sustavu NK

Od ukupnog broja od oko 4.500.000 stanovnika Hrvatske, 3.281.999 stanovnika ili 73% obuhvaćeno je nekim oblikom narodnoga knjižničarstva.


8

Tabela I.b) Knjižnice prema statusu

Status knjižnice

sam

osta

lna

knjiž

nica

orga

niza

cijs

ka je

dini

ca u

m

reži

već

e kn

jižni

ce

u sa

stav

u

Bro

j og

ran

aka

Bro

j kn

jižn

ičn

ih s

tan

ica

Bro

j kn

jižn

ič. s

taci

on

ara

5 6 7 8 9 10

5 1 0 3 0 2

5 0 2 0 0 0

5 1 3 0 0 0

7 0 2 5 0 3

7 0 0 2 0 0

5 0 0 0 0 0

11 0 1 0 0 0

0 1 0 2 0 0

6 0 0 0 0 0

9 0 1 4 0 5

0 0 0 0 0 0

16 5 0 9 4 1

17 1 1 0 0 0

24 2 1 17 0 0

0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0


9

4 0 0 0 0 0

6 2 0 2 0 3

10 0 1 4 0 0

7 1 4 1 0 0

0 14 1 26 2 5

144 28 17 75 6 19

U Hrvatskoj djeluju 144 samostalne knjižnice, 28 knjižnica koje djeluju u kao organizacijske jedinice u mreži veće knjižnice, 17 knjižnica u sastavu – ukupno 189 knjižnica, te 75 ogranaka, 6 knjižničnih stanica i 19 knjižničnih stacionara (ukupno 289 knjižničnih jedinica). Slika 2. Knjižnice

0

20

40

60

80

100

120

140

160

samost.knj. org.jed. u sastavu ogranci knjižn.st. stacionari


10

Tabela I.c) Pokretne knjižnice

Broj jedinica lokalne samouprave koje

obilazi Broj stajališta

broj

voz

ila

grad

ova

općin

a

ukup

no

nase

lja

podu

zeća

i us

tano

ve

ukup

no

11 12 13 14 15 16 17

1 1 9 10 30 10 40

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

1 1 9 10 6 5 11

2 2 18 20 56 3 59

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

1 1 20 21 27 8 35

1 0 0 0 5 0 5

0 0 0 0 0 0 0

2 3 8 11 41 15 56

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0


11

0 0 0 0 0 0 0

1 2 18 20 52 9 61

1 2 13 15 10 24 34

0 0 0 0 0 0 0

2 3 9 12 56 16 72

12 15 104 119 283 90 373

Mrežom pokretnih knjižnica obuhvaćeno je 8 hrvatskih županija ili 38% od ukupnog broja županija. Ukupno u Hrvatskoj djeluje 12 pokretnih knjižnica, od kojih u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji s dva vozila. Slika 3. Bibliobusna služba

Bibliobusna služba

Županije

Bibliobus

Bibliobusi obilaze 119 općina i gradova, 283 naselja i 90 poduzeća i ustanova i imali su ukupno 373 stajališta.


12

Slika 4. Općine i gradovi

Općine i gradovi

429

104127

15

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

općine općine-b gradovi gradovi-b

Slika 5. Općine

80%

20%

općine

općine - b

Slika 6. Gradovi Od ukupno 429 općina u Hrvatskoj u 104 (24,2%) djeluje bibliobusna služba te u 15 od ukupno 127 gradova (11,8%). Pokretne knjižnice mogle bi riješiti pitanje dostupnosti knjige i knjižnice i u ostalim hrvatskim županijama, na primjer Ličko-senjskoj županiji, a suradnja među susjednim županijama, na primjer Varaždinske i Međimurske županije i zajedničko korištenje usluga bibliobusa u dodirnim područjima dvaju županija doprinijelo bi i suradnji i ekonomičnosti korištenja usluga i mogućnosti pokretnoga knjižničarstva.

89%

11%

gradovi

gradovi - b


13

Trinaest županija nema uspostavljenu bibliobusnu službu. Tabela II. Pristup, prostor, oprema Tabela II. obuhvaća ukupno 16 glavnih pitanja / statističkih pokazatelja (ukupno 22 pitanja), od kojih neka obuhvaćaju više pitanja kako slijedi: ukupan prostor u m2, prostor za korisnike u m2, broj sjedećih mjesta za korisnike, broj računala, broj pisača, broj skenera, broj računala s dodatnom opremom za slijepe, broj elektroničkih povećala za slabovidne, broj računala za pristup internetu, bežični Internet, mogućnost samozaduživanja, knjigomat, naziv knjižničnog programa, police u metrima i radno vrijeme za korisnike.

II. PRISTUP, PROSTOR I OPREMA

Broj računala

Broj pisača

Broj skenera

Police u metrima

Radno vrijeme za korisnike

Broj računala

za pristup

Internetu

Red

ni b

roj

Naziv

županije

Uku

pan

pros

tor

u m

2

Pro

stor

za

koris

nike

(u

m2 )

Bro

j sje

dećih

mje

sta

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

Bro

j rač

unal

a s

doda

tnom

opr

emom

za

slije

pe

Bro

j ele

ktro

nički

h po

većal

a za

sl

abov

idne

ukup

no

za k

oris

nike

Bro

j pris

tupn

ih m

jest

a za

Inte

rnet

Bež

ični

Inte

rnet

Mog

ućno

st s

amop

osud

be

Knj

igom

at

Naziv knjižničnog programa

ukup

no

u sl

obod

nom

pris

tupu

tjedn

a ot

vore

nost

sre

dišn

je

knjiž

nice

u s

atim

a

tjedn

a ot

vore

nost

ogr

anak

a (p

rosj

ek)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

1

2

3

4

5

6

7

UKUPNO

Pitanja o broju računala, broju pisača i broju skenera dijele se na: ukupno i broj računala, pisača i skenera za korisnike. Pitanje o policama u metrima dijeli se na: ukupno i u slobodnom pristupu. Pitanje o radnom vremenu za korisnike dijeli se na: tjedna otvorenost središnje knjižnice u satima, tjedna otvorenost ogranaka (prosjek). Podaci iz Tabele II. podijeljeni su u dva odjeljka:

• Tabela II.a) Podaci o prostoru i računalnoj opremi

• Tabela II.b) Podaci o računalnoj opremi za pristup internetu, programima


14

za samozaduživanje, dužini polica u metrima i radnom vremenu za korisnike.

Tabela II.a) Prostor i računalna oprema

Broj računala

Broj pisača

Broj skenera

Naziv županije

Uku

pan

pro

sto

r u

m²

Pro

sto

r za

ko

risn

ike

u m

2

Bro

j sje

deć

ih m

jest

a za

ko

risn

ike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

Bro

j rač

un

ala

s d

od

atn

om

o

pre

mo

m z

a sl

ijep

e

Bro

j ele

ktro

nič

kih

po

već

ala

za s

lab

ovi

dn

e

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bjelovarsko-bilogorska županija 3033 2372 255 89 47 29 12 12 7 0 0

Brodsko posavska županija 2474 1580 200 37 11 17 6 5 3 0 0

Dubrovačko-neretvanska županija 2402 1604 197 49 20 26 9 5 1 0 0

Istarska županija 4999 3555 382 125 65 53 20 19 16 1 1

Karlovačka županija 4690 3814 318 119 59 34 13 8 3 1 1

Koprivničko-križevačka županija 2.298 1.650 193 83 44 26 11 12 4 1 2

Krapinsko-zagorska županija 2.612 1.839 285 65 29 28 13 11 7 0 0

Ličko-senjska županija 1.170 632 128 42 21 17 7 2 0 0 0

Međimurska županija 1.314 566 94 35 15 12 3 5 2 0 0

Osječko-baranjska županija 6.019 3.456 334 102 31 54 6 14 6 1 1

Požeško-slavonska županija 1.384 971 213 43 20 14 4 6 2

Primorsko-goranska županija 6.304 4.446 623 177 89 79 38 23 13 1 1

Sisačko-moslavačka županija 5.408 3.231 566 200 110 65 27 26 14 0 0

Splitsko-dalmatinska županija 10.133 8.308 931 306 208 119 42 39 22 1 1

Šibensko-kninska županija 3.965 1.228 206 117 76 32 11 8 3 1 0


15

Varaždinska županija 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Virovitičko-podravska županija 1.930 1.309 171 55 33 20 5 7 3 1 0

Vukovarsko-srijemska županija 3.536 2.783 241 112 65 40 19 12 9 0 0

Zadarska županija 4.489 3.275 374 153 92 34 22 16 11 0 0

Zagrebačka županija 4.109 2.977 366 122 50 67 9 10 3 1 0

Grad Zagreb 17.081 12.160 1.196 568 203 212 27 34 5 2 1

UKUPNO 89350 61756 7273 2599 1288 978 304 274 134 11 8

Narodne knjižnice imaju ukupno 89.350m2 prostora, od toga 61.756 m2 ili 69% za korisnike. Korisnici raspolažu s ukupno 7.273 sjedećih radnih mjesta.

