DRUŠTVO I KULTURA

- Društvo je fluidna tvorevina koja se razlikuje u povijesnom vremenu i prostoru (govorimo o društvima na nižem ili višem stupnju razvoja).- visinu stupnja razvoja određivala je priroda odnosa među ljudima, vrsta oruđa koje je korišteno, organizacija života koja je vrijedila- klasifikacija razvoja društva u povijesti:

Lovačka i sakupljačka društva Jednostavna povrtlarska društva Napredna povrtlarska društva Jednostavna agrarna dr. Napredna agrarna dr. Ribolovna dr. Pomorska dr. Jednostavna pastirska dr. Napredna pastirska dr. Industrijska dr.

- razvijenost društva se prati kroz:1) Načine osiguranja hrane2) Razvijenost oruđa za proizvodnju3) Organizacija raspodjele i razmjene dobara

- život u društvu danas ocjenjujemo kao:a) Život u razvijenom, bogatom, demokratskom društvub) Život u nerazvijenom, siromašnom i nedemokratskom društvu

- povijesna razdoblja razvoja društva, prema L.Morganu: Divljaštvo – niži, srednji, viši stupanj Barbarstvo – niži, srednji, viši stupanj Civilizacija – od pronalaska pisma do danas

Predindustrijska društva (robovlasništvo, feudalizam) Industrijska društva (kapitalizam, socijalizam) Postindustrijska društva

- povijesni je razvoj praćen svojevrsnom evolucijom svrhe zajedništva u različitim oblicima društva:

Od zajedništva radi preživljavanja zajednice Od zajedništva radi ostvarenja individualnih interesa

- zajedništvo je moguće u zajednici, ali i u društvu- riječ je o dvije forme društvenosti među kojima se ponekad više ili manje naglašava razlika- prema naravi zajedništva, uglavnom se pravi osnovna razlika- u sociologiji se razlika zajednica-društvo ponekad prikazivala kao razlika selo-grad, predindustrijsko društvo-industrijsko društvo- F. Tönnies razlikuje: > zajednica je određena:

1. blizinom po krvi – srodstvo2. mjestu življenja – susjedstvo3. blizini duha – prijateljstvo4. solidarnošću u odnosima

DRUŠTVO je jedan agregat kojega čini mnoštvo pojedinaca koji se, potaknuti osobnim interesima, nalaze u brojnim međusobnim odnosima i dodirima, a ipak ostaju neovisni i odvojeni.

Prema M. Weberu:> zajednica predstavlja takav tip društvenih odnosa u kojem se društveno djelovanje zasniva na osjećaju (afektivnom ili tradicionalnom) pojedinca da pripada zajedno s drugim istoj cjelini> društvo čine odnosi koji se u društvenom djelovanju potvrđuju kroz racionalnu motivaciju (vrijednosna ili ciljna) i racionalni sporazum na koji pristaju oba partnera> moralne vrijednosti kao vezivno tkivo života u zajednici; „Djeluj tako da maksima tvoje volje u svako doba ujedno može važiti kao princip općeg zakonodavstva.“ Kant> snaga tradicije – svojstvena zajednici> individualizam – svojstven suvremenom društvu; životni ciljevi pojedinca = interes pojedinca ispred svijesti o pripadanju zajednici

KULTURA I SOCIJALIZACIJA

KULTURA – je sve ono što je djelo čovjeka i društva. Ona se odnosi na materijalno i duhovno stvaranje (materijalna i simbolička dobra) „Kultura jednog društva jest način života njegovih pripadnika, zbirka ideja i navika koje oni uče, dijele i prenose iz pokoljenja u pokoljenje.“ (R.Linton)- kultura kao „nacrt za življenje“- kultura nije isto što i društvo> društvo – sustav uzajamnih odnosa koji povezuje pojedinca, npr. američko društvo, klasno društvo, društvo lovaca i sakupljača- nema društva bez kulture, niti kulture izvan društva- kultura kao osnova komunikacije i suradnje, osnova zajedničkog života- kulture se razlikuju i mijenjaju od jednog društva do drugogU kulturi treba razlikovati:

1) vrijednosti i norme koje se poštuju (duhovni segment); vrijednosti su apstraktni ideali (dobrota, istina, pravednost); norme su određeni principi, pravila koja se moraju poštivati (zna se što se smije, a što je zabranjeno; monogamija, zabrana incesta)

2) materijalna dobra koja su stvorena (potrošna i trajna, umjetnička i svakodnevna)

- vrijednosti i norme mogu se razlikovati od kulture do kulture- npr. individualizam prevladava u liberalnom kapitalizmu, kolektivizam i solidarnost u socijalizmu- u istom društvu različite skupine mogu imati različite kulturne norme i vrijednosti

- promjena kulturnih vrijednosti i normi: tijekom vremena, postupno i spontano (npr. odnos prema braku i predbračnim

spolnim odnosima se mijenjao stoljećima) odjednom, namjerno (npr. Japanska vlada je 2000.god. odlučila da se moraju

ublažiti vrijednosti kojima se cijeni konformizam i jednakost kako bi se razvila i udomaćila vrijednost individualizma, bitna za budućnost ekonomije)

- moguće je razlikovati nekoliko tipova kulture:1) visoka kultura – kultura duhovne elite, npr. opera, klasična glazba…2) pučka kultura – kultura običnog svijeta, autentična kultura običnog naroda,

pripada predindustrijskom vremenu

3) masovna kultura – proizvod je industrijskog društva i masovnih medija koju troši, konzumira puk

4) popularna kultura – odnosi se na svaki kulturni proizvod koji ima podršku u velikom broju ljudi, to mogu biti filmovi, glazba…

5) supkultura – odnosi se na navike i stil života određenih skupina u društvu

- kulturne razlike – obilježavaju civilizacijski razvoj od kulturne homogenosti do multikulturalnosti, pluralizma i tolerancije- rana lovačko-sakupljačka društva su kulturno jednolika ili monokulturna (npr. Japansko društvo je zadržalo visoku razinu kulturne homogenosti – monokulturno je)- industrijska društva su kulturno sve raznovrsnija – ona su multikulturna

> supkultura – kada se neka skupina svojom kulturnom posebnošću razlikuje od prevladavajuće kulture ostatka društva (vjerske skupine, hipiji, fanovi nogometnih klubova…)> kontrakultura – kada se supkulturne skupine suprotstave prevladavajućoj skupini

- supkultura kao bogatstvo kulturnih različitosti> etnocentrizam – prihvaćanje vjere, jezika, tradicije, povijesnog nasljeđa…vlastite nacije> ksenofobija – strah od stranog kao opasnosti za vlastitu kulturu, mržnja prema stranom- industrijska revolucija donijela je kulturu industrijskog društva (modernizacija, urbanizacija, nacionalne države)- kultura Zapada ≠ kultura Istoka ≠ kultura zemalja Trećeg svijeta

