POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB ......POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA PRILOG UZ RRiF br. 1/17. SADRŽAJ POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

1/1

7.POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

Računovodstvo®

Revizija i Financije

siječanj 2017.ZAGREB, VLAŠKA 68

RAČUNOVODSTVOMladenka KARAČIĆ, dipl. oec.; Tamara KELKOVIĆ, dipl. oec.

Evidentiranje prihoda i rashoda projekata financiranih iz EU-ovih sredstava − državna razina ..........................2

Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.; Hana ZORIČIĆ, dipl. oec.Knjigovodstvene evidencije prihoda i rashoda iz EU-ovih sredstava − lokalna samouprava ................................9

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2016. godinu ....................................................................... 19

JAVNE FINANCIJEMr. sc. IVANA JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Osvrt na Državni proračun i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu ..................................................................................... 28

Ivica ČULINA, dipl. oec.Zatvaranje nekih operativnih EU-ovih programa .................................................................................................... 36

JAVNA NABAVAAnte LOBOJA, dipl. iur.

Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje............................................................................................................ 41

UPRAVNO PRAVOJadranka JURINJAK, dipl. iur.

Novele u sustavu i ustrojstvu državne uprave ..........................................................................................................47

Pročišćeni tekstoviUredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama .......................................................................................... 52PR

ILO

G S

E ŠA

LJE

ZASE

BNO

OD

TEM

ELJN

OG

ČA

SOPI

SA

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2017. SIJEČANJ2

Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.Tamara KELKOVIĆ, dipl. oec.

UDK 342.9/336.1

Evidentiranje prihoda i rashoda projekata financiranih iz EU-ovih sredstava − državna razina

Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu uvedene su no-

vine u načinu planiranja i knjigovodstvenog evidentira-nja prihoda i rashoda projekata financiranih iz EU-ovih sredstava.

O njima se može više pročitati u ovom članku. Takav se način evidentiranja mora primijeniti od 1. siječnja 2017. godine.

1. UVODProračunski i izvanproračunski korisnici držav-

nog proračuna kao korisnici sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova i drugih programa Europske unije u svom financijskom i računovodstvenom po-slovanju, koje obuhvaća aktivnosti planiranja, izvr-šavanja, knjigovodstvenog evidentiranja i izvješta-vanja, obvezni su postupati u skladu s odredbama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.) i drugih akata koji uređuju proračunsko ra-čunovodstvo, uz prilagodnu poslovnih evidencija pravilima korištenja EU-ovih sredstava.

Člankom 114. Zakona o proračunu propisano je da se aktivnosti i projekti koji se financiraju iz EU-ovih sredstava planiraju u državnom proračunu, dok je odredbama Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 124/14., 115/15. i 87/16. dalje: Pravilnik), između ostalog, utvrđeno načelo iskazivanja prihoda i rashoda iz EU-ovih sredstava i ekonomska klasifikacija za knji-govodstveno evidentiranje poslovnih promjena. Za razliku od modificiranoga računovodstvenog nače-la prema kojem se u proračunskom računovodstvu prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživima i pod uvjetom da se mogu izmjeriti, pomoći od institucija i tijela EU-a i po-moći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (tekuće i kapitalne) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troško-vima provedbe ugovorenih programa i projekata.

Zadnjim izmjenama Pravilnika ( Nar. nov., br. 87/16.) koje su primijenjene prilikom izrade finan-cijskih planova i proračuna za razdoblje 2017. – 2019. godine, a u računovodstvu se primjenjuju od 1. si-ječnja 2017., uvedene su nove podskupine i novi osnovni računi za pojedine vrste prihoda i rashoda ostvarenih na temelju prijenosa EU-ovih sredstava.

− Za prijenose EU-ovih sredstava između pro-računskih korisnika istog proračuna otvore-ni su novi osnovni računi unutar podskupina računa 639 za evidentiranje prihoda i 3 69 za evidentiranje rashoda takvih prijenosa. Tim se podskupinama računa koristi iznimno, kada proračunski korisnici na temelju provedenih natječaja prenose EU-ova sredstva drugim proračunskim korisnicima u nadležnosti istog proračuna.

− U okviru podskupine 638 Pomoći temeljem pri-jenosa EU sredstava, otvoreni su novi osnovni računi za praćenje prihoda od prijenosa EU-ovih sredstava između različitih subjekata u sustavu općeg proračuna.

− Brisana je podskupina računa 384 Prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna, a uvedeni su novi osnovni računi na skupinama 35 Subvencije, 37 Naknade građanima i kućan-stvima na temelju osiguranja i druge naknade i 38 Ostali rashodi.

U studenom 2016. godine Ministarstvo financija donijelo je i objavilo na web-stranici http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2019. godine. Uz te Upute kao je-dan od priloga donesene su i Upute za planiranje i računovodstveno evidentiranje prihoda i rashoda iz EU-ovih sredstava koje su obvezni primjenjivati svi proračuni te proračunski i izvanproračunski ko-risnici kako bi se u postupku izrade konsolidiranih financijskih izvještaja (eliminacijom odgovarajućih računa), izbjeglo dvostruko evidentiranje prihoda i rashoda. Kod prijenosa EU-ovih sredstava krajnji korisnik tih sredstava obvezan je izvijestiti davate-lja o nastalim rashodima projekta kako bi davatelj u svojim poslovnim knjigama priznao prihod. Kako bi se to osiguralo, davatelji prije prijenosa sredstava korisnicima u sustavu općeg proračuna trebaju ugo-voriti način i rokove izvještavanja drugih sudionika u projektu, odnosno drugih korisnika EU sredstava.

Jednako tako, svi korisnici EU-ovih sredstava ob-vezni su osigurati koordinirani rad ustrojstvenih je-dinica za financije i računovodstvo s ustrojstvenim jedinicama koje provode projekte.

RAČUNOVODSTVO

www.rrif.hr

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2017.SIJEČANJ 3

2. IZVORI FINANCIRANJA ZA EU-ova SREDSTVA U DRŽAVNOM PRORAČUNU

Za potrebe praćenja EU-ovih sredstava u držav-nom proračunu otvoreni su sljedeći izvori financi-ranja s podizvorima:

51 Pomoći EU55 Refundacije iz pomoći EU

551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF)

552 Švicarski instrument559 Ostale refundacije iz sredstava EU

56 Fondovi EU561 Europski socijalni fond (ESF)562 Kohezijski fond (KF)563 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)564 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

(EFPR)565 Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj (EPFRR)57 Ostali programi EU

571 Schengenski instrument572 Fondovi za izbjeglice i povratak573 Instrumenti europskog gospodarskog

prostora i ostali instrumenti575 Fondovi za unutarnje poslove.

Sredstva iz fondova i programa EU-a za prora-čunske i izvanproračunske korisnike državnog pro-računa uplaćuju se na devizne račune Ministarstva financija, na račune agencija koje provode pojedine programe EU-a ili izravno na račune korisnika sred-stava. Evidencija prihoda ovisi o načinu primitka i evidentiranja EU sredstava u sustavu državne rizni-ce, odnosno jesu li primljena sredstva evidentirana kao predujam na razini Republike Hrvatske (primje-rice sredstva ESI fondova i drugih programa, izvo-ri financiranja 56 i 57) ili su uplaćena pojedinačno za svakog korisnika (primjerice sredstva programa Unije, izvor financiranja 51) ili naknadno refundi-rana po odobrenju izvještaja projekata (izvor finan-ciranja 55).

3. PRIHODI KOJI SE OSTVARUJU PO EU PROJEKTIMA

Proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna najčešće ostvaruju EU-ova sredstva kao krajnji korisnici (provode EU-ove projekte ili se koriste sredstvima za tehničku pomoć, odnosno potporu za upravljanje i provedbu operativnih pro-grama) ili kao nadležna tijela koja EU-ova sredstva dodjeljuju putem natječaja drugim korisnicima dr-žavnog proračuna, lokalnim proračunima i njiho-vim korisnicima te drugim subjektima izvan općeg proračuna.

U navedenim se slučajevima prihodi evidentira-ju unutar podskupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, na osnovnim računima:

− 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU te − 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU. Ako proračunski korisnici državnog proračuna

koji ne posluju putem jedinstvenog računa državnog proračuna ostvaruju prihode od EU-ovih sredstava prijenosom od drugih korisnika u sustavu državnog proračuna, tada evidentiraju prihode na razini pod-

skupine 639 Prijenosi između proračunskih korisni-ka istog proračuna, na osnovnim računima:

− 63931 Tekući prijenosi između proračunskih ko-risnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava,

− 63941 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava.

Taj se način evidentiranja ne primjenjuje kada proračunski korisnik 3. razine ostvari prihode od EU-ovih sredstva od nadležnog ministarstva. Naime, ako nadležna ministarstva, na temelju provedenih natječaja, prenose EU-ova sredstva svojim korisnici-ma 3. razine (i to Ministarstvo znanosti i obrazova-nja – fakultetima, javnim institutima; Ministarstvo zdravstva – zdravstvenim ustanovama; Ministarstvo kulture – muzejima i galerijama; Ministarstvo pra-vosuđa – zatvorima i kaznionicama; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – nacionalnim parkovima i parkovima prirode i dr.), obvezna su planirati ras-hode za projekte u svom razdjelu, ali na pozicijama tih korisnika, i to prema prirodnoj vrsti rashoda pro-jekata. Računovodstvene evidencije iskazivanja pri-hoda i rashoda provode se kod navedenih korisnika 3. razine. U tom slučaju proračunski korisnici 3. razine iskazuju prihode na računima 63231, 63241, a rashode prema prirodnoj vrsti.

Proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna, kao partneri u projektu, mogu ostva-riti prihode iz EU-ovih sredstava od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S-a) i njihovih korisnika, izvanproračunskih korisnika državnog proračuna ili proračuna JLP(R)S. Navedeni prijenosi EU-ovih sredstava tada se u njihovim po-slovnim knjigama iskazuju na osnovnim računima u okviru podskupine 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, na osnovnim računima:

− 63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S te-meljem prijenosa EU sredstava,

− 63813 Tekuće pomoći od proračunskog korisni-ka drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

− 63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog ko-risnika temeljem prijenosa EU sredstava,

− 63822 Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava,

− 63823 Kapitalne pomoći od proračunskog kori-snika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava,

− 63824 Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava.

4. SREDSTVA EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVE-STICIJSKIH FONDOVA I OSTALIH PROGRAMA EU-a – IZVORI FINANCIRANJA 56 I 57

Sredstva iz fondova Europske unije uplaćuju se na devizne račune Ministarstva financija u Hrvatskoj narodnoj banci, osim za izvor 573 Instrumenti Eu-ropskog gospodarskog prostora i ostali instrumen-ti koji se uplaćuju na račune za posebne namjene pri Hrvatskoj poštanskoj banci. Primljena EU-ovih sredstva se u sustavu državne riznice evidentiraju kao primljeni predujam i ne raspodjeljuju se prema korisnicima.


Nadležna ministarstva raspisuju natječaje za do-djelu sredstava za pojedine prioritete iz operativnih programa. Korisnici istih mogu biti drugi proračun-ski i izvanproračunski korisnici državnog prora-čuna, drugi proračuni i njihovi korisnici i subjekti izvan sustava općeg proračuna. Ovisno o krajnjem korisniku sredstava, na temelju raspisanih natječa-ja, razlikuju se računovodstvene evidencije u po-slovnim knjigama davatelja i primatelja sredstava. Detaljnije obrazloženje računovodstvenih evidenci-ja donosimo u primjerima koji slijede.

4.1. PRORAČUNSKI ILI IZVANPRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SUSTAVU DRŽAVNE RIZNICE JE KRAJNJI KORISNIK EU-ovih SREDSTAVA ZA TEHNIČKU POMOĆ

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Eu-ropske unije korisnik je projekta: „Tehnička pomoć za MRRFEU“ koji se sufinancira bespovratnim sred-stvima Europskog fonda za regionalni razvoj, u okvi-ru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Između ostalog, ovim se projektom podržavaju mjere educiranja i osposobljavanja djelatnika za upravljanje EU-ovim fondovima. Sredstva za provedbu projekta planirana su i izvršavaju se s pozicija Ministarstva.

Evidencije kod Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Zaprimljen račun za prove-

denu edukaciju 5.000 32131 232132. Izvršen zahtjev za plaćanje:a) priznati prihod – EU-ov dio 4.250 23213 63231b) priznati prihod – nacional-

no sufinanciranje 750 23213 67111

Prihodi i rashodi iz izvora 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU izvršavaju se kod krajnjeg kori-snika sredstava koji evidentira poslovne promjene u svojim poslovnim knjigama. Rashodi se evidenti-raju prema prirodnoj vrsti, a prihodi se priznaju u trenutku podmirenja obveze prema dobavljaču za nastale rashode.

4.2. PRORAČUNSKI ILI IZVANPRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA KORISNIK JE EU-ovih SREDSTAVA ZA PROJEKT KOJI PROVODI

Ministarstvu financija odobrena su sredstva iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potenci-jali“ na temelju raspisanog natječaja koji je objavilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Sredstva su planirana na pozicijama Ministarstva financija (EU sredstva i nacionalno sufinanciranje) koje je krajnji korisnik, s obzirom na to da je projekt već odobren.

Evidencije kod Ministarstva financija

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Zaprimljen račun za uredski

materijal 5.000 32211 232212. Izvršen zahtjev za plaćanje:a) priznati prihod – EU-ov dio 4.250 23221 63231b) priznati prihod – nacional-

no sufinanciranje 750 23221 67111

Ako je unaprijed poznato tko je korisnik sredstava na temelju raspisanog natječaja, prihodi i rashodi iz izvora 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU, pla-niraju se i izvršavaju kod krajnjeg korisnika sred-stava, koji evidentira poslovne promjene u svojim poslovnim knjigama. Rashodi se evidentiraju pre-ma prirodnoj vrsti, a prihodi se priznaju u trenut-ku podmirenja obveze prema dobavljaču za nastale rashode.

4.3. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA POSTAJE KORISNIKOM EU-ovih SREDSTAVA TIJEKOM GODINE

Ministarstvo pravosuđa korisnik je EU-ovih sred-stava iz OP „Konkurentnost i kohezija“ na temelju natječaja odnosno ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava koji je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a tijekom prora-čunske godine. Sredstva su planirana na pozicijama Ministarstva regionalnog razvoja (EU-ov dio i naci-onalno sufinanciranje), a izvršavat će se na pozicija-ma Ministarstva pravosuđa, koje provodi projekt za razvoj e-aplikacija.

Evidencije kod Ministarstva pravosuđa:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Zaprimljen račun za raču-

nalni program 500.000 42621 242622. Izvršen zahtjev za plaćanje:a) priznati prihod – EU-ov dio 425.000 24262 63241b) priznati prihod – nacional-

no sufinanciranje 75.000 24262 67111

Proračunskim i izvanproračunskim korisnicima dana je mogućnost da ako posluju putem jedinstve-nog računa državnog proračuna, mogu postati kori-snicima EU-ovih sredstava tijekom godine, na teme-lju provedenih natječaja za dodjelu sredstava. U tom slučaju otvaraju nove aktivnosti i projekte s planom 0 i istim izvorom financiranja kao korisnici koji su planirali sredstva za cijeli prioritet u svojoj nadlež-nosti. Kod izvršenja proračuna, korisnici koji imaju planirana sredstva za cijeli prioritet imat će neizvr-šeni plan za svotu koja će biti iskazana u izvršenju krajnjeg korisnika EU-ovih sredstava u sustavu dr-žavne riznice, s planom 0. Kod izmjena i dopuna dr-žavnog proračuna korisnik koji je prvotno planirao sredstva za operativni program smanjit će financij-ski plan za svotu koju će korisnik EU-ovih sredstava u sustavu državne riznice uključiti u svoj plan.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


4.4. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA KORISNIK JE EU-ovih SREDSTAVA NA TEMELJU PRIJENOSA SREDSTAVA OD MINISTARSTVA KOJE MU NIJE NADLEŽNO

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije raspisuje poziv za dostavu projektnih prijed-loga u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava za poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti. Sredstva su u cijelosti osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog pro-grama „Konkurentnost i kohezija“. Korisnici bespo-vratnih sredstava unaprijed su određeni i navedeni u pozivu, a neki od njih su klinički bolnički centri (proračunski korisnici državnog proračuna). Ukupna sredstava planirana su na poziciji Ministarstva regio-nalnog razvoja i fondova Europske unije.

Evidencije kod Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava KBC-u 50.000 12913 239572. Obavijest korisnika o nasta-

lim rashodimaa) priznavanje rashoda 30.000 36931 12913b) priznavanje prihoda 30.000 23957 63231

Evidencije kod KBC-a:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava od kori-

snika DP 50.000 11121 239572.a Nastali rashodi tijekom

provedbe projekta 30.000 3 232.b Priznavanje EU-ovih

prihoda 30.000 23957 639313. Obveza podmirena 30.000 23 11121

Proračunski korisnik državnog proračuna u sustavu državne riznice može prenositi EU-ova sredstva drugom proračunskom korisniku koji ne posluje putem jedinstvenog računa državnog prora-čuna, ili proračunskom korisniku 3. razine koji nije u njegovoj nadležnosti. Davatelj EU-ovih sredstava u svojim poslovnim knjigama ne iskazuje navedeni prijenos putem računa rashoda, već isključivo kao potraživanje za dane predujmove za EU-ove projek-te na osnovnom računu 12913 Potraživanja za dane predujmove za EU projekte uz istodobno otvaranje obveze na osnovnom računu 23957 Obveze za EU predujmove. Tek po primitku obavijesti od strane drugoga proračunskog korisnika – primatelja sred-stava o nastalim troškovima po projektu, proračun-ski korisnik – davatelj sredstava u svojim eviden-cijama iskazuje rashode u okviru podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog pro-računa, uz zatvaranje 12913 Potraživanja za dane predujmove za EU projekte. Istodobno se provode knjiženja zatvaranja obveza na računu 23957 i pri-znavanje prihoda na računima 63231, 63241.

4.5. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA KORISNIK JE EU-ovih SREDSTAVA NA TEMELJU PRIJENOSA SREDSTAVA OD NADLEŽNOG MINISTARSTVA

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu javio se na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za projekt unaprjeđenja kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj i provedbu HKO-a. Projekt je odobren, a EU-ova sredstva dodjeljuju se iz Europskoga socijal-nog fonda odnosno iz Operativnog programa „Učin-koviti ljudski potencijali“. Fakultet strojarstva i bro-dogradnje u Zagrebu korisnik je državnog proračuna i posluje putem vlastita računa. Fakultet strojarstva i brodogradnje mjesečno izvještava Ministarstvo zna-nosti i obrazovanja o naplaćenim prihodima i ras-hodima iz EU-ovih sredstava. Ministarstvo unosi u sustav državne riznice evidencijski nalog na temelju kojeg će navedeni prihodi i rashodi biti evidentirani i u državnom proračunu.

Evidencije kod Fakulteta:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primitak EU-ovih sredstava

od Ministarstva 50.000 11121 239572.a Nastali rashodi tijekom

provedbe projekta 30.000 3 232.b Priznavanje EU-ovih

prihoda 30.000 23957 632313. Obveza podmirena 30.000 23 11121

Ako nadležna ministarstva, na temelju provede-nih natječaja, prenose EU-ova sredstva svojim kori-snicima 3. razine, obvezna su planirati rashode za projekte u svom razdjelu, ali na pozicijama tih kori-snika, i to prema prirodnoj vrsti rashoda projekata. Računovodstvene evidencije iskazivanja prihoda i rashoda provode se kod navedenih korisnika 3. ra-zine. U tom slučaju proračunski korisnici 3. razine iskazuju prihode na računima 63231, 63241, a rasho-de prema prirodnoj vrsti.

4.6. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA PRENOSI EU-ova SREDSTVA I SREDSTVA NACIONALNOG SUFINANCIRANJA JEDINICI LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE IZ IZVORA EU-a ILI NJEZINOM PRORAČUNSKOM KORISNIKU

Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj za dodje-lu bespovratnih sredstava pod nazivom „Umjetnost i kultura za mlade“ iz Europskoga socijalnog fonda, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“. Korisnici sredstava mogu biti jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave koje mogu provesti aktivnosti pripreme i provedbe umjet-ničkih radionica za mlade kako bi ih potaknule da aktivno sudjeluju u kulturnom životu zajednice. U ovom je primjeru korisnik sredstava općina, a osim EU-ovih sredstava, Ministarstvo joj prenosi i dio na-cionalnog sufinanciranja, kako je navedeno i u natje-čajnoj dokumentaciji.


Evidencije kod Ministarstva kulture:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava općini

ukupno 50.000a) EU-ova sredstva 42.500 12913 23957b) nacionalno sufinanciranje 7.500 36316 67111

2. Obavijest općine o nastalim rashodima i priznatim pri-hodima (12.000, od čega 85 % iz EU-ovih sredstava)

a) evidentiranje rashoda 10.200 36817 12913b) priznavanje prihoda 10.200 23957 63231

Evidencije kod općine:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primljena sredstva u svoti od

500.000 kna) EU-ova sredstva 42.500 11121 23957b) nacionalno sufinanciranje 7.500 11121 63311

2.a Primljeni račun dobavljača 12.000 3 232.b Priznavanje prihoda – EU-

ov dio (85 %) 10.200 23957 638113. Podmiren račun dobavljača 12.000 23 11121

U slučajevima kada proračunski korisnik držav-nog proračuna prenosi EU-ova sredstva JLP(R)S-u ili njihovim korisnicima koji će provoditi projekte iz tih izvora financiranja, prihode i rashode tih prije-nosa u svojim poslovnim knjigama iskazuje tek po primitku obavijesti navedenih korisnika o nastalim troškovima po projektu i priznatim prihodima. Ras-hode iskazuje u okviru podskupine 368 Pomoći te-meljem prijenosa EU sredstava, a prihod priznaje na računima 63231 Tekući prijenosi od institucija i tijela EU, 63241 Kapitalni prijenosi od institucija i tijela EU.

Ako proračunski korisnik državnog proračuna navedenim korisnicima prenosi i nacionalno sufi-nanciranje (izvor 12 u državnom proračunu), taj će dio sredstava iskazati odobrenjem prihoda podsku-pine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za finan-ciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, uz zaduženje podskupine 363 Pomoći unutar općeg proračuna za prijenose jedinicama lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, odnosno U tom slučaju o svoti doznačenih sredstava nacionalnog sufinan-ciranja treba izvijestiti korisnika kako bi primljena sredstva iz izvora 12 evidentirao kao prihod na pod-skupini 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna (jedinice) odnosno 636 Pomoći proračunskim kori-snicima iz proračuna koji im nije nadležan (prora-čunski korisnici).