Prostor

Za korisnike

Sjedeća mj.

Slika 7. Prostor i sjedeća mjesta

Slika 8. Računala Knjižnice su opremljene s ukupno 2.599 računala, 978 pisača i 274skenera.

Računala

Za korisnike


16

Korisnicima je na raspolaganju 1.288 računala (49,5% od ukupnog broja računala), 304 pisača (31%) i 134 skenera (48,9%). Za slijepe osobe osigurano je 11 računala te 8 elektroničkih povećala za slabovidne osobe. Tabela II.b) Pristup internetu, računalni programi, police u metrima, radno vrijeme za korisnike

Police u metrima

Radno vrijeme za korisnike

Broj računala

za pristup internetu

ukup

no

za k

oris

nike

Bro

j pri

stu

pn

ih m

jest

a za

in

tern

et

Bež

ičn

i in

tern

et

Mo

gućn

ost

sam

oza

du

živa

nja

Kn

jigo

mat

Naziv knjižničnog programa

ukup

no

u sl

obod

nom

pris

tupu

tjedn

a ot

vore

nost

sr

ediš

nje

knjiž

nice

u

satim

a

tjedn

a ot

vore

nost

og

rana

ka (

pros

jek)

13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

79 42 28 2 0 0 MetelWin 6079 4442 39 31

27 8 9 0 0 Crolist 4521 3219 261 0

47 19 36 7 0 0 MetelWinZaki, Crolist 2690 2218 0 35

112 61 149 7 0 2 Medved,Zaki 7068,7 5269,9 447 40,3

107 56 19 3 0 0 Crolist,Medved 7383 5125 297 68

78 41 12 2 0 0 MetelWin 6578 3301 184 0

51 28 15 5 0 0 Zaki, MetelWin, Medved 4877 4044 486 0

34 19 23 0 0 0 Zaki,MetelWin,Medved 843 724 40

31 11 4 1 0 0 Crolist, Metel 215943 104523 152 0

98 29 13 3 0 0 Crolist, MetelWin 6629 7488 430 37

33 16 36 Crolist, MetelWin 2087 1412

154 75 23 13 0 1 Zaki,Medved 16019 11818 795 144

167 94 72 16 0 0 OSA-ISIS,Crolist, Zaki, Biblosam 6221 4874 829,5 16


17

275 168 52 12 1 1 Zaki,MetelWin,Medved,CastelIT 20080 17088 1025,5 136

0 0 0 0 0 0 Crolist 7585 4860 338 24

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

41 22 9 1 0 0 Metel,Crolist 3295 3166,6 175 0

104 56 18 7 0 0 Crolist,MetelWin,Zaki 314 91

141 81 67 0 0 0 Crolist 0 0 4985,5 38,16

94 36 50 11ne1 da 0 0 Zaki 9183 8416 25-66 49

435 128 10 2 1 0 ZaKi, SOVAPRO 44293 24464 45-70 62

2108 990 645 81 2 4 371374 216452 10758 811

U knjižnicama ima ukupno 2.108 računala s pristupnom internetu, od kojih je 990 ili 46,9% namijenjeno korisnicima kojima je u tu svrhu osigurano 645 mjesta. Bežični pristup internetu moguć je s 81 mjesta, a mogućnost samozaduživanja i uslugu knjigomata dostupna je u 2 odnosno u 4 knjižnice. Knj ižnični informacijski programi U narodnim je knjižnicama u 2010. godini bilo u uporabi 8 knjižničnih informacijskih programa: Crolist, MetelWin/Metel, Zaki, Medved, OSA-ISIS, Bibliosam, Sovapro i CastelIT uz napomenu da se u pojedinim županijama koristi više knjižničnih informacijskih programa.


18

Slika 9. Knjižnični informacijski programi

Crolist

MetelWin

Zaki

Medved

Sovapro

OSA-ISIS

Bibliosam

CastellIT

Tablica 1. Knjižnični programi po županijama Naziv knjižničnog programa

Broj županija u kojima se koristi

Crolist 11 MetelWin 11 Zaki 8 Medved 6 Sovapro 1 Bibliosam 1 CastelIT 1 OSA-ISIS 1 Tablica 2. Županije i broj knjižničnih programa u uporabi

Naziv županije Broj knjižničnih programa u uporabi

Bjelovarsko-bilogorska 1 Brodsko-posavska 1 Dubrovačko-neretvanska 3 Istarska 2 Karlovačka 2 Koprivničko-križevačka 1 Krapinsko-zagorska 3 Ličko-senjska 3 Međimurska 2 Osječko-baranjska 2


19

Požeško-slavonska 2 Primorsko-goranska 2 Sisačko-moslavačka 4 Splitsko-dalmatinska 4 Šibensko-kninska 1 Varaždinska / Virovitičko-podravska 2 Vukovarsko-srijemska 3 Zadarska 1 Zagrebačka 1 Grad Zagreb 2 Crolist i MetelWin najrašireniji su knjižnični informacijski programi u uporabi u hrvatskim narodnim knjižnicama, a slijedi Zaki u uporabi u osam (ili 38%) županija i Gradu Zagrebu. Sljedeća skupina pokazatelja donosi podatke o policama u metrima. Prema prikupljenim podacima narodne knjižnice raspolažu s ukupno 371.374 metara polica, a od toga 216.452 metra polica (oko ili oko 58%) u slobodnom pristupu. Slika 10. Knjižnične police

police

police u OP-u

U 19 županija knjižnice su bile otvorene korisnicima ukupno 10758 sati tjedno, u Zagrebačkoj županiji 25-66 sati tjedno, a u Gradu Zagrebu 45-70 sati tjedno. Tjedna otvorenost ogranaka bila je ukupno 811 sati tjedno.


20

Tabela III.A Knjižnična građa – zbirke i nabava knjiga Tabela sadrži 14 glavnih pitanja (ukupno 21 pitanje) za knjižnične zbirke i nabavu knjiga iskazane u broju svezaka ili broju jedinica građe za neknjižnu građu.

• Pokazatelji za knjižnične zbirke razvrstani su u 9 pitanja kako slijedi: knjige, uvezana periodika, zvučna građa, vizualna građa, elektronička građa, igračke, ostalo; slijedi zavičajna zbirka (potpitanja: knjige, ostala građa), ostale posebne zbirke (potpitanja: broj zbirki, broj jedinica građe)

• Pokazatelji za nabavu knjižnične građe razvrstani su u 5 glavnih pitanja: ukupno

nabavljeno, nabavljeno za (potpitanja: za odrasle, za djecu), knjige nabavljene za nacionalne manjine, broj jezika na kojima je nabavljena građa te način nabave (potpitanja: kupnja, otkup Ministarstva, otkup ostalo, obvezni primjerak, dar i zamjena)

Knjižnične zbirke Nabava knjiga

Zavičajna

zbirka

Ostale poseb

ne zbirke

Od toga za

Način nabAV i e-

Žu

pan

ija

knjig

e (b

r. s

v.)

Uve

zan

a p

erio

dik

a (

br.

sv.

)

zvuč

na

građ

a (b

r.je

d.)

vizu

aln

a g

rađ

a (b

r. je

d.)

elek

tro

nič

ka g

rađ

a (b

r. je

d.)

igrač

ke (

br.

jed

.)

ost

alo

(b

r. je

d.)

knjig

e (b

r. s

v.)

osta

la g

rađ

a (b

r.

jed.