SOCIJALIZACIJA - proces u kojem svaki pojedinac uči stavove, vrijednosti i ponašanja koja su svojstvena kulturi kojoj pripada. Socijalizacijom se pojedinac priprema preuzeti određenu društvenu ulogu (npr. liječnika, profesora, trgovca…)- socijalizacijom pojedinac postaje svjesnim članom društva osposobljen za preuzimanje određene uloge u društvu> primarna socijalizacija – obitelj> sekundarna socijalizacija – uslijed uključivanja u brojne društvene agencije- socijalizacijom pojedinci internaliziraju društvene uloge i uče kako ih izvoditi> glavne socijalizacijske institucije: obitelj, škola i crkva doprinose jačanju društvene kohezije (E.Durkheim)- ključne agencije socijalizacije (ili agensi): obitelj, grupa vršnjaka, škole, mass mediji- također su tu posredne socijalizirajuće agencije: životna sredina, posao, profesija i sl. (A.Giddens)

- socijalizacijom pojedinac izgrađuje svoj identitet, a on se odnosi na razumijevanje koje ljudi imaju o tome tko su i što im je važno:

1) društveni identitet – obilježja po kojima je pojedinac smješten u određenu društvenu grupu (student, pravnik, katolik, majka, beskućnik)

2) osobni identitet – odvaja nas od okoline, tiče se našeg samorazvoja i svijesti tko smo, otkuda dolazimo, kamo idemo…

MORAL I ETIKA

- govor o kulturi nekog društva ne može zaobići njenu važnu sastavnicu - moralMORAL je skup nepisanih pravila kojima se reguliraju odnosi kako između članova zajednice uzajamno, tako i između pojedinaca i zajednice.- moral je način života pojedinca prema određenim ćudorednim i običajnim pravilima u određenoj zajednici, na određenom prostoru, u određenom vremenu- dakle, moralu je od početka svojstven relativizam i promjenjivost- moral – razina odlučivanja i djelovanja pojedinca, uporište mu je u savjesti pojedinca- djelovanje iz savjesti po dužnosti je moralno djelovanje – po Kantu; „Djeluj tako da uvijek možeš htjeti da tvoja volje bude opći zakon!“ - moralne norme se poštuju dobrovoljno, po savjesti i imaju snagu (djeluju kohezivno)- moralne norme:

jačaju osjećaj pripadanja homogeniziraju zajednicu razvijaju solidarnost i povjerenje unutra zajednice jačaju socijalni kapital

- moral je duhovni segment kulture koji je bitno određujući za karakter nekog društva (npr. dojmovi o prijateljski raspoloženim žiteljima nekog kraja, o vrijednom narodu)

ETIKA se uzima kao filozofska disciplina čiji je predmet izučavanja ćudoređe, običajnost i način života u zajednici (ethos, grč. Obitavalište, prebivalište, način života) otuda je ona praktična filozofija = ona traga za ispravnom odlukom ili ispravnim djelovanjem- nadindividualno ili metaindividualno djelovanje; primjeri su:

zajednica – gradi se na odgovornosti i solidarnosti; izvori etike društvo – odnosi se temelje na interesu i konkurenciji (tržište kao određujuće za etiku)

-„MORALNA SVIJEST-uzmiče pred parceliziranom stvarnošću kapitalizma,birokracije i država“-ETIČKI INDIVIDUALIZAM,temeljen na LAICIZACIJI DRUŠTVA,donio je autonomizaciju i privatizaciju etike,a što vodi KRIZI temelja etike.-Nastupila je KRIZA morala i etičkih vrijednosti.

KRIZU ETIČKIH TEMELJA izazvali su sljedeći procesi: Propadanje tradicionalne SOLIDARNOSTI Gubitak ODGOVORNOSTI u birokratizaciji organizacija i poduzeća Razvoj EGOCENTRIČNOG NAČELA na štetu altruističkog načela ANONIMNOST masovnog društva,medijska sveprisutnost i precijenjenost novca

-E.Morin upozorava: „Jasno da ekonomija sadrži etiku poslovanja, i da se svakako treba držati

zaključenih ugovora, ali ona slijedi imperativ profita koji vodi prema instrumentalizaciji i eksploataciji drugih ljudi.“

Važnost: poslovne, potrošačke i ekološke etike..

RAZVOJ KAPITALIZMA I POL.ETIKE

-Rani kapitalizam(18.i 19.st)prikazan je kod Smitha,Durkheima,Webera i drugih kao društvo koje donosi napredak u odnosu na tradicionalno europsko društvo.-Promjene su i u zaživljavanju novih društvenih vrijednosti: novo shvaćanje rada, vlasništva, interesa, morala,religije…

ADAM SMITH(1723.-1790.) – „Bogatstvo naroda“ 1776.

PODJELA RADA – znači napredak proizvodnje u pristupačnost svima MOĆ I BOGATSTVO – u razmjernom odnosu SLOBODNO TRŽIŠTE – sebični interes može biti u službi općeg društvenog

interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije( tržište kao „nevidljiva ruka“)

-On tvrdi da pojedinačni interesi unapređuju opći interes, ali i da pojedinci mogu zbog vlastitog interesa raditi protiv općeg -Iako je zagovaratelj tržišne slobode i prava pojedinca na vlastiti interes, ipak je Smith zbog važnosti funkcioniranja države, državi dao 3 područja na kojima treba intervenirati:

1. Obrana2. Pravosuđe3. Održavanje minimalne infrastrukture s obrazovanjem

EMILE DURKHEIM(1858.-1917.)-Društveni razvoj donosi promjene vrste socijalne integracije.-Glavni je pokretač razvitka društva u društvenoj podjeli rada koja je nositelj razvoja solidarnosti.-Čovjek kao moralno biće mora biti solidaran s drugima.-On solidarnost promatra isključivo kao moralnu pojavu kojom se pokazuje stanje humanosti. To se potvrđuje kao KOLEKTIVNA SVIJEST.-Podjelom rada pojedinac je usmjeren na drugog čovjeka, a da time nije umanjena njegova individualna vrijednost.-Ideal ljudskog bratstva može se ostvariti jedino razvijanjem PODJELE RADA koja je u svojoj biti čvrsto vezana uz naš MORALNI ŽIVOT

-On govori o 2 tipa solidarnosti:1. MEHANIČKA SOLIDARNOST- predindustrijsko društvo,zajednica ispred

pojedinca, solidarnost iz sličnosti,nema društvene podjele rada,dominira represivno pravo.

