Obavjetenje o nastavi iz predmetaPoslovne aplikacije

Predmet Poslovne aplikacije sluaju i polau studenti redovnog i vanrednog studija Univerziteta Apeiron. Da bi se ukupan nastavni proces na ovom predmetu realizovao optimalno, navodimo nekoliko bitnih napomena koje se studentima daju na znanje i kojih se trebaju pridravati:

Predmet Poslovne aplikacije se sastoji od dva dijela: teorijskog i praktinog. Teorijski dio se izlae na predavanjima, a praktini dio ine vjebe iz izabranih poglavlja ECDL-a (European Computer Driving Licence);

Vjebe se izvode na raunaru u informatikom kabinetu;

Konana ocjena se formira od vie elemenata i to:1. Prisustvo na predavanjima i vjebama (25 bodova).Bodovi za prisustvo na predavanjima i vjebama se dobijaju proporcionalno prisutnosti na osnovu voene evidencije2. Pismeni test (50 bodova).Test sadri pitanja iz teorijskog i iz praktinog dijelaSeminarski rad (20 bodova).Tema seminarskog rada je jedan od naslova iz druge kolone (OBLAST) bilo koje od pet tabela na kraju ovog teksta u kojim su pokazani planovi (syllabusi) pojedinih modula ECDL-a. Osim ovih naslova student moe predloiti temu seminarskog rada iz oblasti kojom se bavi, a u vezi je s ovim predmetom. Izrada seminarskog rad je obavezna predispitna aktivnost.Seminarski rad se radi u programu MS Word. Naziv datoteke sa seminarskim radom obavezno poinje imenom i prezimenom studenta (bez upotrebe slova ,d, ... i specijalnih znakova u nazivu), npr.: Filip Filipovic Funkcije u programu MS Excel. 3. Prezentacija seminarskog rada (5 bodova).Sastavni dio seminarskog rada je i prezentacija rada uraena u programu MS PowerPoint.

Seminarski rad, uraen prema datim uputstvima, treba poslati najkasnije dva dana prije ispita na adresu: poslovneaplikacije2015@apeiron-edu.eu . Studentima, koji u prethodnim godinama nisu poloili ovaj predmet, ne priznaju se ve steeni bodovi po bilo kojem osnovu; Seminarski rad ne treba tampati ve se sa svim svojim sadrajima (tekst, prezentacija rada i uraene vjebe) snima u jedinstveni folder sa nazivom ime i prezime studenta. Ukoliko iz opravdanih razloga student nije poslao seminarski rad e-mailom, moe ga predati na ispitu, snimljen na CD-u koji treba biti obiljeen kao to je pokazano na slijedeoj slici:

Uputa za obiljeavanje CD-a sa seminarskim radom

Kao pomo u pripremi za ispit u dodatku se nalaze i planovi (syllabusi) pojedinih modula ECDL-a.(Vidi tabele na slijedeim stranicama!)

Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 1, Osnove informacionih i komunikacionih tehnologija, koji prua osnovu za teorijski test iz ovog modula.

Modul 1Osnove informacionih i komunikacionih tehnologija, zahtijeva od kandidata da razumije glavne principe osnova informacionih i komunikacionih tehnologija na optem nivou, i da poznaje razliite dijelove raunara. Kandidat bi trebao da bude u stanju da: Razumije ta je hardver, poznaje faktore koji utiu na performanse raunara i da poznaje periferne ureaje. Razumije ta je softver i da poznaje osnovne aplikacije i operativni sistem. Razumije kako se informatike mree koriste u raunarstvu i da zna za razliite naine povezivanja na Internet. Razumije ta su osnove informacionih tehnologija i primjere njihove upotrebe u svakodnevnom ivotu. Razumije zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao i aspekte uticaja na ivotnu sredinu pri korienju raunara. Prepozna znaajne sigurnosne aspekte koji su povezani sa korienjem raunara. Prepozna znaajne pravne aspekte koji se odnose na zatitu autorskih prava i zatitu podataka pri radu na raunaru.

POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI

1.1 Hardver1.1.1 Osnovni pojmovi1.1.1.1Razumjeti pojam hardvera

1.1.1.2Razumjeti ta je personalni raunar. Praviti razliku izmeu desktop, laptop (notebook) raunara u smislu uobiajenih korisnika.

1.1.1.3Prepoznati osnovne prenosive ureaje kao to su: PDA, mobilni telefon, smart telefon, multimedijalni ureaj i poznavati njihove osnovne funkcije.

1.1.1.4Poznavati osnovne dijelove raunara kao to su: procesor, vrste memorije, hard disk, uobiajeni ulazni i izlazni ureaji.

