POSLOVNO PARTNERSTVO TUROPERATORA I OSIGURAVAJUIH KUA(Seminarski rad)

SADRAJ

1. UVOD.........................................................................................................................3 2. POSLOVNO

PARTNERSTVO

TUROPERATORA

I

OSIGURAVAJUIH

KUA.........................................................................................................................42.1. 2.2.

Razlikovanje uristikih agencija i turoperatora..............................................5 Polisa putnog zdravstvenog osiguranja...........................................................8

3. ZAKLJUAK...........................................................................................................13 4. LITERATURA.........................................................................................................14

2

1. UVOD

Turoperator (engl. tour operator; wholesale tour operator, tour wholesaler, wholesaler, packager, njem. Reiseveranstalter) je gospodarski subjekt koji objedinjavajui usluge razliitih ponuaa kreira i organizira paualna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj raun za jo nepoznate kupce, te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda. Turoperator kao trgovac/organizator putovanja na veliko kupuje u svoje ime i za svoj raun usluge razliitih nositelja, te ih meusobno sastavlja i kombinira kreirajui jedinstven proizvod koji prodaje na tritu nepoznatim kupcima u paualnoj cijeni, gotovo u pravilu neizravnim putem, koristei pri tome najee tuu prodajnu mreu. 1U obavljanju tog posla turoperatoru u cjelosti pripada zarada, odnosno on snosi riziki za mogui gubitak. Turoperatori generalisti ili univerzalni turoperatori (engl. massmarket tour operator, njem. Reiseveranstaltern generalisten) nude vrlo iroku lepezu paket-aranmana za vrlo heterogenu masu turistikih potroaa (neki i za nekoliko milijuna klijenata) u velikom broju destinacija. Incoming turoperatori djeluju na domicilnom tritu i kreiraju paket-aranmane za inozemnu klijentelu, te ih posredstvom mree turistikih agencija u inozemstvu prodaju na tim tritima. Turoperatori specijalisti orjentirani su na ui segment trita potranje, homogen s obzirom na poseban interes klijentele za koju turoperator specijalist kreira svoje aranmane.

1

avlek, N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998.

3

2. POSLOVNO PARTNERSTVO TUROPERATORA I OSIGURAVAJUIH KUA Turoperator je trgovac na veliko odnosno gospodarski subjekt koji objedinjavajui usluge razliitih proizvoaa kreira i organizira paualna putovanja na veliko, u svoje ime i za svoj raun za jo nepoznate kupce, te na toj osnovi ostvaruje glavni izvor svojih prihoda. 2Izraz turoperatori nastao je negdje izmeu 1950 i 1960 godine kada je zapoelo znaajnije koritenje arterskih letova zrakoplovnim u unaprijed programiranom putovanju (engleska agencija Horizon 1950 god.) Kriterij za podjelu turoperatora je slijedei: 1. Prema ciljnom tritu:a) turoperatori orijentirani na domae trite- najbrojniji, srednje veliine, u sastavu

su prometnih poduzea. Povoljnim cijenama paket aranmana uspiju privui klijentelu starije dobi.b) turoperatori orijentirani na strano trite- emitivne eur zemlje imaju najvei broj

samostalnih i velikih turoperatora. Na domaem tritu organiziraju i prodaju paket aranmane za putovanje u inozemstvo.c) Incoming turoperatori- djeluju na receptivnim tritima, kreiraju paket aranmane

na emitivnim tritima i prodaju ih posredstvom tur.agencija (Evans tours, British Heritage Tours) 2. Prema obuhvatu trita potranje:a) univerzalni turoperatori- koncept njihova poslovanja sastoji se od irokog izbora

paket aranmana namijenjenog heterogenoj masi klijenata i u velikom broju destinacija.Da bi imali cijene koje su pogodne velikoj masi klijenata, u putovanja ukljuuju prijevoz i odmor u jednom mjestu ( TUI, NUR, THOMAS..)b) turoperatori specijalisti- sve se vie razvijaju to je posljedica sve vee meusobne

konkurencije gdje se novi turoperatori koji tek ulaze na trite sve tee mogu izboriti za svoj izbor.2

avlek, N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998.