2. ORGANSKA SOLIDARNOST-društvo s podjelom rada, razvijena i diferencirana društva, dominiraju parcijalni interesi pojedinca, dominira restitutivno pravo

-Razvoj industrijskog društva donosi opasnost od SOCIJALNE ANOMIJE, tj.odsutstva moralnih normi i društvene kontrole.-Uloga RELIGIJE I OBRAZOVANJA:

Za izbjegavanje socijalne anomije. Za razvijanje kolektivne svijesti koja jedina stvara uvjete društvenog razvitka

-ZAKONI I SNAGA KOLEKTIVNE SVIJESTI trebaju spriječiti pojave ekonomske anomije.-Durkheim razlikuje:

Institucije za proizvodnju bogatstva(kmetstvo,tvornice…) Institucije za razmjenu(trgovačke institucije,tržišta,burze…)

-Privatni interes bi trebao služiti općem dobru!

MAX WEBER

-Kapitalizmu pridaje značenje PROGRESIVNOG društva zbog RACONALIZACIJE društvenih institucija i EKONOMSKOG POMAKA koje sobom donosi u odnosu na tradicionalna europska društva-Razlikuje 2 tipa kapitalizma:

1. TRADICIONALNI KAPITALIZAM – politički i špekulantski( neracionalnost i stihijnost), osvajanje i otimanje kao izvor dobara, privređivanje kao nužda za preživljavanje, dobit je nešto sramno, u prvi red dolazi uživanje, trošenje.

2. MODERNI KAPITALIZAM – racionalnost i disciplina u radu,uvažavanje tržišta, pozitivan stav prema privređivanju, dobit je cilj po sebi, u prvi red dolazi sticanje dobara.

-4 tipa ponašanja raspoređuje uz ova 2 tipa kapitalizma:o MODERNI:Ciljno-racionalno, vrijednosno-racionalno.o TRADICIONALNI:Afektivno, tradicionalno ( nema racionalne težnje niti

kontrole radi postizanja nekog cilja,nema etičkih normi)

-U modernoj europskoj DRŽAVI i KAPITALIZMU PODUZEĆA zagovarao je birokratski tip organizacije koji počiva na RACIONALNO-ZAKONSKOM AUTORITETA-To je HIJERARHIJSKA ORGANIZACIJA, RACIONALNO ZAMIŠLJENA da kontrolira rad mnogih pojedinaca u rješavanju opsežnih administrativnih zadaća i organizacije ciljeva.-Gdje vidi klicu duha kapitalizma?

U protestantskoj etici

-PURITANSKA ETIKA protestantizma u prvom planu je stavljala STICANJE DOBARA I ODGODU NAGRADE, RAD KAO MOLITVU/SPAS, a što je kapitalističkom svijetu značio RAD KAO IZVOR BOGAĆENJA-Protestanti su pokazivali specifičnu SKLONOST RACIONALNOM-Reformacija – jedan od KULTURNIH ČINITELJA koji su pripomogli formiranju kapitalizma-Kapitalizam označava mentalitet koji teži profesionalno sistematski i racionalnom legitimnom dobitku-Taj je mentalitet našao najadekvatniji oblik u KAPITALIZMU PODUZEĆA-Weber analiza EKONOMSKOG ŽIVOTA društva polazi od činjenice da životom upravljaju INTERESI-On ih dijeli na MATERIJALNE(materijalna dobit) i IDEJNE(religijske,političke..)-Srećemo ih u ekonomskim pojavama.-Razlikuje 3 ekonomske pojave:

1. EKONOMSKE POJAVE – stvorene u ekonomske svrhe, korporaciji, banke, burze2. EKONOMSKE RELEVANTNE POJAVE – neekonomske pojave koje mogu utjecati

na ekonomske pojave3. EKONOMSKI UVJETOVANE POJAVE – one na koje utječu ekonom.pojave, npr.

tip religije koju neka skupina usvaja često je uvjetovan poslom koji njeni pripadnici obavljaju

-Weber je gospodarski život vezivao uz stanje aktualne vlasti: PRAVNA DOMINACIJA – bezlična pravila i racionalne birokratske organizacije TRADICIONALNA VLAST – predkapitalističke forme proizvodnje KARIZMATSKA VLAST – iracionalna

JOSEPH SCHUMPETER - Za razumijevanje ekonomske strane života društva, posebice tržišnih odnosa, bitno pitati se što je čovjeka navelo da se ponaša tako kako se ponaša.-Na ekonomski život čovjeka utječu i NEEKONOMSKE INSTITUCIJE-Tvrdi: „ekonomska analiza bavi se pitanjima kako se ljudi ponašaju u bilo kojem vremenu i

do kojih EKONOMSKIH POSLJEDICA dovode ponašajući se tako, ekonomska sociologija bavi se pitanjima zašto se oni ponašaju onako kako se ponašaju“

KARL POLANYI (1886.-1964.)- djelo Velika preobrazba(1944.) ga svrstava u područja ekonomske sociologije i ekonomske antropologije

Prije je interes imao opće značenje(opće dobro ispred pojedinačnog),ekonomski teoretičari slobodnog tržišta su ga ograničili na ekonomsku dimenziju

Interes je imao primarno društveni, a ne ekonomski Slobodno tržište vodi socijalnom razaranju(tradicionalnih vrijednosti i institucija

poput obitelji) Polanyi ističe 2 grijeha liberalizacije tržišta, prema prirodi i prema čovjeku:

1. odvajanje rada od ostalih aktivnosti i podvrgavanje zakonima tržišta2. tržište je odvojilo zemlju i rad koji su tradicionalno neodvojivi

Pojam ukorijenjenosti(uklopljenosti) je važan za razumijevanje ekonomske akcije, tj.ekonomske akcije moraju biti ukorijenjene u društvenu strukturu inače postaju razorne

Problem je što se u kapitalizmu događa obrat: umjesto da je ekonomski sustav ukorijenjen u društvenim odnosima, društveni odnosi su ukorijenjeni u ekonomski sustav – neetičnost u odnosu na čovjeka i prirodu

POJAVA POSLOVNE ETIKE

Industrijalizacija i modernizacija –nove okolnosti društvenog razvoja:o Ekonomske(masovna,jeftina proizvodnja)o Političke(borba za radnička prava)o Kulturne(porast broja pismenih i obrazovanih)

Prvi koraci „demokratizacije obrazovanja“ predstavljaju zakoni o obrazovanju u Velikoj Britaniji:o 1870. Fosterov zakon omogućava besplatno osnovno školovanje djeci do 10

godinao 1918. Fisherov zakon dobnu granicu pomiče do 14god.(1947.pomiče se na 15)

Predindustrijsko društvo obrazovanje tretira kao privilegij gornjih slojeva(staleža). Slično je i u ranom kapitalizmu.

Pripadnost različitim društvenim skupinama daje različite izglede na uspjeh u obrazovanju

Niže socijalne skupine obrazovanja ne prihvaćaju kao polugu socijalne mobilnosti. Sasvim su suprotni stavovi kao pripadnika srednje i viših klasa.