1.1.1.5Prepoznati uobiajene ulazne/izlazne portove kao to su: USB, serijski, paralelni, mreni, FireWire.

1.1.2 Performanse raunara1.1.2.1Poznavati neke od faktora koji utiu na performanse raunara kao to su: brzina procesora, veliina memorije, procesor i memorija grafike kartice, broj aktivnih aplikacija.

1.1.2.2Znati da se brzina (radna frekvencija) procesora mjeri u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz)

1.1.3 Memorija i uvanje podataka1.1.3.1Znati ta je memorija raunara: RAM (radna memorija), ROM i koja je razlika meu njima.

1.1.3.2Poznavati mjerne jedinice kapaciteta za uvanje podataka: bit, bajt, KB, MB, GB, TB.

1.1.3.3Znati osnovne tipove medija (ureaja) za uvanje podataka, kao to su: unutranji (interni) hard disk, spoljanji (eksterni) hard disk, mreni disk, CD, DVD, USB flash memorija, memorijska kartica, online skladite za uvanje podataka.

1.1.4 Ulazni i izlazni ureaji1.1.4.1mi, tastatura, trackball, skener, touchpad, digitalna olovka (stylus), dojstik, web kamera (webcam), digitalna kamera, mikrofon.

1.1.4.2Poznavati osnovne izlazne ureaje kao to su: ekrani/monitori, tampai, zvunici, slualice.

1.1.4.3Razumjeti da neki ureaji mogu biti i ulazni i izlazni kao: touchscreens.

1.2 Softver1.2.1 Koncepti1.2.1.1Razumjeti pojam softvera.

1.2.1.2Razumjeti ta je operativni sistem i znati nazive najzastupljenijih operativnih sistema.

1.2.1.3prezentacije, elektronska pota, pretraivanje interneta, obrada slika, raunarske igre.

1.2.1.4Praviti razliku izmeu operativnih sistema i softverskih aplikacija.

1.2.1.5Poznavati neke od opcija za poveanje dostupnosti kao to su: softver za prepoznavanje glasa, ita ekrana, uveanje ekrana, tastatura na ekranu.

1.3 Mree1.3.1 Vrste mrea1.3.1.1 Razumjeti pojam lokalne raunarske mree (LAN), beine lokalne raunarske mree (WLAN), wide area network (WAN).

1.3.1.2Razumjeti pojam klijent/server.

1.3.1.3Razumjeti ta je Internet i poznavati njegove osnovne primjene.

1.3.1.4Razumjeti ta je intranet, ekstranet.

1.3.2 Prijenos podataka1.3.2.1Razumjeti koncept preuzimanja podataka sa mree i postavljanja na mreu.

1.3.2.2Razumjeti ta predstavlja brzina prenosa podataka. Razumjeti kako se mjeri: bitovi u sekundi (bps), kilobitovi u sekundi (kbps), megabitovi u sekundi (mbps).

1.3.2.3Poznavati razliite servise povezivanja na internet: telefonskim putem, irokopojasno (broadband).

1.3.2.4Poznavati razliite mogunosti povezivanja na Internet kao to su: telefonska linija, mobilni telefon, kablovski, beino, satelitski.

1.3.2.5Razumjeti neke od karakteristika irokopojasne (broadband) veze: uvek aktivna, najee bez ogranienja protoka, velika brzina, vei rizik od napada.

1.4 ICT u Svakodnevnom ivotu1.4.1 Svijet elektronike1.4.1.1Razumjeti pojam osnova informacionih i komunikacionih tehnologija.

1.4.1.2Poznavati razliite korisnike servise na internetu kao to su: elektronska kupovina (e-commerce), elektronsko bankarstvo (e-banking), elektronska uprava (e government).

1.4.1.3Razumjeti pojam elektronskog uenja (e-learning). Poznavati neke od osobina kao to su: fleksibilno vrijeme uenja, fleksibilna lokacija uenja, iskustvo multimedijalnog uenja, povoljna cijena.

1.4.1.4Razumjeti pojam rada na daljinu. Poznavati neke od prednosti rada na daljinu kao to su: manje ili nikakvo vrijeme transporta, vea mogunost fokusiranja na jedan zadatak, fleksibilan raspored, smanjen potreban radni prostor kompanije. Poznavati neke od nedostataka rada na daljinu kao to su: nedostatak ljudskog kontakta, manji akcenat na timski rad.