4.7. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SUSTAVU DRŽAVNE RIZNICE PRENOSI EU-ova SREDSTVA IZVAN SUSTAVA PRORAČUNA

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte ulaganja u svrhu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i poboljšanja energetske učinkovitosti ribarskih plovi-

la. EU-ova sredstva dodjeljuju se iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020., iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020. U natječaju je navedeno kako se sredstva osiguravaju iz proračuna EU-a i državnog proračuna RH, od čega Europska unija sudjeluje sa 75 % udjela, a Republika Hrvatska s 25 % udjela. Ko-risnici sredstava mogu biti vlasnici ribarskih plovila kao fizičke osobe.

Knjiženja kod Ministarstva poljoprivrede:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Odluka o isplati sredstavaa) EU-ova sredstva 7.500 37231 23723b) nacionalno sufinanciranje 2.500 37219 23721

2. Plaćeni zahtjev i priznati prihod

a) EU-ova sredstva 7.500 23723 63231b) nacionalno sufinanciranje 2.500 23721 67111

Ako proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU-ova sredstva subjektima izvan sustava proračuna (udruga, obrtnik, obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo, zadruga, trgovačko društvo, gra-đani), prihodi i rashodi evidentiraju se odmah po prijenosu sredstava. Rashodi se od 1. siječnja 2017. godine evidentiraju na skupinama 35 Subvencije, 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osi-guranja i druge naknade te 38 Ostali rashodi ovisno o klasifikaciji korisnika.

5. SREDSTVA POMOĆI EU-a – IZVOR FINANCIRANJA 51

Sredstva pomoći EU-a, za izvor financiranja 51, uplaćuju se na račun državnog proračuna, račune agencija nadležnih za pojedine programe (primje-rice Agencija za mobilnost i programe EU, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investici-je), izravno na račune proračunskih korisnika koji ne posluju putem jedinstvenog računa državnog prora-čuna te na račune ostalih korisnika u sustavu općeg proračuna. Sredstva koja se uplaćuju na račun držav-nog proračuna, evidentiraju se na RKP korisnika.

Računovodstvene evidencije u poslovnim knji-gama proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna ovise o načinu primitka sred-stava s tog izvora financiranja, kako i obrazlažemo u nastavku.

5.1. PRORAČUNSKI ILI IZVANPRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SUSTAVU DRŽAVNE RIZNICE JE KRAJNJI KORISNIK EU-ovih SREDSTAVA

Ministarstvo financija, Porezna uprava, korisnik je sredstava iz Programa Unije u financijskom raz-doblju 2014. – 2020., odnosno iz Programa Fiscalis 2020. koji pruža podršku suradnji poreznih uprava zemalja članica EU-a i poboljšanju njihove učinkovi-tosti u cilju učinkovitijeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Potiče se umrežavanje, zajedničke aktivnosti, edukacije djelatnika poreznih uprava te razvoj infor-macijskih sustava. Program omogućuje jednostavni-


ju primjenu poreznog zakonodavstva, pruža podršku nacionalnim poreznim upravama u području razvoja elektroničkog poslovanja te pridonosi smanjenju ad-ministrativnog opterećenja. Sredstva se uplaćuju na račun državnog proračuna na RKP Porezne uprave.

Evidencije kod Porezne uprave:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Uplata EU-ovih sredstava na

račun državne riznice 400.000 16721 239572.a Primljen je račun dobavljača 350.000 4 242.b Priznat je prihod u visini

nastalih rashoda 350.000 23957 632413. Izvršen je zahtjev za plaća-

njem 350.000 24 16721

Proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna koji posluju putem jedinstvenog ra-čuna državnog proračuna, uplatu sredstava iz izvo-ra financiranja 51 Pomoći EU, u svojim poslovnim knjigama iskazuju kao predujam na analitičkom računu 23957 Obveze za EU predujmove, uz zaduže-nje računa 16721 Potraživanja za prihode proračun-skih korisnika uplaćene u proračun, s obzirom na to da se sredstva uplaćuju na njihov RKP. Po nastanku rashoda priznaju EU-ov prihod odobrenjem raču-na 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU te 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU uz zaduženje računa 23957 Obveze za EU predujmove. Nakon provedenog plaćanja, uz zatvaranje obveze prema dobavljaču, u istoj svoti smanjuju potraživa-nje iz proračuna odobrenjem računa 16721 Potraži-vanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.

5.2. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA KORISNIK JE EU-ovih SREDSTAVA KOJA OSTVARUJE PRIJENOSOM OD DRUGOGA PRORAČUNSKOG KORISNIKA

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) prenosi sredstva proračunskom korisniku koji poslu-je putem jedinstvenog računa državnog proračuna (CARNet). Sredstva s deviznog računa Agencije upla-ćena su u koristi računa državnog proračuna, na RKP CARNet-a.

Evidencije kod Agencija za mobilnost i programe EU-a:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. AMPEU dobiva EU-ova sred-

stva na devizni račun 20.000 11122 239572. AMPEU prenosi sredstva na

račun DP na RKP korisnika kojemu je odobren projekt (CARNet-u) 8.000 12913 11121

3. Obavijest CARNet-a o nasta-lim rashodima i priznatim prihodima


Evidencije kod CARNet-a:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. CARNet zaprima obavijest o

uplati sredstava od AMPEU na računa DP – RKP korisnika 8.000 16721 23957

2.a Primljen je račun dobavljača 5.000 3 232.b Priznat je prihod u visini

nastalih rashoda 5.000 23957 639313. Podmirena obveza prema

dobavljaču 5.000 23 16721

Ako proračunski korisnik prima sredstva EU-a posredovanjem drugoga proračunskog korisnika, koji raspisuje natječaje, ugovara i dodjeljuje finan-cijska sredstva (primjerice od Agencije za mobilnost i programe EU-a) u svojim poslovnim knjigama evidentira obveze na računu 23957 Obveze za EU predujmove. Međutim, u tom slučaju u trenutku na-stanka rashoda i zatvaranja obveza za predujmove, priznaje prihod na osnovnom računu 63931 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog prora-čuna temeljem prijenosa EU sredstava ili 63941 Ka-pitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava, jer pro-računski korisnik koji mu prenosi sredstva, u svojim poslovnim knjigama iskazuje prihod pomoći od in-stitucija i tijela EU-a.

Ovisno o tome posluje li proračunski korisnik primatelj sredstava u sustavu državne riznice ili putem svog računa, primitak sredstava evidentira zaduženjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun ili 11121 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka.

5.3. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA KOJI NE POSLUJE PUTEM JEDINSTVENOG RAČUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA, KRAJNJI JE KORISNIK EU-ovih SREDSTAVA KOJA PRIMA IZRAVNO NA SVOJ RAČUN

Nacionalni park (korisnik državnog proračuna) partner je na projektu financiranom iz programa prekogranične suradnje. Sredstva mu uplaćuje nosi-telj projekta iz Italije.

Evidencije kod Nacionalnog parka:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena sredstva za pro-

vedbu projekta od nositelja iz inozemstva 100.000 11121 23957

2.a Nastali rashodi tijekom provedbe projekta 50.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda u visini nastalih rashoda 50.000 23957 63231

3. Obveza podmirena 50.000 23 11121

Korisnici EU-ovih sredstava pomoći mogu biti proračunski korisnici državnog proračuna koji ne posluju putem jedinstvenog računa državnog prora-čuna i kojima se EU-ova sredstva pomoći uplaćuju na njihove račune. Kada proračunski korisnik prima


sredstva izravno na svoj račun, evidentira obveze na računu 23957 Obveze za EU predujmove. U trenutku nastanka rashoda, priznaje EU-ov prihod odobre-njem računa prihoda 63231 Tekući prijenosi od insti-tucija i tijela EU odnosno 63241 Kapitalni prijenosi od institucija i tijela EU uz zaduženje računa 23957 Obveze za EU predujmove.

5.4. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA OSTVARUJE EU-ova SREDSTVA OD KORISNIKA ŽUPANIJSKOG PRORAČUNA

Na temelju ugovora o sufinanciranju sredstava unutar Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Italija 2014. – 2020., Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici iz Rijeke (proračunski korisnik državnog proračuna) partner je na projektu Hotelijer-sko-turističkoj školi u Opatiji (korisnik županijskog proračuna). Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici iz Rijeke dobiva sredstva od Hotelijersko-turističke škole u Opatiji.

Evidencije kod Hotelijersko-turističke škole u Opa-tiji (nositelj projekta):

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primljena sredstva za pro-

vedbu projekta od EU-ovih institucija 100.000 11121 23957

2. Škola je dio sredstava preni-jela Visokoj školi u Rijeci 30.000 12913 11121

3. Visoka škola u Rijeci šalje obavijest o podmirenim rashodima i priznatim prihodima:


Evidencije kod Visoke škole za menadžment u tu-rizmu i informatici u Rijeci:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Visoka škola prima EU-ova

sredstva iz projekta 30.000 11121 239572.a Nastali rashodi tijekom

provedbe projekta 25.000 3 232.b Priznavanje prihoda u

visini nastalih rashoda 25.000 23957 638133. Podmirena obveza prema

dobavljaču 25.000 23 11121

EU-ova sredstva s ovog izvora financiranja mogu ostvariti proračunski korisnici državnog proračuna i prijenosom od JLP(R)S-a ili njihovih korisnika kao voditelja projekta. Tada u svojim poslovnim knjiga-ma evidentiraju prihode na podskupini 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Voditelj projekta, koji je EU-ova sredstava primio izravno na svoj ra-

čun, odobrava prihode na računima 63231 Tekući prijenosi od institucija i tijela EU, 63241 Kapitalni prijenosi od institucija i tijela EU.

5.5. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SUSTAVU DRŽAVNE RIZNICE PRENOSI EU-ova SREDSTVA IZVAN SUSTAVA PRORAČUNA

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada dobio je sredstva iz Programa Unije „Zdravlje za rast“. Sredstva su uplaćena na njegov račun. Dio sredstava Institut prenosi zdravstvenoj neprofitnoj udruzi koja mu je partner na projektu.

Evidencije kod Instituta:

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Institut dobiva EU-ova sred-

stva na račun 20.000 11121 239572.a Institut prenosi sredstva na

račun udruge 8.000 38131 111212.b Priznavanje prihoda EU-a 8.000 23957 63231

Ako proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU-ova sredstva subjektima izvan sustava proračuna (udruga, obrtnik, obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo, zadruga, trgovačko društvo, gra-đani), prihodi i rashodi evidentiraju se odmah po prijenosu sredstava. Rashodi se evidentiraju unutar skupina 35 Subvencije, 37 Naknade građanima i ku-ćanstvima na temelju osiguranja i druge naknade te 38 Ostali rashodi, ovisno o korisniku.

6. REFUNDACIJE IZ POMOĆI EU-a – IZVOR FINANCIRANJA 55

Izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU koristi se kod EU-ovih projekata koji se prvotno fi-nanciraju iz nacionalnih sredstava, a nakon odobra-vanja isplaćenih troškova projekta, EU-ova sredstva refundiraju se u visini priznatih troškova. Iz tog se izvora financiraju projekti u području poljoprivrede (izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima, mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda), projekti koje provodi Državni zavod za statistiku u statističkim programima Europske komisije, neki projekti prekogranične suradnje i drugo.

U nastavku donosimo primjer računovodstvenih evidencija za taj izvor financiranja.

6.1. PRORAČUNSKI KORISNIK DRŽAVNOG PRORAČUNA PROVODI PROJEKT ZA KOJI SE NAKNADNO REFUNDIRAJU SREDSTVA

U okviru Programa izravnih plaćanja 2015. – 2020. Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje potpore korisni-cima. Ukupna svota sredstva (uključujući i nacional-no sufinanciranje) planirana je na pozicijama Mini-starstva poljoprivrede.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


Evidencije kod Ministarstva poljoprivrede (za iz-vor financiranja 55):

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Nastali rashodi 500.000 35311 2352.a Podmirena obveza za

nastale rashode i priznati prihod 500.000 235 671

2.b Evidentiranje potraživanja i obračunatih prihoda 500.000

16323, 16324

96323, 96324

3. Sredstva refundirana500.000

96323, 96324

16323, 16324

Rashodi financirani iz tog izvora kod korisnika EU-ovih sredstava evidentiraju se po prirodnoj vr-sti. Po provedenom plaćanju, u sustavu državne ri-

znice, korisnik u svojim knjigama zatvara obvezu i priznaje prihod iz proračuna na podskupini 671 Pri-hodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna. Istodobno eviden-tira zaduženje računa 16323 Potraživanja za tekuće pomoći od institucija i tijela EU odnosno 16324 Po-traživanja za kapitalne pomoći od institucija i tije-la EU, a odobrava odgovarajući račun odjeljka 9632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU.

Sredstva se naknadno refundiraju na račun dr-žavnog proračuna i korisnik se njima više ne može koristiti. U svojim knjigovodstvenim evidencijama provodi zatvaranje potraživanja i obračunanog pri-hoda jer je u trenutku plaćanja rashoda priznao pri-hod iz nadležnog proračuna.

Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.Hana ZORIČIĆ, dipl. oec.

UDK 342.9/336.1

Knjigovodstvene evidencije prihoda i rashoda iz EU-ovih sredstava – lokalna samouprava

Autorice u članku daju primjere knjigovodstvenih evidencija prihoda i rashoda iz EU-ovh sredstava

na primjeru jedinica lokalne, područne (regionalne) sa-mouprave i njihovih proračunskih korisnika kao krajnjih korisnika EU-ovih sredstava, uzimajući u obzir izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i ra-čunskom planu koje se u računovodstvenim evidencija-ma primjenjuju od 1. siječnja 2017. godine.

1. UVODProračuni, proračunski i izvanproračunski kori-

snici obvezni su dio svoga financijskog i računovod-stvenog poslovanja prilagoditi pravilima korištenja europskim strukturnim i investicijskim fondovima i ostalim EU-ovim programima, uz obvezu planira-nja, izvršavanja, knjigovodstvenog evidentiranja i izvješćivanja u skladu s odredbama Zakona o prora-čunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.) te drugih akata koji uređuju proračunsko računovodstvo.

Do zadnjih izmjena i dopuna Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 87/16.) za iskazivanje prihoda na temelju prijenosa EU-ovih sredstava u računskom planu ko-ristila se podskupina 638 Pomoći iz državnog pro-računa temeljem prijenosa EU sredstava. Međutim, u praksi se pokazalo da EU-ova sredstva EU-ovih institucija ili putem partnera iz drugih zemalja izravno mogu primati i dalje prosljeđivati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S), njihovi proračunski korisnici (primjerice dječji vrtići, škole i sl.) i izvanproračunski korisnici. Kako bi se osiguralo praćenje prihoda od prijenosa

EU-ovih sredstava, novim izmjenama računskog plana podskupini 638 Pomoći iz državnog proraču-na temeljem prijenosa EU sredstava te odjeljcima 6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava i 6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredsta-va izmijenjen je naziv na način da su brisane riječi: „iz državnog proračuna“. Unutar navedenih odjelja-ka otvoreni su novi osnovni računi. Dodana je i nova Podskupina 639 Prijenosi između proračunskih ko-risnika istog proračuna s odgovarajućim odjeljcima za praćenje prijenosa EU-ovih sredstava.

638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava


63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63813Tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava

6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava


63822 Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63823Kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava


63824 Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava

639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna

6393 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63931Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

6394 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63941Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava



63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63813Tekuće pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava



63822 Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava

63823Kapitalne pomoći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63824 Kapitalne pomoći od izvanproračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava

639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna

6393 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63931Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

6394 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

63941Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

Iako se u proračunskom računovodstvu prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su po-stali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti, u skladu sa zahtjevima europske statistike, pomoći od institucija i tijela EU-a i pomoći iz državnog pro-računa na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (te-kuće i kapitalne) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovore-nih programa i projekata.

Proračuni i proračunski korisnici JLP(R)S najče-šće ostvaruju EU-ove pomoći prijenosom od subje-kata u sustavu središnjeg proračuna, prijenosom od

drugih JLP(R)S i njihovih korisnika te izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna. Navedeni prihodi EU-a u poslovnim se knjigama iskazuju na osnovnim računima u okviru podskupina:

• 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava• 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna te-

meljem prijenosa EU sredstava• 63812 Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S te-

meljem prijenosa EU sredstava• 63813 Tekuće pomoći od proračunskog korisni-

ka drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

• 63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskog ko-risnika temeljem prijenosa EU sredstava

• 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na osnovnim računima:

• 63931 Tekući prijenosi između proračunskih ko-risnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

• 63941 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava.

Iznimno, ako JLP(R)S ili proračunski korisnik iz njezine nadležnosti ostvari sredstva izravno od in-stitucija i tijela EU-a, evidentirat će ih u okviru pod-skupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, na osnovnim računima:

• 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU te • 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU.Prema dostupnim saznanjima, JLP(R)S i njihovi

proračunski i izvanproračunski korisnici EU sred-stva ostvaruju izravno od institucija i tijela EU samo u slučajevima provedbe projekata prekogranične suradnje i tada za njihovu evidenciju koriste račune podskupine 632 (vidi Primjer 3.)

Sredstva koja JLP(R)S-i i njihovi proračunski kori-snici ostvaruju iz državnog proračuna za provedbu EU-ovih projekata i dalje se planiraju na podskupini računa 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Ističemo da će JLP(R)S i njihovi proračunski kori-snici sve prihode na temelju prijenosa EU sredstava koje ostvare od ministarstava, agencija, fakulteta, instituta i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna evidentirati na osnovnom računu 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava.

JLP(R)S odnosno proračunski korisnik evidentira primljeni predujam iz državnog proračuna za pro-vedbu EU-ovih projekata knjigovodstveno zaduže-njem novčanih sredstava te odobrenjem osnovnog računa 23957 Obveze za EU predujmove. Nakon na-stanka rashoda projekta koji se financira iz EU-ovih sredstava, za svota tih rashoda JLP(R)S / proračun-ski korisnik zadužuje osnovni račun 23957 Obveze za EU predujmove te odobrava osnovni račun 63811 Te-kuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prije-nosa sredstava EU, odnosno 63821 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU. Bitno je istaknuti obvezu JLP(R)S-a odnosno proračunskog korisnika kao krajnjeg korisnika EU-ovih sredstava izvijestiti davatelja sredstava o na-stalim rashodima projekta. Ovo je potrebno kako bi davatelj koji je proslijedio sredstva, priznao prihod i rashod u svojim poslovnim knjigama.


Ako davatelj EU-ovih sredstava (iz državnog pro-računa), osim EU-ovih sredstava prenosi JLP(R)S-u odnosno njezinu proračunskom korisniku i odre-đenu svotu nacionalnog sufinanciranja, tu svotu JLP(R)S iskazuje na podskupini 633 Pomoći prora-čunu iz drugih proračuna, a proračunski korisnik iz nadležnosti JLP(R)S-a iskazuje na podskupini 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Primljenu svotu nacionalnog su-financiranja JLP(R)S i proračunski korisnik u cije-losti priznaju kao prihod u trenutku naplate sred-stava na račun.

Nadalje, prekogranična suradnja jedan je od mo-dela korištenja EU-ovih sredstava, čiji je cilj rješava-nje zajedničkih izazova koji su identificirani u po-graničnim regijama. U projektima prekogranične suradnje, prekogranični karakter očituje se u tome što se jedan od partnera na projektu nalazi izvan granica Republike Hrvatske. Za evidentiranje pri-jenosa sredstava inozemnom partneru na projektu (neovisno o tome je li riječ o gradu, općini, prora-čunskom korisniku druge države, neprofitnoj orga-nizaciji…), JLP(R)S i njihovi proračunski korisnici koristit će se osnovnim računom 36111 Tekuće po-moći inozemnim vladama u EU unutar podskupine 361 Pomoći inozemnim vladama.

U nastavku se daju primjeri knjigovodstvenih evi-dencija EU-ovih projekata kada je korisnik EU-ovih sredstava JLP(R)S ili njezin proračunski korisnik.

2. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJA EU SREDSTAVA

Europska unija podupire financiranje ideja iz svih područja gospodarskog, društvenog i političkog živo-ta na temelju javnih politika i prioriteta koji se utvrđu-ju za jednu financijsku perspektivu. To znači da se iz programa Europske unije može financirati izgradnja cesta, škola i elektrana, a istodobno i zapošljavanje osoba s invalidnošu, nacionalnih manjina i dugotraj-no nezaposlenih žena, edukacija mladih i cjeloživot-no obrazovanje, ulaganje u izvoz i konkurentnost, razvoj novih proizvoda i patenata, prekogranična su-radnja, javne tribine, okrugli stolovi, priručnici, letci i brojni drugi projekti. Bitno je istaknuti da se prio-riteti financiranja, a samim time i teme, mijenjaju s obzirom na aktualne vanjske čimbenike u pojedinim sektorima i s obzirom na razdoblje na koje se odnose. Na natječaje za sredstva Europske unije mogu se javi-ti sve vrste organizacija iz javnog, privatnog i civilnog sektora, ali i građani pojedinci te njihove inicijative. JLP(R)S-i su potencijalni prijavitelji za EU-ove pro-jekte isto kao i njihovi proračunski korisnici. JLP(R)S-i najčešće provode velike infrastrukturne projekte, projekte javne nabave i natječaje za dodjelu bespo-vratnih sredstava u decentraliziranim programima, ali često i sudjeluju kao partneri u različitim projek-tima i temama. U nastavku se daju primjeri knjigo-vodstvenih evidencija različitih EU-ovih projekata kod kojih je krajnji korisnik JLP(R)S. Primjeri koji se navode nisu u potpunosti temeljeni na stvarnim po-slovnim događajima, međutim, pozivaju se na objav-ljene pozive i natječaje.