Obrazovanje, posebice visoko i specijalizirano za određena područja, u 20.st.postaje pokretač gospodarstva unutar nacionalne ekonomije

Novo vrijeme je donijelo 2 bitne promjene za gospodarstvo:o Gospodarske se aktivnosti sve više oslanjaju na pamet(obrazovane stručnjake)o Društvo postaje sve zahtjevnije prema gospodarstvu

Nije više tržišna utakmica jedina određujuća i presudna za neku tvrtku Sve se više naglašava njena socijalna strana i uklopljenost u kulturno okruženje Ta se uklopljenost sve više doticala općeg interesa,a ne samo interesa za dobit na tržištu Uklopljenost u kulturno okružje nije više nacionalnog karaktera, ona postaje globalnom

( npr.udovoljavanje ekološkim zahtjevima)

Kultura novog vremena koja je postala globalna, sve više određuje poslovna i profesionalna etika

Posebice kada se zna da je tržište globalno, da je poslovna suradnja bez tereta rasnog, nacionalnog, konfesionalnog…komunikacija u borbi za ekonomski rast sve je više ovisna o poslovnoj etici i profesionalnosti aktera

Pojava poslovne etike krajem 60-ih god.20.st.u SAD-u počinje razvijati „poslovnu etiku“, „etiku u poslovanju“

U 80-im god.u Europi se razvija „etika poduzetništva“(Njemačka,Švicarska,Eng…). Od 1987. u Europi počinje s radom „European Business Ethic Network“

Što je sve iniciralo interes za etiku? na globalnoj razini poticaj interesu za etiku dali su problemi gladi i nejednakosti

u svijetu,ekološke katastrofe,ratovi.. na razini poduzeća problem su postali odnosi poslodavaca i radnika, poduzetnika

i izvršitelja na razini društva problemi su se ticali socijalne pravednosti i socijalne sigurnosti

U Hrvatskoj poslije 1990.etika samo načelno dobiva mjesto u raspravama, a stvarno se pred poduzetnike ona stavlja kao alternativa – etika ili uspješno poslovanje

Tranzicija je u okolnostima privatizacije donijela duboku etičko-moralnu krizu To je donijelo ubrzano i neodgovorno raslojavanje hrvatskog društva, bez odgovornosti

glede uvažavanja socijalne hipoteke privatnog vlasništva, kako na mikrorazini poduzeća, tako i na makro razini društva

Kapital(vlasništvo) također dobiva posvemašnu dominaciju nad radom Poslovna etika bez primjene u gospodarskom životu prvih godina tranzicije

ŠTO JE POSLOVNA ETIKA???

Poslovna etika se može definirati kao pravedno ili prirodno poslovanje. Odnosi se na one vrste poslova koje obavljamo za druge i to s ciljem pribavljanja koristi i za druge te izravne ili neizravne koristi za nas same, i to tako da radimo pravilno, tj.u skladu s prirodom bitka.

To „raditi u skladu s prirodom bitka“ možemo shvatiti kao „u skladu sa savješću“ koja neće biti usmjerena protiv nas i drugih

Primjeri:o Hipokratova zakletva za liječnike kojom se obvezuju djelovati u skladu s

profesije, a na korist drugimao Preuzimanje odgovornosti menadžera za upravljanje imovinom dioničara

POSLOVAN ETNIKA 2. kolokvija

Globalno uključivanje poslovne etike!Tri principa međunarodne poslovne etike:

Princip integracije (etika maora biti sastavni dio planiranih ciljeva) Princip implementacije (ne ostajanje samo na teorijskoj razini ideje već primjena etičkih

principa u rad kompanije) Princip internacionalizacije (etički principi su uključeni u međunarodno partnerstvo)

PODUZETNIK I ETIČKA ODGOVORNOST

Stvarne poduzetnike obilježavaju ove sposobnosti: Prepoznati poslovnu politiku Struktuirati posao Prikupiti resurse Započeti posao Dohvatiti (planiranu) vrijednost

Odgovorni poduzetnik: Spreman za postizanje uspjeha ali i odgovoran za mogući neuspjeh Sklon riziku Spreman na rad Sklon mašti i poduzetnosti Odbija egzistenciju planiranu izvana Orijentiran na slobodu Racionalno motiviran dobiti Etički odgovoran

E. Morin upozorava:˝ Jasno da ekonomija sadrži etiku poslovanja, i da se svakako treba držati zaključenih ugovora, ali ona slijedi imperativ profita koji vodi prema instrumentalizaciji i eksploataciji drugih ljudi˝Odnos prema kulturi mora biti pozitivno uvažavajući, jer poduzetnička etika je i sama dio kulture datog društva.

Uz etiku odgovornosti prema društvu, poduzetnik danas mora uvažavati i etiku okoliša (ideja društvenog razvoja ne smije biti strana poduzetnicima na putu ostvarivanja poduzetničke dobiti)

Potrošačka etika također mora biti uključena u poduzetničku etiku, jer bez postizanja povjerenja potrošača gubi se tržište.

Dakle poduzetnici u odlučivanju moraju voditi računa: Kako se osijećaju zaposlenici (profesionalno ispunjenje) Jesu li zadovoljni kupci (povjerenje) Jesu li zadovoljni dioničari (profit) Koriste li donošene odluke široj zajednici – dakle o zadovoljavanju potreba interesnih

skupina (socijalna odgovornost)

Poduzetnici moraju ostvariti tri skupine ciljeva:

1. Poslovni i ekonomski ciljevi: osigurati maksimalni povrat na uložene investicije (rentabilnost ili profitabilnost ulaganja)- to je najvažniji ekonomski cilj. Poslovni je cilj osigurati pravi broj djelatnika, prave kvalitete, u pravo vrijeme na pravi način iskoristiti njihove potencijale za ostvarivanje organizacijskih ciljeva- povećanje konkurentske snage i uspješnosti organizacije.

2. Socijalni ciljevi su prisutni u svakoj organizaciji. Neki od njih su:- zadovoljavanje potreba, očekivanja i interesa zaposlenih- poboljšanje socijalnoekonomskog položaja zaposlenih- uporaba i razvoj individualnih mogućnosti- osiguranje sposobnosti stalne zapošljivosti- podizanje kvalitete radnog životna

3. Ciljevi fleksibilnosti i promjena za razvoj i opstanak svake organizacije je bitno pratiti i stalno i brzo se prilagođavati promjenama okoline. Izvor prilagodljivosti i fleksibilnosti organizacije su ljudi. Neki od ciljeva su:- stvaranje i održavanje fleksibilnog i adabtabilnog potencijala zaposlenih- smanjivanje otpora promjenama te njihovo prihvaćanje kao način života i rada - povećanje osjetljivosti ljudskih potencijala organizacije na kvantitativne, kvalitativne i strukturne promjene.

Etika povjerenja- bitna je kako za poduzeće, tako i za tako i za društvenu cjelinu. Organizacijski razvitak je moguć na povjerenju. Nedostatak ga je u društvu, u

poduzećima također. P. Mclagan naglašava važnost etike u menagmentu i na tragu F. Fukuyame razlikuje

društva niskog povjerenja i društva visokog povjerenja. U ovim drugim moguć je menagment kroz pregovaranje.