1.4.2 Komunikacije1.4.2.1 Razumjeti pojam elektronske pote (e-mail).

1.4.2.2 Razumjeti pojam instant poruka (IM).

1.4.2.3 Razumjeti pojam razgovaranja preko interneta (VoIP).

1.4.2.4 Razumjeti pojam RSS kanala (RSS feed).

1.4.2.5 Razumjeti pojam web log (blog).

1.4.2.6 Razumjeti pojam podcast.

1.4.3 Virtuelne zajednice1.4.3.1 Razumjeti pojam online (virtualne) zajednice. Prepoznati primjere kao to su: sajtovi za druenje, Internet forumi, sobe za askanje, online kompjuterske igre.

1.4.3.2 Poznavati naine na koji korisnici mogu da objave i razmenjuju razne sadraje preko interneta: web log (blog), podcast, slike, video i audio snimke.

1.4.3.3 Poznavati znaaj preduzimanja mera sigurnosti prilikom pristupa online zajednicama: skrivanje svog profila, ograniavanje koliine linih informacija koje se objavljuju, svijest da je objavljena informacija javno dostupna, oprez pri kontaktu sa nepoznatim licima.

1.4.4 Zdravlje1.4.4.1Razumjeti pojam ergonomije.

1.4.4.2Prepoznati da osvjetljenje predstavlja faktor koji pri upotrebi raunara utie na zdravlje. Biti svjestan da su korienje vjetakog svjetla, koliina osvijetljenosti i pravac svetla bitni faktori o kojima bi trebalo voditi rauna.

1.4.4.3Razumjeti da pravilno pozicioniranje raunara, stola i stolice moe da doprinese pravilnom poloaju za raunarom.

1.4.4.4Prepoznati naine za ouvanje zdravlja pri koritenju raunara, kao to su: redovne vjebe istezanja, praviti odmore, primjenjivati tehnike za odmaranje oiju.

1.4.5 Okolina1.4.5.1Poznavati mogunosti da se dijelovi raunara, toner tampaa i papir recikliraju.

1.4.5.2Znati mogunosti za tednju energije pri upotrebi raunara: podeavanje automatskog iskljuivanja ekrana/monitora, automatsko prebacivanje raunara u stanje mirovanja (sleep mode), iskljuivanje raunara.

1.5 Zatita1.5.1 Identitet / Autorizacija1.5.1.1Razumjeti da je iz sigurnosnih razloga potrebno da postoje korisniko ime i lozinka pri prijavljivanju na raunar.

1.5.1.2Poznavati pravilno postupanje sa lozinkama, npr: ne odavati nikom svoju lozinku, redovno je mijenjati, odgovarajua duina lozinke, odgovarajua kombinacija slova i cifara.

1.5.2 Sigurnost podataka1.5.2.1Razumjeti znaaj pravljenja kopija fajlova (datoteka) na drugoj lokaciji.

1.5.2.2 Razumjeti pojam zatitnog zida (firewall).

1.5.2.3 Poznavati naine za spreavanje krae podataka, npr: koritenje korisnikog imena i lozinke, zakljuavanje raunara i hardvera pomou sigurnosnog kabla.

1.5.3 Virusi1.5.3.1 Razumjeti pojam raunarskog virusa.

1.5.3.2 Biti svjestan kako virusi ulaze u sistem raunara.

1.5.3.3 Znati kako se zatititi od virusa.

1.6 Zakon1.6.1 Autorska prava1.6.1.1 Razumjeti pojam autorskih prava (copyright).

1.6.1.2 Razumjeti kako prepoznati licenciran softver: provjerom ifre proizvoda, registracije proizvoda, provjerom licence softvera.

1.6.1.3Razumjeti pojam sporazuma licence krajnjeg korisnika.

1.6.1.4Razumjeti pojam uslovno-besplatni (shareware), besplatni (freeware), otvoreni kod (open source).

1.6.2 Zatita podataka1.6.2.1Prepoznati glavne razloge konvencija i zakonodavstva za zatitu podataka: zatitu podataka lica iji su podaci u pitanju, odreivanje odgovornosti vlasnika podataka.

1.6.2.2Prepoznati glavna prava na zatitu podataka koja se primjenjuju za lice na koje se odnose podaci u vaoj zemlji.

1.6.2.3Prepoznati glavne odgovornosti za zatitu podataka koja se primjenjuju na vlasnika podataka u vaoj zemlji.

Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 2, Korienje raunara i upravljanje datotekama, koji prua osnovu za teorijski test iz ovog modula.