)

broj

zbi

rki

broj

jedi

nica

građ

e

Uku

pn

o n

abav

ljen

o (

br.

sv.)

odra

sle

djec

u

Kn

jige

nab

avlje

ne

za

nac

ion

aln

e m

anjin

e (b

r.sv

.)

Bro

j jez

ika

na

kojim

a je

n

abav

ljen

a g

rađ

a

kupn

ja

otku

p M

inis

tars

tva

otku

p os

talo

obve

zni p

rimje

rak

dar

i zam

jena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

UKUPNO

Za potrebe ovoga pregleda Tabela III.A je razdvojena u tri tabele:

• Tabela III.A.a) Fondovi - knjige, uvezana periodika, neknjižna građa - AV i e-građa te

druga građa

• Tabela III.A.b) Zbirke – zavičajna zbirka i ostale posebne zbirke

• Tabela III.A.c) Nabava građe


21

Tabela III.A.a) Fondovi - knjige, uvezana periodika, neknjižna građa te druga građa

Naz

iv ž

up

anije

knjig

e (b

r. s

v.)

uve

zan

a p

erio

dik

a (

br.

sv.

)

zvuč

na

građ

a (b

r.je

d.)

vizu

aln

a g

rađ

a (b

r. je

d.)

elek

tro

nič

ka g

rađ

a (b

r.

jed

.)

igrač

ke (

br.

jed

.)

ost

alo

(b

r. je

d.)

1 2 3 4 5 6 7 8

Bjelovarsko-bilogorska županija 270129 4312 3840 10933 1658 1154 178

Brodsko posavska županija 243242 1670 1648 616 79 28 0

Dubrovačko-neretvanska županija 260776 877 2988 668 526 92 0

Istarska županija 411083 1624 2633 2914 1670 429 134

Karlovačka županija 366843 9300 4486 865 661 329 0

Koprivničko-križevačka županija 259586 3250 2.506 6.518 2.303 1.764 445

Krapinsko-zagorska županija 241850 61 632 682 566 279 15

Ličko-senjska županija 166005 84 168 239 304 51 0

Međimurska županija 194934 4703 899 2232 136 408 3

Osječko-baranjska županija 799284 55 9.227 5.770 1.776 1.028 46.182

Požeško-slavonska županija 173566 22 3.979 3.395 927 115

Primorsko-goranska županija 770211 8417 5.880 9.366 956 134 25

Sisačko-moslavačka županija 454134 2236 1.596 7.767 1.318 792 26

Splitsko-dalmatinska županija 783938 954 3.657 9.322 2.275 293 188

Šibensko-kninska županija 261100 28301 7.039 8.150 227 120 76

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija 157283 553 2.368 4.817 1.309 411 12


22

Vukovarsko-srijemska županija 340039 979 2.507 5.682 2.246 892 0

Zadarska županija 330453 94 17.534 4.870 1.719 689 30

Zagrebačka županija 496092 31 10.472 5.155 494 1.459 1.732

Grad Zagreb 2146801 41938 47.833 11.092 8.304 2.263 70.996

UKUPNO 9127349 109461 131892 101053 29454 12730 120042

Fond narodnih knjižnica broji ukupno 9.127.349 svezaka knjiga i 109.461 svezak uvezane periodike – ukupno 9.236.810 svezaka / jedinica građe. S obzirom na broj stanovnika obuhvaćenih sustavom narodnih knjižnica to je 2,7 knjiga po stanovniku, odnosno 2,8 jedinica knjižnične građe po stanovniku. Tablica 3. Fondovi ukupno Vrsta građe Broj svezaka / naslova / jedinica Knjige 9.127.349 Uvezana periodika 109.461 Neknjižna građa 262.399 Ukupno 9.499.209 U fondovima se nalazi i ukupno 12.730 jedinica igračaka i 120.042 jedinica ostale građe. Tablica 4. Neknjižna građa Vrsta građe Broj jedinica građe Zvučna građa 131.892 Vizualna građa 101.053 Elektronička građa 29.454 Igračke 12.730 Ukupno 275.129 Knjižnice raspolažu ukupnim fondom neknjižne - AV i e-građe i igračaka od 275.129 jedinica građe.


23

Tabela III.A.b) Zbirke

Zavičajna zbirka

Ostale posebne

zbirke

knjig

e (b

r. s

v.)

osta

la g

rađ

a (b

r.

jed.

)

broj

zbi

rki

broj

jedi

nica

građ

e

9 10 11 12

3726 256 2 838

3031 0 1 175

4700 32 5 3922

11442 364 15 17003

6958 5 8184

6.247 2.101 7 5.412

2.213 174 1 199

3.083 465 0 0

1328 0 0 0

3736 32 17 121.521

1.496 2 1.630

6.320 718 10 5.009

3.833 811 30 4.353

11787 4.649 13 18169

2.998 76 2 181

1.335 65 5 2.216


24

8.449 196 12 14.996

2.690 109 5 1.490

5.057 646 4 4.270

12.263 2.080 18 38.482

102692 12774 154 248050

U zavičajnim zbirkama nalazi je fond od 102.692 svezaka knjiga i 12.774 svezaka / jedinica ostale građe – ukupno 115.466 svezaka / jedinica građe. Fond zavičajnih zbirki čini 1,2% ukupnog fonda knjiga. U knjižnicama su uspostavljene 154 ostale zbirke (referentne i dr.) koje raspolažu fondom od 248.050 svezaka / jedinica građe ili 2,7% ukupnog fonda knjiga. Slika 10. Struktura fonda

knjige periodika AV i e-građa zavičajna z. druge z.


25

Tabela III.A.c) Nabava knjiga

Nabavljeno za Način nabave

Uku

pn

o n

abav

ljen

o

(br.

sv.)

odra

sle

djec

u

Kn

jige

nab

avlje

ne

za

nac

ion

aln

e m

anjin

e (b

r.sv

.)

Bro

j jez

ika

na

kojim

a je

n

abav

ljen

a g

rađ

a

kupn

ja

otku

p M

inis

tars

tva

otku

p os

talo

obve

zni p

rimje

rak

dar

i zam

jena

13 14 15 16 17 18 19 20 21 22

12341 8544 3348 186 4 7967 3320 0 0 1054

9865 7409 2456 85 20 5737 2944 140 8 1044

10170 8313 1857 0 14 6119 3348 0 1 701

21184 16284 4900 773 3,6 16503 2676 435 0 1570

15351 12523 2828 244 13 10569 2468 36 2251

14.770 11.178 3.592 14 22 11.157 2.422 75 39 1.078

14.244 10.928 3.293 0 15 9.431 3.308 0 23 1.447

10.294 5.312 2.053 0 9 5.780 3.520 19 2 167

5653 4348 1071 0 0 3860 1308 0 368 117

30468 20463 4.363 315 28 16.206 6.154 0 4.962 3.051

9322 7.642 1.680 21 0 5.799 3.834 278

35310 27946 7.364 159 48 25385 5.789 0 60 4.076

22289 16.034 6.235 226 29 14.646 5.794 4 0 2.060

45.136 32.750 10.555 148 76 28.200 7.518 139 92 8.771

12.277 9.831 2.395 0 17 7.675 3.246 0 15 878

8.458 6.525 1.914 0 20 4.815 2.375 0 4 1.264

26289 19.183 7.142 1.201 22 16231 3.792 111 52 6.244


26

22.005 14.728 5.678 8 23 17.913 3.290 20 21 2.991

23.378 17.669 5.709 0 5 18.042 2.869 33 30 2.404

87335 68.473 18.862 445 17 67570 2.494 1.522 1.862 13.887

436139 326083 97295 3825 386 299605 72469 2498 7575 55333

Knjižnice su tijekom 2010. godine nabavile ukupno 436.139 svezaka knjiga, od toga 326.083 svezaka ili 74% literature za odrasle i 97.295 svezaka ili 22,3% literature za djecu. Za nacionalne manjine nabavljeno je 3.825 svezaka ili 0.8%. Slika 11. Nabava za

Podatak o ukupnom broju jezika na kojima je nabavljena građa ne smatra se relevantnim. Osnovni načini nabave u narodnim knjižnicama su kupnja, otkup Ministarstva kulture RH, obvezni primjerak (temeljem čl. 37. Zakona o knjižnicama), dar i zamjena.

br.sv.

odrasli

djeca

nac.manjine


27

Slika 12. Način nabave

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

kupnja otkup MK otkup ostalo OP dar i zamj.