Uzajamnost, povjerenje i dobročinstva bitno održavaju stabilnost društva. Na razini poduzeća to je također izraženo.Odnosno uposlenika prema poduzeću (Maclagan):

1. Vjernost- kontinuirana privatna i javna potpora poduzeću2. Podrška- raspravljanje o problemima poduzeća uz traženje izlaza 3. Nemar odsutnost interesa za propuste i slabosti poduzeća 4. Izlaz- odlaženje iz poduzeća kada je u problemima. Prvi i drugi tip odnosa su poželjni jer

jamče stabilnost poduzeća.

Ovi se odnosi ostvaruju u poduzećima koja su prešla s tradicijalnog hijerarhijskog modela upravljanja na mrežni, decentralizirani model upravljanja. (nacrtajte si tu one mreže što je profesor crtao).

Prema dominirajućim tipovima odnosa možemo razlikovati i dva tipa poduzeća:

USPJEŠNA POUZEĆA :

Stvarni interes za ljude, ljudi najvrijednija imovina Dobar trening, razvoj i mogućnost napredovanja Dobri programi nagrađivanja Sposobnost zadržavanja zaposlenih Vrhovni menagment je povećan i daje podršku ljudima Razvija se i potiče participacija zaposlenih

NEUSPJEŠNA POUZEĆA :

Ne drže do važnosti zaposlenih Upravljaju na autokratski i birokratski način Nimalo ili malo obrazuju zaposlene Imaju loš sustav internog napredovanja Slabe interne komunikacije Nejasna i zastarjela politika vođenja Visoka fluktuacija zaposlenih

Na mijenjanje odnosa prema ljudima u proizvodnji utjecali su neki od faktora:1. ljudski kapital – ulaganje u ljude putem obrazovanja2. ekonomska kriza – ljudi kao neiscrpan resurs postaju glavni oslonac izlaza iz krize

kada je kapital oskudan i skup3. tehnološki razvoj – poticaj je okretanju čovjeku i njegovim kreativnim potencijalima.

Promjena tehnološke paradigme traži i promjenu odnosa prema čovjeku i njegovim mogućnostima

Danas se tehnološki razvoj najčešće nominira kao „informacijska revolucija“.Kako je znanje u osnovi informacijske revolucije, ispravno ju je shvaćati kao revoluciju znanja. Samim time čovjek dobiva značajnije mjesto u menadžmentu svakog poduzeća.

Neposredni financijski rezultati poduzeća ne mogu se ostvariti bez vođenja računa o vrijednosti ljudi, kao i njihove socijalne dimenzije života : „ne možete angažirati samo ruku, a da uz nju ne dobijete cijelog čovjeka. No ne možete angažirati ni samo čovjeka, jer uz njega uvijek ide i njegov životni suputnik“. (Drucker).

Drucker upozorava na što poduzetnici moraju računati :„U posljednjih 40-50 godina ekonomija je bila dominantna. U sljedećih 20 – 30 godina,

bit će dominantna socijalna pitanja. Populacija koja stari, a raste velikom brzinom, i mlađa populacija, koja se velikom brzinom smanjuje, znače samo jedno – neminovni su socijalni problemi.“Otuda porast korporativne odgovornosti!

Korporacijska društvena odgovornost (KDO) =) se odnosi na odgovornost ekonomskog sektora za aktivnosti koje nadilaze staranje profita, aktivnosti koje imaju utjecaj na prirodni okoliš, društvo i ljudske potencijale. Koncept društvene odgovornosti može se prikazati i pojmovima održivi razvoj, etičko poslovanje, korporacijsko građanstvo, korporacijska održivost i sl.

Poduzeća su svjesna da danas svoju konkurentsku prednost ostvaruju primarno kroz razvoj novih znanja i inovacije (biti lider promjena kroz inovacije i nova znanja). Stoga su tehnički obrazovani i inovativni ljudi postali jako skupi.Radnici znanja nisu „radna snaga“ već kapital poduzeća, tvrdi Drucker. Oni su danas postali „novi kapitalisti“!

„Mreže“ nasuprot „tržišta“Industrijsko društvo (društvo moderne) – industrijalizacija i modernizacija kroz 19. i prvu polovinu 20.st. =) POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO (društvo postmoderne) – razvoj „pametne tehnologije“, nova tehnološka rješenja u drugoj polovici 20. st. i dalje.

Industrijsko društvo (moderno doba, doba strojeva):- materijalni proizvodni faktori- ekonomska racionalnost, materijalna efikasnost- profitni motiv- kapitalska logika- kratkoročna usmjerenost- ideologizacija- velika poduzeća- hijerarhijsko upravljanje- tržišno-planska regulacija- konkurencija

Dominira tržišna logika :- nepovjerenje- vlastiti interesi- neposredne transakcije- nadmetanje

POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO (postmoderno doba, doba informacija) : simbolički proizvodni faktori (znanje, informacije, komunikacije) društvena racionalnost, ekološke i humane vrijednosti samopotvrda čovjeka poduzetnička logika dugoročne strategije standardizacija diverzifikacija poduzeća mrežna upravljačka struktura informacijsko tržišno gospodarstvo međusobna ovisnost

Dominira logika mreže : povjerenje zajednički interesi prisni odnosi suradnja

Komunikacijska revolucija je u osnovi ove promjene koja pokreće rađanje novog gospodarskog sustava – mrežni model postepeno potiskuje tradicionalni tržišni model gospodarstva.MREŽU =) čini više tvrtki koje se udružuju te se odriču dijela svojeg suvereniteta, a zauzvrat koriste zajedničke resurse i sudjeluju u zajedničkim rizicima. (Rifikin)

Menadžment (promjene u upravljanju) :* industrijsko društvo (stari tip vodstva)

- doba strojeva- hijerarhijsko- usmjerenost kontroli- birokratstvo

* postindustrijsko doba (novi tip vodstva)- doba informacija- mreže- labavost/fleksibilnost- stvaranje znanja

Konkurentska prednost (starog tipa vodstva) ekonomija razmjene vodstvom odozgo nadolje specijalizacijom

Konkurentska prednost (novog tipa vodstva) : brzinom, pravodobnom reakcijom učenjem vodstvom od sredine prema gore i dolje ekonomijom razmjera

Premošćivanje jaza između ova dva tipa vodstva :- razvijanjem povjerenja- ovlašćivanje svih razina- uklanjanjem posla (uklanjanje naredbe)- projektiranjem novog tipa vodstva (novih sustava)

Industrijalizacija je uvijek praćena modernizacijom – riječ je o promjeni tehnologije.Razvoj tehnologije :

- motiviran većom učinkovitošću- ostvaruje se primjenom znanosti na strojeve- uzrokuje povlačenje „plavih ovratnika“ pred „bijelim“ ( prevladavanje profesija

temeljnim na znanju )

Nova ekonomija koja se razvija na ekonomiji znanja vodi novom društvenom poretku različito nazivanom :

1. postindustrijsko društvo2. informacijsko doba3. društvo znanja4. informacijska globalna ekonomija i sl.