Modul 2 Korienje raunara i upravljanje datotekama, zahtijeva od kandidata da pokae da zna da upravlja raunarom. Kandidat bi trebalo da bude u stanju da: Koristi glavne osobine operativnog sistema ukljuujui podeavanje osnovnih postavki raunara i korienje opcija pomoi. Efikasno rukuje radnom povrinom raunara i efikasno radi u grafikom korisnikom okruenju. Poznaje glavne koncepte organizacije fajlova (datoteka) i da bude u stanju da efikasno organizuje fajlove i foldere tako da ih je lako pronai i prepoznati. Koristi softver za pakovanje i raspakivanje velikih fajlova i anti-virus softver za zatitu od raunarskih virusa. Pokae sposobnost da koristi osnovne alate za ureivanje teksta i tampanje u okviru operativnog sistema.

POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI

2.1 Operativni sistem 2.1.1 Prvi koraci 2.1.1.1 Upaliti raunar i prijaviti se na siguran nain, korienjem korisnikog imena i lozinke

2.1.1.2Restartovati raunar korienjem odgovarajueg postupka.

2.1.1.3Ugasiti aplikaciju koja ne reaguje.

2.1.1.4Ugasiti raunar korienjem odgovarajueg postupka.

2.1.1.5Upotrijebiti funkcije pomoi (Help) koje su na raspolaganju.

2.1.2 Podeavanja 2.1.2.1 Prikazati osnovne sistemske informacije raunara: naziv i verzija operativnog sistema, instalirana radna memorija (RAM).

2.1.2.2Promijeniti podeavanja radne povrine (desktop): datum i vrijeme, podeavanje jaine zvuka, podeavanje izgleda radne povrine (boje, pozadina, rezolucija ekrana, opcije zatite ekrana (screen saver).

2.1.2.3Definisati i promijeniti jezik tastature.

2.1.2.4Instalirati i deinstalirati softversku aplikaciju.

2.1.2.5Upotrijebiti opciju print screen (snimanje izgleda ekrana) za snimanje cijelog ekrana ili aktivnog prozora.

2.1.3 Rad sa ikonama2.1.3.1Prepoznavati uobiajene ikone kao to su one koje predstavljaju: fajlove (datoteke), foldere (fascikle), aplikacije, tampae, ureaj, kantu za ubre.

2.1.3.2Izabrati i pomeriti ikonu.

2.1.3.3Napraviti i ukloniti preicu na radnoj povrini (desktopu), napraviti kopiju.

2.1.3.4Korienjem ikone otvoriti fajl (datoteku), folder(fasciklu), aplikaciju.

2.1.4 Korienje Windowsa2.1.4.1Prepoznati razliite dijelove prozora: traku naslova (title bar), traku menija (menu bar), traku alata (toolbar ili ribbon), traku statusa (status bar), klizae (scroll bar).

2.1.4.2Minimizirati, maksimizirati, promijeniti veliinu, pomjeriti, skloniti i zatvoriti prozor

2.1.4.3Prelaziti izmeu otvorenih prozora.

2.2 Upravljanje fajlovima (datotekama)2.2.1 Osnovni pojmovi2.2.1.1Razumjeti kako operativni sistem prikazuje medije (ureaje) za uvanje podataka, foldere (fascikle), fajlove (datoteke) u hijerarhijskoj strukturi.

2.2.1.2Razumjeti da operativni sistem koristi medije (ureaje) za uvanje foldera (fascikli) i fajlova (datoteka) kao to su: tvrdi (hard) disk, mreni disk, USB flash memorija, CD-RW, DVD-RW.

2.2.1.3Znati mjerenje veliine fajlova (datoteka) i foldera (fascikli): KB, MB, GB.

2.2.1.4Razumjeti razlog redovnog pravljenja sigurnosnih kopija (back-up) na pokretni ureaj za uvanje podataka za skladitenje van mree.

2.2.1.5Razumjeti prednosti uvanja podataka na mrei: lak pristup, mogunost razmjene fajlova (datoteka).

2.2.2 Fajlovi (datoteke) i folderi (fascikle) 2.2.2.1Otvoriti prozor koji prikazuje ime i veliinu foldera (fascikle) i njegovu lokaciju na ureaju.

2.2.2.2Poveati i smanjiti prikaz ureaja i foldera (fascikli).

2.2.2.3Navigacija do foldera (fascikle) i fajla (datoteke) na ureaju.

2.2.2.4Napraviti novi folder (fasciklu) i u njemu subfolder (podfasciklu).

2.2.3 Rad sa fajlovima (datotekama) 2.2.3.1Prepoznati tipove fajlova (datoteka) koji se najee koriste: dokumente napravljene programom za obradu teksta, baze podataka, tabele, prezentacije, prenosivi format dokumenta, slike, zvuni i video zapisi, kompresovani fajlovi, privremeni fajlovi, izvrni fajlovi(datoteke).

2.2.3.2Otvoriti aplikaciju za izmenu teksta. Unijeti tekst u fajl(datoteku), dodijeliti ime i sauvati na lokaciju na ureaju.