2.1. PRIMJERI KNJIGOVODSTVENIH EVIDENCIJA KADA JE KRAJNJI KORISNIK JLP(R)S

Primjer 1. Ministarstvo kulture raspisalo je otvoreni (privre-

meni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Umjetnost i kultura za mlade“. Poziv se provodi u okviru Operativnoga programa „Učinkovi-ti ljudski potencijali 2014. – 2020.“, a usmjeren je na prevladavanje ograničenja pristupa mladih osoba kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima te poticanje mladih da aktivno sudjeluju u kulturno-me životu zajednice. Mogući prijavitelji, između osta-loga, su i JLP(R)S-i. U nastavku se daje primjer kad je krajnji korisnik županija

Evidencije kod Ministarstva kulture:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava JLP(R)S-a 100.000 12913 239572. Obavijest JLP(R)S-a o nasta-

lim rashodimaa) priznavanje rashoda 80.000 36815 12913b) priznavanje prihoda 80.000 23957 63231

Evidencije kod JLP(R)S-a koji je krajnji korisnik EU-ovih sredstava:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primljena EU-ova sredstva iz

državnog proračuna 100.000 11121 239572.a Primljeni račun dobavljača 80.000 3 232.b Priznavanje prihoda 80.000 23957 638113. Podmiren račun dobavljača 80.000 23,24 11121

Županija evidentira primitak sredstava Mini-starstva zaduženjem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU-ovih sredsta-va (23957). Županija evidentira nastale rashode za-duženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3 i terećenjem odgovarajućih računa obve-za prema dobavljačima (23). U visini svote nastalih rashoda županija priznaje prihode od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (63811) i u istoj svoti zatvara obvezu za povrat EU predujmova (23957). Obaveza Županije je obavijestiti Ministarstvo o nastalim rashodima pro-jekta i svoti priznatih prihoda na temelju prijenosa EU sredstava, kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi provelo komplementarne evidencije (36815 Tekuće pomoći županijskim proračunima na temelju prijenosa EU sredstava i 63231 Tekuće pomoći od in-stitucija i tijela EU).

Po plaćanju računa dobavljača, Županija zadužu-je odgovarajuće račune obveza (23) i tereti svoj ra-čun (11121).

Primjer 2. Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za

dodjelu bespovratnih sredstava za razminiranje po-ljoprivrednog zemljišta iz Europskoga poljoprivred-nog fonda Programa ruralnog razvoja Republike Hr-vatske za razdoblje 2014. – 2020. Korisnici sredstava su JLP(R)S-i na čijem području postoji minski sumnjiva www.rrif.hr


poljoprivredna površina. U ovom je primjeru korisnik sredstava općina, a osim EU-ovih sredstava, Mini-starstvo joj prenosi i dio nacionalnog sufinanciranja, kako je navedeno i u natječajnoj dokumentaciji.

Evidencije kod Ministarstva poljopri vrede:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava općini

ukupno 500.000a) EU-ova sredstva 425.000 12913 23957b) nacionalno sufinanciranje 75.000 36316 67111

2. Obavijest općine o nastalim rashodima i priznatim priho-dima


Evidencije kod općine:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primljena sredstva u svoti od

500.000 kna) EU-ova sredstva 425.000 11121 23957b) nacionalno sufinanciranje 75.000 11121 63311

2.a Primljeni račun dobavljača 120.000 3 232.b Priznavanje prihoda – EU-

ov dio (85 %) 102.000 23957 638113. Podmiren račun dobavljača 120.000 23 11121

Primitak 85 % sredstava Ministarstva (EU kom-ponenta financiranja projekta) općina evidentira zaduženjem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU-ovih sredstava (23957). Uplatu preostalih 15 % sredstava koje je također pri-mila od Ministarstva iskazuje kao primljene tekuće pomoći iz državnog proračuna (63311) uz zaduženje osnovnog računa 11121. Nastale rashode općina evi-dentira zaduženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3 i terećenjem odgovarajućih ra-čuna obveza prema dobavljačima (23). U visini 85 % svote nastalih rashoda općina priznaje prihode od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (63811) i u istoj svoti zatvara ob-vezu za povrat EU-ova predujmova (23957). Obaveza je općine obavijestiti Ministarstvo o nastalim rasho-dima projekta i o svoti priznatih prihoda na temelju prijenosa EU-ovih sredstava, kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi provelo komplementarne evi-dencije (36817 Tekuće pomoći općinskim proračuni-ma temeljem prijenosa EU i 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU).

Nakon plaćanja računa dobavljača, općina zadu-žuje odgovarajuće račune obveza (23) i tereti svoj račun (11121).

Primjer 3. Agencija za mobilnost i programe EUa koja za te

potrebe ima otvoren račun, prenosi Gradu sredstva iz programa Erasmus+ za projekt „I ja mogu biti podu-zetnik!“. Tim projektom Grad je promovirao poduzet-ništvo u školama kroz naglasak na važnost učenja o poduzetništvu i razvoj poduzetničkih vještina od rane

dobi, preko osnovne škole pa sve do fakulteta, uklju-čujući i kroz neformalno učenje. Uključene obrazovne institucije stekle su znanje o tome kako uvesti podu-zetništvo kao ključnu vještinu u sve oblike, tipove te razine formalnog i neformalnog obrazovanja.

Evidencije kod Agencije:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. AMPEU dobiva EU-ova sred-

stva na devizni račun 20.000 11122 239572. AMPEU prenosi sredstva

na račun Grada kojem je odobren projekt 8.000 12913 11121

3. Obavijest Grada o nastalim rashodima projekta i prizna-tim prihodima:


Evidencije kod Grada:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Gradu su uplaćena sredstva

na račun 8.000 11121 239572.a Nastali rashodi tijekom


visini nastalih rashoda 5.000 23957 638113. Obveza prema dobavljaču

podmirena 5.000 23 11121

Primitak sredstava Ministarstva grad evidentira zaduženjem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU sredstava (23957). Grad nastale rashode evidentira zaduženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3 i tereće-njem odgovarajućih računa obveza prema dobavlja-čima (23). U visini svota nastalih rashoda grad pri-znaje prihode od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (63811) i u istoj svoti zatvara obvezu za povrat EU-ovih predujmova (23957). Obaveza je Županije obavijestiti Ministar-stvo o nastalim rashodima projekta i svotu prizna-tih prihoda na temelju prijenosa EU-ovih sredstava kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi provelo komplementarne evidencije (36816 Tekuće pomoći gradskim proračunima temeljem prijenosa EU sred-stava i 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU).

Prilikom provedbe natječaja odnosno poziva za dodjelu EU-ovih sredstava, potrebno je osigurati maksimalno korištenje dodijeljenih sredstava iz EU fondova i osigurati izbjegavanje dvostrukog nacio-nalnog sufinanciranja. Bitno je da svota nacional-nog sufinanciranja ne prelazi ukupni % koji se traži u pozivu. Navedeno znači da, ako je predviđeno na-cionalno sufinanciranje od 15 % koje se financira iz državnog proračuna i od korisnika, zbroj pojedinač-nih udjela ne smije biti veći od 15 %.

www.rrif.hr


2.2. PRIMJERI KNJIGOVODSTVENIH EVIDENCIJA KADA JE KRAJNJI KORISNIK PRORAČUNSKI KORISNIK JLP(R)S

Primjer 1. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

raspisalo je natječaj (otvoreni poziv) za dodjelu bes-povratnih sredstava za projekte izrade projektne do-kumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. EU-ova sredstva dodjeljuju se iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj, odnosno iz Operativnog programa Kon-kurentnost i kohezija 2014. – 2020. Od ukupne svote bespovratnih sredstava 85 % osigurano je iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj, dok 15 % sredstava osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učin-kovitost.

Nakon provedenog natječaja, odobren je projekt vrtića koji je korisnik gradskog proračuna i posluje putem riznice ustrojene u gradu.

Evidencija kod Ministarstva graditeljstva i pros-tornog uređenja:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava vrtiću 85.000 12913 239572. Obavijest vrtića o nastalim

rashodima projekta i prizna-tim prihodima:


Evidencija kod Fonda za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava vrtiću 15.000 36611 11121

a) Evidencija kod dječjeg vrtića koji je korisnik gradskog proračuna, a posluje putem vlastita računa:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava Ministar-

stva 85.000 11121 239572. Primitak sredstava Fonda 15.000 11121 634153.a Nastali rashodi tijekom


visini nastalih rashoda 42.500 23957 638114. Plaćanje računa 50.000 23 11121

b) Evidencija kod vrtića koji je korisnik gradskog proračuna, a posluje putem računa riznice grada:

Opis SvotaRačun




visini nastalih rashoda 42.500 23957 638114. Primljena obavijest riznice

da je podmiren račun 50.000 23 16721

Evidencija u riznici grada:

Opis SvotaRačun



provođenja projekta 50.000 32 111213.b Priznavanje prihoda u

visini nastalih rashoda 42.500 23957 63811

Primitak 85 % sredstava Ministarstva (EU kom-ponenta financiranja projekta) Dječji vrtić eviden-tira zaduženjem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU-ovih sredstava (23957). Primitak preostalih 15 % sredstava Fonda iskazuje kao primljene pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (63415) uz zaduženje osnovnog računa 11121. Dječji vrtić nastale rashode evidentira zaduženjem jednog ili više osnovnih ra-čuna u okviru razreda 3 i terećenjem odgovarajućih obveza prema dobavljačima (23). U visini 85 % svo-te nastalih rashoda dječji vrtić priznaje prihode od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava (63811) i u istoj svoti zatvara obvezu za povrat EU predujmova (23957). Obaveza Dječjeg vrtića je obavijestiti Ministarstvo o nastalim rasho-dima projekta i svoti priznatih prihoda na temelju prijenosa EU sredstava, kako bi Ministarstvo u svo-joj Glavnoj knjizi provelo komplementarne eviden-cije (36813 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna temeljem prijenosa EU sredstava i 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU).

Nakon plaćanju računa dobavljača, Dječji vrtić zadužuje odgovarajuće račune obveza (23) i tereti svoj račun (11121).

U slučaju da su dječjem vrtiću za EU-ov projekt uz EU-ova sredstva prenesena i sredstva koja se odnose na domaću komponentu, bitno je da o svoti sredsta-va doznačenih iz domaće komponente dječji vrtić bude obaviješten kako bi ih evidentirao na odgova-rajućem računu prihoda.

Primjer 2. Dječjem vrtiću koji je korisnik gradskog proraču-

na odobrena su sredstva na natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja za projekt Poticanje rada s darovitom djecom. EU-ova sredstva dodjeljuju se iz Europskoga socijalnog fonda odnosno iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


Evidencija kod Ministarstva znanosti i obrazovanja:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava dječjem

vrtiću 50.000 12913 239572.a Nastali rashodi tijekom pro-

vedbe projekta 30.000 36813 129132.b Priznavanje prihoda u visini

nastalih rashoda 30.000 23957 63231

a) Evidencija kod dječjeg vrtića koji posluje putem svog računa:

Opis SvotaRačun


od Ministarstva 50.000 11121 239572.a Nastali rashodi tijekom


visini nastalih rashoda 30.000 23957 638113. Podmiren račun dobavljača 30.000 23 11121

b) Evidencija kod vrtića koji posluje kroz sustav gradske riznice:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Vrtić prima sredstva iz

projekta 8.000 16721 239572.a Nastali rashodi tijekom


visini nastalih rashoda 5.000 23957 638113. Primljena obavijest iz riznice

da je podmiren račun 5.000 23 16721

Evidencija u riznici Grada:

Opis SvotaRačun


stva za projekt koji provodi vrtić 8.000 11121 23957

2.a Podmirenje računa dobav-ljača 5.000 32 11121

2.b Priznavanje prihoda u visini troška 5.000 23957 63811

Primitak sredstava Ministarstva dječji vrtić evi-dentira zaduženjem računa (11121) i otvaranjem ob-veze za primljene predujmove EU sredstava (23957). Dječji vrtić nastale rashode evidentira zaduženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3 i terećenjem odgovarajućih obveza prema dobav-ljačima (23). U visini svote nastalih rashoda dječji vrtić priznaje prihode od pomoći iz državnog pro-računa na temelju prijenosa EU sredstava (63811) i u istoj svoti zatvara obvezu za povrat EU predujmova (23957). Obaveza dječjeg vrtića je obavijestiti Mini-starstvo o nastalim rashodima projekta i svoti pri-znatih prihoda na temelju prijenosa EU-ovih sred-stava, kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi

provelo komplementarne evidencije (36813 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima gradskih prora-čuna temeljem prijenosa EU sredstava i 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU).

Primjer 3. Na temelju ugovora o sufinanciranju sredstava

unutar Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska projekt provodi Dječji vrtić Izvor iz Samobo-ra kao voditelj-partner zajedno s partnerima Dječjim vrtićem Mavrica iz Brežica i Dječjim vrtićem Slavuj iz Svete Nedelje.

Evidencija kod Dječjeg vrtića Izvor (voditelj pro-jekta):

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primljena su sredstva za

provedbu projekta od insti-tucija EU 125.000 11121 23957

2.a Nastali rashodi tijekom provođenja projekta 50.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda 50.000 23957 632313. Obveza podmirena 50.000 23 111214. Vrtić je proslijedio dio sred-

stva dječjem vrtiću Slavuj 30.000 12913 111215.a Dječji vrtić Slavuj šalje oba-

vijest o nastalim rashodima 25.000 36813 129135.b Dječji vrtić Izvor priznaje

prihod u visini nastalih rashoda 25.000 23957 63231

6.a Dječji vrtić Izvor je prosli-jedio dio sredstva Dječjem vrtiću Mavrica iz Brežica 45.000 36111 11121

6.b Priznavanje prihoda 45.000 23957 63231

Kao što je već navedeno, za evidentiranje prije-nosa sredstava inozemnom partneru na projektu, dječji vrtić koristit će osnovni račun 36111 Tekuće pomoći inozemnim vladama u EU-u unutra podsku-pine 361 Pomoći inozemnim vladama.

Evidencija kod Dječjeg vrtića Slavuj (partner, proračunski korisnik drugog proračuna – Grada Svete Nedelje):

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primljena su sredstva za pro-

vedbu projekta od Dječjeg vrtića Izvor (VP) 30.000 11121 23957

2.a Nastali rashodi tijekom provedbe projekta 25.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda 25.000 23957 63813

Ako je dječji vrtić voditelj projekta financiranog sredstvima EU-a u čijoj provedbi sudjeluje zajedno s partnerima, dječji vrtić evidentirat će prijenose partnerima na projektu kao rashode u poslovnim knjigama, ovisno o primatelju sredstava. U dijelu sredstava koji se prenose ostalim korisnicima unu-tar opće države, odnosno JLP(R)S-u te njihovim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima ili izvanproračunskim korisnicima državnog proraču-na, rashodi se, kao i do sada, iskazuju na podskupini 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, ovisno o klasifikaciji korisnika.


Ako se sredstva projekta prenose partneru koji je proračunski korisnik unutar istog proračuna, pri-mjerice dječjem vrtiću unutar iste općine ili grada, dječji vrtić evidentirat će rashode u poslovnim knji-gama unutar nove podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna – 3693 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog prora-čuna temeljem prijenosa EU sredstava ili 3694 Kapi-talni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava.

Primjer 4. Knjižnica, proračunski korisnik Grada Zagreba,

nositelj je projekta Čitanje od najranije dobi, na ko-jem su joj partneri Grad Zaprešić, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Osnovna škola iz Sa-mobora. Nadležna institucija za dodjelu sredstava je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Evidencija kod Ministarstva znanosti i obrazovanja:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava Knjižnici 200.000 12913 239572.a Obavijest Knjižnice o

nastalim rashodima u svoti od 150.000 kuna, od čega:

- 60.000 rashoda Knjižnice- 50.000 rashoda Škole- 40.000 rashoda Grada 150.000 36813 129132.b Priznavanje prihoda u


Evidencija kod Knjižnice koja posluje putem vlas-titog računa:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Knjižnica prima sredstva iz

projekta 200.000 11121 239572.a Nastali rashodi tijekom

provedbe projekta 60.000 3 232.b Priznavanje prihoda 60.000 23957 638113. Obveza podmirena 60.000 23 111214. Prijenos sredstava Školi –

proračunskom korisniku drugog proračuna 50.000 12913 11121

5. Prijenos sredstava Gradu Zaprešiću – nenadležnom proračunu 40.000 12913 11121

6.a Obavijest Škole o nastalim rashodima 50.000 36813 12913

6.b Priznati prihod 50.000 23957 638117.a Obavijest Grada Zaprešića

o nastalim rashodima 40.000 36816 129137.b Priznati prihod 40.000 23957 63811

Evidencija u školi:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Škola prima sredstva iz EU-

ova projekta od vrtića 50.000 11121 239572.a Nastali su rashodi na

projektu (primljen račun dobavljača) 50.000 3 23


3. Podmirena obveza prema dobavljaču 50.000 23 11121

Evidencija u gradu

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Grad prima sredstva

iz EU-ova projekta od vrtića 40.000 11121 239572.a Obračunana plaća za zapo-

slenike na projektu (nastali rashodi) 40.000 31 231

2.b. Priznavanje prihoda 40.000 23957 638133. Isplata plaća 40.000 231 11121

Knjižnica evidentira primitak sredstava Mini-starstva zaduženjem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU-ovih sredstava (23957). Knjižnica evidentira nastale rashode za-duženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3 i terećenjem odgovarajućih obveza prema dobavljačima (23). U visini svote nastalih rashoda knjižnica priznaje prihode od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (63811) i u istoj svoti zatvara obvezu za povrat EU-ovih predujmova (23957). Prijenos sredstava Ško-li i Gradu Zaprešiću, koji su partneri knjižnice na projektu, knjižnica će evidentirati otvaranjem po-traživanja za dane predujmove za EU-ove projekte (12913) i odljevom s računa (11121). U trenutku kada Škola i Grad Zaprešić obavijeste knjižnicu o nastalim rashodima projekta i svoti priznatih prihoda, knjiž-nica će evidentirati pomoć proračunskom korisniku gradskog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (36813) i prihod od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-a (63811). Oba-veza knjižnice je obavijestiti Ministarstvo o uku-pnim nastalim rashodima projekta (rashodi knjiž-nice, rashodi škole i rashodi grada) i svoti priznatih prihoda na temelju prijenosa EU-ovih sredstava, kako bi Ministarstvo u svojoj Glavnoj knjizi provelo komplementarne evidencije (36813 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna teme-ljem prijenosa EU sredstava i 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU). Partneri na projektu (u ovom slučaju škola i grad) evidentiraju primitak sredstava knjižnice zaduženjem računa (11121) i otvaranjem obveze za primljene predujmove EU-ovih sredstava (23957). Nastale rashode evidentiraju zaduženjem jednog ili više osnovnih računa u okviru razreda 3 i terećenjem odgovarajućih obveza prema dobavlja-čima (23). U visini svote nastalih rashoda priznaju prihode od pomoći od proračunskog korisnika dru-gog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


(63813) i u istoj svoti zatvara obvezu za povrat EU predujmova (23957).

Primjer 5. Erasmus+ program je Europske unije koji obuhva-

ća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja (opće obra-zovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih), osposobljavanja (strukovno obrazovanje i osposoblja-vanje), mladih i športa te obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine. Agencija za mobilnost i programe Europske unije hrvatska je nacionalna agencija za Erasmus+, što znači da Agencija provodi informira-nje i savjetovanje, raspisivanje javnih natječaja za dodjelu financijske potpore iz programa, zaprimanje prijava, odabir, ugovaranje i financiranje projekata te nadziranje i praćenje njihove provedbe. Škola, pro-računski korisnik Grada, prijavila je projekt na poziv Agencije koji je odobren za financiranje iz programa Erasmus+. Agencija prenosi sredstva Školi.

Evidencije kod Agencije za mobilnost i programe EU-a:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Agencija dobiva EU-ova

sredstva na devizni račun 100.000 11121 239572. Agencija prenosi sredstva

na račun škole 60.000 12913 111213.a Nastali rashodi tijekom



a) Evidencija kod Škole koja posluje putem vlasti-tog računa:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Škola prima od Agencije na

račun EU-ova sredstva za projekt 60.000 11121 23957

2.a Rashodi nastali provedbom projekta 15.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda 15.000 23957 638113. Plaćanje fakture 15.000 23 11121

U skladu s odredbom Pravilnika o priznavanju prihoda od pomoći na temelju prijenosa EU-ovih sredstava, nakon primitka sredstava na svoj račun, Škola u Glavnoj knjizi uz priljev sredstava ne evi-dentira prihod, nego obveze za EU-ove predujmove (23957). Provedbom projekta nastaju rashodi po-slovanja koje Škola evidentira po primitku fakture od dobavljača (3/23) te istodobno priznaje prihod od pomoći iz državnog proračuna na temelju prije-nosa EU-ovih sredstava (63811) i zatvara dio obve-ze za EU-ove predujmove u visini nastalih rashoda (23957). Kako bi i Agencija za mobilnost i programe EU-a mogla provesti evidencije u svojoj Glavnoj knji-zi, Škola joj mora javiti da su nastali rashodi na pro-jektu i da je priznala prihode od pomoći na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (63811) koje je primila od Agencije. Agencija tek po primitku te obavijesti

evidentira i pomoć proračunskom korisniku grad-skog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sred-stava (36813) i prihod od EU-a (63231). Pravodobno obavještavanje sudionika u financiranju projekta bitno je kako bi se u istom (izvještajnom) razdoblju osiguralo evidentiranje nastanka rashoda projekta po prirodnoj vrsti kod krajnjeg korisnika sredstava (u ovom primjeru Škole) i priznavanje izvornih pri-hoda od pomoći EU-a (u ovom primjeru 63231 kod Agencije za mobilnost).

Podmirenjem računa Škola zatvara obveze prema dobavljačima uz smanjenje stanja računa.

b) Evidencije kod Škole koja posluje putem riznice nadležnoga gradskog proračuna:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Evidentiranje EU-ovih sredsta-

va Agencije za projekt Škole uplaćenih na račun gradske riznice 60.000 16721 23957

2.a Rashodi nastali provedbom projekta 15.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda 15.000 23957 638113. Primljena obavijest iz riznice

da je faktura plaćena 15.000 23 16721

Evidencija u riznici Grada:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava Agencije

za projekt koji provodi Škola 60.000 11121 239572.a Škola je obavijestila o

nastanku rashoda projekta i priznavanju prihoda 15.000 23957

63811(23956)*

2.b Podmirenje računa do-bavljača 15.000

3(23956)* 11121

* Nadležni proračun može u svojoj Glavnoj knjizi evidentirati namjenske i vlastite prihode proračunskih korisnika ili evidentirati obveze za naplaćene prihode proračunskih korisnika (23956), međutim, u financijskim izvješta-jima nadležni proračun (razina 22) ne iskazuje navedene prihode prora-čunskih korisnika i rashode koji se iz njih financiraju. Nepotrošena svota prihoda i primitaka proračunskih korisnika nadležni proračun iskazuje na osnovnom računu 23956. Ovakav način evidentiranja može se primijeniti u svim primjerima knjigovodstvenih evidencija u ovome članku u kojima je krajnji korisnik EU sredstava proračunski korisnik JLP(R)S, koji posluje preko računa nadležnog proračuna.