Povijesni put razvoja kapitalizma može se pratiti kroz :- razvoj i usložnjavanje podjele rada- razvoj i promjene znanstvenog menadžmenta (primjena scientific managementa

kroz podjelu rada – od tejlorizma i fordizma do postfordizima)

Tejlorizma i fordizam =) uska specijaliziranost poslova, potpuna kontrola radnika od strane nadzornika.Postfordizam =) fleksibilnost i inovativnost proizvodnje, decentralizacija rada, uvježbavanje za opće vještine, trajno doškolovanje.Dogodila se promjena odnosa prema radu i radniku!

Prema M.Castellsu suvremeni kapitalizam obilježava : fleksibilnost upravljanja decentralizacija i umreženost poduzeća rast moći kapitala u odnosu na radnu snagu sve veća individualizacija i diverzifikacija radnih odnosa masovno uključivanje žena u plaćenu radnu snagu (često uz diskriminacijske uvjete) intervencija države u svrhu deregulacije tržišta povećana globalna ekonomska konkurencija

Umjesto fordizam nastupio je toyotizam koji obilježavanju :1. potpuna kontrolna

2. decentralizacija inicijativne3. tiska uključenosti radnika

Cilja toyotizma je smanjenje neizvjesnosti umjesto poticanja prilagodljivosti. (Castells)Nastupilo je vrijeme informatičkoga kapitalizam i informatičke globale ekonomije ikoju obilježavanju :

o usmjerenost na upravljačka i kontrolna središtao umrežavanje tvrtkio težište je na razvojnima istraživanjima i znanstvenima otkrićima.

Sve se ovo može educirati na stvaranjem znanija i protoka informacija. (Castells)U suvremenim tržišnima uvjetnima vlasništvo se zasniva na četiri funkcije :

o funkcija ispravljanja (tko uspravlja sredstvima za proizvodnu i u čije ime )o funkcija nadzorna (tko i na koji načni nadzire proizvodnu)o funkcija prisvajana (tko prisvaja rezultate rada)o funkcija riskiranja (tko pokoriva negativne rezultate poslovanja)

Nedostaje funkcija socijalne odgovornosti vlasništva!

Globalni kapitalizam učinilo je :o pad ocijene radao seljenje proizvodnje kapitala u postkomunističku istočenu Europu gdje su nadnice niske i

sabija je društvena i ekološka regulacijao da loš kapitalizam (tzv. Slobodno tržište) istjerujte dobar kapitalizma (tj. socijalno

tržište). (Gray)

Umanjen je utjecaj sindikata, suprostavili su se radnici različitih nacija.„S velikom pokretljivošću kapitala i nepokretljivošću radništva, globalizacija gospodarstva pruža poslodavcima mogućnost da suprotstavi radništvo jedne nacije onomu druge. Ovo sredstvo može se koristiti za smanjenje životnog standarda, sigurnosti, šansi i očekivanja većine stanovništva, dok dobit raste, a povlašteni dijelovi društva žive u sve većem luksuzu. (Chomsky).Dogodio se savez etičkog relativizma (= paragmatizam i utilitarizam) i demokratskog relativizma (= izostajanje solidarnosti i društvene odgovornosti ).

Primjer ovih relativizama se potvrđuju kako u poduzećima i državama, tako i u koncepciji neoliberalne demokracije.

„Neoliberalizam se koristi globalizacijom kao argumentom za oslobađanje kapitala od socijalnih obveza pa računa s time da će države u konkurenciji za radna mjesta kapital privući odbacivanjem takozvanih investicijskih zapreka, pod čime razumijemo ekološke, sindikalne, državno-socijalne i porezne propise.“ (Safranski 19).Dakle, sve je dopušteno u svrhu rasta dobiti.

Peter Singer u knjizi „Praktična etika“ tvrdi da bogati imaju obvezu pomaganja siromašnima.OBVEZA POMAGANJA može se ovako izreći:

„Ukoliko možemo spriječiti nešto loše bez žrtvovanja bilo čega od usporedive važnosti, to trebamo učiniti.“

Praktične dileme oko pomaganja siromašnih :1. Pravo na vlasništvo – ako je i stečeno bez prevare i prisile – može li se pravdati

ogromno privatno bogatstvo u uvjetima kada drugi umiru od gladi?

2. Možemo li postaviti pravila da se ne može svima pomoći pa treba odabrati one kojima će biti učinkovita pomoć (tzv.pravilo „trijaže“ : prvi će se oporaviti i bez pomoći, treći će svakako propasti, dakle samo drugima ima smisla pomagati)?

Obije dileme su etički neprihvatljive!

Traganje za uzrocima ovakvog stanja :- na globalnoj razini :

a) jedan od uzroka je nepravda prouzročena nepravednim trgovinskim ugovorima između bogatih i siromašnih zemalja.

b) Uzrok se može pronaći i u naslijeđenim odnosima zavisnosti bivših kolonija prema nekadašnjim gospodarima.

c) U ustroju WTO-a. Četiri us optužbe na račun WTO-a :1. WTO ekonomskim pitanjima daje prednost pred brigom za okoliš,

dobrobiti životinja, pa čak i ljudskim pravima2. WTO podriva (podržava) nacionalni suverenitet3. WTO je nedemokratičan4. WTO povećava nejednakost – bogate čini bogatijima, a najveću

svjetsku sirotinju dovodi u gore stanje od onog u kojem bi inače bila. (Singer)

- lokalnoj razni =) uzroci se uglavnom traže u političkoj i gospodarskoj eliti koje se smatraju odgovornim za sve loše u gospodarskom, socijalnom i političkom segmentu određene države (posebice se ukazuje na loš tretman sindikata i smanjenje prava radnika, niske plaće i sl.).

ETIČKI PRIGOVORI KAPITALIZMU :1. Diskriminacija žena

a) u plaćib) u izboru zanimanja (profesionalan rodna segregacija)c) u pravu na obrazovanje

Novi menadžment – žene sve više u vrhu menadžmenta – nova stvarnost ili samo želja? (Giddens).

2. Problem rad – obitelj- sve je više obitelji s oba roditelja u radu izvan obitelji (siromaštvo obitelji s jednim

zaposlenim)- produženje radnog tjedna- sve kraće vrijeme boravka roditelja s djecom (majki poslije poroda)- zaposlene majke pred dvostrukim pritiskom – kuće i posla

3. Problem socijalne nesigurnosti- porast nezaposlenosti- nestanak zaposlenja na neodređeno vrijeme- smanjena mogućnost napredovanja- ograničena uloga sindikata

KAPITLIZAM U HRVATSKOJ – etičke dilemeKapitalizam je poslije 1990.g. dočekan u Hrvatskoj kao ambivalentan cilj :

1. politički je afirmiran kao evidentan pokazatelj kraja socijalizma i put u samostalnu ekonomiju

2. socio-ekonomski je bio iskorak u neizvjesnost glede sigurnosti radnih mjesta i plaća, socijalne i zdravstvene zaštite, stanja životnog standarda i slično.