4

Turoperatori specijalisti dijele se: -prema kriteriju sadraja proizvoda: specijalisti s obzirom na aktivnosti na odmoru ( Club Mediterranee, ovaj turoperator nudi tematska, studijska putovanja i aktivan odmor za roditelje s djecom, poseban program za samce, parove, ljubitelje golfa..) -prema geografskom kriteriju: specijalisti za odreenu destinaciju ( nude iroku paletu aranmana za tu destinaciju, razliitu u sadraju proizvoda. Prednosti ovih turoperatora su bolje poznavanje destinacije to daje prednost plasmanu proizvoda, bolja organizacija, racionalnost, kvalitetnu ponudu, vre veze s partnerima, klijenti imaju vie povjerenja u poslovanje tur.specijalista jer bolje poznaju zemlju..Danas se oni sve vie specijaliziraju prema sadraju ponuena odmora a manje prema destinaciji zbog mogunosti da njihova destinacija zapadne u krizu te da u tom sluaju klijentu ponude isti tip odmora u drugoj destinaciji). -prema sociodemografskom kriteriju: specijalisti za odreene dobne skupine (turoperatori prilagoavaju svoje aranmane prema eljama razliitih dobnih skupina.Club 18, ponuda odmora za dob izmeu 18-30, Saga HolidaY, za one iznad 50 god). 2.1.Razlikovanje uristikih agencija i turoperatora Poslovi turistike agencije mogu se sistematizirati u etiri skupine: 1. usluge s podruja prijevoza putnika, gdje valja ubrojiti prodaju svih vrsta karata u svim vrstama prijevoza 2. usluge s podruja ugostiteljstva i hotelijerstva, gdje se ubrajaju sve vrste tih usluga izvan mjesta boravka turista ili putnika3. skupine usluga aranmana, gdje agencija formira svoj vlasiti proizvod u

punom smislu te rijei, nudei korisniku zajedniki niz usluga 4. ostale usluge (prodaja karata za razliite priredbe, prodaja trogake robe, mijenjaki poslovi, posredstvo u pribavljanju viza, uvanje pritljage i sl.)5

Turistika agencija se na tritu pojavljuje kao:3 1. posrednik 2. poduzetnik Funkcije turistike agencije su: 1. savjetnik informativno-savjetodavna funkcija 2. propagator propagandna funkcija 3. isti posrednik posrednika funkcija 4. poduzetnik ili organizator organizatorska funkcija Turistike agencije savjetuju, informiraju, iniciraju i organiziraju, stvarajui specifian

proizvod koji moe zadovoljiti potrebe i elje potencijalnih korisnika. Nastanak turopreratora vezan je uz koritenje charterskih letova u tur. aranmanima (1950. engl. tur. agencija Horizon je prvi put koristila charterski prijevoz) Ideja je bila jednostavna: sniziti ukupnu cijenu pojedinog aranmana i tako aranman pribliiti veem broju potencijalnih korisnika; poveati ekonominost zranog prijevoza Turoperator je osigurao dva preduvjeta za stvaranje atraktivnog tur. aranmana: osigurao je velik br. kapaciteta u najrazliitijim tur. destinacijama i vrstama prijevoznih sredstava osigurao je jeftiniju nabavnu cijenu po jedinici, to mu je omoguilo snienje krajnje, prodajne cijene cjelokupnog tur. aranmana

Negativne strane turoperatora:4 turoperatorovi programi su u pravilu tur. konfekcija (prednost je niska cijena i ujednaena kvaliteta)

3 4

avlek, N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998. Gardijan, P. Turistike agencije i turoperatori, ibenik: Visoka kola za turizam, 2001.