Na temelju obavijesti gradske riznice o uplati sredstava Agencije za mobilnost i programe EU-a, Škola u svojoj Glavnoj knjizi evidentira potra-živanje od nadležnog proračuna za svoje prihode uplaćene u proračun (16721) i otvara obvezu za primljene predujmove EU-ovih sredstava (23957). Provedbom projekta nastaju rashodi, a Škola u svo-joj Glavnoj knjizi, uz evidentiranje rashoda (3/23), u istoj svoti priznaje prihod od pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU-ovih sredstava (63811) i zatvara obvezu za primljene predujmove EU-ovih sredstava (23957). Nakon primitku oba-vijesti iz riznice da su plaćene fakture dobavljača, Škola zatvara obveze prema dobavljačima (23) i potraživanje za svoje prihode uplaćene u nadležni proračun (16721).


Grad nakon primitku sredstava za Školu od Agen-cije evidentira priljev na račun proračuna (11121) i otvara obvezu za primljene predujmove EU-a (23957). Grad koji u svojoj Glavnoj knjizi evidentira namjenske i vlastite prihode proračunskih korisni-ka, nakon primitka obavijesti od Škole o nastanku rashoda projekta i priznavanju pomoći na temelju prijenosa EU-ovih sredstava i u riznici evidentirati će prihod proračunskog korisnika po prirodnoj vrsti (63811) u svoti nastalih rashoda, uz zatvaranje ob-veze za povrat predujmova EU-ovih sredstava. Na-kon podmirenja računa dobavljača s računa grad-ske riznice, Grad iskazuje rashode proračunskog korisnika prema prirodnoj vrsti (3) i tereti račun (11121). U financijskim izvještajima proračuna (ra-zina 22) Grad neće iskazati navedene prihode i ras-hode Škole. Nepotrošena svota prihoda i primitaka proračunskih korisnika nadležni proračun u finan-cijskim izvještajima iskazuje na osnovnom računu 23956 Obveze proračuna za naplaćene prihode pro-računskog korisnika.

Primjer 6.Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i soci-

jalnu politiku doznačilo je Županiji 200.000 kuna za financiranje školske prehrane učenicima u osnovnim školama koje su županijski proračunski korisnici. U skladu s pravilima projekta, 15 % doznačenih sredsta-va je iz Državnog proračuna, a 85 % iz EU-ovih sred-stava.

Županija odmah priznaje 15 % primljenih sred-stava kao prihod odobrenjem računa 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna, dok 85 % sredstava koja se odnose na EU-ova sredstva, Županija evi-dentira odobrenjem računa 23957 Obveze za EU predujmove. Nakon isteka mjeseca škola šalje Žu-paniji obavijest o 20.000 kuna stvorenih troškova za financiranje školske kuhinje. Županija na temelju te obavijesti (obračuna troškova) doznačuje školi 20.000 kuna tereteći za svotu od 3.000 kuna račun rashoda 37224 Prehrana, a za svotu od 17.000 kuna račun 37231 Naknade građanima i kućanstvima iz EU sredstava. Istodobno za 85 % te svote (17.000 kuna), što predstavlja EU-ov dio, Županija tereti ra-čun 23957 Obveze za EU predujmove uz odobrenje računa 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava. Nakon priznavanja prihoda Županija o tome šalje obavijest Ministar-stvu kako bi i Ministarstvo moglo priznati rashod i prihod.

Sredstva projekta usmjerena su na povećanje bro-ja djece polaznika osnovnih škola primatelja pre-hrane u školama, kao dodana vrijednost postojećim sufinanciranim programima. Nevezano uz projekt, Županija iz svojih sredstava doznačuje školi određe-nu svotu za sufinanciranje prehrane svih učenika, što evidentira na računu 36711 (od 1. siječnja 2017. na računu 36721) Prijenosi proračunskim korisnici-ma iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja.

Evidencija kod Županije:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Primitak sredstava (15 % iz

državnog proračuna, 85 % iz EU-a)

30.000 11121 63311170.000 11121 23957

2.a Prijenos sredstava školi na temelju nastalih troškova

- nacionalno sufinanciranje - EU dio

3.000 37224 1112117.000 37231 11121

2.b Zatvaranje obveza i prizna-vanje prihoda od EU-a 17.000 23957 63811

3. Doznaka sredstava školi za sufinanciranje prehrane svih učenika 60.000 36721 11121

Škola ima troškove za financiranje školske ku-hinje. Županiji mjesečno šalje zahtjev za doznaku sredstava uz obračun troškova koji se odnose na obroke učenika koji se financiraju iz projekta „Osi-guravanje školske prehrane za djecu u riziku od si-romaštva’’. Županija doznačava sredstva koja škola evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava, uz odobrenje računa 65264 Sufinanciranje cijene us-luge, participacije i slično. Škola, dakle, iskazuje isti prihod kao i kad sredstva za prehranu učenika upla-ćuju roditelji.

Osim sredstava projekta, Županija doznačuje ško-li određenu svotu za sufinanciranje troškova pre-hrane svih učenika. To škola evidentira odobrenjem računa 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi-nanciranje rashoda poslovanja.

Evidencija kod škole:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Nabava namirnica 120.000 32224 232222. Primitak sredstava Županije

za prehranu učenika u riziku od siromaštva 20.000 11121 65264

3. Primitak sredstava Županije za sufinanciranje prehrane svih učenika 60.000 11121 67111

Primjer 7. Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo je

natječaj za dodjelom bespovratnih sredstava iz na-tječaja za osiguranje pomoćnika u nastavi. U natje-čaju je navedeno kako prijavitelji projekata mogu biti JLP(R)S-i, kao osnivači osnovnih i srednjih škola. Partnerstvo na ovom projektu je obavezno, a partneri mogu biti osnovno / srednjoškolsko odgojno-obrazov-ne ustanove čiji učenici sudjeluju u projektu, drugi osnivači škola na području JLP(R)S-a (subjekti izvan sustava općeg proračuna) te regionalne i lokalne ra-zvojne agencije. Regionalne i lokalne razvojne agenci-je mogu biti proračunski korisnici ili trgovačka druš-tva (subjekti izvan sustava općeg proračuna). Svotu bespovratnih sredstava (85 % EU-ovih sredstava i 15 % sredstava državnog proračuna) planira Mini-starstvo znanosti i obrazovanja i uplaćuje na račune nositeljima projekta.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


U sklopu projekta, Ministarstvo znanosti i obra-zovanja odobrilo je sredstva Gradu Splitu (korisnik i potpisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom) u svoti od 1.500.000 kuna. Od navede-ne svote 85 % odnosi se na EU-ova sredstva (1.275.000 kuna), a 15 % na nacionalno sufinanciranje (225.000 kuna). Osnovne škole, korisnici gradskog proračuna, partneri su Gradu Splitu na projektu te u skladu s time potpisuju sporazume s Gradom. Uz osnovne ško-le partneri na projektu su i Splitska razvojna agencija d.o.o. te Javna ustanova RERA s.d. (proračunski kori-snik županijskog proračuna).

Evidencije kod Ministarstva znanosti i obrazovanja:

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Prijenos sredstava Gradu u

svoti od 1.500.000 kuna, od čega:- EU-ov dio- nacionalno sufinanciranje

1.275.000225.000

1291336315

2395767111

2.a Obavijest Grada o rasho-dima nastalim kod Grada, škole i razvojnih agencija u svoti od 297.500 kuna, od čega:

- Grad 85.000- škola 85.000- Splitska razvojna agencija

d.o.o. 42.500- Razvojna agencija RERA

85.000

297.500 36816 12913

2.b Priznavanje prihoda po obavijesti Grada 297.500 23957 63231

Evidencije kod Grada (nositelj projekta):

Opis SvotaRačun


stva u svoti od 1.500.000 kuna, od čega:

- EU dio- nacionalno sufinanciranje

1.275.000225.000

1112111121

2395763311

2.a Nastali rashodi tijekom provođenja projekta u svoti od 110.000 kuna, od čega:

- 85.000 iz EU-ovih sredstava-15.000 iz nacionalnog sufi-

nanciranja MZO-a

100.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda u visini nastalih rashoda – za EU-ov dio 85.000 23957 63811

3. Podmirenje računa dobavljaču 100.000 23 111214. Prijenos sredstava jednoj

od škola partnera u svoti od 200.000 kuna, od čega:

- EU-ov dio- nacionalno sufinanciranje

170.00030.000

1291336911

1112111121

5.a Obavijest škole o nastalim rashodima – EU-ov dio 85.000 36931 12913

5.b Priznavanje prihoda u visini nastalih rashoda škole – EU-ov dio 85.000 23957 63811

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje6.a Prijenos sredstava Splitskoj

razvojnoj agenciji d.o.o. u svoti od 50.000 kuna, od čega:

- EU-ov dio- nacionalno sufinanciranje

42.5007.500

3531135121

1112111121

6.b Priznavanje prihoda EU-a 42.500 23957 638117. Prijenos sredstava Javnoj

ustanovi RERA u svoti od 100.000 kuna, od čega:- EU-ov dio- nacionalno sufinanciranje

85.00015.000

1291336611

1112111121

8.a Obavijest Javne ustanove RERA o nastalim rashodima – EU-ov dio 85.000 36812 12913


Evidencije kod škole (partner; proračunski koris-nik Grada Splita):

Opis SvotaRačun


Grada u svoti od 200.000 kuna, od čega:- EU-ov dio- Nacionalno sufinanciranja

170.00030.000

1112111121

2395763911

2.a Nastali rashodi tijekom provedbe projekta u svoti od 100.000 kuna, od čega:

- 85.000 od EU-ovih sredstva- 15.000 od nacionalnog

sufinanciranja

100.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda u visini nastalog troška – za EU-ov dio 85.000 23957 63931

3. Podmiren račun dobavljača 100.000 23 11121

Evidencije kod Javne ustanova RERA s.d. (proračunski korisnik županijskog proračuna):

Opis SvotaRačun


Grada u svoti od 100.000 kuna, od čega:- EU-ov dio- Nacionalno sufinanciranja

85.00015.000

1112111121

2395763611

2.a Nastali rashodi tijekom provedbe projekta u svoti od 100.000 kuna, od čega:

- 85.000 od EU-ovih sredstva- 15.000 od nacionalnog

sufinanciranja

100.000 3 23

2.b Priznavanje prihoda u visini nastalog troška – za EU-ov dio 85.000 23957 63812

3. Podmiren račun dobavljača 100.000 23 11121


Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.1

Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2016. godinu

S obzirom na to da se uskoro moraju predati godiš-nji financijski izvještaji iz sustava proračunskog

računovodstva, ovim se člankom na to podsjeća. Njime se ujedno daju bitne napomene za sastavljanje nekih od financijskih izvještaja te se najavljuju neke promje-ne u propisima koje će se morati uzeti u obzir pri nji-hovu sastavljanju i popunjavanju. Dakle, postoje neke razlike u odnosu na istovrsne financijske izvještaje za 2015. godinu.

1. UVODOkružnica o predaji i konsolidaciji financijskih

izvještaja proračuna, proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna te proračun-skih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. (dalje u tekstu: Okružnica) bit će objavljena početkom 2017. godine, podsjetit će obveznike na rokove predaje fi-nancijskih izvještaja i uputiti na novine u sustavu financijskog izvještavanja.

Za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave rok predaje godišnjih financijskih izvještaja je 31. siječnja 2017., za jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 15. veljače 2017., a za konsolidirane financijske izvještaje 28. veljače 2017. godine.

Dio Okružnice bit će vezan uz prikaz uobičajenih uputa o priznavanju prihoda i rashoda proračunske godine, ali i upućivanja na obvezu povrata sredstva u državni proračun koja proizlazi iz odredaba Za-kona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu1 i Uredbe o načinu izra-čuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2016. godinu2, o čemu više u nastav-ku članka.

2. OKVIR FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA ZA 2016. GODINU

Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu koji je stu-pio na snagu 29. rujna 2016. godine3 (dalje: Pravil-

1 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (Nar. nov., br. 26/16. i 111/16.

2 Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentrali-zirane funkcije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2016. godinu (Nar. nov., br. 122/15. i 33/16.

3 Pravilnik o imjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu koji je stupio na snagu 29. rujna 2016. (Nar. nov., br. 87/16.)

nik) mijenjali su se i dopunjavali računi računskog plana, a ponajprije vezano uz prijenose EU-ovih sredstava i prijenose unutar opće države. Navede-ne promjene računskog plana, odnosno ekonomske klasifiakcije, bilo je potrebno primijeniti već kod izrade financijskih planova i proračuna za razdoblje 2017. – 2019. godine.

Međutim, ono što je bitno za sastavljanje finan-cijskih izvještaja za 2016. godinu, a što je istaknuto u prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika, jest da se računovodstveno evidentiranje za 2016. godi-nu obavlja prema odredbama „starog“ Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15.), dakle, ne uvažavaju-ći ove zadnje izmjene i dopune.

Financijski izvještaji za razdoblje 1. siječnja – 31. prosinca 2016. godine sastavljaju se i predaju u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom iz-vještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 3/15., 93/15. i 135/15.; dalje: Pravilnik o fi-nancijskom izvještavanju).

Podsjetimo da su sredinom prosinca 2015. godine objavljene zadnje izmjene Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu4, ko-jima su se uvele promjene:

1. u sastavljanju i predaji Izvještaja o obvezama za proračunske korisnike državnog proračuna

2. u sadržaju samog obrasca: OBVEZE, ali i 3. u sadržaju obrasca: PR-RAS, i to isključivo na

AOP oznaci 639 na kojoj su se do tada iskazivali rashodi budućih razdoblja evidentirani u okvi-ru podskupine računa 191.

Te su se promjene prvi put primijenile kod sastav-ljanja i predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine.

S obzirom na navedeno, ne možemo reći da su fi-nancijski izvještaji koji se predaju za 2016. istovjetni, izgledom i sadržajem, onima iz 2015. godine. Razli-kuju se u obrascu: OBVEZE i obrascu: PR-RAS.

Jednako tako ističemo kako su u najavi nove iz-mjene i dopune Pravilnika o financijskom izvje-štavanju u proračunskom računovodstvu, što je i bilo izvjesno zbog promjene računskog plana. Te iz-mjene neće utjecati na izgled i sadržaj financijskih izvještaja za 2016. godinu. Rokovi također ostaju nepromijenjeni, osim za Izvještaj o obvezama kori-snika državnog proračuna. Svi proračunski korisni-ci državnog proračuna sastavljaju Izvještaj o obve-zama za proračunsku godinu, a predaju ga razdjelu kojem pripadaju i Financijskoj agenciji (dalje: FINA), i to 10 dana nakon isteka izvještajnog razdoblja. Na-

4 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 135/15.)


javljeno je prolongiranje roka predaje tog izvještaja s 10. siječnja na 31. siječnja kako više ne bi dolazilo do odstupanja u iskazu obveza u tom Izvještaju o obve-zama i samoj Bilanci. Jasno, time se prolongira i rok za predaju konsolidiranog Izvještaja o obvezama na razini razdjela državnog proračuna sa 16. siječnja (15. siječnja je nedjelja) na 28. veljače 2017. godine.

3. OBVEZNICI I ROKOVI PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Proračunski korisnici državnog proračuna i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave predavat će financijske izvještaje za 2016. godinu do 31. siječnja 2017.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, izvanproračunski korisnici državnog pro-računa te izvanproračunski korisnici jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave predaju financijske izvještaje do 15. veljače 2017. godine.

Rok za predaju konsolidiranih financijskih iz-vještaja proračunskih korisnika državnog proraču-na na razini razdjela i konsolidiranih financijskih izvještaja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2016. godinu je 28. ve-ljače 2017. Specifičnosti u konsolidaciji financijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisni-ka objašnjene su u sljedećem dijelu ovog članka, ali uz navedeno svakako podsjećamo i da Ministar-stvo rada i mirovinskoga sustava, zbog zahtjeva statistike, više ne konsolidira financijske izvještaje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hr-vatskog zavoda za zapošljavanje, a državne usta-nove u zdravstvu svoje financijske izvještaje ne dostavljaju na konsolidaciju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO), nego Mini-starstvu zdravstva.

Tablica 1. Rokovi izvještavanja za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna

Obveznik Financijski izvještaji Predaja Rokovi

Proračunski korisnici državnog proračuna

- Bilanca • nadležnom ministarstvu / razdjelu

do 31. siječnja

- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • nadležnom područnom uredu Državnog ureda

za reviziju- Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji

- Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza • područnom uredu FINA-e (obrazac: BIL,

obrazac: PR-RAS, obrazac: OBVEZE, brazac: RAS-funkcijski i obrazac: P-VRIO)

- Izvještaj o obvezama*

- Bilješke

Razdjeli državnog proračuna

Konsolidirani izvještaji:

• područnom uredu FINA-e (obrazac: BIL, obrazac: PR-RAS, obrazac:

OBVEZE, obrazac: RAS-funkcijski i obrazac: P-VRIO)

do 28. veljače

- Bilanca- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima

- Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji

- Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

- Izvještaj o obvezama*

- Bilješke

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna

- Bilanca • nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju

15. veljače

- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

• područnom uredu FINA-e (obrazac: BIL, obrazac: PR-RAS, obrazac: RAS-

funkcijski, obrazac: P-VRIO i obrazac: OBVEZE)

- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji


- Izvještaj o obvezama

- Bilješke

Još jednom napominjemo kako su u najavi nove izmjene i dopune Pravilnika o financijskom izvje-štavanju u proračunskom računovodstvu prema kojima bi se mijenjali rokovi dostave Izvještaja o ob-vezama za proračunsku 2016. godinu, isključivo za proračunske korisnike državnog proračuna. Prema Pravilniku koji je na snazi, svi proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju Izvještaj o obveza-ma, a predaju ga razdjelu kojem pripadaju i FINA-i 10 dana nakon isteka izvještajnog razdoblja. Razdje-li državnog proračuna sastavljaju konsolidirani Iz-

vještaj o obvezama i predaju ga FINA-i u roku od 15 dana nakon isteka izvještajnog razdoblja.

Najavljeno je prolongiranje roka predaje go-dišnjeg Izvještaja o obvezama za proračunske korisnike državnog proračuna s 10. siječnja na 31. siječanj 2017., a za konsolidirane izvještaje o obvezama s 16. siječnja na 28. veljače 2017. Time bi se izbjegla sva odstupanja do kojih je dolazilo u iskazu obveza u Izvještaju o obvezama i samoj Bilanci.


Tablica 2. Rokovi izvještavanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Obveznik Financijski izvještaji Predaja Rokovi

JLP(R)S

- Bilanca• nadležnom područnom uredu Državnog ureda

za reviziju

15. veljače



• područnom uredu FINA-e(obrazac: BIL, obrazac: PR-RAS, obrazac: RAS-funkcijski, obrazac: P-VRIO i obrazac: OBVEZE)



- Bilješke

Konsolidirani izvještaji:

• područnom uredu FINA-e (obrazac: BIL, obrazac: PR-RAS, obrazac: RAS-funkcijski, obrazac: P-VRIO i obrazac: OBVEZE)

do 28. veljače

- Bilanca- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj

klasifikaciji- Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu

imovine i obveza


- Bilješke

Proračunski korisnici proračuna JLP(R)S-a

- Bilanca• nadležnom JLP(R)S-u, a decentralizirani

korisnici i nadležnom ministarstvu

do 31. siječnja



• nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju


obrazac: PR-RAS, obrazac:RAS-funkcijski, obrazac: P-VRIO i obrazac: OBVEZE)


- Bilješke

Izvanproračunski korisnici proraču-na JLP(R)S

- Bilanca• nadležnom JLP(R)S-u

15. veljače



• nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju


obrazac: PR-RAS, obrazac:RAS-funkcijski, obrazac: P-VRIO i obrazac: OBVEZE)


- Bilješke

Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika5 i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva financija dobili broj RKP.

Vrlo je bitno da obveznici predaje godišnjih finan-cijskih izvještaja poštuju utvrđene rokove predaje. Eurostat, kao ovlašteno tijelo za statistiku Europske unije, zatražilo je od Ministarstva financija da po-duzme sve potrebne radnje kako bi obveznici pošto-vali rokove predaje financijskih izvještaja s obzirom na to da se ti izvještaji koriste za izradu službene sta-tistike države koju im dostavljamo. Zakonom o pro-

5 Zadnja objava Podataka iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika bila je u Nar. nov., br. 50/16.

računu6 predviđene su novčane kazne za nedostavu, ali i kašnjenje u predaji financijskih izvještaja. Op-tužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja sastavljat će u ime Ministarstva financija inspektor proračun-skog nadzora ako u postupku nadzora utvrdi radnje kojima je ostvaren prekršaj, a podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni po-stupak u prvom stupnju vodit će nadležni područni ured Porezne uprave. Budući da se financijski izvje-štaji predaju Financijskoj agenciji, ona također do-rađuje aplikaciju s funkcionalnostima vezanim uz praćenje datuma predaje financijskih izvještaja.

6 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.).

www.rrif.hr


4. PREDAJA I KONSOLIDACIJA IZVJEŠTAJA DECENTRALIZIRNIH KORISNIKA

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave koji su procesom de-centralizacije prešli iz državnog u proračune jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju financijske izvještaje za 2016. godinu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, Državnom uredu za reviziju, FINA-i, ali i ministarstvu koje im je bilo nadležno prije procesa decentralizacije.

Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju godiš-nje financijske izvještaje i Ministarstvu unutarnjih poslova. Nadležne jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave konsolidiraju sve financijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi.

Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvještaje nadležnoj jedinici lokalne i područne (re-gionalne) samouprave i Ministarstvu znanosti i ob-razovanja.

Podsjetimo, počinjući od konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu, jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave konsoli-diraju u cijelosti sve financijske izvještaje osnovnih i srednjih škola, uključujući i dio ostvaren iz držav-nog proračuna.

Domovi za starije i nemoćne dostavljaju financij-ske izvještaje i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje financijske izvještaje domova za starije i nemoćne.