U 2010. godini knjižnice su kupile 299.605 svezaka ili 68%, otkupom Ministarstva kulture RH nabavile su 72.469 svezaka ili 16,6%, obveznim primjerkom prinovile su 7.575 svezaka ili 1,7%, a zamjenom i darom 55.333 sveska ili 12%. Nije razvidno koliko su svezaka / jedinica građe knjižnice nabavile za zavičajne zbirke, a koliko za druge zbirke građe posebne vrste, na primjer, za referentne zbirke, niti struktura te građe. Literatura za djecu Iz statističkih se podataka teško može dobiti cjelovita slika funkcioniranja dječjih odjela narodnih knjižnica s obzirom na

• fond literature za djecu (knjige, časopisi, AV i e- građa)

• nabavu literature za djecu (knjige, časopisi, AV i e-građa)

Tablica 5. daje pregled fonda i izgradnje fonda dječje literature – knjižnične građe za djecu, a broj knjiga za djecu u fondu knjižnica te ukupan broj dječje periodike u fondu ne iskazuje se. Tablica 5. Građa za djecu Fond i izgradnja fonda Broj svezaka / jedinica

građe / naslova Igračke - ukupno u fondu 12.730 Igračke - nabava 1.626 Knjige - ukupno u fondu ? Knjige - nabava 97.295 Periodika - ukupno u fondu ? Periodika - nabava 943


28

Iz prikupljenih podataka nije razvidno koliko je u fondovima jedinica knjižne i neknjižne – AV i e-građe namijenjene djeci (osim igračaka) te koliko je građe za djecu nabavljeno. Iskazan je samo ukupan broj knjiga u fondu, a nije vidljivo koliko je od tog ukupnog broja knjiga u fondu namijenjeno djeci. Neknjižna građa razvrstana je na zvučnu, vizualnu i elektroničku građu – nije razvidno koliko je jedinica zvučne, vizualne i elektroničke građe namijenjeno djeci. Tablica 6. Djeca – članstvo i korištenje knjižnica Članstvo i korištenje knjižnica

Broj članova - posudbi - događanja

Broj članova 144.564 Igračke - posudba 26.366 Događanja za djecu 30.999 Broj posjeta događanjima

483.157

Tabela III.B


29

Knjižnična građa – nabava periodike i druge građe, otpis Tabela sadrži 3 glavne skupine pitanja (ukupno 17 pitanja) koja se odnose na: nabavu novina i časopisa, nabavu druge građe (AV i e-građa, igračke, ostalo) i otpis građe.

Nabava novina i časopisa Nabava druge građe Otpis

Ukupno Novine za odrasle

Časopisi za odrasle

Novine i časopisi za

djecu

Naz

iv k

njiž

nic

e

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

zvuč

na

građ

a (b

r.je

d.)

vizu

aln

a g

rađ

a (b

r. je

d.)

elek

tro

nič

ka g

rađ

a (b

r.

jed

.)

igrač

ke (

br.

jed

.)

ost

ala

građ

a (b

r. je

d.)

knjig

e (b

r. s

v.)

AV

i el

ektr

on

ička

građ

a (b

r. je

d.)

ost

ala

građ

a (b

r. je

d.)

1 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38

UKUPNO

U zasebnim su tabelama prikazani podaci kako slijedi:

• Tabela III.B.a) Nabava novina i časopisa

• Tabela III.B.b) Nabava neknjižne građe

• Tabela III.B.c) Otpis

Tabela III.B.a)


30

Nabava novina i časopisa

Nabava novina i časopisa

Ukupno Novine za odrasle

Časopisi za odrasle

Novine i časopisi za

djecu i mlade

Naz

iv ž

up

anije

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

broj

nas

lova

broj

prim

jera

ka

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Bjelovarsko-bilogorska županija 235 352 94 99 99 99 47 47

Brodsko posavska županija 134 5550 37 4837 84 570 19 148

Dubrovačko-neretvanska županija 87 5179 41 4399 39 685 8 96

Istarska županija 302 24173 73 22039 188 1525 43 609

Karlovačka županija 131 121 31 52 74 80 26 29

Koprivničko-križevačka županija 248 251 59 62 133 133 38 38

Krapinsko-zagorska županija 130 100 52 41 60 48 26 24

Ličko-senjska županija 111 2.162 29 1.461 63 641 19 91

Međimurska županija 88 1.487 23 958 48 516 17 121

Osječko-baranjska županija 1.771 44.343 337 35.596 1.412 14.594 23 489

Požeško-slavonska županija 123 123 33 33 78 20 13 7

Primorsko-goranska županija 650 762 104 167 473 507 73 88

Sisačko-moslavačka županija 364 22.427 92 13.295 171 7.896 101 1.330

Splitsko-dalmatinska županija 324 4.287 78 3.298 190 731 83 281

Šibensko-kninska županija 40 0 22 0 139 0 43 0

Varaždinska županija 0 0 0 0 0 0 0 0

Virovitičko-podravska županija 129 136 45 53 58 58 26 26


31

Vukovarsko-srijemska županija 257 50 141 1.870 61 705

Zadarska županija 252 14.985 55 12.909 166 1.583 35 505

Zagrebačka županija 359 395 113 127 167 167 79 101

Grad Zagreb 1.086 1.778 177 432 746 1.032 163 314

UKUPNO 6821 128611 1545 99858 4529 32755 943 5049

U narodnim je knjižnicama nabavljeno ukupno 6.821 naslova novina i časopisa, odnosno 128.611 primjeraka. Od toga je za odrasle nabavljeno 1.547 naslova novina (22,6%) u 99.858 primjeraka ili te 4.529 naslova časopisa (66,3%) u 32.755 primjeraka. Slika 13. Nabava periodike

novine

časopisi

za djecu

Za djecu su nabavljena 943 naslova novina i časopisa (13,8%) u 5.049 primjeraka. Tabela III.B.b) Nabava neknjižne građe Tabela iskazuje podatke o nabavi AV i e-građe, igračaka i druge građe.


32

Nabava druge građe zv

uč

na

građ

a (b

r.je

d.)

vizu

aln

a g

rađ

a (b

r. je

d.)

elek

tro

nič

ka g

rađ

a (b

r.

jed

.)

igrač

ke (

br.

jed

.)

ost

ala

građ

a (b

r. je

d.)

10 11 12 13 14

265 1391 137 161 4

104 158 44 0 0

534 89 49 8 5

907 1392 1274 64 23

259 99 15 62

419 793 167 236 5

160 84 186 44 0

61 42 71 2 0

92 225 22 10 1

895 335 100 54 2.163

406 106 90 7 0

910 1.021 106 5 0

464 2.355 174 416 9

615 2.301 116 110 40

1.229 1.663 272 100 74

0 0 0 0 0

277 169 111 36 0

247 1.258 383 80 0

1.224 870 138 75 148


33

1.287 817 106 65 19

2.591 2.355 812 91 1.671

12946 17523 4373 1626 4162

U knjižnicama je nabavljeno ukupno 12.946 jedinica zvučne građe, 17.523 jedinica vizualne građe, 4.373 jedinice elektroničke građe – ukupno 34.842 jedinice AV i e-građe. Tablica 7. Nabava ukupno Vrsta građe Broj svezaka / jedinica / naslova Knjige 436.139 Periodika 6.821 Neknjižna građa 34.842 Ukupno 477.802 Nabavljeno je i 1.626 jedinica igračaka te 4.162 primjeraka / jedinica ostale građe. Tabela III.B.c) Otpis

Otpis

knjig

e (b

r. s

v.)

Otp

is u

veza

ne

per

iod

ike

(br.

sve

zaka

)

AV

i el

ektr

on

ička

građ

a (b

r.

jed

.)

ost

ala

građ

a (b

r. je

d.)