6

ne ostavlja mnogo mogunosti za prilagoavanje individualnim potrebama i eljama korisnika svake god. treba nanovo upoznavati elje potencijalnog trita

TUROPERATOR Trgovac na veliko Poduzetnik i posrednik Kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti raun Kreira vlastiti proizvod Osnovni proizvoda Snosi rizik za neprodane kapacitete U pravilu nema izravni kontakt s klijentima Prodaju posrednike Lokacija nije presudna za uspjeno poslovanje Gl. funkcija:organizatorska Na tritu ima informativno-savjetodavnu svojih proizvoda vri izvor prihoda: prodaja

TURISTIKA AGENCIJA Trgovac na malo Posrednik Prodaje usluge u svoje ime ali za tui raun Plasira na trite tue proizvode vlastitih Osnovni izvor prihoda: provizija

Ne snosi rizik za neprodane kapacitete Ima izravni kontakt s klijentima

koristei Vri izravnu prodaju usluga klijentima

Lokacija vrlo bitna za uspjeh u poslovanju Gl. funkcija: posrednika Prevladava funkcija Izraena komercijalno-propagandna funcija opa informativno-savjetodavna

funkciju Promocijska funkcija vrlo izraena

2.2.Polisa putnog zdravstvenog osiguranja Polisa putnog zdravstvenog osiguranja je obavezan dokument za dobijanje vize mnogih zemalja, i takoe vrlo bitan dokument pri prelasku granice zemalja za koje nije potrebna viza. Polisa putnog zdravstvenog osiguranja je zatita od moguih neprijatnosti na putovanjima u inostranstvu. 5Prua naknadu trokova nastalu tokom pruanja neophodne5

Gardijan, P. Turistike agencije i turoperatori, ibenik: Visoka kola za turizam, 2001.

7

medicinske pomoi osiguraniku, zbog iznenadnih bolesti ili posljedica nesrenog sluaja, za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu. Osiguranjem je obuhvaen i prevoz osiguranika do kue (repatrijacija) zbog nastalog osiguranog sluaja. I kod paljivo isplaniranih putovanja ili kratkih izleta u inostranstvo moe Vam se dogoditi neto nepredvieno, nezgoda ili bolest. Trokovi, koji su povezani sa lijeenjem su naravno visoki, a ponekad odgovarajue zdravstvene usluge u svijetu uopte nisu jeftine. Mogu se osigurati zdrava lica ije je stalno mjesto boravka u BIH. Ugovor o putnikom zdravstvenom osiguranju mora biti zakljuen prije putovanja u inostranstvo. Osiguranje se moe zakljuiti kao: 1. individualno 2. poslovno 3. turistike multi vize 4. tranzitne multi vize5. porodino (brani drug i deca do18 godina starosti ),

6. grupno osiguranje (6 i vie lica, sa priloenim spiskom svih lanova grupe), Kada nastupi osigurani sluaj, osiguranik je duan da odmah kontaktira CORIS BIH i prijavi podatke iz svoje polise osiguranja, kao i naziv zdravstvene ustanove u koju je primljen. Ako je neophodno bolniko lijeenje, osiguranik je obavezan da odmah obavijesti alarmni centar CORIS BIH ili CORIS u zemlji gdje se osigurani sluaj desio. Visinu osiguranih suma odreuju sporazumno ugovara osiguranja i osigurava. Premija osiguranja zavisi: 1. od visine ugovorene sume osiguranja 2. od naina zakljuenja osiguranja 3. starosti osiguranika4. od trajanja putovanja