Centri za socijalnu skrb dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ministarstvo za demo-grafiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u cijelosti će konsolidirati financijske izvještaje centara. Cen-tri za socijalnu skrb sredstva koja ostvare od jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju na osnovnom računu u okviru podskupine 636 – Pomoći proračunskim korisnicima iz proraču-na koji im nije nadležan. Jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave iskazuju u financijskim izvještajima sva sredstva koja su doznačili centrima na podskupini računa 366 – Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) godiš-nje financijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu zdravstva.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave konsolidira u cijelosti godišnje fi-nancijske izvještaje ustanova u zdravstvu iz njezine nadležnosti.

5. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA U 2016. GODINI

U očekivanju Okružnice Ministarstva financija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine, u nastavku članka skreće se pozornost na specifičnosti u priznavanju prihoda i rashoda 2016. godine, a koje su prethodnih godina bile dane uputama Ministar-stva financija, uvažavajući promjene u zakonodav-nom okviru. Tako su se, primjerice, još prethodne godine, a ista logika se zadržava i u ovoj, promijeni-li postupci u priznavanju prihoda i rashoda prora-

čunske godine zbog promjena u načinu iskazivanja rashoda proračunskih korisnika koji se financiraju iz prihoda nadležnih proračuna u financijskim iz-vještajima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno zbog uvođenja računa 367 Pri-jenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog prora-čuna za financiranje redovne djelatnosti.

5.1. DOZNAKE SREDSTAVA POMOĆI IZRAVNANJASva će se sredstva pomoći izravnanja iz državnog

proračuna za 2016. godinu za financiranja minimal-noga financijskog standarda utvrđenog na temelju Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za 2016. isplatiti do kraja 2016. godine. Od prošle godine više nije mogu-će primijeniti odstupanje od primjene gotovinskog načela iskazivanja prihoda propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu kod evidencije doznaka sredstava pomoći izravna-nja za decentralizirane funkcije.

U financijskom izvještaju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (razine 22) sred-stva namijenjena proračunskim korisnicima iz nadležnosti jedinice iskazuju se isključivo na pod-skupini računa 367, i to prema gotovinskom načelu, dakle samo plaćeni rashodi korisnika financirani iz prihoda jedinice. Korisnici iskazuju prihode od nad-ležne jedinice također prema gotovinskom načelu. U procesu izrade konsolidiranog financijskog izvje-štaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, sučeljavaju se i eliminiraju prihodi koje pro-računski korisnici ostvare iz proračuna nadležne jedinice i navedeni prijenosi korisnicima iskazani na računu 367. S obzirom na to da proračunski ko-risnici jedinica istodobnno evidentiraju prihode iz nadležnog proračuna za financiranje svoje redovite djelatnosti, kod izrade konsolidiranih financijskih izvještaja jedinice (razina 23) dolazi do sučeljavanja i potpune eliminacije „transfernog“ računa (iska-zanog u okviru podskupine računa 367) i prihoda iz proračuna iskazanih u financijskim izvještajima korisnika (u okviru podskupine računa 671).

5.2. PRIZNAVANJE RASHODA

Proračunski korisnici i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave u svojim glavnim knjigama iskazuju rashode na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom raz-doblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Da-kle, proračunski je korisnik obvezan iskazati ras-hode 2016. za obveze koje su nastale u 2016. godini bez obzira na to jesu li navedene obveze podmire-ne u 2016. i bez obzira na to je li nadležni proračun doznačio sredstva za pomirenje navedenih obveza u 2016. godini.

Ipak, podsjetimo da je i nadalje Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisano da se rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunavaju za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba


energentima, telekomunikacijske usluge, najamni-ne i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i iz-vršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, uklju-čuju u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se sastavljaju izvještaji. Tako, primjerice, proračunski korisnici koji u svojim glavnim knjiga-ma imaju iskazane trinaeste obveze za kontinuirane rashode, te rashode ne uključuju u 2016. godinu, već ih iskazuju kao aktivna vremenska razgraničenja na računu 19311 – Kontinuirani rashodi budućih raz-doblja. Iznimka su oni proračunski korisnici koji su u svojim financijskim planovima za 2016. godinu predvidjeli, odnosno osigurali sredstva za trinaesti kontinuirani rashod.

Novoosnovani proračunski korisnici (osnovani tijekom 2016. godine) iskazuju kontinuirane rasho-de razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdo-blju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja na računu 19311 – Kontinuirani rashodi budućih razdoblja.

Tako je, primjerice, ustanova koja je osnovana u svibnju 2016. godine za svibanj već dobila račune za komunalne usluge, opskrbu energentima, teleko-munikacijske usluge i najamnine i iskazala ih kao rashode svibnja. Međutim, prvi prihod od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ostvarila je u lipnju 2016. i s njima podmirila ob-veze iz svibnja. Ta ustanova iskazuje kontinuirane rashode za prosinac 2016. godine na aktivnim vre-menskim razgraničenjima na osnovnom računu 19311 – Kontinuirani rashodi budućih razdoblja.

5.3. OBVEZA POVRATA SREDSTVA U DRŽAVNI PRORAČUN

• Povrati sredstava u državni proračunU skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Dr-

žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. go-dinu7 proračunski korisnici državnog proračuna ob-vezni su sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2016. godine, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2016. vratiti u državni proračun. O načinu i rokovima povrata ove, kao i prethodnih godina, korisnici će biti obaviješte-ni putem Okružnice.

Dakle, svi proračunski korisnici državnog pro-računa obvezni su iz sredstava doznačenih iz dr-žavnog proračuna do 31. prosinca 2016. godine podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obav-ljene usluge iskazane u Bilanci sa stanjem 31. pro-sinca 2016. godine. Sva preostala sredstva koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci sa stanjem 31. prosinca 2016. go-dine, potrebno je vratiti na račun državnog prora-čuna HR12 1001 0051 8630 0016 0 s modelom: 64 7196-RKP-2016 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom).

Proračunski korisnici državnog proračuna u Bilan-ci sa stanjem 31. prosinca 2016. iskazuju više dozna-

7 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (Nar. nov., br. 26/16. i 111/16.)

čena sredstva (prije povrata u riznicu), kao stanje na računu 23958 – Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun. Kod povrata tih sredstava u pro-račun (u 2017. godini) zatvara se račun 23958, a ako su ta sredstva u Bilanci sa stanjem 31. prosinca 2016. ipak iskazana na podskupini računa 922 – Višak / ma-njak prihoda, za svotu sredstava vraćenih u proračun u 2017. godini potrebno je korigirati rezultat.

• Povrati viškova od sredstava pomoći izravna-nja u državni proračun

Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje financiraju decentralizirane funkcije, na godiš-njoj razini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvarili više sredstava nego je utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2016. godinu, višak sredstava trebaju vratiti do 15. veljače 2017. godine na račun državnog proračuna HR12 1001 0051 8630 0016 0, model 64, poziv na broj 7196 (Povrat neisko-rištenih sredstava iz ranijih godina) – 42395–539150 (Okružnicom će biti potvrđena navedena instruk-cija za uplatu). Navedena obveza propisana je čl. 8. Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravna-nja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2016. godinu.

Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planira-ni, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine. Višak tih sredstava može se prenijeti i izvršavati u 2017. godi-ni ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. sredstva za projekte koji se prenose u 2017. u visini bilančnih prava 2016. moraju ostati na kraju 2016. neizvršena ili izvršena u svoti ma-njoj od planirane, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2016. godine

2. preneseni projekti mogu se izvršavati u 2017. godini uz suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva financija.

6. NAPOMENE UZ SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O RASHODIMA PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI

Kako su prethodne godine proračunski korisnici na svim razinama po prvi put sastavljali Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji na obrascu: RAS-funkcijski, u nastavku članka daje se osvrt na sadržaj samoga Obrasca, kontrole koje su uspostavljane između tog Obrasca i obrasca: PR-RAS, te se navode konkretni primjeri popunjavanja Obrasca za različite djelatnosti.

6.1. SADRŽAJ OBRASCA: RAS-FUNKCIJSKI I KONTROLE IZMEĐU IZVJEŠTAJA

Funkcijska klasifikacija sadržava rashode razvr-stane prema njihovoj namjeni. Brojčane oznake i nazivi funkcijske klasifikacije preuzeti su iz među-narodne klasifikacije funkcija države (COFOG) Uje-dinjenih naroda – Klasifikacija rashoda u skladu s namjenom.

Prema toj međunarodnoj klasifikaciji deset je osnovnih funkcija države:


• 01 Opće javne usluge• 02 Obrana• 03 Javni red i sigurnost• 04 Ekonomski poslovi• 05 Zaštita okoliša• 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice• 07 Zdravstvo• 08 Rekreacija, kultura i religija• 09 Obrazovanje• 10 Socijalna zaštita.Funkcijska klasifikacija objavljena je u Pravilniku

o proračunskim klasifikacijama8. Brojčane ozna-ke funkcijske klasifikacije razvrstane su u razrede, skupine i podskupine. Razvrstavanje rashoda pre-ma namjeni ima hijerarhijsku strukturu s tri razine:

1. prva razina sastoji se od dvoznamenkastog broja u rasponu od 01 do 10 za razred

2. druga razina sastoji se od troznamenkastog broja: prve dvije znamenke označavaju pri-padnost razredu, treća je znamenka u rasponu od 1 do 9 za skupinu

3. treća razina sastoji se od četveroznamenka-stog broja: prve tri znamenke označavaju pri-padnost skupini, četvrta je znamenka u raspo-nu od 0 do 9 za podskupinu.

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi-kaciji sastavlja se na obrascu: RAS-funkcijski u koji se upisuju sljedeći podatci :

• stupac 1 – broj računa iz funkcijske klasifikacije,stupac 2 – naziv računa, stupac 3 – AOP oznaka, stupac 4 – ostvareno u pret-hodnoj godini, stupac 5 – ostvareno u tekućoj godini.

Prema funkcijskoj klasifikaciji razvrstavaju se:• Rashodiposlovanja(razred3)• Rashodizanabavunefinancijskeimovine(ra-

zred 4). Praćenje po ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji

omogućava informaciju koliko se u državi troši na svaku od pojedinih funkcija. Dakle, funkcijski se klasificiraju rashodi poslovanja i rashodi za naba-vu nefinancijske imovine, dok se izdatci za finan-cijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a time niti uključuju u ovaj Izvještaj.

Temeljna kontrola podataka unesenih u obrazac: RAS-funkcijski je sljedeća:

Zbroj rashoda po svakoj od funkcija

(AOP 001 + 018 + 024 + 031 + 071 + 078 + 085 + 103 + 110 + 125)

treba odgovarati svoti na AOP 402 Ukupni rashodi u obrascu: PR-RAS.

6.2. PRIMJERI IZRADE OBRASCA: RAS-FUNKCIJSKIKako bi se Izvještaj o rashodima prema funkcij-

skoj klasifikaciji dobro sastavio neophodno je znati sadržaj funkcijske klasifikacije prema kojem se ras-hodi i razvrstavaju. Međutim, kako je osnovna svr-ha ovoga Izvještaja uspoređivanje potrošnje država, kada govorimo o međunarodnoj razini, nije potreb-na velika preciznost u smislu da se svakom poslov-

8 Pravilnik o proračunskim klasifikacijama (Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.)

nom događaju i transakciji određuje šifra funkcije. U nastavku daje se primjer popunjenih obrazaca: RAS-funkcijski za neke proračunske korisnike.

Primjerice, sve osnovne i srednje škole, učenički domovi i dječji vrtići popunjavaju isključivo AOP oznake obrasca: RAS-funkcijski koji se odnose na funkciju 09 – Obrazovanje.

AOP 110 obuhvaća rashode za funkciju 09 – Obra-zovanje koji se klasificiraju na:

• 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje koje uz temeljnu funkciju uključuje i programe opi-smenjivanja osoba prestarih za osnovnu školu, ali ne uključuje dodatne usluge u obrazovanju koje se klasificiraju pod 096 – Dodatne usluge u obrazovanju.

• 092 Srednjoškolsko obrazovanje obuhvaća i izvanškolsko srednje obrazovanje za odrasle i mlade. U niže srednjoškolsko obrazovanje uključuju se trogodišnji, a u više četverogodiš-nji programi.

• 093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obra-zovanje uključuje i usluge izvanškolskog obra-zovanja za mlade i odrasle.

• 094 Visoku naobrazbu.• 095 Obrazovanje koje se ne može definirati po

stupnju obuhvaća obrazovne programe, uglav-nom za odrasle za koje nije potrebna prethod-na obuka.

• 096 Dodatne usluge u obrazovanju obuhvaća-ju rashode prijevoza, hrane, smještaja, medi-cinske i stomatološke njege te ostale rashode sličnih dopunskih usluga namijenjenih prven-stveno za učenike, odnosno korisnike usluga obrazovanja. Ne uključuju se rashodi za usluge praćenja zdravlja i prevencije u školi (te usluge se klasificiraju pod 074 – Službe javnog zdrav-stva), niti stipendije, donacije i stalna novčana pripomoć za namirivanje rashoda dodatnih usluga koji se klasificiraju na podskupinu ob-razovanja u kojoj je korisnik koji naknadu do-biva (091, 092, 093, 094 ili 095).

• 097 Istraživanje i razvoj obrazovanja.• 098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svr-

stane obuhvaćaju pripremu i provedbu zakona i standarda u vezi s obrazovanjem, formulira-nje i upravljanje cjelokupnim obrazovnim pla-novima, ciljevima, strategijom i ostalo.

U nastavku se daje primjer popunjenog obrasca: RAS-funkcijski za jednu osnovnu školu. Svi rashodi ostvareni u 2016. godini (ne uključuje se preneseni rezultat) i iskazani na AOP 402 Ukupni rashodi u obrascu: PR-RAS, povezuju se uz funkcije:

• 0912 Osnovno obrazovanje • 096 Dodatne usluge u obrazovanju na kojoj se

posebno izdvajaju rashodi vezani uz prehranu uče-nika osnovnih škola.

PROPISI I STAJALIŠTABesplatan pristup na

RRiF-ovoj internet stranici

www.rrif.hr


Obrazac RAS-funkcijskiVP 154IZVJEŠTAJ O RASHODIMA PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI

Brojč. ozn. funk.

klas.NAZIV AOP Ostvareno u

prethodnoj godiniOstvareno u

tekućoj godiniIndeks

(5/4)

1 2 3 4 5 6

09 Obrazovanje (AOP 111+114+117+118+121 do 124) 110 3.584.984 3.686.667 102,8091 Predškolsko i osnovno obrazovanje (AOP 112+113) 111 3.458.984 3.566.667 103,10911 Predškolsko obrazovanje 112 -0912 Osnovno obrazovanje 113 3.458.984 3.566.667 103,1092 Srednjoškolsko obrazovanje (AOP 115+116) 114 0 0 -0921 Niže srednjoškolsko obrazovanje 115 -0922 Više srednjoškolsko obrazovanje 116 -093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje 117 -094 Visoka naobrazba (AOP 119+120) 118 0 0 -0941 Prvi stupanj visoke naobrazbe 119 -0942 Drugi stupanj visoke naobrazbe 120 -095 Obrazovanje koje se ne može de�nirati po stupnju 121 -096 Dodatne usluge u obrazovanju 122 126.000 120.000 95,2097 Istraživanje i razvoj obrazovanja 123 -098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 124 -

Srednje škole, bez obzira na to je li riječ o škola-ma s trogodišnjim ili četverogodišnjim programima (prema tumačenju Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i sporta), sve rashode ostvarene u 2016. godi-ni (ne uključuje se preneseni rezultat), a vidljive na AOP 402 – Ukupni rashodi u obrascu: PR-RAS, iska-zuju na jednoj funkciji 0922 – Više srednjoškolsko obrazovanje u obrascu: RAS-funkcijski.

Učenički domovi obavljaju funkcije odgoja i ob-razovanje te smještaja i prehrane. Kako je najveći dio troškova vezan uz funkciju smještaja i prehrane, učenički domovi svoje ukupne rashode ostvarene u 2016. godini (ne uključuje se preneseni rezultat), a koji će također biti iskazani na AOP 402 – Ukupni rashodi u obrascu: PR-RAS, unose na jednu funkciju u obrascu: RAS-funkcijski – 096 – Dodatne usluge u obrazovanju.


Brojč. ozn. funk.




(5/4)

1 2 3 4 5 6

09 Obrazovanje (AOP 111+114+117+118+121 do 124) 110 2.567.880 2.573.746 100,2091 Predškolsko i osnovno obrazovanje (AOP 112+113) 111 0 0 -0911 Predškolsko obrazovanje 112 -0912 Osnovno obrazovanje 113 -092 Srednjoškolsko obrazovanje (AOP 115+116) 114 0 0 -0921 Niže srednjoškolsko obrazovanje 115 -0922 Više srednjoškolsko obrazovanje 116 -093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje 117 -094 Visoka naobrazba (AOP 119+120) 118 0 0 -0941 Prvi stupanj visoke naobrazbe 119 -0942 Drugi stupanj visoke naobrazbe 120 -095 Obrazovanje koje se ne može de�nirati po stupnju 121 -096 Dodatne usluge u obrazovanju 122 2.567.880 2.573.746 100,2097 Istraživanje i razvoj obrazovanja 123 -098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 124 -10 Socijalna zaštita (AOP 126+129 do 136) 125 0 0 -101 Bolest i invaliditet (AOP 127+128) 126 0 0 -1011 Bolest 127 -1012 Invaliditet 128 -102 Starost 129 -103 Slijednici 130 -104 Obitelj i djeca 131 -105 Nezaposlenost 132 -106 Stanovanje 133 -107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima 134 -108 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite 135 -109 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane 136 -

Kontrolni zbroj (AOP 001+018+024+031+071+078+085+103+110+125) 137 2.567.880 2.573.746 100,2


Dječji vrtići prema međunarodno propisanoj me-todologiji obavljaju funkcije koje se mogu svrstati ili u funkciju 09 – Obrazovanja 0911 – Predškolsko obrazovanje ili u funkciju 10 – Socijalne zaštite 104 – Obitelj i djeca. Međutim, uzimajući u obzir naš zako-

nodavni okvir primjerenije je da se rashodi dječjih vrtića primarno povezuju uz funkciju 0911 – Predš-kolskog obrazovanja, dok bi se ponovo troškovi pre-hrane djece iskazali u okviru funkcije 096 – Dodat-ne usluge u obrazovanju.


Brojč.

ozn. funk. klas.

NAZIV AOP Ostvareno u prethodnoj godini

Ostvareno u tekućoj godini

Indeks(5/4)

1 2 3 4 5 6

09 Obrazovanje (AOP 111+114+117+118+121 do 124) 110 29.300.997 30.581.043 104,4091 Predškolsko i osnovno obrazovanje (AOP 112+113) 111 27.435.563 28.635.466 104,40911 Predškolsko obrazovanje 112 27.435.563 28.635.466 104,40912 Osnovno obrazovanje 113 -092 Srednjoškolsko obrazovanje (AOP 115+116) 114 0 0 -0921 Niže srednjoškolsko obrazovanje 115 -0922 Više srednjoškolsko obrazovanje 116 -093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje 117 -094 Visoka naobrazba (AOP 119+120) 118 0 0 -0941 Prvi stupanj visoke naobrazbe 119 -0942 Drugi stupanj visoke naobrazbe 120 -095 Obrazovanje koje se ne može de�nirati po stupnju 121 -096 Dodatne usluge u obrazovanju 122 1.865.434 1.945.577 104,3097 Istraživanje i razvoj obrazovanja 123 -098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 124 -

047 Ostale industrije (AOP 058 do 061) 057 0 0 -0471 Distribucija i skladištenje 058 -0472 Hoteli i restorani 059 -0473 Turizam 060 -0474 Višenamjenski razvojni projekti 061 -

Ustanove u zdravstvu pretežito će popunjavati AOP oznake obrasca: RAS-funkcijski koji se odnose na funkciju 07 – Zdravstvo. Međutim, ako ustano-ve u zdravstvu raspolažu hotelskim i restoranskim kapacitetima kojima se koriste prema tržišnim na-

čelim i čijim korištenjem ostvaruju prihode na trži-štu (vlastite prihode), rashode povezane s njihovim ostvarivanjem iskazat će u okviru funkcije 0472 – Hoteli i restorani.


Brojč.

ozn. funk. klas.

NAZIV AOP Ostvareno u prethodnoj godini

Ostvareno u tekućoj godini

Indeks(5/4)

1 2 3 4 5 6

09 Obrazovanje (AOP 111+114+117+118+121 do 124) 110 29.300.997 30.581.043 104,4091 Predškolsko i osnovno obrazovanje (AOP 112+113) 111 27.435.563 28.635.466 104,40911 Predškolsko obrazovanje 112 27.435.563 28.635.466 104,40912 Osnovno obrazovanje 113 -092 Srednjoškolsko obrazovanje (AOP 115+116) 114 0 0 -0921 Niže srednjoškolsko obrazovanje 115 -0922 Više srednjoškolsko obrazovanje 116 -093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje 117 -094 Visoka naobrazba (AOP 119+120) 118 0 0 -0941 Prvi stupanj visoke naobrazbe 119 -0942 Drugi stupanj visoke naobrazbe 120 -095 Obrazovanje koje se ne može de�nirati po stupnju 121 -096 Dodatne usluge u obrazovanju 122 1.865.434 1.945.577 104,3097 Istraživanje i razvoj obrazovanja 123 -098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 124 -

047 Ostale industrije (AOP 058 do 061) 057 0 0 -0471 Distribucija i skladištenje 058 -0472 Hoteli i restorani 059 -0473 Turizam 060 -0474 Višenamjenski razvojni projekti 061 -

AOP 085 obuhvaća rashode za funkciju 07 – Zdravstvo koji se klasificiraju na:

• 071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema – podfunkcija koja uključuje lijekove, proteze i ostale medicinske proizvode, uređaje i opremu koje nabavljaju pojedinci i domaćinstva uz re-cept ili bez njega, a putem ljekarni, drogerija ili dobavljača medicinske opreme. Proizvodi te vrste koje liječnici ili prateće medicinsko oso-blje daju pacijentima u bolnicama uključeni su u bolničke usluge (073).

• 072 Službe za vanjske pacijente je podskupina funkcije koja obuhvaća rashode za medicin-ske, stomatološke i prateće medicinske usluge koje se pružaju pacijentima kod kuće, u objek-tima za individualno ili grupno savjetovanje, dispanzerima, ambulantama i slično.