2.2.3.3Promijeniti status fajla (datoteke): read-only (samo za itanje), read-write (itanje i pisanje).

2.2.3.4Poredati fajlove (datoteke) u rastuem ili opadajuem nizu po imenu, veliini, vrsti, datumu kada je modifikovan.

2.2.3.5Prepoznati dobru praksu prilikom imenovanja foldera(fascikli) i fajlova (datoteka): koristiti asocijativna imena kao pomo pri podsjeanju i organizaciji.

2.2.3.6Preimenovati fajl (datoteku), folder (fasciklu).

2.2.4 Kopiranje, premjetanje2.2.4.1Izabrati fajl (datoteku), folder (fasciklu)

2.2.4.2Kopirati fajlove (datoteke) i foldere (fascikle) iz foldera smjetenih na razliitim lokacijama.

2.2.4.3Premjestiti fajlove (datoteke) i foldere (fascikle) iz foldera smjetenih na razliitim lokacijama.

2.2.5 Brisanje (Delete), vraanje (Restore)2.2.5.1 Brisati foldere (fascikle), fajlove (datoteke) stavljanjem u kantu za ubre (Recycle bin).

2.2.5.2 Vratiti obrisane foldere (fascikle), fajlove (datoteke) iz kante za ubre (Recycle bin)

2.2.5.3 Prazniti kantu za ubre (Recycle bin)

2.2.6 Pretraivanje2.2.6.1 Upotrebiti funkciju pretraivanja za pronalaenje fajlova (datoteka) i foldera (fascikli)

2.2.6.2 Pretraivati fajlove (datoteke) po cijelom ili dijelu imena i po sadraju.

2.2.6.3 Pretraivati fajlove (datoteke) po datumu modifikovanja, datumu kreiranja, veliini.

2.2.6.4 Pretraivati fajlove (datoteke) pomou specijalnih znakova: vrsta fajla (datoteke), prvo slovo naziva.

2.2.6.5 Pregledati listu nedavno korienih datoteka

2.3 Alati2.3.1 Kompresija fajlova (datoteka)2.3.1.1 Razumjeti pojam kompresovanja fajlova (datoteka).

2.3.1.2 Kompesovati fajlove (datoteke) u folder (fasciklu) na ureaju za uvanje.

2.3.1.3 Dekompresovati fajlove (datoteke) sa lokacije na ureaju.

2.3.2 Anti-Virus2.3.2.1 Znati ta je virus i naine kojima se virus moe prenijeti na raunar

2.3.2.2 Koristiti anti-virus softver za skeniranje pojedinanih ureaja, foldera, fajlova.

2.3.2.3 Razumjeti zato anti-virus program mora da se redovno nadograuje.

2.4 Upravljanje tampanjem2.4.1 Opcije tampaa 2.4.1.1Promijeniti osnovni tampa sa liste instaliranih tampaa.

2.4.1.2Instalirati novi tampa na raunar.

2.4.2 tampanje2.4.2.1Odtampati dokument iz programa za obradu teksta.

2.4.2.2Korienjem aplikacije za kontrolu procesa tampanja sa radne povrine (desktopa) pratiti napredovanje procesa tampanja.

2.4.2.3Zaustaviti, ponovo pokrenuti tampanje, brisati zaostale fajlove (datoteke) iz liste za tampanje korienjem programa za kontrolu tampanja.

Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 3, Obrada teksta, koji prua osnovu za teorijski test iz ovog modula.

Modul 3 Obrada teksta, zahtijeva od kandidata da pokae sposobnost da koristi aplikaciju za obradu teksta da formira uobiajena pisma i dokumente.

Kandidat bi trebalo da bude u stanju da:

Upravlja dokumentima i sauva ih u razliitim verzijama. Koristi ugraene opcije kao to su Pomo da povea produktivnost. Formira i ureuje male tekstualne dokumente koji e biti spremni za dijeljenje i distribuciju. Primijeni razliito oblikovanje na dokumente da bi ih poboljao prije distribucije i da prepozna dobru praksu u izboru odgovarajuih opcija formatiranja (oblikovanja). Umetne tabelu, slike i crtee u dokumente. Pripremi dokumente za slanje cirkularnog pisma. Izvri podeavanje stranica dokumenta, provjeri i ispravi pravopisne greke prije konanog tampanja dokumenta.

POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI

3.1 Korienjeaplikacije3.1.1 Rad sadokumentima3.1.1.1Pokrenuti i zatvoriti aplikaciju za obradu teksta. Otvoriti i zatvoriti dokument.

3.1.1.2Kreirati novi dokument korienjem osnovnog i drugih ablona (template): memorandum, faks, agenda.