15 16 17 18

7572 0 830 43

6466 6581 27 0

10587 0 12 0


34

8486 0 88 0

8350 102 117

4.805 202 294 1

4.519 0 15 0

557 16 2 0

5.653 3 35 6

6.913 0 205 0

1.989 9 385 6

18.039 1 169 7

5.477 554 423 5

3.353 66 158 18

10.092 0 0 0

0 0 0 0

9.841 0 395 9

3.913 0 527 0

1.224 0 80 11

5.721 0 349 29

95.179 0 695 416

218736 7432 4791 668

Knjižnice su u 2010. godini otpisale ukupno 218.736 svezaka knjiga ili 2,3% od ukupnog fonda knjiga (9.127.349 sv.), 7.432 sveska uvezane periodike ili 6,7% od ukupnog fonda uvezane periodike (109.461 sv.) te 4.791 primjerak / jedinicu AV i e-građe ili 1,8% od ukupnog fonda AV i e-građe (262.399).


35

Slika 14. Struktura otpisa

knjige

periodika sv.

AVE građa

drugo

Otpis građe u narodnim knjižnicama temelji se na Pravilniku o reviziji i otpisu Ministarstva kulture Republike Hrvatske (2002.) – učestalost revizije i vrijednost otpisane građe predmet su zasebne statistike koja se vodi pri Matičnoj službi za narodne knjižnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.


36

Tabela IV. Korištenje i korisnici Tabela ima 6 glavnih skupina pitanja / pokazatelja, ukupno 25 pitanja, koja obuhvaćaju članstvo, posudbu, ukupan broj posjeta korisnika, ukupan broj virtualnih posjeta, događanja u knjižnici te korištenje knjižnice.

Članstvo Posudba Događanja u knjižnici

Korištenje knjižnice

Opći poda

ci Spol Dob Knjige

Međuknjižnična

posudba

za odrasle

za djecu

Internet

Edukacija

korisnika za korištenje

knjižnicom

Naziv

knjižnic

e

ukup

an b

roj č

lano

va

broj

nov

oupi

sani

h čla

nova

m

uški

žens

ki

djec

a do

15

godi

na

odra

sli u

kupn

o

star

iji o

d 65

g.

broj

pos

uđen

ih iz

van

knjiž

nice

br

oj p

osuđ

enih

u

knjiž

nici

ko

rište

na m

etod

a iz

račun

a B

roj p

osuđ

enih

jed

inic

a A

V i

elek

tro

nič

ke g

rađ

e B

roj p

osuđ

enih

igračak

a

drug

ima

od d

rugi

h

Uku

pan

bro

j po

sjet

a ko

risn

ika

Uku

pan

bro

j vir

tual

nih

po

sjet

a

broj

dog

ađan

ja

broj

pos

jeta

broj

dog

ađan

ja

broj

pos

jeta

Bro

j rije

šen

ih in

form

acijs

kih

zah

tjev

a B

roj r

iješe

nih

info

rmac

ijski

h z

ahtj

eva

P

itaj

te k

njiž

nič

are

broj

pris

tupa

tje

dno

koriš

tenj

e u

satim

a br

oj o

rgan

izira

nih

prog

ram

a

broj

sud

ioni

ka

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

10a

11

12 13 14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

Ukupno

Tabela je podijeljena u 3 odjeljka

• Tabela IV.a) Članstvo

• Tabela IV.b) Posudba i ukupan broj posjeta i virtualnih posjeta

• Tabela IV.c) Događanja u knjižnici i korištenje knjižnice.


37

Tabela IV.a) Članstvo

Članstvo

Opći podaci Spol Dob

Naziv županije

ukup

an b

roj

čla

nova

broj

nov

oupi

sani

h čla

nova

muš

ki

žens

ki

djec

a do

15

godi

na

odra

sli u

kupn

o

star

iji o

d 65

g.

1 2 3 4 5 6 7 8 Bjelovarsko-bilogorska županija

10479 1517 4291 6247 4043 6402 224

Brodsko posavska županija

5777 1187 3023 2754 1661 4101 273

Dubrovačko-neretvanska županija

7250 1446 1741 2971 2541 3709 266

Istarska županija 24123 3254 0 0 5759 18364 1904

Karlovačka županija 15401 2522 0 0 4198 11067

Koprivničko-križevačka županija

15029 2974 6512 6517 5753 9276 775

Krapinsko-zagorska županija

8946 2020 3108 5209 3540 5254 486

Ličko-senjska županija 4264 899 1520 2459 1145 2766 322

Međimurska županija 6313 850 283 534 2424 3389 14

Osječko-baranjska županija

19344 3637 2086 3682 3740 5009 273

Požeško-slavonska županija

5567 278 2233 3180

Primorsko-goranska županija

35272 7.093 9.283 19.253 9.267 27005 2.754

Sisačko-moslavačka županija

24172 3.561 5.819 7.634 9.445 14.635 352

Splitsko-dalmatinska županija

40838 6.274 12.828 23.939 12.345 26.897 1.372


38

Šibensko-kninska županija 9478 1.936 0 0 2.365 5.824

Varaždinska županija 0 0 0 0 0 0 0

Virovitičko-podravska županija

5431 580 1.942 3.489 1.867 3.316 251

Vukovarsko-srijemska županija

13.778 3.305 6.118 7.353

Zadarska županija 18.764 2.367 5.803 13.119 910

Zagrebačka županija 35.428 4.215 13.659 21.769 13.947 21.481 1.681

Grad Zagreb 205.553 19.276 69.706 135.847 46.370 147.965 11.218

UKUPNO 511207 69191 135801 242304 144564 340112 23075

U tabeli su iskazani opći podaci o korisnicima: ukupan broj članova knjižnica, broj novoupisanih članova, članovi po spolu te članovi po dobi. Narodne knjižnice imaju ukupno 511.207 članova, a tijekom 2010. godine zabilježen je 69.191 novoupisani član – ukupno 580.398 članova. Po spolu, bilo je 135.801 muških (26%) i 242.304 ženskih (47,3%) članova narodnih knjižnica uz napomenu da ovaj podatak ne mogu pratiti i iskazati 4 županije. Slika 15. Dobna struktura korisnika

djeca do 15g.

odrasli

stariji od 65g.

Po dobi, članovi su djeca do 15 godina – 144.564 ili 28,2%, odrasli – 340.112 ili 66,5%, a stariji od 65 godina 23.075 ili 4,5% od ukupnog broja članova knjižnica.


39

Tabela IV.b) Posudba, ukupan broj posjeta / virtualnih posjeta Tabela bilježi posudbu knjiga izvan knjižnice i u knjižnici, korištenu metodu izračuna, posudbu neknjižne građe, igračaka, te međuknjižničnu posudbu – posuđeno drugim knjižnicama i posuđeno od drugih knjižnica.

Posudba

Knjige Međuknjižnična posudba

broj

pos

uđen

ih

izva

n kn

jižni

ce

broj

pos

uđen

ih u

kn

jižni

ci

koriš

tena

met

oda

izračun

a

Bro

j po

suđ

enih

jed

inic

a A

V i

elek

tro

nič

ke g

rađ

e

Bro

j po

suđ

enih

igrač

aka

drug

ima

od d

rugi

h

Uku

pan

bro

j po

sjet

a ko

risn

ika

Uku

pan

bro

j vir

tual

nih

po

sjet

a

9 10 10a 11 12 13 14 15 16

366006 41668 2 71272 218 200 181 203811 17.094

142984 14377 5 6795 0 804 82 103406 21717

141015 12107 10 1317 23 20 239 90704 0

558751 29783 78 36 405 483466 1481787

507867 54558 10153 7 31 320482

291488 43922 9272 0 170 568 196729 318023

272272 41670 18 469 0 87 114 178.295 0

86107 11480 0 368 0 10 6 58135 23000

288330 10484 9 17061 15 8 24 98795 1154796

430217 33440 11 21304 50 125 166 316886 894245

124543 3299 0 18111 26 29 63 0 64578

941322 61.358 0 35.394 9 54 103 753018 113.037


40

508361 48.254 0 60.946 0 12 225 466284 60.966

759043 41.546 33 44.880 32 30 137 773163 129.055

134023 107 274 16 69 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

84803 2.329 9 34.655 0 17 81 75307 0

356302 54.541 2x61x2 46111 249 341 519 367123 134.177

591543 194567 59593 44 19 15 65237 708

601281 57.194 60.076 1.420 0 0 357597 0

3133078 163419 1 141106 24.186 10 42 2.842.948 121.309

10319336 890213 668940 26366 2048 3001 7751386 4534492

U knjižnicama je posuđeno ukupno 10.319.336 svezaka knjiga za korištenje izvan knjižnice, te 90.213 svezaka za korištenje u knjižnici. Posuđena je 668.940 jedinica AV i e-građe ili 6,4% od ukupne posudbe te 26.366 igračaka. Međuknjižničnom posudbom posuđena je drugim knjižnicama 2.048 svezaka, a od drugih knjižnica posuđeno je 3.001 svezaka – ukupno 5.049 svezaka. U ukupnoj posudbi međuknjižnična posudba učestvuje s 0,04%. Jasno slijedi da ima dosta prostora za proširenje i jačanje usluge međuknjižnične posudbe u svrhu zadovoljavanja potreba korisnika.