• 073 Bolničke službe – podskupina obuhvaća smještaj pacijenata u bolnici i dnevnu njegu. Uklju-čeni su rashodi usluga općih i specijaliziranih bol-nica, usluga medicinskih centara, rodilišta, domova za njegu, usluga vojnih bolnica, usluga ustanova za starije osobe u kojima je medicinsko praćenje i njega najviše zastupljeno te usluge centara za rehabilita-

ciju. Ne uključuju se rashodi ustanova za hendike-pirane osobe i rehabilitacijske centre u kojima se pruža dugoročna pomoć (klasificiraju se pod 1012 – Invaliditet) te umirovljeničke domove (102 – Sta-rost), ni naknade za bolovanje koje se klasificiraju pod 1011 – Bolest.

• 074 Službe javnog zdravstva – obuhvaća pruža-nje usluga javnog zdravstva, kao npr. rashode zavoda za transfuziju krvi, rashodi otkrivanja bolesti, prevencije (cijepljenja, imunizacije), prikupljanja epidemioloških podataka te ras-hodi aktivnosti planiranja obitelji i slično.

• 075 Istraživanje i razvoj zdravstva.• 076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje

svrstani kao npr. rashodi uspostavljanja i pra-ćenja provedbe strategije zdravstva; pripreme i provedbe zakona i standarda pružanja zdrav-stvenih usluga i slično.

Tako će stomatološka poliklinika primarno iska-zati rashode ostvarene u 2016. godini (ne uključuje se preneseni rezultat), a vidljive na AOP 402 – Ukupni rashodi u obrascu: PR-RAS, u obrascu: RAS-funk-cijski na jednoj funkciji 0723 – Zubarske usluge, a specijalne bolnice na funkciji 0732 – Usluge specija-


lističkih bolnica. Zavodi za javno zdravstvo koristit će funkciju 074 – Službe javnog zdravstva, dok će Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz tu funkciju, a s obzirom na to da prema Statutu predlaže i provodi istraživanja iz područja zdravstva u svrhu praćenja,

analize i ocjene zdravstvenog stanja stanovništva, te iz područja organizacije i rada zdravstvenih služ-bi, rashode povezane s tim poslovima iskazati na funkciji 075 – Istraživanje i razvoj zdravstva.


07 Zdravstvo (AOP 086+090+095+100+101+102) 085 12.312.312 13.442.424 109,2071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema (AOP 087 do 089) 086 0 0 -0711 Farmaceutski proizvodi 087 -0712 Ostali medicinski proizvodi 088 -0713 Terapeutski pribor i oprema 089 -072 Službe za vanjske pacijente (AOP 091 do 094) 090 0 0 -0721 Opće medicinske usluge 091 -0722 Specijalističke medicinske usluge 092 -0723 Zubarske usluge 093 -0724 Paramedicinske usluge 094 -073 Bolničke službe (AOP 096 do 099) 095 0 0 -0731 Usluge općih bolnica 096 -0732 Usluge specijalističkih bolnica 097 -0733 Usluge medicinskih centara i centara za majčinstvo 098 -0734 Usluge centara za njegu i oporavak 099 -074 Službe javnog zdravstva 100 12.312.312 13.442.424 109,2075 Istraživanje i razvoj zdravstva 101 -076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani 102 -

Brojč. ozn. funk.




(5/4)

1 2 3 4 5 6

Knjižnice, muzeji, umjetničke galerije, kazališta pretežito će popunjavati AOP oznake obrasca: RAS-funkcijski koji se odnose na funkciju 08 – Rekreaci-ja, kultura i religija.

AOP 103 obuhvaća rashode za funkciju 08 – Re-kreacija, kultura i religija koji se klasificiraju na:

• 081 Službe rekreacije i sporta uključuju rasho-de pružanja sportskih i rekreacijskih usluga te nadzora i funkcioniranja sportskih i rekreacij-skih objekata (parkova, plaža, kampova, javnih kupališta, bazena). Uključuju se i rashodi za objekte za smještaj gledatelja te donacije za po-dršku timovima ili individualnim natjecatelji-ma. U ovu se podskupinu ne uključuju rashodi zooloških i botaničkih vrtova, akvarija i sličnih ustanova koji se klasificiraju pod 082 – Službe kulture, niti sportski i rekreacijski objekti po-vezani s obrazovnim institucijama (npr. škol-ska sportska dvorana) koji se klasificiraju unu-tar skupine 09 – Obrazovanje.

• 082 Službe kulture obuhvaćaju rashode funk-cioniranja ili podrške funkcioniranju ustano-vama koje pružaju usluge u kulturi – knjižnice, muzeji, umjetničke galerije, kazališta, izložbe-ni prostori, spomenici, povijesne kuće i arhe-ološka nalazišta, zoološki i botanički vrtovi, akvariji itd. Uključeni su i rashodi proizvodnje, funkcioniranja ili podrške funkcioniranju kul-turnih događaja – koncerti, predstave, festivali i slično. Obuhvaćaju se i nacionalne, regional-ne i lokalne proslave koje nisu namijenjene is-ključivo privlačenju turista (te se klasificiraju pod 0473 – Turizam) te donacije umjetnicima, piscima ili organizacijama koje promiču aktiv-nosti u kulturi. Kulturne priredbe čija je svr-ha predstavljanje Hrvatske izvan nacionalnih granica klasificiraju se pod 0113 – Vanjski po-

slovi, a izrada materijala u vezi sa sadržajima u kulturi za emitiranje pod 083 – Službe emitira-nja i izdavanja.

• 083 Službe emitiranja i izdavanja obuhvaćaju rashode funkcioniranja usluga emitiranja i iz-davanja te upravljanja poslovima pružanja tih usluga. Ova funkciju uključuje subvencije za izgradnju i stjecanje objekata za televizijsko i radioemitiranje, za izdavanje novina, knjiga i slično. Ne uključuju se državni tiskarski uredi i proizvodni pogoni koji se klasificiraju pod 0133 – Ostale opće usluge, te pružanje obrazovanja putem radija ili televizije, što je funkcija 09 – Obrazovanje.

• 084 Religijske i druge službe zajednice uklju-čuju rashode za funkcioniranje, održavanje i popravak objekata za religijske i druge službe zajednice; plaćanje svećenstva, donacije vjer-skim zajednicama, sindikatima, političkim strankama i slično.

• 085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i re-ligije.

• 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani kao npr. priprema i pro-vedba zakona i standarda za pružanje rekrea-cijskih i kulturnih usluga; upravljanje i praće-nje programa i planova za promociju sporta, kulture i religije i slično.

U nastavku daje se primjer popunjenog obrasca: RAS-funkcijski za jedan muzej.

ČasopisRačunovodstvo Revizija i Financije

je najčitaniji časopis u Hrvatskoj!Preporučite ga i drugima


08 Rekreacija, kultura i religija (AOP 104 do 109) 103 1.344.342 1.242.424 92,4081 Službe rekreacije i sporta 104 -082 Službe kulture 105 1.344.342 1.242.424 92,4083 Službe emitiranja i izdavanja 106 -084 Religijske i druge službe zajednice 107 -085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije 108 -086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani 109 -


Brojč. ozn. funk.




(5/4)

1 2 3 4 5 6

Nacionalni parkovi i parkovi prirode pretežito će popunjavati AOP oznaku 054 – Zaštita bioraznoli-

kosti i krajolika obrasca: RAS-funkcijski u okviru funkcije 05 – Zaštita okoliša.

08 Rekreacija, kultura i religija (AOP 104 do 109) 103 1.344.342 1.242.424 92,4081 Službe rekreacije i sporta 104 -082 Službe kulture 105 1.344.342 1.242.424 92,4083 Službe emitiranja i izdavanja 106 -084 Religijske i druge službe zajednice 107 -085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije 108 -086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani 109 -


Brojč. ozn. funk.




(5/4)

1 2 3 4 5 6

Međutim, rashode vezane uz hotelsku i restoran-sku djelatnost, a kojom se koriste po tržišnim nače-lima i čijim korištenjem ostvaruju prihode na tržištu

(vlastite prihode), iskazat će u okviru funkcije 0472 - Hoteli i restorani.

JAVNE FINANCIJE

Mr. sc. IVANA JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.12

Osvrt na Državni proračun i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu

Donesen je Državni proračun za 2017. godinu i njegove projekcije za 2018. i 2019. godinu. Uz

državni proračun donesen je odgovarajući zakon kojim se uređuje njegovo izvršavanje za 2017. godinu. U ovom članku dan je kratak sažetak oba zakona s osvrtom na nji-hove bitne odrednice.

1. UVOD Hrvatski sabor donio je 15. prosinca 2016. godi-

ne Državni proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu te Zakon o izvr-šavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (dalje: Zakon o izvršavanju) koji su objavljeni u Nar. nov., br. 119/16.

Gospodarstvo Republike Hrvatske (dalje: RH) u uzlaznoj je putanji, što se odražava i u nizu povoljnih

kretanja visokofrekventnih makroekonomskih po-kazatelja poput industrijske proizvodnje, broja turi-stičkih noćenja, realnog prometa u trgovini na malo te građevinskih radova. Ohrabruju i podatci vezano uz rast izvoza te smanjenja stope nezaposlenosti. Sli-jedom toga, predviđena stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 2016. godini iznosit će 2,7 posto, čime će znatno premašiti prvotne prognoze. U srednjo-ročnom razdoblju očekuje se nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske ak-tivnosti. U 2017. i 2018. godini tako se predviđa rast BDP-a od 3,2 posto, koji će zatim ubrzati na 3,3 posto u 2019. godini. Ovdje valja pridodati i kako će manjak proračuna opće države u ovoj godini biti znatno is-pod prvotno planirane razine i očekuje se na razini od oko 1,7 posto BDP-a. Uz to, po prvi se put od 2007. godine bilježi smanjenje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu na godišnjoj razini.


Projekcija prihoda državnog proračuna u razdo-blju 2017. – 2019. godine temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir sveobuhvatnu poreznu reformu koja će imati učin-ke u promatranom srednjoročnom razdoblju. Spo-menuta reforma uključuje izmjene 15 zakonskih propisa koje unose značajne novine u određene po-rezne oblike. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani su u svoti od 121,6 milijarda kuna, dok su za 2018. godinu projicirani u svoti od 127,3 milijarde kuna. Procjenjuje se da će uslijed postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivno-sti i povećane apsorpcije EU fondova prema kraju razdoblja biti izraženiji i rast prihoda proračuna te se stoga ukupni prihodi proračuna za 2019. godinu projiciraju u svoti od 132,3 milijarde kuna.

U 2017. godini ukupni rashodi državnog proraču-na planirani su u svoti od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijarda kuna više u odnosu na Dr-žavni proračun RH za 2016. godinu. U 2018. godini ukupni rashodi dosegnut će svotu od 133,0 milijarde kuna, a u 2019. godini svotu od 136,2 milijarde kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u svoti od 121,6 milijarda kuna te ukupno planiranih rashoda u svoti od 128,4 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 mi-lijarda kuna ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda.

U 2018. godini manjak državnog proračuna proji-ciran je na razini od 5,7 milijarda kuna ili 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2019. godini kretati na razini od 3,9 milijarda kuna ili 1 posto bruto domaćeg proizvoda.

Državni proračun uvijek prate i odredbe Zakona o izvršavanju kojima se uređuju prihodi, primitci, rashodi i izdatci državnog proračuna za pojedinu godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te fi-nancijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjen-skih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna. U nastavku članka daje se kratki prikaz pojedinih odredaba Zakona o izvršavanju za 2017. godinu koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali upućuju i na obveze koje imaju korisnici, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S), na temelju ostvarenih sredstava.

2. IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA

2.1. OSIGURANJE SREDSTAVA UDJELA ZA SUFINANCIRANJE EU-ovih PROJEKATA

Člankom 4. Zakona o izvršavanju propisana su pravila za preraspodjelu sredstava za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije (dalje: EU).

Prvo, sredstva udjela za financiranje takvih pro-jekata mogu se tijekom godine osigurati preraspo-djelom iz izvora: opći prihodi i primitci, dok se ne mogu osigurati iz izvora čija je namjena unaprijed utvrđena i vlastitih prihoda. To ne znači da se sred-stva udjela ne mogu financirati iz vlastitih prihoda,

već ako su u državnom proračunu sredstva udjela osigurana iz izvora: opći prihodi i primitci, isti se ne mogu preraspodjelom povećavati iz vlastitih izvora.

Drugo, zadržana je mogućnost, po prvi puta dana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvr-šavanju Državnog proračuna RH za 2015. godinu, da se, tijekom godine, mogu naknadno utvrditi ak-tivnosti i projekti za koje će se potom preraspodje-lom osigurati sredstva i za pokriće tzv. nacionalnog udjela za financiranje projekata sufinanciranih iz sredstava EU-a. Sredstva udjela RH za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a mogu se osigurati i u okviru naknadno utvrđenih stavki. Međutim, i za otvaranje novih aktivnosti i projekata, i za otvaranje novih stavki, potrebno je dobiti suglasnost Ministarstva financija.

Treće, preraspodjele vezane uz sredstva udje-la za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a mogu iznositi najviše do 15 posto rashoda i izdataka na proračunskoj stavci koju je do-nio Hrvatski sabor, koja se smanjuje, ako to odobri ministar financija. Navedeno pravilo primjenjuje se već nekoliko godina. Međutim, novost od 2017. go-dine je uvođenje potpune fleksibilnosti i ukidanje ograničenja za preraspodjele sredstava udjela izme-đu projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a, ali isključivo unutar jednog razdjela državnog pro-računa. To, primjerice, znači da unutar razdjela Mi-nistarstva znanosti i obrazovanja agencije koje pro-vode EU-ove projekte mogu domaću komponentu, odnosno sredstva sufinanciranja, preraspodjeljiva-ti bez postotnih ograničenja između tih projekata, kako unutar same agencije tako i između agencija, odnosno između Ministarstva i agencija.

Četvrto, novost je da se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a daje mogućnost da predloži Ministarstvu financija preraspodjelu sredstava kada se sredstva udjela RH planirana u državnom prora-čunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a izvršavaju kod korisnika spori-jom dinamikom od predviđene planom. U takvim slučajevima, a s ciljem većeg iskorištenja sredstava iz fondova EU-a koja su nam na raspolaganju, mi-nistarstvo nadležno za EU-ove fondove može pred-ložiti preraspodjelu sredstava udjela u korist drugih korisnika, a najviše do 15 posto rashoda.

2.2. PRIJENOS NEIZVRŠENIH AKTIVNOSTI I PROJEKATA U SLJEDEĆU GODINU

Prema čl. 55. Zakona o proračunu1, aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvr-đene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisa-nima zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Zakonima o izvršavanju za prethodne godine tako-đer su propisivani preduvjeti za prijenos aktivnosti i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Isti su ostali i za 2017. godinu.

Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sred-stava EU-a te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2016. mogu se prenijeti i izvršavati u 2017. go-dini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.)


�� proračunska sredstva osigurana u Državnom proračunu 2016. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2016. go-dine neizvršena ili izvršena u svoti manjoj od planirane, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2016. godine�� prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvrša-vati u 2017. godini uz suglasnost Ministarstva financija�� korisnici podnose zahtjev za prijenosom naj-kasnije do 31. ožujka 2017. godine. Uz zahtjev su obvezni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2016. godini, s dospijećem plaćanja u 2017. godini.

Zakonom o izvršavanju definirani su i kriteriji za prijenos aktivnosti i projekata iz 2017. godine u 2018. godinu kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na aktivnostima i projektima koji se nisu preraspodjeljivali tijekom 2017. godine, te za obveze nastale u 2017. s dospijećem plaćanja u 2018. godini.

Ministarstvo financija za praćenje onih aktivno-sti i projekata koji se financiraju iz sredstava EU-a te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora financiranja 1 Opći prihodi i primi-ci, vodi poseban podizvor 14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata.

2.3. PLAĆANJE PREDUJMOMPlaćanje predujmom je Zakonom o proračunu

predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnik može plaćati pre-dujmom bez suglasnosti, ali samo do svote utvrđe-ne zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno za lokalnu i područnu (regionalnu) jedinicu odlukom o izvršavanju prora-čuna JLP(R)S-a.

Člankom 11. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez sugla-snosti ministra financija do pojedinačne svote od 50.000,00 kuna. Svota se nije mijenjala u odnosu na Zakon o izvršavanju iz 2015. godine. Na jednak na-čin i JLP(R)S može propisati određenu svotu do koje njihovi korisnici mogu plaćati predujmovima bez suglasnosti načelnika, gradonačelnika ili župana.

Za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a korisniku, kako na državnoj tako i na lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje predujmom, bez obzira na svotu predujma.

2.4. VIŠEGODIŠNJE ZADUŽIVANJE Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje

praćenje potrošnje te osigurala fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je prvi put Zako-nom o proračunu2 (Nar. nov., br. 96/03.) propisano da proračunski korisnici državnog proračuna prije

2 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 96/03.)

sklapanja ugovora koji zahtijevaju plaćanje u sljede-ćim godinama moraju ishoditi suglasnost Vlade RH. Zakonom o proračunu iz 2008. godine3 ta je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji suglasnost trebaju ishoditi od načelnika, grado-načelnika, odnosno župana.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu4 proračunskim korisnicima državnog proračuna skraćena je procedura davanja sugla-snosti kod sklapanja ugovora kojima se preuzimaju višegodišnje obveze na teret državnog proračuna. Naime, njime je predviđeno da obveze po ugovori-ma koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu preuzeti samo uz suglasnost ministra financi-ja (dakle, nije potrebna i suglasnost Vlade) ako svota ukupne obveze po ugovoru ne prelazi svotu utvrđe-nu zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Zakonom o izvršavanju za 2017. godinu ta se svota ukupne obveze po ugovoru nije mijenjala u odnosu na 2016. godinu i utvrđena je na razini od 10.000.000,00 kuna. Dakle, suglasnost proračun-skim korisnicima državnog proračuna za preuzi-manje obveza po ugovorima koji zahtijevaju pla-ćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi svotu od 10.000.000,00 kuna daje ministar financija. Ako pak ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim go-dinama prelazi tu svotu, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija.

Proračunski korisnici državnog proračuna razine razdjela dostavljaju zahtjev za dobivanjem sugla-snosti Ministarstvu financija. Međutim, ako je riječ o proračunskim korisnicima druge i treće razine (agencije, ustanove u kulturi, ustanove u zdravstvu i sl.), zahtjev se prvo dostavlja nadležnom ministar-stvu, a ono Ministarstvu financija.

Međutim, postoje situacije kod kojih nije potreb-no pri sklapanju višegodišnjih ugovora na teret dr-žavnog proračuna ishoditi suglasnost ministra fi-nancija, odnosno Vlade. Ministarstva financija je 2012. godine dalo Naputak kojim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih ugovora koji su vezani uz rashode koji su kontinuirano dio redovitog poslo-vanja proračunskog korisnika državnog proračuna te su kao takvi predviđeni državnim proračunom i projekcijama, nije potrebna suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kontinuirano dio redovitog poslo-vanja proračunskog korisnika državnog proračuna podrazumijevaju se, primjerice, troškovi komunal-nih usluga (opskrba vodom, odvoz smeća…) i drugi „režijski“ troškovi (troškovi opskrbe strujom, pli-nom, troškovi usluge telefona, interneta…), zatim troškovi redovitog održavanja postojećih informa-cijskih sustava, obnavljanja postojećih licencija, re-dovite nabave uredskog materijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s pro-računskom godinom ili ne.

3 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.)4 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.)


2.5. PRORAČUNSKA ZALIHA I POSTUPANJA PO OVRHAMA

Zakonom o proračunu uređeno je da se sredstva proračunske zalihe mogu koristiti za:

�� nepredviđene namjene, za koje u državnom proračunu nisu osigurana sredstva ili �� namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti�� financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidi-vih nesreća�� druge nepredviđene rashode u tijeku godine.

Ta se sredstva ne mogu koristiti za pozajmljivanje, ali se mogu preraspodjeljivati (po prvi put uvedeno prethodne godine), s time da je Zakonom o prora-čunu ograničena najviša svota proračunske zalihe na 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda bez primitaka.

Zakonom o izvršavanju utvrđeno je da proračun-ska zaliha iznosi 200.000.000,00 kuna. O korište-nju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada, a predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima pro-računske zalihe do pojedinačne svote od 500.000,00 kuna i ministar financija od 100.000,00 kuna.

Ono što je bitno jest da korisnik obvezno dostav-lja Ministarstvu financija izvješće o zakonitom, na-mjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredsta-va proračunske zalihe, a neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva mora vratiti u državni proračun.

Zakon o izvršavanju uređuje i pitanja postupanja po ovrhama proračunskih korisnika državnog pro-računa koji nemaju svoje račune, već posluju putem jedinstvenog računa državnog proračuna. Zbog na-vedenoga ovrhe proračunskih korisnika terete pozi-cije proračunske zalihe. Financijska agencija (dalje: FINA) svaki mjesec dostavlja izvješće korisniku o ovrhama iz njegove nadležnosti. Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj FINA-e o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je obvezan naj-kasnije u roku od 14 dana preknjižiti ovrhe na svo-ju proračunsku poziciju. Zakon o izvršavanju daje pravo Ministarstvu financija da tereti proračunska sredstva korisnika ako korisnik u predviđenom roku ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije, odnosno ne dostavi Ministarstvu financija i FINA-i obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti.

2.6. DEVIZNA SREDSTVAProračunski korisnici državnog proračuna koji

ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministar-stva financija otvoriti račun. Navedena se obveza već dugi niz godina propisuje odredbama zakona o izvršavanju. Bitno je naglasiti da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog proraču-na, dakle i na fakultete, ustanove u kulturi i ustano-ve u zdravstvu, bez obzira na to što devizna sredstva koja će im biti doznačena iz inozemstva mogu biti klasificirana kao vlastiti ili namjenski prihodi i izu-zeti od uplate u državni proračun.

2.7. POVRAT POGREŠNO ILI VIŠE UPLAĆENIH PRIHODA U DRŽAVNI PRORAČUN

Prihodi državnog proračuna ostvaruju se na te-melju zakona i drugih propisa donesenim na teme-lju zakona. Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun HR12 1001 0051 8630 0016 0, a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba propisuju se šifre prihoda po kojima se pre-poznaju pojedine vrste prihoda (dalje: Naredba). Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i uplatitelja, na nalogu za plaćanje ispunjavaju se podatci u polji-ma „model“ i „poziv na broj odobrenja“ kako se pro-pisuje u prilozima Naredbe.