3.1.1.3Snimanje dokumenta na odreenu lokaciju na disku. Sauvati dokument pod drugim imenom na lokaciju na disku.

3.1.1.4Sauvati postojei dokument u drugom formatu: tekst fajl (datoteka) (.txt), obogaeni tekst fajl (datoteka) Rich Text Format (.rtf), ablon (template) dokumenta, ekstenzija (nastavak) specifina za softver, isti program ali razliita verzija.

3.1.1.5Prelaz izmeu otvorenih dokumenata.

3.1.2 Poveanjeproduktivnosti3.1.2.1Podesiti osnovne postavke u aplikaciji: korisniko ime, primarni folder (fascikla)/medij za otvaranje i uvanje dokumenta

3.1.2.2Koristiti raspoloive opcije pomoi.

3.1.2.3Upotrebiti funkciju za poveanje (zumiranje) dokumenta.

3.1.2.4Prikazati i sakriti ugraene trake alata (toolbar-ove). Prikazati ili minimizirati traku (ribbon).

3.2 Izradadokumenata3.2.1 Unoenjeteksta3.2.1.1Primijeniti razliite vrste pogleda na dokument.

3.2.1.2Uneti tekst u dokument.

3.2.1.3Uneti simbole i specijalne karaktere kao to su: , , .

3.2.2 Izbor (Select),izmjena (Edit)3.2.2.1Prikazati ili sakriti znake koji se ne tampaju kao to su: pauze, oznake pasusa, oznake runog preloma linije, tabulatori.

3.2.2.2Izabrati znak, rije, liniju, reenicu, pasus, cijeli tekst.

3.2.2.3Izmjena sadraja unoenjem ili brisanjem karaktera i rei u postojei tekst, pisanje preko postojeeg teksta.

3.2.2.4Koristiti komandu za pretraivanje po kljunoj rijei ili izrazu.

3.2.2.5Koristiti komandu za zamenu rijei ili izraza.

3.2.2.6Kopirati i premjestiti tekst unutar dokumenta i izmeu otvorenih dokumenata.

3.2.2.7Obrisati tekst.

3.2.2.8Koristiti funkcije za ponitavanje izmjena (undo), iponitavanje poslednje izmjene (redo).

3.3 Formatiranje(ureivanje)3.3.1 Tekst3.3.1.1Promijeniti slova: veliinu i vrstu fonta.

3.3.1.2Primijeniti oblikovanje teksta: podebljanje, zakoenje i podvlaenje.

3.3.1.3Primijeniti efekte: indeksiranje (subscript), eksponiranje (superscript).

3.3.1.4Obojiti tekst razliitim bojama.

3.3.1.5Promijeniti mala (lowercase) slova u velika (uppercase) i obrnuto.

3.3.1.6Upotrebiti automatske funkcije za rastavljanje rijei.

3.3.2 Pasusi(paragrafi)3.3.2.1Napraviti i spojiti pasuse.

3.3.2.2Unijeti i izbrisati prelom linije.

3.3.2.3Prepoznati dobru praksu prilikom poravnavanja teksta: koristiti komande align, uvlaenje pasusa (indent), tabulatore a ne ubacivanje praznih karaktera.

3.3.2.4Koristiti poravnanje teksta lijevo, desno, po sredini I obostrano.

3.3.2.5Uvui pasus: lijevo, desno, prema prvom redu.

3.3.2.6Postaviti, ukloniti i upotrijebiti tabulatore: lijevi, desni, centralni i decimalni.

3.3.2.7Prepoznati dobru praksu u pravljenju razmaka izmeu pasusa: koristiti razmak izmeu pasusa a ne Enter.

3.3.2.8Unijeti razmak iznad i ispod pasusa. Primijeniti jednostruki, jedan i po ili dvostruki prored izmeu linija unutar pasusa.

3.3.2.9Primijeniti, ukloniti znakove za nabrajanje i numerisanje na listi koja ima jedan nivo. Mijenjanje stila znakova i brojeva na listi sa jednim nivoom.

3.3.2.10Dodati ivicu na poetak i na kraj, okvir i sjenenje

3.3.3 Stilovi3.3.3.1Primijeniti jedan od postojeih stilova za karaktere na izabrani tekst.

3.3.3.2Primijeniti jedan od postojeih stilova za pasuse na jedan ili vie pasusa.

3.3.3.3Koristiti alat za kopiranje formatiranja (ureivanja).

3.4 Objekti3.4.1 Pravljenjetabele3.4.1.1Pripremiti tabelu za unos podataka.

3.4.1.2Unijeti i izmeniti podatke u tabeli.