Slika 16. Međuknjižnična posudba

posudba

MKP


41

Knjižnice je ukupno posjetilo 7.751.386 korisnika, a bilo je 4.534.492 virtualnih posjeta mrežnim stranicama knjižnica. Napomena: u upitniku nije postavljeno pitanje ima li knjižnica mrežnu stranicu. Tabela IV.c) Događanja u knjižnici i korištenje knjižnice Tabela obuhvaća sljedeće pokazatelje: broj događanja za odrasle i broj događanja za djecu s brojem posjeta, broj riješenih informacijskih zahtjeva te broj riješenih informacijskih zahtjeva Pitajte knjižničare. Tabela iskazuje i korištenje interneta i bilježi broj pristupa internetu i tjedno korištenje interneta u satima. Slijede pokazatelji edukacije korisnika za korištenje knjižnicom i navode se pokazatelji broja organiziranih programa i broja sudionika tih programa.

Događanja u knjižnici Korištenje knjižnice

za odrasle za djecu Internet

Edukacija korisnika za korištenje knjižnicom

broj

dog

ađan

ja

broj

pos

jeta

broj

dog

ađan

ja

broj

pos

jeta

Bro

j rije

šen

ih in

form

acijs

kih

za

htj

eva

Bro

j rije

šen

ih in

form

acijs

kih

za

htj

eva

Pit

ajte

kn

jižn

ičar

e

broj

pris

tupa

tjedn

o ko

rište

nje

u sa

tima

broj

org

aniz

irani

h pr

ogra

ma

broj

sud

ioni

ka

17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

112 4284 145 4249 14611 150 16852 273 98 2568

110 7102 159 11722 4306 85 40 72 58 1489

65 4975 152 7523 6443 0 3342 171 31 782

421 13933 1 9102 254880 0 29008 555 247 4929

263 281810 311 6188 17320 312 144 260 1885

320 17808 1126 23226 2299 73 16167 612 161 3315

167 8563 135 6925 16050 0 13126 505 88 3493


42

73 2220 68 2901 0 0 11 140 2 60

55 2521 47 1774 6986 239 1733 22 6 480

234 10868 519 26540 30533 302 8522 209 62 1531

51 2238 55 3133 0 230 0 0 32 647

409 11.465 932 10.764 10.372 1.348 45.631 285 112 2.604

929 55.716 2.816 121.966 24.297 0 39.790 856 60 1.796

534 28.010 1.450 17.649 62.243 868 62.151 1.057 103 2.397

190 7.740 198 5.470 0 0 114 338 130 332

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

78 2.914 75 1.399 890 23 7.936 1.539 54 426

185 19.066 719 54.293 202.235 887 63.019 606 430 8.959

617 27311 672 4.438 1.547 1.555 3.996 1.898 126 607

176 6.943 249 7.058 76.077 363 8.342 88 148 3.384

1.788 84.234 21.170 156.837 1.538.374 5.681 854 149 399 7.607

6777 599721 30999 483157 2269463 12116 320634 9519 2607 49291

Broj događanja organiziranih u narodnim knjižnicama za odrasle korisnike bio je 6.777 s ukupno 599.721 posjetom, a za djecu 30.999 s ukupnim brojem od 483.157 posjeta. Knjižničari su riješili ukupno 2.269.463 informacijska zahtjeva te 12.116 informacijskih zahtjeva postavljenih putem usluge Pitajte knjižničare. Iznenađujuće je malo informacijskih zahtjeva postavljeno putem usluge Pitajte knjižničare te bi ovu uslugu možda trebalo više oglašavati i među korisnicima knjižnica i u široj lokalnoj zajednici u kojoj knjižnice djeluju uz definiranje tko su mogući korisnici ove usluge – samo aktivni članovi pojedine knjižnice, šira lokalna zajednica u kojoj knjižnice djeluju, korisnici iz mreže knjižnica pojedine županije ili svi zainteresirani korisnici koji imaju pristup mrežnim stranicama knjižnica dakle koji putem interneta pristupaju knjižnicama.


43

Slika 17. Informacijski zahtjevi

riješeni i.z.

Pitajte knj.

Iz knjižnica internetu je pristupljeno ukupno 320.634 puta, a tjedno korištenje interneta bilo je bilo je 9.519 sati. Edukacija korisnika za korištenje knjižnicom obuhvatila je organizirane programe – ukupno 2.607 programa u kojima je sudjelovao 49.291 sudionik.


44

Tabela V. Prihodi i rashodi Tabela je podijeljena u 2 glavne skupine pitanja koja se odnose na prihode i rashode, ukupno 18 pitanja. Pitanja vezana uz prihode obuhvaćaju pokazatelje: prihodi ukupno, sredstva iz proračuna (osnivača, županije, Ministarstva kulture RH), vlastiti prihodi, ostali izvori prihoda. Zasebno su iskazana sredstva za nabavu građe po izvorima sredstava: osnivač, županija, ministarstvo kulture, vlastiti izvori, drugi izvori. Pitanja vezana uz rashode uključuju: ukupna sredstva, za zaposlenike, za edukaciju zaposlenika, materijalni troškovi, programska djelatnost, investicije i oprema, nabava građe.

Prihodi Rashodi

Sredstva iz proračuna

Sredstva za nabavu građe

Naziv knjižnice

pri

ho

di u

kup

no

osni

vača

župa

nije

Min

ista

rstv

a ku

lture

vlas

titi

pri

ho

di

ost

ali i

zvo

ri

osni

vač

župa

nija

Min

ista

rstv

o ku

lture

vlas

titi p

rihod

i

osta

li iz

vori

uku

pn

o

za z

apo

slen

ike

za e

du

kaci

ju z

apo

slen

ika

mat

erija

lni t

rošk

ovi

i te

kuć

e o

drž

avan

je

pro

gra

msk

a d

jela

tno

st

(red

ovi

ta i

po

seb

ni

pro

gra

mi)

in

vest

icije

i ku

pn

ja

op

rem

e

nab

ava

građ

e

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

Ukupno

Za potrebe prikaza Tabela V. biti će prikazana u tri odjeljka:

• Tabela V.a) Prihodi

• Tabela V.b) Sredstva za nabavu građe

• Tabela V.c) Rashodi


45

Tabela V.a) Prihodi Tabela obuhvaća prihode ukupno te proračunske prihode koje se dijele u dvije glavne skupine: sredstva iz proračuna i sredstva za nabavu. Dodani su vlastiti i ostali prihodi narodnih knjižnica uz napomenu da je ukupan iznos vlastitih prihoda prema iskazanim podacima nesiguran.