S obzirom na to da se prihodi uplaćuju na način da obveznik plaćanje obavlja na temelju dobivenog naloga od tijela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata, odnosno uplata više sredstava od naloženog.

Člankom 16. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo financija, Mi-nistarstvo unutarnjih poslova (za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazna, troškova po-stupka i ostalih prihoda iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova) i Ministarstvo pravosuđa (za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pri-stojba, novčanih kazna, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela).

Kod pogrešnih uplata, uz zahtjev koji se podno-si jednom o navedenih triju ministarstava (ovisno o vrsti prihoda koji je pogrešno uplaćen), potrebno je priložiti dokaze na temelju kojih se može utvrdi-ti da je riječ o pogrešnoj uplati. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da je riječ o pogrešnoj uplati, donosi se rješenje o povratu.

2.8. TROŠENJE PRORAČUNSKIH SREDSTAVA I POVRAT U DRŽAVNI PRORAČUN

Radi održavanja tekuće likvidnosti, na temelju naloga ministra mogu se povlačiti raspoloživa sred-stva korisnika.

Ako se u tijeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, kori-sniku će se smanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar financija.

Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2017. godine, a za koje nisu iskazane obve-ze u Bilanci na 31. prosinca 2017. Godine, korisnici su obvezni vratiti u državni proračun. Način i rok povrata određuje ministar financija, uobičajeno okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih iz-vještaja proračuna i korisnika proračuna za razdo-blje od 1. siječnja do 31. prosinca određene fiskalne godine, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin.hr ( Državna riznica Državno računovodstvo).


3. ZADUŽIVANJE, KOMPENZACIJSKE MJERE I POMOĆI JLP(R)S-u

3.1. MJERE OGRANIČENJA U VEZI SA ZADUŽIVANJEM JLP(R)S-a

Člankom 19. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja JLP(R)S-a u skladu s ovlasti iz čl. 75. st. 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada RH ovlaštena izdati suglasnost za za-duženje zadržana je na jednakoj razini kao i u 2016. godini i iznosi najviše do 3 posto ukupno ostvare-nih prihoda poslovanja svih JLP(R)S-ova iskazanih u izvještaju o prihodima i rashodima, primitcima i izdatcima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine na obrascu: PR-RAS.

Ograničenja se ne odnose na JLP(R)S-ove kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2016., a nisu korištene u 2016. godini, jedinice lokalne samoupra-ve na potpomognutim područjima, JLP(R)S-ovima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a i JLP(R)S-ovima za projekte unaprjeđenja energetske učinkovitosti (ESCO-ove projekte).

Premda se na navedene jedinice ne odnosi ogra-ničenje ukupne visine zaduživanja za lokalnu drža-vu od 3 posto, isto su obvezne dostaviti Ministarstvu financija zahtjev za zaduživanjem u skladu s odred-bama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S-u.5

3.2. KOMPENZACIJSKE MJEREČlankom 52. prijelaznih i završnih odredaba

Zakona o izvršavanju predviđena je isplata pomo-ći JLP(R)S-u kao kompenzacijska mjera za fiskalne učinke izmjena u sustavu poreza na dohodak, i to u visini razlike između prihoda od poreza na doho-dak koji su ostvarivali tijekom 2016. godine i priho-da od poreza na dohodak koji će ostvarivati tijekom 2017. godine. Navedena će se razlika isplaćivati do petnaestoga u mjesecu za prethodni mjesec. Prva će isplata biti početkom veljače. U tu je svrhu u Držav-nom proračunu RH za 2017. godinu planirana svota od 1,325 milijarda kuna.

Iako će navedena sredstva JLP(R)S planirati i evi-dentirati kao pomoći iz državnog proračuna, a ne sredstva od poreza na dohodak, bitno je napome-nuti da su ona nenamjenska i ne smatraju se teku-ćim pomoćima iz državnog proračuna u skladu s propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službe-nika i namještenika u upravnim odjelima i služba-ma jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave. Riječ je o ograničenjima mase sredstava za plaće propisanim čl. 14. Zakona o plaćama u lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi6 prema kojem masa sredstava za plaće zaposlenih u JLP(R)S-u ovisi o prihodima poslovanja same jedinice, od-nosno ne smije iznositi više od 20 posto prihoda po-slovanja ostvarenih u prethodnoj godini, smanjenih za prihode:

5 Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S-a (Nar. nov., br. 59/09. i 139/10.)

6 Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 28/10.)

�� od domaćih i stranih pomoći i donacija �� iz posebnih ugovora (sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu)�� prihode ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za fi-nanciranje decentraliziranih funkcija.

Istodobno se Zakonom o izvršavanju utvrđuje ob-veza Ministarstvu financija da tijekom 2017. godi-ne, a najkasnije do 31. svibnja 2017. godine predloži novi model JLP(R)S-a. Temeljitom analizom sustava financiranja JLP(R)S-a utvrđeno je kako je potrebno unaprijediti postojeći sustav, odnosno izmijeniti ga s ciljem njegova pojednostavljenja, ali i postizanja veće pravednosti te osiguranja minimalnoga financijskog standarda u svim lokalnim samoupravama RH.

Slijedom navedenoga, tijekom 2017. godine izra-dit će se novi Prijedlog zakona o financiranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim će se na sveobuhvatan način urediti model financiranja poslova iz samoupravnog djelokruga JLP(R)S-a. Novi bi model financiranja trebao riješiti osnovni problem koji se pojavio u sustavu financi-ranja jedinica putem dodjela pomoći, a to je poisto-vjećivanje politike regionalnog razvoja s politikom fiskalnog izravnanja. Cilj fiskalnog izravnanja nije usmjeravanje kapitalnih ulaganja i poticanje regi-onalnog razvoja, nego ujednačavanje fiskalnih ka-paciteta JLP(R)S-a s ciljem omogućavanja pružanja usporedive razine javnih usluga uz podjednako po-rezno opterećenje. U svrhu postizanja navedenoga, postojeći sustav dodjele pomoći na temelju indeksa razvijenosti, propisivan Zakonom o izvršavanju za određenu godinu, prestao bi se primjenjivati i ispla-ćivati s pozicija Ministarstva financija (ali, nažalost, tek od 1. siječnja 2018. godine), a novim Prijedlogom Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisat će se način raspo-djele pomoći za fiskalno izravnanje jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. U okvi-ru drugih zakonskih propisa povest će se računa o dodatnim resursima poticanja regionalnog razvoja te demografske obnove jedinica.

3.3. POMOĆI JLP(R)S-u S OSNOVE PRIHODA OD POREZA NA DOHODAK

Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 39. st. 1.) propisano je da će se povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi, poreznim obveznicima s područja određenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati u vidu pomoći, i to iz razdje-la 025 – Ministarstvo financija, u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi ob-veznicima na njihovu području u 2015. godini.

Zakonom o izvršavanju specificirano je koje jedi-nice imaju pravno na tu vrstu pomoći: one koje su na temelju Odluke o razvrstavanju JLP(R)S prema stupnju razvijenosti7 razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave te jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području na-laze navedene jedinice lokalne samouprave.

7 Odluka o razvrstavanju JLP(R)S prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.)


Jedinice lokalne8 i područne (regionalne)9 samo-uprave koje imaju status potpomognutog područja u svom će proračunu za 2017. godinu planirati svotu pomoći iz državnog proračuna, na ime povrata po-reza na dohodak po godišnjoj prijavi, u visini svote koje je građanima (obveznicima) s njezina područja isplaćena u 2015. godini.

Pomoći JLP(R)S-ovima koje su im u 2016. godini dodijeljene na ime povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom područ-ju zapravo je vrsta naknade jer će se povrati pore-za na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom području isplaćivati na teret prihoda nji-hovih vlastitih proračuna. Stoga je pomoć na ime povrata poreza na dohodak JLP(R)S-ovima nena-mjenski prihod.

JLP(R)S-ovi će te pomoći iz državnog proračuna planirati i evidentirati u okviru podskupine 633 Po-moći proračunu iz drugih proračuna.

3.4. POMOĆI JLP(R)S-u S OSNOVE PRIHODA OD POREZA NA DOBITAK

3.4.1. Jedinice lokalne samouprave koje su prethodnih godina bile korisnice pomoći iz državnog proračuna s osnove prihoda od poreza na dobitak

Odredbe Zakona o izvršavanju (čl. 39. st. 2.) pro-pisuju da će se u 2017. godini jedinicama lokalne samouprave, koje su razvrstane u I. i II. skupinu, odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti ma-nja od 75 posto prosjeka RH, isplaćivati pomoć u visini ostvarenog poreza na dobitak na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade pro-računa, pod uvjetom da su te jedinice 2014. godine ostvarivale pravo na tu pomoć. To znači da su imale status područja posebne državne skrbi ili su bile na brdsko-planinskim područjima. U konkretnom je slučaju riječ o jedinicama lokalne samouprave koje su u 2014. godini bile korisnice pomoći iz državnog proračuna, a u 2017. godine nastavljaju biti kori-snice pomoći iz državnog proračuna jer su prema stupnju razvijenosti ispod nacionalnog prosjeka i kao takve stekle su status potpomognutog područja.

3.4.2. Jedinice lokalne samouprave koje u 2014. godini nisu ostvarile pomoć s osnove prihoda od poreza na dobitak

Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 39. st. 3.) propisano je da će se u 2017. godini jedinicama lo-kalne samouprave, koje su razvrstane u I. i II. sku-pinu, odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto prosjeka RH, isplaćivati pomoć u visini 75 posto ostvarenog prihoda od poreza na dobitak na njihovu području u godini koja prethodi

8 Općine i gradovi koji su razvrstani u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto prosjeka RH.

9 Županije koje su razvrstane u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto prosjeka RH. Te jedinice prema odredaba novoga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine, imaju status potpomognutog područja.

godini izrade proračuna, pod uvjetom da u 2014. go-dini nisu ostvarivali pravo na tu pomoć.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hr-vatske (čl. 43. st. 3.) propisana je pomoć i način isplate pomoći jedinicama lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja. Na-mjera je zakonodavca u konkretnom slučaju bila da one jedinice koje prvi put stječu status potpomo-gnutog područja, ne postanu korisnicima pomoći u 100-postotnoj svoti odmah u prvoj 2015. godini, već postupno u razdoblju od četiri godine. Uz postupno povećanje, a tek u četvrtoj godini, ako zadrže status potpomognutog područja, jedinice stječu pravo na cjelokupan prihod od poreza na dobitak ostvare-nog na svom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hr-vatske propisano je sljedeće:

– u prvoj godini primjene statusa potpomognu-tog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 30 posto pri-hoda od poreza na dobitak ostvarenog na nje-zinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da su jedinice lokal-ne samouprave u prvoj godini primjene statu-sa potpomognutog područja, odnosno u 2015. godini, ostvarile pomoć iz državnog proračuna u visini 30 posto prihoda od poreza na dobitak ostvarenog 2013. godini na svom području;

– u drugoj godini primjene statusa potpomo-gnutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 50 posto prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi go-dini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave u drugoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2016. godini, ostvariti pomoć iz državnog pro-računa u visini 50 posto prihoda od poreza na dobitak ostvarenog 2014. na svom području;

– u trećoj godini primjene statusa potpomognu-tog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 75 posto pri-hoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezi-nu području u godini koja prethodi godini izra-de proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave u trećoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2017. go-dini, ostvariti pomoć iz državnog proračuna u visini 75 posto prihoda od poreza na dobitak ostvarenog 2015. na svom području;

– u četvrtoj i svim sljedećim godinama jedini-ca lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini ukupnog prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave nakon tri godine, odnosno ßu četvrtoj godini i svim sljedećim godinama, sve dok budu ima-le status potpomognutog područja, ostvarivati pomoć iz državnog proračuna u 100-postotnoj svoti prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na svom području u godini koja prethodi godi-ni izrade proračuna.


3.5. JLP(R)S-ovi KAO KORISNICI POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA KOJI SU IZGUBILI STATUS PPDS-a I STATUS BRDSKO-PLANINSKIH PODRUČJA, A NISU STEKLI STATUS POTPOMOGNUTIH PODRUČJA

Jedinice lokalne samouprave koje nisu stekle sta-tus potpomognutog područja, na temelju novih za-konskih i podzakonskih propisa, su one jedinice lo-kalne samouprave koje su u prethodnom razdoblju imale status područja posebne državne skrbi u ci-jelosti ili status brdsko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstavanju JLP(R)S-ova prema stup-nju razvijenosti razvrstane u III., IV. ili V. skupinu. To znači da je tim jedinicama vrijednost indeksa ra-zvijenosti veća od 75 posto prosjeka RH i kao takve, na temelju odredaba Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, nemaju pravo na pomoć iz dr-žavnog proračuna.

Odredbama Zakona o izvršavanju za 2017. godinu (čl. 39. st. 1.) propisano je da će se iz državnog pro-računa isplaćivati pomoć onim jedinicama lokalne samouprave koje su imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti ili su imale status brdsko-planinskih područja, a koje su na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75 posto prosjeka RH. Pomoć će se isplaći-vati iz državnog proračuna s pozicije Ministarstva financija. Jedinice lokalne samouprave te će pomo-ći iz državnog proračuna planirati i evidentirati u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 40. st. 1.) predviđeno je da jedinice koje gube status potpomo-gnutog područja postupno gube pomoć iz držav-nog proračuna. Jedinicama, gubitnicima statusa potpomognutog područja, pomoć će se isplaćivati kroz trogodišnje razdoblje, uz postupno smanjenje:

1. jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti između 75,01 posto i 100 posto prosjeka RH isplaćivat će se pomoć u svoti od 30 posto osnovice

2. jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti između 100,01 posto i 125 posto prosjeka RH isplaćivat će se pomoć u svoti od 15 posto osnovice

3. jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti veća od 125,01 posto prosjeka RH isplaćivat će se pomoć u svoti od 5 posto osnovice.

Zakonom je definirana osnovica za izračun po-moći (čl. 40. st. 2.). Osnovica za izračun navedenih pomoći je prihod od poreza na dobitak ostvaren u 2013. godini na području jedinice lokalne samou-prave koja prima pomoć uvećan za dio poreza na dohodak koji je ta jedinica u 2013. godini ostvarila iz uvećanog udjela u porezu na dohodak na temelju svoje pripadnosti području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području.

Jednako tako, jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko planinskih područja čija vrijed-nost indeksa razvijenosti prelazi 75 posto prosjeka RH ostvaruju pravo na sredstva pomoći iz državnog

proračuna, i to na način da se izračunana svota po-moći smanjuje za svotu razlike prihoda od poreza na dohodak koji te jedinice ostvare u skladu s čl. 45. st. 9. Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve10 i prihoda koje bi ostvarile na temelju osnovne raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane čl. 45. st. 5. navedenog Zakona, a sve to korigirano / uvećano za pomoći kao kompenzacijske mjere je-dinicama zbog provedbe porezne reforme. Riječ je o jedinicama lokalne samouprave koje na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske nisu stekle status potpomognutog područja, stoga im je Zakonom o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dodijeljena uvećana svota udjela u porezu na do-hodak u odnosu na one jedinice lokalne samoupra-ve s osnovnom raspodjelom.

Na internetskim stranicama Ministarstva finan-cija raspoloživ je zaseban izračun pomoći za sva-ku od JLP(R)S-a koja ostvaruje pomoći iz Državnog proračuna RH za 2017. godinu prema svakom od kri-terija iz Zakona o izvršavanju.

3.6. PROŠIRENJE NAMJENE NEPOTROŠENIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA OD 1,5 POSTO POREZA NA DOHODAK

U čl. 42. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da će se sredstva koja su prihod državnog proračuna ostva-ren iz udjela poreza na dohodak u svoti od 1,5 posto na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave11 koja su sa sta-njem 31. prosinca 2016. ostala neutrošena, u 2017. godini moći iskoristiti za projekte održivog razvo-ja JLP(R)S-ova te za projekte kojima se potiče kori-štenje sredstava iz fondova EU-a te za razvoj pot-pomognutih područja. Na taj se način omogućuje korištenje predmetnih sredstava za projekte koji će omogućiti održivi razvoj jedinica, bolju iskoristivost sredstava iz fondova EU-a, ali i razvoj potpomognu-tih područja, jer do sada sredstva nisu iskorištavana u mjeri i na način koji bi zadovoljavao korisnike.

4. MATERIJALNA I OSTALA PRAVAČlankom 22. Zakona o izvršavanju propisano

je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osnovica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u 2017. godini iznosi kao i do sada 3.326,00 kuna.

Člankom 18. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada RH na donošenje odluka o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu radi ispla-te naknade korisnicima proračuna kada ostvaruju pojedina prava iz tih odluka. Visina dnevnice za službena putovanja u zemlji utvrđena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge

10 Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 100/15.)

11 Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12., 147/14., 100/15. i 115/16.)


pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima12. Dnev-nica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju se u punoj svoti. Naknada troškova za kori-štenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Bitno je na-glasiti kako navedena Odluka, kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna13, ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odluke na temelju čl. 18. Zakona o izvršavanju, što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredbama, toč-nije u čl. 50. Zakona o izvršavanju.

U skladu s čl. 21. Zakona o izvršavanju propisa-no je da su proračunski korisnici obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obve-zno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odno-sno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

Od prethodne se godine na razdjelu Ministarstva financija više ne planiraju sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obav-ljanju redovite djelatnosti. To su u 2017. godini ko-risnici bili obvezni osigurati u svojim financijskim planovima.

Ono što je i nadalje osigurano na proračunskim pozicijama Ministarstva financija u Državnom pro-računu za 2017. godinu su sredstva za:

• naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šteti i

• osiguranje službenika, namještenika i dužno-snika od posljedica nesretnog slučaja.

Treba naglasiti da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposleni-ci u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vrtićima, kazali-štima i ostalim korisnicima JLP(R)S-a. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz dr-žavnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja presliku police, potrebno je obratiti se na adresu: Ministarstvo financija, Katančićeva 5, Zagreb.

Proračunski korisnici koji se financiraju iz držav-nog proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu (ne Ministarstvu financija) dostaviti rješenje o za-snivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika, i to u roku od 8 dana od dana zasnivanja odnosno prestanka radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2017. godini za plaće i dru-ge rashode (čl. 17. Zakona o izvršavanju). Treba na-glasiti da to, primjerice, znači da centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu za demografi-

12 Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12.)

13 Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.)

ju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a ne Ministar-stvu financija. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao nadležno ministar-stvo nema obvezu dostave prikupljenih rješenja Mi-nistarstvu financija.

5. KORIŠTENJE NAMJENSKIH I VLASTITIH PRIHODA

Slijedeći obvezu iz Zakona o proračunu, u Držav-nom proračunu RH za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu po prvi su put iskazani vlastiti i namjenski prihodi i primitci ustanova u zdravstvu, nacionalnih parkova i parkova prirode te javnih ustanova u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, sustavu socijalne skrbi, pravosuđu – sustavu izvrše-nja sankcija i ustanova iz područja kulture. Dakle, njihovi vlastiti i namjenski prihodi i primitci bili su dio državnog proračuna, ali ne i novčanog tijeka su-stava državne riznice. Te su ustanove i nadalje na svojim računima ostvarivale ove prihode i sa svojih računa podmirivale obveze / rashode koji se finan-ciraju iz navedenih izvora. Na temelju mjesečnih iz-vještaja ustanova o korištenju vlastitih i namjenskih prihoda provodile su se evidencije u sustavu držav-ne riznice. I u Državnom proračunu RH za 2017. go-dinu te projekcijama za 2018. i 2019. godinu zadrža-va se isti pristup.

5.1. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Prema čl. 48. Zakona o proračunu, namjenski pri-hodi i primitci proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s na-slova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršava-nju proračuna JLP(R)S-a može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.

Tako čl. 41. Zakona o izvršavanju propisuje izu-zeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primi-taka za proračunske korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sank-cija te za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zra-koplovstvo, Agenciju za ugljikovodike i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u di-plomatsko-konzularnim predstavništvima RH u inozemstvu. Na jednak način trebaju postupiti i JLP(R)S-ovi ako nisu u mogućnosti proračunom obuhvatiti sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika te osigurati izvršavanje aktivnosti i pro-jekata financiranih iz tih izvora prema kriterijima iz čl. 50. Zakona o proračunu.

Nadležna ministarstva uspostavila su tijekom 2015. godine sustav izvješćivanja na temelju kojeg će i u 2017. godini evidentirati u SAP sustavu držav-ne riznice, na mjesečnoj razini, naplatu i potrošnju namjenskih prihoda i primitaka navedenih korisni-ka. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Dr-žavnog proračuna RH za 2017. godinu sadržavat će i izvršenje rashoda ovih korisnika na gotovinskoj


osnovi financiranih iz, u državni proračun, uključe-nih namjenskih prihoda i primitaka.

Člankom 41. Zakona o izvršavanju predviđa se mogućnost da nadležna ministarstva propišu mje-rila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena namjena korištenja i participacija studenata u troš-kovima studija na akreditiranim studijskim progra-mima.

Bitno je spomenuti da se čl. 50. Zakona o proraču-nu daje fleksibilnost u izvršavanju namjenskih pri-hoda i primitaka na način da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u svotama većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja pri-hoda. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primitci u jednoj godini mogu se prenijeti i trošiti u drugoj godini. Ovo je iznimno bitno jer često pro-računi i proračunski korisnici ne mogu predvidjeti i točno isplanirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostvariti pa se u praksi znalo događati da odbiju do-naciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koristiti. Međutim, zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka korisnik podnosi Ministarstvu financija najkasnije do 31. ožujka 2017. godine. Ovo je druga godina da se Zakonom o izvršavanju utvrđuje rok za podnošenje zahtjeva za prijenosom sredstava.

5.2. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODAZakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni

su iz namjenskih prihoda i definirani kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne fi-nanciraju iz proračuna. Uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad svota utvr-đenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo kori-štenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu te prijenos neutrošenih

vlastitih prihoda iz jedne u drugu proračunsku go-dinu. Zahtjev za prijenosom vlastitih prihoda kori-snik podnosi Ministarstvu financija najkasnije do 31. ožujka 2017. godine. Kao i kod prijenosa namjen-skih prihoda i primitaka, Zakonom o izvršavanju utvrđuje se rok za podnošenje zahtjeva za prijeno-som vlastitih sredstava iz jedne u drugu proračun-sku godinu.