3.4.1.3Oznaiti redove, kolone, elije, cijelu tabelu.

3.4.1.4Unoenje i brisanje redova i kolona.

3.4.2 Formatiranjetabele3.4.2.1Izmijena irine kolone i visine reda.

3.4.2.2Izmjena stila, debljine i boje okvira elije.

3.4.2.3Sjenenje i bojenje elija.

3.4.3 Grafiki objekti3.4.3.1Umetanje objekta (slika, fotografija, grafikon, crte) na odreenu lokaciju unutar dokumenta.

3.4.3.2Izabrati objekat.

3.4.3.3Kopirati i premjetati objekat unutar dokumenta, izmeu otvorenih dokumenata.

3.4.3.4Promijeniti veliinu, izbrisati objekat.

3.5 Cirkularnapisma3.5.1 Priprema3.5.1.1Otvoriti, pripremiti dokument kao glavni dokument za izradu cirkularnog pisma (mail merge).

3.5.1.2Izabrati listu primalaca (mailing list), drugi fajl datoteku) sa podacima za izradu cirkularnog pisma.

3.5.1.3Umetnuti polja za podatke u glavni dokument cirkularnog pisma (pismo, naljepnice sa adresama)

3.5.2 Izlazi3.5.2.1Spojiti listu primalaca sa pismom, oznaiti dokument kao nov fajl (datoteku) spreman za tampu.

3.5.2.2Odtampati cirkularno pismo: pisma, naljepnice.

3.6 Pripremaizlaza3.6.1 Podeavanje3.6.1.1Promijeniti orijentaciju dokumenta: uspravno, poloeno. Promijeniti veliinu papira.

3.6.1.2Promijeniti margine cijelog dokumenta: gornja, donja, lijeva, desna.

3.6.1.3Prepoznati dobru praksu pri dodavanju novih stranica: umetanjem prijeloma strane (Page break) a ne pomou tastera Enter.

3.6.1.4Ubaciti, izbaciti prijelom strane u dokumentu.

3.6.1.5Dodati, izmijeniti tekst u zaglavljima, podnojima.

3.6.1.6Dodati polje u zaglavljima, podnojima: datum, brojstrane, naziv fajla (datoteke).

3.6.1.7Primijeniti automatsko numerisanje strana dokumenta.

3.6.2 Provjera itampanje3.6.2.1Izvriti kontrolu pravopisa (spell-check) dokumenta i unijeti izmjene kao to su: ispravka pravopisnih greaka, brisanje rijei koje se ponavljaju.

3.6.2.2Dodati rijei u prilagoeni rijenik (custom dictionary) putem kontrolora pravopisa.

3.6.2.3Pregled dokumenta prije tampanja (preview).

3.6.2.4Odtampati dokument na instaliranom tampaukoristei izlazne opcije kao to su: cijeli dokument,pojedinane stranice, broj kopija.

Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 4, Tabelarne kalkulacije, koji prua osnovu za teorijski test iz ovog modula.

Modul 4 Tabelarne kalkulacije, zahtjeva od kandidata da razumije koncept tabelarnih dokumenata i da pokae sposobnost da koristi tabelarne dokumente za izradu preciznih analiza. Kandidat bi trebalo da bude u stanju da: Koristi tabelarne dokumente u radu i da ih sauva u razliitim formatima. Upotrijebi ugraene opcije kao to su Pomo u okviru aplikacije u cilju poveanja produktivnosti. Unese podatke u eliju i koristi dobru praksu pri formiranju listi, izabere, sortira i kopira, premjeta i brie podatke. Ureuje redove i kolone u radnom listu, kopira, premjeta, brie i na odgovarajui nain preimenuje radne listove. Unese matematike i logike formule koristei standardne funkcije tabelarnih dokumenata, koristi dobru praksu pri unoenju formula i prepozna standardne greke u formulama. Formatira brojeve i tekst u okviru tabelarnog dokumenta. Izabere, formira i oblikuje grafikone radi smislenog naina prikaza informacija. Izvri podeavanje stranica tabelarnog dokumenta i provjeri i ispravi sadraj tabelarnog dokumenta prije konanog tampanja dokumenta.

POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI

4.1 Korienje aplikacije4.1.1 Rad sa tabelarnim dokumentom (spreadsheet)4.1.1.1Pokrenuti, zatvoriti aplikaciju za rad sa tabelama.Pokrenuti, zatvoriti tabelarne dokumente.

4.1.1.2Napraviti novi dokument na osnovu ablona.

4.1.1.3Sauvati tabelarni dokument na odreenu lokaciju na ureaju za uvanje. Sauvati tabelarni dokument pod drugim imenom na odreenu lokaciju na ureaju.