Prihodi

Sredstva iz proračuna

Naziv županije

pri

ho

di u

kup

no

osni

vača

župa

nije

Min

ista

rstv

a ku

lture

vlas

titi

pri

ho

di

ost

ali i

zvo

ri

1 2 3 4 5 6 7

Bjelovarsko-bilogorska županija 6.889.442,00 5.086.181,00 10.000,00 994.397,00 577.006,00 221.883,00

Brodsko posavska županija 4.566.640,00 3.195.288,00 0,00 603.167,00 631.456,00 112,00

Dubrovačko-neretvanska županija

8.022.719,00 6.506.231,00 9000 843.216,00 370.222,00 306.751

Istarska županija 13.697.929,49 9.629.950,60 154.000 1.574.619,34 1.465.938,90 873.420,65

Karlovačka županija 11.202.646,00 8.694.546,00 45.000 1.559.428,00 901.051,00 21.398

Koprivničko-križevačka županija

7.157.735,00 4.727.344,00 540685 869.497,00 685.487,00 334723

Krapinsko-zagorska županija 5.399.926,09 3.780.603,96 141000 931.800,00 305.807,07 40438,77

Ličko-senjska županija 2.743.600,00 2.047.804,00 0,00 388.452,00 81.912,00 2774

Međimurska županija 4.776.073,00 2.936.692,00 240000 925.778,00 513023,00 130610

Osječko-baranjska županija 13.239.131,00 7.828.142,00 18000 1.722.615,00 1.191.036,00 2508322

Požeško-slavonska županija 4.156.119,00 3.168.497,00 0 789.600,00 284642 9746

Primorsko-goranska županija 22.108.348,87 16.804.525,80 396.500,00 1.947.011,57 2.148.636,17 811.673

Sisačko-moslavačka županija 14.987.622,76 12.609.504 36.000 1.403.628,00 775.696,70 93.283


46

Splitsko-dalmatinska županija 23.553.295,40 17.429.187,00 7.000 3.286.528,00 2.558.256,00 97.790

Šibensko-kninska županija 7.487.674,00 5.290.714,00 90.000 1.008.012,00 855.406,00 19.787


Virovitičko-podravska županija 3.620.429,00 2.740.038,48 0 558.535,00 219.197,30 77.743

Vukovarsko-srijemska županija 9.619.573,60 7.240.786,20 480.000,00 828.712,00 617.206,40 11.140

Zadarska županija 3.184.262,00 2.561.643,00 225.764,00 371.000,00 1.672.754,00 464.664,00

Zagrebačka županija 12.964.604,87 1.060.662.890,00 222.000 765.080,00 1.331.410,84 39.485,13

Grad Zagreb 105.426.076,00 96.668.424,00 0 1.334.960,00 7.422.692,00 0,00

UKUPNO 284.803.847,08 1.279.608.991,62 2.614.949,00 22.706.035,91 24.608.836,38 6.065.743,48

Ukupan prihod narodnih knjižnica u 2010. bio je 284.803.847 KN, a struktura financiranja bila je kako slijedi: Slika 18. Struktura prihoda

osnivač

županija

MK

vlastiti prihod

ostali izvori

Razvidno je da osnivači knjižnica podnose i najveći teret njihova financiranja te su stoga nezaobilazan partner, suradnik i savjetodavac pri planiranju aktivnosti, djelovanja, rada i usluga narodnih knjižnica. Županije u maloj mjeri (0,01%) sudjeluju u financiranju rada knjižnica, a četiri županije uopće ne sudjeluju u financiranju rada narodnih knjižnica na svome području.


47

Tabela V.b) Nabava knjižnične građe Tabela V.b) obuhvaća sljedeće pokazatelje: financijska sredstva koja su izdvojili osnivači, županije, Ministarstvo kulture RH, vlastiti izvori i drugi izvori financijskih sredstava za nabavu knjižnične građe. Bilježenje ukupnog iznosa financijskih sredstava izdvojenih za nabavu knjižnične građe nije predviđeno.

Sredstva za nabavu građe

osni

vač

župa

nija

Min

ista

rstv

o ku

lture

vlas

titi p

rihod

i

osta

li iz

vori

8 9 10 11 12

263.441,00 5000 650.000,00 106.562,00 11.375

97.208,00 0,00 535.000,00 2.560,00 0

462.169,00 0 528.907,00 37.602,00 0

721.109,35 40.000 810.000,00 341.517,94 112.826

522.237,00 23.000 691.000,00 301.959,00 0

311.840,00 260000 670.000,00 84.500,00 0

420.337,30 59000 646.713,00 39187,2 0

120.576,00 0 463.738,00 18.575,00 2000

67.584,00 0 410.000,00 41956 0

215.451,00 10000 1.040.000,00 422833 363979

149960 0 510.000,00 16609 0

1.227.070,08 27.000,00 1.644.825,57 478.290,95 310300


48

278.770,98 11.000 1.143.875,00 305.376,90 61487

868.310,00 400 1.833.464,00 533.648,00 95638

542.547,00 20.000 760.000,00 24.460,00

84.395,20 0 420.000,00 54.717,30 0

312.850,09 104.000,00 910.000,00 275.960,34 0

161.259,00 14.000,00 336.000,00 142.561,00 180.992

1.180.488,10 349.000,00 725.080,00 144584.07 37.720

8.302.899,00 0 1.100.460,00 956.168,00 0

16.310.502,10 922.400,00 15.829.062,57 4.185.043,63 1.176.316

Osnivači su za nabavu građe izdvojili 16.310.502 KN (5,7% ukupnog prihoda knjižnica), a gotovo isti iznos izdvojilo je Ministarstvo kulture RH - 15.829.062 KN (5,5%). Županije su za nabavu građe izdvojile 922.400 KN (0,3% u ukupnom prihodu knjižnica) Vlastiti izvori financiranja nabave iznosili su 4.185.043 KN, a ostali izvori 1.176.316 KN. Slika 19. Struktura financiranja nabave knjižnične građe

osnivač

županija

mk

vl.izvori

ostali izvori


49

Tabela V. c) Rashodi Tabela V.c) obuhvaća sljedeće pokazatelje: rashodi ukupno, za zaposlenike, za edukaciju zaposlenika, materijalni troškovi i održavanje, programska djelatnosti, investicije i kupnja opreme te rashodi za nabavu građe.

Rashodi

uku

pn

o

za z

apo

slen

ike

za e

du

kaci

ju

zap

osl

enik

a

mat

erija

lni t

rošk

ovi

i te

kuć

e o

drž

avan

je

pro

gra

msk

a d

jela

tno

st

(red

ovi

ta i

po

seb

ni

pro

gra

mi)

inve

stic

ije i

kup

nja

o

pre

me

nab

ava

građ

e

13 14 15 16 17 18 19

6.892.581,00 4.191.914,00 38.256,00 1.319.736,00 212.807,00 123.932,00 1.007.403,00

4.585.970,00 3.014.638,00 7.700,00 756.165,00 83.767,00 54.678,00 669.023,00

7.751.969,00 6.138.241,00 20433 599.360,00 50746 80.843,00 791.526,00

13.841.243,26 6.775.607,80 54.862,00 2.217.211,19 866.800,36 1.903.541,62 2.023.220,29

11.136.235,00 6.353.143,00 26.104,00 2.354.127,00 221.513,00 899.970,00 1.328.196,00

6.933.928,00 3.592.374,00 21204 1108518 323493 594197 1.266.391,00

5.156.758,71 2.691.027,39 21.348,00 855.900,87 102.303,29 138478,81 1.080.355,92

2.286.501,00 1.339.087,00 5645 380.025,00 9400 12.922,00 370.079,00

3.853.011,00 2.361.310,00 19426 693.101,00 42278 1.146.906,00 516.977,00

13.480.714,00 8.447.247,00 22.906,00 1.396.624,00 642.380,00 900.114,00 2.131.696,00

3.956.234,00 2.666.211,00 2.550,00 565.115,00 0 1.019.458,00 715.470,00

21.685.737,56 13.026.919,24 80826,03 3.960.187,24 510323,87 432.353,38 3.675.127,80

18.914.820 10.008.247 77.543 2.798.460 156.387 832.983 1.832.708,42


50

23.068.715,00 13.553.406,75 69.209,00 3.252.406,00 181.203,00 1.117.507,00 3.319.097,00

707.323.437,00 335.068.813,00 2.191.596,83 8.485,48 450.238,00 133.936.337,00

3.472.525,31 2.118.418,70 6.336,00 654.903,00 112.775,00 33.327,00 551.627,50

9.552.364,31 6.097.976,70 45.956 1.400.112,07 205.974,43 174.611,67 1.596.760,43

3.037.034,88 6.534.179,23 17.623,00 1.705.593,91 417.213,45 229.324,44 1.920.354,06

12.426.597,02 7.629.558,43 35.819,00 1.744.043,05 372.051,68 248.598,79 2.396.526,07

107.139.721,00 79.457.764,00 23.567,00 13.239.421,00 2.600.060,00 1.459.382,00 10.359.527,00

986.496.097,02 521.066.082,92 597.312,63 43.192.606,22 7.119.962,02 11.853.365,44 171.488.402,49

Ukupni su rashodi narodnih knjižnica u 2010. godini iznosili 986.496.097 KN. Za zaposlenike je izdvojeno 521.066.082 KN (52,8%), a za edukaciju zaposlenika 597.312 KN (0,06%) – ukupno za zaposlenike 521.663.394 KN. Za nabavu građe izdvojeno je 171.488.402 KN (17,3% od ukupnih rashoda). Materijalni troškovi iznosili su 43.192.606 KN, investicije i oprema 11.853.365 KN te programska djelatnost 7.119.962 KN (0,72% od ukupnih rashoda). Slika 20. Struktura rashoda

zaposlenici

edukacija z.

materijalni t.

programi

investicije

nabava


51

Tabela VI. Zaposlenici Tabelu VI. čini 3 glavna pitanja (ukupno 15 pitanja) podijeljenih u 3 skupine: zaposlenici ukupno, zaposlenici prema obrazovanju, zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima koji su u ovome prikazu iskazani u tri zasebne tabele.