Početni impuls tržišnoj orijentaciji daje država. U Hrvatskoj je na djelu „modelski dualizam“, prema J. Župannovu :

1. državni kapitalizam- orijentacija na državno mentorstvo- rad s državnim sredstvima bez straha od rizika / država glavni kapitalist - nema motivacije za dobit

2. poduzetnički kapitalizam- orijentacija na tržište- svijest o riziku ulaganja- težnja ostvarenju dobiti- vlasništvo nije državno

Bitan je odnos „državne kontrole“ i „tržišne samoregulacije“ =) dijametralno suprotan.

Ciljevi privatizacije u Hrvatskoj (i u drugim tranzicijskim zemljama) :o gospodarski :

- učinkovitost- maksimizacija profita- dioničarstvo- popuna proračuna- financijski rast- jačanje konkurencije- stabilizacija gospodarstva

o politički :- deetatizacija (razvlašćenje države, tržišna regulacija)- jačanje demokracije- socijalna stabilnost- uklanjanje „nomenklature“ (micanje imenovanih, prisutna je tamo gdje jedna

politička opcija dominira )

o socijalni :- socijalna integracija ( (= etička dimenzija 9- socijalni mir ( (= etička dimenzija )

U Hrvatskoj poslije 1990.g. etika samo načelno dobiva mjesto u raspravama, a stvarno se pred poduzetnike ona stavlja kao alternativa – etika ili uspješno gospodarstvo.Posljedice:- ubrzano raslojavanje hrvatskog društva- neuvažavanje socijalne hipoteke privatnog vlasništva, kako na mikrorazini poduzeća, tako

i na makro razini društva- kapital dobiva posvemašnu dominaciju nad radom.

Odnos građana prema ciljevima privatizacije :a) na prvo mjesto dolaze vrijednosti socijalne pravednosti i sigurnosti

- očuvanje radnih mjesta- blagostanje zaposlenih- pravedna razdioba bogatstva na one koji su ga stvarali.

b) slijede ciljevi gospodarskog razvoja - povećanje poslovne uspješnosti poduzeća- dolazak sposobnih ljudi na ključna mjesta u poduzećima- stjecanje zarade / profita- razvoj tržišnog gospodarstva kao u zapadni zemljama.

c) na kraju su izmiješani ciljevi demokratizacije i gospodarskog razvoja

- razvoj političkih sloboda svih građana u zemlji- dobitak sredstava za obnovu razorenih područja- veća nezavisnost poduzeća o državnoj upravi- porast broja dioničara među običnim građanima

U poslovnoj etici (?) su zaobiđeni :- socijalna pravednost- socijalna sigurnost- razvijanje socijalnog kapitala ( povjerenja ) kao na mikrorazini (poduzeća) tako i na

makrorazini (društvo)

Istraživanje je ukazalo na nedostatak dvije skupine vrijednosti :a) intelektualne i ljudske vrijednosti

- obrazovani stručnjaci- sposobni menadžeri- sposobni političari- kvalitetni radnici raznih struka

b) etičke vrijednosti- povjerenje u ljude- povjerenje u institucije- povjerenje u zakone- poštenje

MENADŽMENT I POSLOVNA ETIKAKako iskoristiti ljudske potencijale u konkurentske svrhe!Upravljanje čovjekom", njegovim sposobnostima, znanjem, talentom, danas se sve manje može shvaćati kao briga za obrazovanje i zaštitu dostojanstva osobe, a sve više kao briga za ostvarenje profita.

Ključne su vrijednosti učinkovitost, isplativost, predvidljivost i kontrola, a koje u konačnici vode u iracionalnost. ( Ritzer)=) postizanje konkurentske prednosti poduzeća.Menadžment ljudskih potencijala odnosi se na politike, prakse i sustave koji utječu na ponašanje zaposlenika, njihove stavove i radnu uspješnost.

Menadžerska funkcija i zadaća :o osigurati kvalitetne ljudeo motivirati iho obrazovati i razvijatio za postizanje visokih rezultata kako bi dali doprinos ostvarenju ciljeva poduzeća!

Niti najkvalitetnija tehnologija bez kvalitetnih ljudi ne daje prave rezultate.

Stoga menadžer mora biti sposoban :o izabrati, trenirati i osposobljavati zaposleneo oblikovati i voditi sastanke skupina svih vrstao upravljati svim vrstama konflikata među ljudima i skupinamao utjecati na pregovore na ravnopravnoj osnovio povezivati osobe različitih stručnih specijalnosti

Dogodile su se značajne promjene u okolini organizacije koje menadžer mora uvažavati:1. Turbulentnost okoline (ekonomski, socijalni, tehnološki, pravni i drugi zahtjevi

okoline).2. Povećanje konkurencije (sve zahtjevniji potrošači i sve jeftiniji i maštovitiji

proizvođači-konkurenti traže od menadžmenta orijentaciju na ljude)3. Promjene u strukturi obrazovanja i radne snage : obrazovana radna snaga je ključna

značajka novog vremena. Cjelovito obrazovanje i promjena struke postaje trajno prisutna u uvjetima nove tehnologije.

4. Promjene u sustavu vrijednosti : obrazovanje i stručnost daju radnicima osjećaj nezavisnosti i mogućnosti izbora. Karijera je ključna vrijednost među stručnim radnicima, a koju ne moraju ostvarivati samo u jednom poduzeću.

5. Promjene u strukturi rada i radnim odnosima : informatizacija opreme omogućava drugačiji odnos među zaposlenicima (ne moraju svi biti u isto vrijeme na istom mjestu da bi sudjelovati u istom projektu). Radni odnos postaje fleksibilan (umreženost, rd kod kuće, novi vidovi poslovne suradnje). Klasični stalni radni odnos sve je manje poželjan u uvjetima nastajanja virtualnih organizacija stvorenih oko projekata.

6. Povećanje socijalne odgovornosti : uz standardnu brigu oko rasta profita, poduzeća se sve naglašenije brinu i za socijalne probleme društva. Uz brigu o potrošačima, klijentima i kooperantima, poduzeće mora skrbiti i o zajednici, njenim ekološkim i socijalnim problemima (zapošljavanje, prava manjina, građanska prava . . . ), podizanju kvalitete života, regionalnom razvoju i slično.

TQMUpravljanje kvalitetom spada u zadovoljenje potreba interesnih skupina.Upravljanje potpunom kvalitetom (TQM) može se definirati kao korporativni oblik poslovanja koji se temelji na nadarenosti i sposobnostima kako ljudskih potencijala tako i menadžmenta da korištenjem radnih timova neprestano unapređuje kvalitetu i proizvodnost".