5. od proirenja osiguravajueg pokria na sportske rizike8

Dopunsko zdravstveno osiguranje je novi oblik dobrovoljnog, kolektivnog ili individualnog osiguranja, koje moete ugovoriti nezavisno od obaveznog zdravstvenog osiguranja. Kada se u toku trajanja osiguranja utvrdi potreba da se osiguranik operie i izvri se hirurka intervencija, osigurava isplauje ugovorenu osiguranu sumu ili njen dio, prema uslovima osiguranja. Za ostvarivanje prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja nije od znaaja gdje je izvrena operacija, da li ste trokove snosili sami ili ih niste imali, da li ste ih refundirali ili nadoknadili po ma kom drugom osnovu. Kada u toku trajanja osiguranja nastupi tea bolest, koja je pokrivena ovim osiguranjem, osigurava isplauje naknadu u visini ugovorene osigurane sume ili njen deo (najmanje 50%), zavisno od teine bolesti. 6Pravo na naknadu nezavisno je od eventualno realizovanih trokova lijleenja i moe se kumulirati sa drugim pravima. Dopunskim zdravstvenim osiguranjem nisu pokrivene bolesti koje je osiguranik imao prije zakljuenja ovog osiguranja, kao ni operacije koje su izvrene prije zakljuenja ovog osiguranja, odnosno za koje je ranije utvrena potreba. Kada se ostvari ugovoreni osigurani sluaj, nastupi tea bolest ili se izvri hirurka intervecija, treba da podnesete pismenu prijavu osiguravau, uz koju prilaete odgovarajuu medicinsku dokumentaciju (otpusnu listu, specijalistiki izvetaj, zdravstveni karton i drugo) kojom dokazujete pravo na naknadu. Uslovi za dopunsko zdravstveno osiguranje, koji su sastavni dio ugovora o osiguranju, precizno definiu prava po pojedinim rizicima o pravima iz ovog osiguranja. Trite osiguranja u naoj zemlji u protekloj godini je odoljelo razornom valu krize koji je zapljusnuo ekonomije i financijski sektor mnogih zemalja svijeta. 7To potvruju i podaci osiguravajuih kua, uglavnom preliminarni, koji govore o rastu premijskog prihoda i pored brojnih potekoa koji su neizostavno pratili 2010. godinu. Prema preliminarnim podacima koje je objavila Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH, ukupno ostvarena premija osiguravajuih drutava ije je sjedite u Federaciji BiH u 2010. godini iznosi 349,1 milijun KM, to je porast za 10,5 milijuna KM, odnosno 3,1 posto6 7

Duli, A. Turistike agencije, poslovanje i menadment, Sveuilite u Splitu. Split: Ekokon. d.o.o., 2006 Boidar Balenovi, Turizam, Sarajevo, 2005.