• Tabela VI.a) Zaposlenici ukupno

• Tabela VI.b) Zaposlenici prema obrazovanju

• Tabela VI.c) Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima

Tabela VI.a) Zaposlenici ukupno Elementi su Tabele VI.a) ukupan broj zaposlenika, zaposlenici na knjižničarskim poslovima u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV, zaposleni na ostalim poslovima u EPRV, zaposleni koji se financiraju iz drugih izvora u EPRV.

Zaposlenici ukupno

Naziv županije

ukup

an b

roj z

apos

leni

ka

zapo

slen

i na

knjiž

ničar

skim

po

slov

ima

u ek

viva

lent

u pu

nog

radn

og v

rem

ena

zapo

slen

i na

osta

lim

posl

ovim

a u

ekvi

vale

ntu

puno

g ra

dnog

vre

men

a

zapo

slen

i koj

i se

finan

cira

ju iz

dru

gih

izvo

ra u

ekv

ival

entu

pu

nog

radn

og v

rem

ena

1 2 3 4 5

Bjelovarsko-bilogorska županija 43 31 9 3

Brodsko posavska županija 34 28 3 3

Dubrovačko-neretvanska županija 57 44 12 1

Istarska županija 55,75 40,5 15,25 2

Karlovačka županija 58,5 46 11,5 2

Koprivničko-križevačka županija 37 31 8 4

Krapinsko-zagorska županija 26,5 24,5 1,5 0

Ličko-senjska županija 22 14 4 1

Međimurska županija 28 20,9 2 1


52

Osječko-baranjska županija 74,5 42 9,5 23

Požeško-slavonska županija 26 19 5 1

Primorsko-goranska županija 101 89,5 7 4

Sisačko-moslavačka županija 107 71,5 23,5 3

Splitsko-dalmatinska županija 130 107,5 17 1

Šibensko-kninska županija 38,5 28 10,5


Virovitičko-podravska županija 28 19 1 7

Vukovarsko-srijemska županija 53,5 42 7,5 4

Zadarska županija 68 49 19 0

Zagrebačka županija 75,5 66 9,5 0

Grad Zagreb 538,5 423 112,5 3

UKUPNO 1602 1236,4 288,25 63

Ukupno su u hrvatskim narodnim knjižnicama u 2010. bila zaposlena 1.602 djelatnika – 1236 djelatnika (77%) bilo je zaposleno na knjižničarskim poslovima u EPRV. Tabela VI.b) Zaposlenici prema obrazovanju

Zaposlenici prema obrazovanju

NS

S

SS

S

VŠ

S

VS

S

zavr

šen

posl

ijedi

plom

ski

znan

stve

ni s

tudi

j (m

r.,

dr.)

6 7 8 9 10

3 13 11 14 0


53

0 19 4 12 0

2 19 5 30 1

3 17 5 30 3

6 18 2 31

2 17 6 11 1

0 12 4 12 1

2 9 6 5 0

1 3,9 6 13 0

6 25 7 37 2

2 11 3 9

2 24 27 48 2

7 43 20 37 0

6 48 9 66 2

2,5 17 1

1 13 5 9 0

3,5 18 4 28 0

7 25 6 29 1

8,5 25,5 4 36,5 1

89,5 160 24 251 14

154 537,4 159 709 28


54

Prema stručnoj spremi - obrazovanju, 154 zaposlenika (9,6%) imalo je nižu stručnu spremu, 537 zaposlenika (33,5%) srednju stručnu spremu, 159 zaposlenika (9,9%) višu stručnu spremu, a 708 zaposlenika (44,15) visoku stručnu spremu. Završen poslijediplomski znanstveni studij imalo je 28 zaposlenika (1,7%). Slika 21. Zaposlenici prema obrazovanju

NSS

SSS

VŠS

VSS

Mr., dr.

Završen poslijediplomski studij i znanstveno zvanje magistra, odnosno doktora informacijskih znanosti – polje knjižničarstvo ima samo 28 zaposlenika u hrvatskim narodnim knjižnicama ili svega oko 1,7% od ukupnog broja zaposlenika te bi poticanje znanstveno istraživačkoga rada na polju narodnoga knjižničarstva trebala biti jedna od zadaća nadležnih tijela koja prate rad i razvoj narodnih knjižnica. Tabela VI.c) Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima

Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima

pom

oćni

knj

ižničar

knjiž

ničar

dipl

omira

ni k

njiž

ničar

viši

knj

ižničar

knjiž

ničar

ski s

avje

tnik

bez

form

alno

g kn

jižničar

skog

ob

razo

vanj

a

11 12 13 14 15 16

10 9 13 1 1 3

14 4 10 1 0 1


55

14 4 23 1 0 5

6 5 19 0 0 13

11 1 25 1 18

11 5 10 1 1 2

12 3 10 1 0 1

6 5 3 0 0 6

1,4 5 11 0 0 1,5

14 6 30 1 1 2

9 3 8 1

22 25 36 2 1 8

28 17 26 2 1 11

43 9 48 2 0 18

12 17

7 4 9 0 0 8

15 2 25 0 0 1

18 9 18 1 1 8

24,5 5 35,5 1 0 9

134 21 236 10 5 17

411,9 142 612,5 25 11 133,5


56

U godini 2010. u narodnim je knjižnicama od ukupnog broja zaposlenih djelatnika (1602), 412 djelatnika (25,7%) imalo zvanje pomoćnog knjižničara, 142 djelatnika (8,8%) zvanje knjižničara, a 612 djelatnika (38,2%) zvanje diplomiranog knjižničara. U knjižnicama je bilo zaposleno 25 viših knjižničara (1,56% od ukupnog broja zaposlenih odnosno 4,08% od ukupnog broja diplomiranih knjižničara) i 11 knjižničarskih savjetnika (0,6% od ukupnog broja zaposlenih odnosno 1,7% od ukupnog broja diplomiranih knjižničara). Bez formalnog je knjižničarskog obrazovanja bila su 133 zaposlenika (8,3%). Slika 22. Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima

pom.knjižn.

knjižn.

dipl.knjižn.

viši knjižn.

knjiž.savj.

ne-knjižn.

Podaci o višim stručnim zvanjima pokazuju sljedeću sliku:

• zvanje višeg knjižničara postiglo je 25 diplomiranih knjižničara ili 4,08% od ukupnog broja diplomiranih knjižničara, odnosno 1,5% od ukupnog broja zaposlenika u narodnim knjižnicama.

• zvanje knjižničarskog savjetnika(-ce) postiglo je 11 diplomiranih knjižničara ili 1,7% od

ukupnog broja zaposlenih diplomiranih knjižničara odnosno 0,6% od ukupnog broja zaposlenika u narodnim knjižnicama.

Razvidno je da ima još puno prostora za stručno usavršavanje i napredovanje na polju postizanja viših stručnih zvanja a time i za kvalitetniji doprinos narodnome knjižničarstvu Hrvatske.


57

Documents

Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2010. - pregledstari.nsk.hr/\UserFiles\File\nk2010.pdfUNESCO UIS - Unesco Institute for Statistics (usredoto čio se na ulogu knjižnica