Šest osnovnih načela upravljanja potpunom kvalitetom :o usredotočenost na potrošačeo usredotočenost na proces i rezultateo prevencija nasuprot kontrolio korištenje stručnosti zaposlenika (ljudskih potencijala kao konkurentska prednost!)o donošenje odluka na temelju činjenicao povratne informacije

Osim potpune kontrole svih sastavnica proizvodnog procesa, važan je i socijalizacijski segment u tvrtki. Socijalizacija u organizaciji ili organizacijska socijalizacija je proces kojim se novi zaposlenici transformiraju u učinkovite članove tvrtke.Kroz očekivanu socijalizaciju razvijaju se očekivanja o tvrtki, poslu, radnim uvjetima i međuosobnim uvjetima.

Što bi zaposlenici trebali naučiti kroz proces socijalizacije :o povijest (tradiciju) tvrtkeo ciljeve tvrtke (pravila, vrijednosti ili principe koji upravljaju tvrtkom)o jezik (tipičan za tvrtku,i stručnu terminologiju)o ljude (uspostaviti dobre međuodnose)o politiku (informacije vezane uz poslovanje tvrtke)o potrebne vještine (na poslu)

VANJSKI ČIMBENICI poduzeća u ostvarivanju konkurentske prednosti :o kultura (društva na čije se tržište izlazi)o obrazovanje (ljudski kapital s kojim neko društvo raspolaže)o ekonomski sustav (koji je svojstven određenoj kulturi)o političko - pravni sustav (koji se treba ispoštovati)

Dakle, ne samo profitni zahtjevi,već i socijalno-kulturno-etički postaju nezaoblizani u strategijskom menadžmentu svake tvrtke. To se posebice danas odnosi na upravljanje karijerom.Razlika između posla i karijere :POSAO =) nešto što osoba radi na radnom mjestu isključivo radi plaće.KARIJERA =) Istraživačka aktivnost koja uz plaću donosi zadovoljstvo, razvoj, priznanje ...

Etička dimenzija koncepcije karijere :o osigurava fleksibilnost i konkurentnost ljudskih potencijalao potiče zadovoljstvo na radu kao i ukupno životno zadovoljstvoo planiranjem i razvojem karijere organizacija pokazuje interes za zaposleneo povećava razinu obrazovanja i aspiracija pojedinca i na drugačiji način povezuje

pojedinca s organizacijomo otvaranjem mogućnosti karijere smanjuje se fluktacija i nezadovoljstvo zaposlenih

KARIJERA označava međusobno povezan slijed poslova, položaja i radnih iskustava osobe tijekom radnog života, koji je praćen promjenama u očekivanjima, stavovima iskustvu i ponašanju pojedinaca.Karijeru možemo promatrati s dva aspekta :

o subjektivni =) manifestira se u promjeni stavova, interesa, motivacijeo objektivni =) manifestira se kroz promjenu radnog mjesta, položaja i poslova koje

pojedinac obavlja ( to se pokazuje kao promocija i napredovanje).

- upravljanje karijerom =) od strane organizacije da bi zadovoljila vlastite potrebe za kvalificirani kadrom (etička je dimenzija ovdje zamijenjena poslovnom).- planiranje karijere =) od strane pojedinca (izbor zanimanja, organizacije, obrazovanja . . . ako je stvar pojedinca, tada je ispoštivana etička dimenzija slobode izbora)

MEDIJ I POSLOVNA ETIKAMediji su danas, posebno elektronski glavni socijalizirajući mehanizam ne samo mladih generacija, nego društva u cjelini.Medijima se koristi i poslovni subjekti bilo da bi javnost upoznao s vlastitim proizvodima i uslugama, bilo da bi ukazao na novi proizvod ili nekakvu promjenu koja bi trebala izazvati interes u javnosti.

Snaga je medija :o beznačajno pretvara u značajnoo nepoznato u poznatoo od anonimnih osoba stvara megazvijezde s osobinama kojih u stvarnosti nemajuo stvaraju javno mnijenje prema potrebi moćnih političkih ili tržišnih interesa

Prosječni građanin preuzima nekritički od medija ponuđen sustav vrijednosti i obrasce ponašanja, jer ga baš oni čine građaninom određenog društva u određenom vremenu.Pitanje je stoga, koja je zadaća medija? Jesu li mediji, posebice televizija kao najutjecajniji medij, pozvani aktivirati ili pasivizirati društvo?Medij sudjeluju u građenju ali i rušenju obrazaca društvenog života, poželjnih vrijednosti i orijentacija kako za pojedince tako i za socijalne skupine.

M.McLuhan tvrdi : Jer, umjesto da se medijima služi i da mu služe, mediji postižu obrat : čovjek im se okreće kao prema božanskim bićima. npr. medijski marketing :televizi8ja danas predstavlja kaotičan niz ograničenih specijalnosti čiji sadržaj kontroliraju korporacijski sponzori. Medij najčešće imaju zadaću discipliniranja umova, pretvaranja sudionika u gledatelje (Chomsky).

Svijet današnjice je virtualna zajednica.Digitalizirana stvarnost rastače tradicionalne oblike komunikacije i zajedništava u društvu.Nedostatak neposrednosti u komunikaciji je otvorio veliku prazninu po pitanju odsutnosti etike.

Na kraju, pitajmo se zašto je danas vrlo aktualno govoriti o pitanjima gospodarske ili poslovne ili poduzetničke ili profesionalne etike?Moguće je kao odgovor navesti tri razloga :

1. moda =) posljednjih je godina na zapadu govor o poslovnoj etici postao vrlo popularan.

2. Javnost i kupci/potrošači =) traže da se o toj temi otvoreno progovori (tko koga vara,

kako se može kontrolirati kakvoća proizvoda i sl)

3. Unutarnja potreba i uvjerenje (savjest) nalažu govor o etici i moralu i to zbog tri čimbenika :

a) odnos prema vrednotama danas se često mijenja pa je potrebna određena orijentacija i

pomoć u njoj, a to je zadaća etike

b) važnost gospodarstva danas je sve veća pa je i etika u gospodarstvu sve urgentnija

potreba

c) poduzeća su nosioci gospodarstva. U njima se stoga događaju neetički postupci (npr.

nepravda prema radnicima, utajivanje dobiti radi izbjegavanja poreza, zagađivanje okoliša,

varanje potrošača).

Etika i moralu uvijek imali zadaću jačati veze solidarnosti i povjerenja, učvršćivati socijalni

kapital datog društva. povijest kapitalizma pokazuje da je kapitalizam bio to uspješniji što je

socijalni kapital bio čvršći.

Povjerenje na svim razinama (između poslovnih partnera, kao između uposlenicima unutar

poduzeća) je upravo od ključne važnosti za poslovnost svakog poduzeća.