9

vie u odnosu na 2009. godinu. Sarajevo osiguranje je i u 2010. godini zadralo vodeu ulogu na tritu osiguranja u BiH sa 58,6 milijuna KM ostvarene premije osiguranja i trinim ueem od 16,7 posto. Ovo osiguravajue drutvo je, prema preliminarnim podacima o poslovanju, u odnosu na isti period 2009. godine ostvarilo porast premijskog prihoda za 4,6 milijuna KM te je na taj nain ostvarilo i najvei rast trinog uea od svih drutava za osiguranje u FBiH. Zadrati lidersku poziciju u otroj konkurenciji 26 drutava u BiH, u izuzetno tekim uvjetima poslovanja kakvi kod nas vladaju, smatraju znaajnim postignuem u godini kada su obiljeili 65 godina postojanja. Uniqa osiguranje je, takoer, veoma uspjeno poslovalo u proloj godini. Naime, Uniqa je, otvorila 15 novih poslovnica u BiH, zaposlila vie od 60 ljudi, akvizirala oko 14.000 novih klijenata i izdala oko 65.000 novih polica, to je doprinijelo i ostvarenju prodajnih ciljeva i poveanju trinog uea. Tako je ukupna bruto policirana premija u 2010. godini iznosila 35,3 milijuna maraka, to je poveanje od 10,6 posto u odnosu na prethodnu godinu i trostruko vie od prosjenog rasta trita osiguranja iz FBiH, koji je iznosio 3,1 posto u 2010. godini. Ukupna aktiva Uniqa osiguranja na kraju 2010. godine iznosila je 74,1 milijuna KM, a bruto tehnike rezerve 60,7 milijuna KM sa rastom u toj kategoriji od 25 posto u odnosu na 2009. godinu. Trenutno se 230 zaposlenika brine za oko 80.000 klijenata na vie od 45 prodajnih mjesta koje Uniqa ima u BiH. Planovi aktivnosti Uniqa osiguranja Sarajevo u 2011. godini e biti usmjereni ka poboljanju etiri kljuna segmenta poslovanja: rast trinog udjela i odnosi sa klijentima, poboljanje financijske uspjenosti Drutva, poboljanje poslovne efikasnosti i dalji razvoj ljudskih resursa putem planske edukacije. U planu je i otvaranje novih poslovnica, dakle daljnje irenje prodajne mree, sa konanim ciljem da svakom graaninu BiH omoguimo brz i lak pristup paleti usluga osiguranja. Rast je ostvaren i u segmentima ivotnog i neivotnog osiguranja u 2010. godini. Neivotna osiguranja su sa 21,2 milijuna KM zabiljeila rast od 10 posto u odnosu na 2009. godinu, to je etiri puta vie od trinog prosjeka, dok su ivotna osiguranja sa 14,1 milijuna KM rasla za 11,6 posto, dok je trini prosjeni rast bio tek 6,6 posto. Ovim rezultatom Uniqa je poveala trino uee u segmentu ivotnog osiguranja na 21,5 posto trita. U strukturi10

premije, Uniqa je zadrala izbalansiran portfolio, sa ak 40 posto udjela ivotnog osiguranja u ukupnoj premiji te ravnomjernom zastupljenou svih vrsta neivotnih osiguranja, kao to su imovina, kasko, auto-odgovornost, u preostalom dijelu premije. Sa znaajnim poveanjem prijavljenih teta u 2010. godini, Uniqa je uspjela zadrati visoku efikasnost od preko 90 posto obraenih odtetnih zahtjeva u odnosu na njihov ukupan broj. Poslovna 2010. je i za Merkur osiguranje bila jo jedna uspjena godina rada u BiH. Prema podacima te osiguravajue kue, ostvarena je premija od 19.466.851 KM, od ega u ivotnom osiguranju 19.207.960 KM. Time je liderska pozicija u ivotnom osiguranju iz 2009. godine zadrana i uvrena i sada iznosi 29,29 posto ukupnog trinog uea na tritu ivotnih osiguranja u BiH. Jaanje trine pozicije i poveanje premije za 8,5 posto u odnosu na 2009. godinu u Merkur osiguranju tumae na taj nain da je 2010. godina bila godina prestrojavanja trita ivotnih osiguranja i godina iekivanja reakcije osiguranika na pogoranje ekonomske situacije. Stabilnost ulaganja i prinosa iz tih ulaganja ostaje trajan zadatak naeg drutva. U ovoj 2011. godini e nastaviti zapoete aktivnosti oko stabilizacije portfelja osiguranika, ali i uvesti nekoliko novih atraktivnih proizvoda ime e zadovoljiti sve sloenije zahtjeve osiguranika. Nadaju se da e ova godina biti prekretnica i u cijeloj BiH i da e trite ivotnih osiguranja rasti i razvijati se mnogo veom brzinom od dosadanje. Oni dodaju da se pozitivne naznake ve vide u produkciji u sjenju i veljai ove godine i nadaju se da e se ovakav trend nastaviti tokom cijele godine. U VGT osiguranju naglaavaju da je rast premije u protekloj godini meu najveim u BiH. Kako je priopeno iz te osiguravajue kue, prema dosadanjim financijskim pokazatelji ma, VGT osiguranje je u protekloj godini ostvarilo rast premije od 16 posto u odnosu na 2009. godinu. Poredei se sa drugim osiguravateljima u BiH, samo je jedna osiguravajua kua ostvarila vei rast, a openito je rije o rastu koji je bio vei od rasta samog trita osiguranja, to je i bio jedan od ciljeva za ovu godinu. Rast premije ostvaren je irenjem poslovanja na podruje cijele BiH, kroz fokus na mala i srednja preduzea te jaanjem portfolija usluga. Ovi poslovni pokazatelji govore nam da su strateke odluke menadmenta u 2010. godini bile ispravne te da smo blie ostvarivanju naeg cilja da ostanemo meu vodeim osiguravajuim kuama u11