4.1.1.4Sauvati tabelarni dokument u drugom formatu npr: ablon, tekstualna datoteka, ekstenzija specifina za odreeni softver, isti program, ali razliita verzija.

4.1.1.5Prelaz izmeu otvorenih tabelarnih dokumenata.

4.1.2 Poveanje produktivnosti4.1.2.1 Podesiti osnovne opcije aplikacije: korisniko ime, glavni direktorijum za otvaranje, uvanje tabelarnih dokumenata.

4.1.2.2 Upotrijebiti raspoloive opcije pomoi.

4.1.2.3 Upotrijebiti funkciju za poveanje (zumiranje) dokumenta.

4.1.2.4 Prikazati, sakriti ugraene trake alata (toolbars). Minimizirati, prikazati traku sa alatkama (ribbon).

4.2 elije 4.2.1 Unoenje, izbor 4.2.1.1 Razumjeti da bi elija u radnom listu trebalo da sadri samo jedan element podataka (na primer, u jednoj eliji ime a u sljedeoj prezime).

4.2.1.2 Prepoznati dobru praksu pri pravljenju listi: izbjegavati prazne redove i kolone u samoj listi, ubaciti prazan red prije sumarnog reda, osigurati da su elije oko liste prazne.

4.2.1.3 Unijeti broj, datum, tekst u eliju.

4.2.1.4 Oznaiti eliju, opseg susednih elija, opseg elija koje nisu susjedne, cio radni list.

4.2.2 Izmjena, sortiranje4.2.2.1 Izmjena sadraja elije, izmjena postojeeg sadraja elije.

4.2.2.2 Koristiti funkcije za ponitavanje izmjena (undo) i za opoziv (vraanje) posljednje izmjene (redo).

4.2.2.3 Koristiti opciju za pretraivanje odreenog sadraja na radnom listu.

4.2.2.4 Koristiti opciju za zamjenu odreenog sadraja na radnom listu.

4.2.2.5 Poredati opseg elija po jednom kriterijumu u rastuem, opadajuem numerikom redu, rastuem, opadajuem abecednom redu.

4.2.3 Kopiranje, premjetanje, brisanje4.2.3.1 Kopirati sadraj elije, opseg elija u okviru radnog lista, izmeu radnih listova, izmeu otvorenih tabelarnih dokumenata.

4.2.3.2 Koristiti alat za automatsko popunjavanje, ruicu za kopiranje sadraja, za kopiranje ili prirataj novih podataka.

4.2.3.3 Premjestiti sadraj elije, opseg elija unutar radnog lista, izmeu radnih listova, izmeu otvorenih tabelarnih dokumenata.

4.2.3.4 Izbrisati sadraj elije.

4.3 Upravljanje radnim listovima4.3.1 Redovi i kolone 4.3.1.1 Oznaiti red, opseg susednih redova, opseg redova koji nisu susedni.

4.3.1.2 Oznaiti kolonu, opseg susednih kolona, opseg kolona koje nisu susjedne.

4.3.1.3 Umetanje, brisanje redova i kolona.

4.3.1.4 Izmjena irina kolona i visina redova na odreenu vrijednost ili na optimalnu irinu ili visinu.

4.3.1.5 Fiksiranje (freeze), defiksiranje naslova redova i kolona.

4.3.2 Radni listovi 4.3.2.1 Prebacivanje sa jednog na drugi radni list.

4.3.2.2 Umetanje novog radnog lista, brisanje radnih listova.

4.3.2.3 Prepoznati dobru praksu davanja naziva radnim listovima: korienje sadrajnih naziva umjesto prihvatanja unapred ponuenih imena.

4.3.2.4 Kopirati, premjestiti, preimenovati radni list unutar tabelarnog dokumenta.

4.4 Formule 4.4.1 Aritmetike formule4.4.1.1 Prepoznati dobru praksu pri unoenju formula: unijeti referencu na eliju umjesto kucanja brojeva.

4.4.1.2 Unijeti formule koristei reference na elije i aritmetike operatore (sabiranje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje).

4.4.1.3 Prepoznati i razumjeti uobiajene greke koje se javljaju pri unoenju formula: #NAME?, #DIV/0!, #REF!.

4.4.1.4Razumjeti i primijeniti relativne i apsolutne reference na elije u formulama.

4.4.2 Funkcije4.4.2.1 Koristiti funkcije za sumiranje, prosjek, minimum, maksimum, prebrojavanje, prebrojavanje elija koje nisu prazne, zaokruivanje.

4.4.2.2 Koristiti logiku funkciju IF (koja rezultira sa jednom od dvije ponuene vrijednosti) sa operatorom poreenja: >,