BiH. Zajedno sa ostvarenim rastom otvarana su i nova radna mjesta. U 2010. godini otvorili su 19 novih poslovnica irom BiH i poveali su broj uposlenih za 41. U 2010. godini, gledajui ukupnu premiju Drutva, pored tradicionalno visokog procenta osiguranja od autoodgovornosti, VGT je ostvario znaajan procenat dobrovoljnih osiguranja, to je i dalja intencija Drutva. Kao prvo privatno osiguravajue drutvo u BiH, VGT osiguranje uspjeno posluje ve 15 godina. Ulaganje u kadrove, irenje poslovanja na cijeloj teritoriji BiH, razvijanje portfolija usluga u segmentu dobrovoljnih osiguranja te dodatna panja usmjerena na mala i srednja preduzea inili su osnovne smjernice poslovanja u proloj godini.

3. ZAKLJUAK

Dopunsko zdravstveno osiguranje moe se zakljuiti individualno i kolektivno, za sve zaposlene, lanove jedne iste organizacije ili sl. prema slubenim evidencijama ugovaraapravnog lica ili po spisku osiguranih. Ako vaa organizacija nije zakljuila kolektivno dopunsko zdravstveno osiguranje, moete ga zakljuiti preko sindikata ili po spisku zainteresovanih. Premiju plaate mjeseno obustavom od zarade. Visina premije zavisi od visine osigurane sume na koju elite da zakljuite osiguranje.Ovo osiguranje ugovara se samostalno, a moe se zakljuiti i uz kolektivno osiguranje zaposlenih od posledica nesrenog sluaja - nezgode. Dopunsko zdravstveno osiguranje moe se ugovoriti: 1. za sluaj hirurke intervencije (operacije), 2. za sluaj teih bolesti i posledica bolesti. Osiguranje za sluaj hirurkih intervencija pokriva operacije za koje je potreba utvrena i koje su izvedene u toku trajanja osiguranja, a predviene su uslovima osiguranja (operacije srca, abdomena, urogenitalne, ortopedske i druge operacije).Osiguranje za sluaj teih bolesti12

i posledica bolesti pokriva bolesti koje su nastupile i nesporno utvrene u toku trajanja osiguranja, a predviene su uslovima osiguranja ( maligna oboljenja, modani udar, infarkt miokarda, insuficijencija bubrega i druge bolesti). Premija osiguranja zavisi od visine osiguranih suma na koje elite da zakljuite osiguranje. Ona je jednaka za sva lica i plaa se mjeseno ili godinje (jednokratno). Osigurana suma koja je ugovorena u polisi i teina operacije, odnosno bolesti odreuju visinu naknade. Ona se isplauje i ako osiguranik nije sam snosio ove trokove. Visinu osigurane sume odreujete sami.

4. LITERATURA

1. avlek, N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998. 2. Gardijan, P. Turistike agencije i turoperatori, ibenik: Visoka kola za turizam, 2001.3. Boidar Balenovi, Turizam, Sarajevo, 2005.

4. Duli, A. Turistike agencije, poslovanje i menadment, Sveuilite u Splitu. Split: Ekokon. d.o.o., 2006

13

14