Zakonom o izvršavanju može se propisati izuze-će od obveze uplate tih prihoda u proračun, što se i čini čl. 42. Zakona o izvršavanju. Prema navedenom članku, obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obra-zovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, so-cijalnoj skrbi kao i za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elektroničke medije, Agenciju za civilno zrakoplovstvo, Agenciju za ugljikovodike i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju, a nadležna mini-starstva nadziru ostvarenje i trošenje tih prihoda.

Kao i u dijelu praćenja namjenskih prihoda i pri-mitaka, tijekom 2015. godine nadležna ministarstva uspostavila su sustav izvještavanja kojim će se kori-stiti i u 2017. godini za evidentiranje u SAP sustavu državne riznice naplate i potrošnje vlastitih prihoda.

Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pra-vilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva financija.

Vlastitim prihodima korisnici koriste za podmi-renje rashoda nastalih obavljanjem poslova na trži-štu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u svoti većoj od potreb-ne za podmirenje navedenih rashoda, mogu se isko-ristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.

Ivica ČULINA, dipl. oec. UDK 336.2

Zatvaranje nekih operativnih EU-ovih programa

Približava se zatvaranje operativnih programa u Republici Hrvatskoj koji se financiraju strukturnim

fondovima i Kohezijskim fondom Europske unije za fi-nancijsko razdoblje 2007. – 2013. Godine.

Ovim se člankom na pristupačan način približavaju pravila i postupci za njihovo zatvaranje.

1. UVODProvedba operativnih programa u Republici Hr-

vatskoj koji se financiraju strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom Europske unije za financij-sko razdoblje 2007. – 2013. godine približava se za-vršetku, što ujedno znači da se Upravljačka tijela

operativnih programa u Republici Hrvatskoj mo-raju pripremiti za uspješno zatvaranje operativnih programa i što veću apsorpciju sredstava EU-ovih fondova. U daljnjem tekstu dajemo opis svih značaj-nih čimbenika koje treba uzeti u obzir u priprema-ma za zatvaranje operativnih programa u Republici Hrvatskoj kao i pojednostavljen prikaz regulatornih zahtjeva vezanih za pripremu i samo zatvaranje operativnih programa s rokovima koji se odnose na Republiku Hrvatsku za financijsko razdoblje 2007. – 2013. godine. Najznačajniji čimbenici zatvaranja operativnih programa odnose se na prihvatljivost izdataka, dokumente za zatvaranje progr ama i ro-kove za njihovo podnošenje, projekte koji funkci-oniraju i projekte koji nefunkcioniraju, provedbu


projekata u fazama, postupanje sa suspendiranim projektima i fleksibilnost izračuna završnog dopri-nosa Europske komisije.

2. PRIHVATLJIVOST IZDATAKAVrlo bitan čimbenik u postupku priprema za za-

tvaranje operativnih programa u okviru struktur-nih fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i Kohezijskog fonda Europ-ske unije je rok za prihvatljivost izdataka. Prema čl. 56. st. 1. Opće uredbe1 konačni datum prihvatljivo-sti izdataka koji su plaćeni od strane korisnika je 31. prosinca 2015. godine. Taj je rok određen u skladu s N+2 pravilom, gdje uzimamo u obzir zadnji da-tum zadnje godine u kojoj je dio alokacije sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda stavljen na raspolaganje državama članicama u financijskom razdoblju 2007. – 2013., tj. 31. prosinca 2013. godine. U ovom slučaju 2013. godina = N godina kojoj do-dajemo 2 godine te dolazimo do konačnog datuma za prihvatljivost izdataka 31. prosinca 2015. godine koji vrijedi za sve države članice osim za Republiku Hrvatsku. Budući da je Ugovorom o pristupanju Re-publike Hrvatske Europskoj uniji određeno da će se za Hrvatsku primjenjivati N+3 pravilo, prema istom modelu izračuna dolazimo do datuma 31. prosinca 2016. godine kao konačnog roka za prihvatljivost iz-dataka za hrvatske operativne programe.

Prihvatljivi su oni izdatci koji su do 31. prosinca 2016. godine plaćeni od strane korisnika projekata izvođačima radova, dobavljačima opreme i izvrši-teljima usluga. Izdatci koje su platili korisnici mo-raju se potkrijepiti računima s potvrdom plaćanja ili računovodstvenim ispravama jednake dokazne vrijednosti. U provedbi operativnih programa za fi-nancijsko razdoblje 2007. – 2013. godine prihvatljivi će izdatci moći biti nadoknađeni iz strukturnih fon-dova i Kohezijskog fonda, dok će izdatci nastali na-kon 31. prosinca 2016. godine morati biti podmireni nacionalnim sredstvima.

Bitno je istaknuti da se rok za prihvatljivost iz-dataka ne odnosi i na administrativne postupke, poput pripreme i slanja zahtjeva za plaćanjima od strane korisnika Posredničkim tijelima te kontro-le i odobravanja zahtjeva za plaćanjima i izvršenja plaćanja prema korisnicima, koje se mogu obavljati i nakon 31. prosinca 2016. godine.

3. DOKUMENTI O ZATVARANJU I ROKOVI PODNOŠENJA

Kako bi Europska komisija mogla donijeti odluku o zatvaranju operativnog programa i izvršiti konač-nu isplatu, svaka država članica, pa tako i Republika Hrvatska, mora Europskoj komisiji dostaviti doku-mente o zatvaranju:

1) Zahtjev za konačnu isplatu i Izjavu o izdacima u skladu s člankom 78. Opće uredbe

2) Završno izviješće o provedbi programa, uklju-čujući i informacije iz članka 67. Opće uredbe

3) Izjavu o zatvaranju koju dopunjuje Završno iz-vješće o kontroli iz čl. 62. Opće uredbe.

1 Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999

Krajnji rok za podnošenje Europskoj komisiji do-kumenata o zatvaranju za Republiku Hrvatsku je 31. ožujka 2018. godine. Ako Komisija u roku od 5 mjeseci od zaprimanja dokumenata o zatvaranju ne dostavi mišljenje o sadržaju dokumenata, smatraju se prihvaćenima. Komisija bi trebala donijeti Odlu-ku o zatvaranju programa u roku od jedne godine od podnošenja dokumenata o zatvaranju. U slučaju kašnjenja s podnošenjem dokumenata o zatvaranju, Europska komisija neće isplatit onaj dio sredstava za koji nije primila dokumente o zatvaranju, nego će zatvoriti program prema podatcima dostupnim u zadnjem Zahtjevu za međuplaćanje / Izjavi o iz-dacima, zadnjem Godišnjem izvješću o provedbi i zadnjem Izvješću o revizorskom nalazu. Nepod-nošenje dokumenata o zatvaranju dovodi u pitanje već isplaćena EU-ova sredstva te u tom slučaju Eu-ropska komisija može izvršiti financijsku korekciju i zahtijevati povrat svih ili dijela isplaćenih sredsta-va. Upravljačko tijelo operativnog programa mora osigurati da su svi dokumenti vezano za izdatke i revizije dostupni Europskoj komisiji i Europskom revizorskom sudu tri godine nakon datuma Odluke o zatvaranju operativnog programa.

3.1. ZAHTJEV ZA KONAČNU ISPLATU I IZJAVA O IZDACIMA

Prema članku 79. Opće uredbe određeno je da maksimalna svota koja se može isplatiti kroz predfi-nanciranje i međuplaćanja ne može biti veća od 95 % dodijeljenih EU-ovih sredstava za pojedini operativni program. Ostatak od 5 % rezerviran je za konačno plaćanje. Kada operativni program dose-gne razinu od 95 % primljenih EU-ovih sredstava, kako bi se osiguralo iskorištavanje 100 %-tne svote dodijeljenih EU-ovih sredstava i izbjegavanje auto-matskog opoziva, tj. gubitka sredstava, nastavit će se sa slanjem Izjave o izdacima / Zahtjeva za me-đuplaćanje, ali Europska komisija neće izvršavati plaćanje. Republika Hrvatska slat će Europskoj ko-misiji Zahtjeve za međuplaćanje i nakon isteka roka za prihvatljivost izdataka, odnosno tijekom 2017. go-dine. Ti Zahtjevi uključit će izdatke koji su odobreni krajem 2016. godine2, a koji nisu uključeni u zadnji Zahtjev poslan Europskoj komisiji u 2016. godini za pojedini operativni program i izdatke nastale tije-kom 2017. godine, odnosno u prvoj polovini 2017. godine, budući da je preporuka Europske komisije da se zadnja Izjava o izdacima / Zahtjev za među-plaćanje pošalje najkasnije do 30. lipnja 2017. godine kako bi se u razdoblju od 30. lipnja 2017. do slanja Zahtjeva za konačnu isplatu / Izjave o izdacima mo-gle provesti kontrole i revizije prijavljenih izdataka i projekata3.

2 Zadnja Izjava o izdacima/Zahtjev za međuplaćanje u 2016. godini počinje se pripremati prije 31. prosinca 2016., obično u studenom ili prosincu, stoga je potrebno odrediti krajnji datum za odobrene izdatke koji će biti uključeni u Zahtjev za međuplaćanje koji se šalje Europskoj komisiji. Svi izdaci odobreni nakon tog datuma biti će prijavljeni Komisiji u Izjavi o izdacima/Zahtjevu za plaćanje koji će se poslati tijekom 2017. godine.

3 Revizorske kontrole provodi akreditirano Revizorsko tijelo u RH - ARPA (Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije), revizor Europske komisije i Europskog revizorskog suda.


Zahtjev za konačnu isplatu / Izjava o izdacima priprema se koristeći se Prilogom X. Provedbene uredbe4. Uz Zahtjev / Izjavu dostavlja se i Završno izviješće o povučenim i vraćenim iznosima, povra-tima u tijeku i nenaplativim svotama koristeći se Prilogom XI. Provedbene uredbe. Zahtjev / Izjavu priprema Tijelo za ovjeravanje. Preporuka je da se Zahtjev / Izjava dostavi Tijelu za reviziju najmanje tri mjeseca prije roka za dostavu Europskoj komisiji kako bi Tijelo za reviziju imalo dovoljno vremena za pripremu Izjave o zatvaranju.

3.2 ZAVRŠNO IZVIJEŠĆE O PROVEDBI PROGRAMA Završno izvješće priprema Upravljačko tijelo od-

govorno za upravljanje operativnim programom ko-risteći se Prilogom XVIII. Provedbene uredbe. U Za-vršnom izvješću potrebno je navesti zbirne podatke i informacije od početka do završetka provedbe pro-grama opisane u čl. 67. st. 2. Opće uredbe. Uz završ-no izvješće potrebno je dostaviti i popis dovršenih velikih projekata, velikih projekata koji se provode u fazama i popis projekata koji ne funkcioniraju kori-steći se Prilozima I., III. i V. Smjernica za zatvaranje 2007. – 2013.5

U popisu dovršenih velikih projekata6 potrebno je dostaviti informacije o datumu dovršetka; uku-pnim konačnim troškovima ulaganja za te projekte, uključujući njihove izvore financiranja i informacije o ključnim pokazateljima krajnjih i neposrednih re-zultata. Na osnovu dostavljenih informacija Europ-ska će komisija procijeniti moguće neusklađenosti provedenih velikih projekata s odlukama Europske Komisije o odobrenju velikih projekata te u slučaju značajnijih neusklađenosti, može primijeniti finan-cijsku korekciju.

Završno izviješće treba sadržavati i informacije o napretku u provedbi programa u pogledu posebnih, provjerljivih ciljeva prioriteta programa s pomo-ću programskih pokazatelja. U slučaju da navede-ni pokazatelji odstupaju za više od 25 % od ciljeva programa, Europskoj je komisiji potrebno dostaviti objašnjenje o neispunjavanju ciljeva i nepoduzima-nju korektivnih mjera tijekom provedbe programa.

3.3 IZJAVA O ZATVARANJU I ZAVRŠNO IZVIJEŠĆE O KONTROLI

Prethodna se izvješća priprema Revizorsko tije-lo u skladu s čl. 62. st. 1. Opće uredbe, koristeći se Prilogom VIII. Provedbene uredbe. Izjava o zaklju-čenju temelji se na revizorskom radu obavljenom od Revizorskog tijela i to u slučaju Republike Hr-vatske u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2017. te obuhvaća reviziju izdataka nastalih u tom

4 Uredba Komisije (EZ) br. 1828/2006 od 8. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i Uredbe (EZ) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj

5 Prilog I. Odluci komisije o izmjeni Odluke C(2013) 1573 o odobrenju smjernica za zaključenje operativnih programa donesenih za pomoć iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda (2007. - 2013.)

6 Prema čl. 39. Opće uredbe veliki projekti su projekti čija je ukupna vrijednost veća od 25 milijuna eura za projekte u području zaštite okoliša i 50 milijuna eura za projekte u ostalim područjima.

razdoblju. Europska će Komisija, na temelju infor-macija iz Završne izjave o izdacima i Završnog iz-vješća o kontroli, procijeniti zakonitost i pravilnost plaćenih izdataka korisnicima i valjanost Zahtjeva za konačnom isplatom. Izjavu o zaključenju treba-lo bi podnijeti Europskoj komisiji za svaki program pojedinačno, osim kada država članica organizira zajednički sustav upravljanja i kontrole za više ope-rativnih programa, što nije slučaj u Republici Hrvat-skoj. Kada Izjava o zatvaranju i Završno izvješće o kontroli otkrivaju nepravilnosti ili nedostatke u su-stavu upravljanja i kontrole, koji nisu ispravljeni do zatvaranja programa, Europska komisija može pri-mijeniti financijsku korekciju.

4. FUNKCIONALNI I NEFUNKCIONALNI PROJEKTIFunkcionalni projekti moraju biti završeni i u

upotrebi do roka za podnošenja dokumenata o za-tvaranju. Izdatci za projekte koji su završili s proved-bom do 31. ožujka 2018. godine i za koje su izdatci nastali do roka za prihvatljivost izdataka, tj. 31. pro-sinca 2016. godine bit će prihvatljivi za financiranje iz EU-ovih fondova. Projekti kod kojih se provedba nastavila nakon 31. prosinca 2016., ali su završeni do 31. ožujka 2018. godine smatraju se funkcional-nim projektima, ali izdatci nastali za takve projekte u razdoblju od roka za prihvatljivost izdataka i roka za podnošenje dokumenata za zatvaranje neće biti prihvatljivi za financiranje iz EU-ovih fondova, već će se morati financirati nacionalnim sredstvima.

Osim za velike projekte, ne postoji obveza za do-stavu Europskoj komisiji liste funkcionalnih proje-kata, ali na zahtjev Europske komisije u roku od tri godine od zatvaranja programa, Upravljačko tijelo predmetnoga operativnog programa dostavit će Eu-ropskoj komisiji listu funkcionalnih projekata.

Izdatci za nefunkcionalne projekte koji nisu za-vršeni do roka za podnošenje dokumenata o zatva-ranju programa mogu, prema odluci Upravljačkog tijela, biti uključeni u Završnu Izjavu o izdacima i prihvatljivi za financiranje iz EU-ovih fondova uz određene uvjete:

• zasvakinefunkcionalniprojektmorapostojatiodgovarajuće opravdanje

• ukupni troškovi pojedinoga nefunkcionalnogprojekta iznose najmanje 5 milijuna eura

• doprinos strukturnih fondova i Kohezijskogfonda za nefunkcionalne projekte ne može biti veći od 10 % od ukupno dodijeljenih sredstava iz fondova za operativni program

• projekti moraju biti dovršeni nacionalnimsredstvima i u uporabi najkasnije 2 godine od roka za podnošenje dokumenata o zatvaranju, tj. 31. ožujka 2020. godine

• uzzavršnoizvješćeoprovedbiprograma,Eu-ropskoj komisiji potrebno je dostaviti i popis nefunkcionalnih projekata koji su zadržani u programu, koristeći se Prilogom V. Smjernica za zatvaranje 2007. – 2013.

• Svakih 6 mjeseci potrebno je izvješćivati Eu-ropsku komisiju o provedbi nefunkcionalnih projekata.

U izvještajima o provedbi nefunkcionalnih proje-kata potrebno je izvijestiti Europsku komisiju o pro-


jektima koji su završeni te o poduzetim mjerama za završetak preostalih projekata. U slučaju da nefunk-cionalni projekti ne budu završeni i u upotrebi do 31. ožujka 2020. godine, država članica ima obvezu vra-titi Europskoj komisiji plaćenu svotu iz fondova za takve projekte.

5. PROJEKTI KOJI SE PROVODE U FAZAMAVeliki projekti i/ili ostali projekti, a koji neće biti

dovršeni do roka prihvatljivosti za jedno program-sko razdoblje, mogu se razdvajati u više faza i pro-voditi kroz više programskih razdoblja, pri čemu će dio izdataka biti osiguran iz jednoga, a dio iz drugo-ga financijskog razdoblja (npr. 1. faza iz financijskog razdoblja 2007. – 2013. godine i 2. faza iz financijskog razdoblja 2014. – 2020. godine). Velike projekte koji se provode u fazama mora odobriti Europska ko-misija izmjenom odluke i/ili odlukom o odobrenju velikog projekta za 1. i 2. fazu projekta, i kada je vri-jednost projekta u nekoj od faza niža od minimal-ne vrijednosti za velike projekte koja je definirana Općom uredbom za pojedino financijsko razdoblje. Pojedina će se faza provoditi u skladu s pravilima EU-ovih regulativa koje su primjenjive na financij-sko razdoblje u kojem se faza projekta provodi. Kako bi Europska komisija prihvatila provedbu projekta u fazama, razlozi za takvu provedbu moraju biti de-taljno objašnjeni i opravdani.

Kao što je navedeno u Smjernicama o zatvaranju 2007. – 2013., zahtjev za izmjenom odluke Europ-ske komisije u vezi s projektom koji će se provoditi u fazama, može se podnijeti Europskoj komisiji do konačnog roka za prihvatljivost izdataka, odnosno, u slučaju Republike Hrvatske do 31. prosinca 2016. godine. Projekt koji se provodi kroz dvije faze sma-tra se jednim projektom te se smatra završenim tek kada se provedu obje faze projekta. Projekt mora biti odvojen na dvije faze u financijskom i fizičkom smi-slu, tj. mora biti jasno definirana dodijeljena svota i pripadajuće aktivnosti za svaku pojedinu fazu pro-vedbe. Provedene aktivnosti u pojedinoj fazi moraju biti u skladu sa svotom, tj. ne smije se dogoditi da je u jednoj fazi provedeno, primjerice, 50 % projektnih aktivnosti i utrošeno 60 % financijskih sredstava.

Uvjeti za provedbu velikih projekta i ostalih pro-jekata kroz dvije faze su:

• jasnodefiniranifizičkiifinancijskiciljevipro-jekta prema pojedinoj fazi provedbe

• ukupnitrošakpojedinogprojektanajmanjeje5 milijuna eura

• prvafazaprojektamorabitiufunkcijidorokaza predaju dokumenata o zatvaranju

• druga je faza projekta prihvatljiva za financi-ranje iz strukturnih fondova i/ili Kohezijskog fonda za financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Uz Završno izviješće o provedbi programa svaka država članica, pa tako i Republika Hrvatska, treba, koristeći se Prilogom III. Smjernica za zatvaranje 2007. – 2013., dostaviti Europskoj komisiji i popis velikih projekata koji će se provoditi u fazama, a za koje je takva provedba prethodno odobrena izmje-nom odluke Europske komisije za veliki projekt. Po-pis ostalih projekta, tj. projekata koji se ne smatraju velikim projektima, dostavlja se Europskoj komisiji koristeći se Prilogom IV. Smjernica.

6. PROJEKTI KOJI OSTVARUJU PRIHODEU skladu s čl. 55. Opće uredbe za projekte koji

ostvaruju prihode, prihvatljivi izdatci neće biti veći od troškova ulaganja smanjenih za trenutačnu vri-jednost neto-prihoda koju će investicija ostvariti kroz određeno referentno razdoblje korištenja. Svo-ta procijenjenog prihoda za takve projekte izračunat će se unaprijed, prije odobravanja projekta. Novi ili dodatni (nepredviđeni) oblici ostvarenih neto-pri-hoda, u roku 5 godina od završetka projekta, trebali bi se odbiti od izdatka prijavljenih Europskoj komi-siji, najkasnije do predaje dokumenata o zatvaranju. Navedeno znači da će svi dodatno ostvareni prihodi korištenjem projekta, tj. infrastrukture koja je bila predmet ulaganja, a koji nisu mogli biti predviđeni unaprijed, morati biti nadoknađeni. Smanjenje se obavlja u razdoblju od 5 godina od završetka pro-jekta ili kod zatvaranja programa, ovisno o tome što nastupi prije. Prihod ostvaren nakon podnošenja dokumenata o zatvaranju se ne odbija.

7. OBUSTAVLJENI PROJEKTIProjekti se mogu obustaviti radi sudskih postup-

ka, upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom ili više sile. Svaka država članica, pa tako i Republika Hr-vatska, mora, prije roka za podnošenje dokumenata o zatvaranju programa, odlučiti hoće li takav pro-jekt zadržati u programu ili povući iz programa. Po-pis suspendiranih projekata zadržanih u programu dostavlja se Europskoj komisiji koristeći se Prilogom VII. Smjernica za zatvaranje 2007. – 2013. Ako se od-luči za povlačenje, država članica može povučeni projekt zamijeniti drugim prihvatljivim projektom. U slučaju zadržavanja projekta u operativnom pro-gramu, potrebno je obavijestiti Europsku komisiju o svoti koja se nije mogla prijaviti u Završnoj izjavi o izdatcima kako bi doprinos iz EU-ovih fondova za te projekte i dalje ostao na raspolaganju. Svote koje nisu mogli biti prijavljene Europskoj komisiji radi obustave projekata bit će izuzete od automatskog opoziva. Kao što je propisano Smjernicama o zatva-ranju 2007. – 2013., država članica mora izvješćivati Europsku komisiju o ishodu sudskih postupaka ili upravnih žalbi. Ovisno o ishodu sudskih postupa-ka obavljat će se daljnja plaćanja, izvršavati povrati već plaćenih sredstava ili će se potvrditi već izvrše-na plaćanja. Ako država članica ne uspije sudskim putem povratiti sredstva za nefunkcionalni projekt, Europska komisija može na zahtjev države članice odobriti da udio EU-ovih fondova u gubitku ide na teret proračuna Europske unije te izvršiti daljnje plaćanje.

8. IZRAČUN ZAVRŠNOG DOPRINOSA (FLEKSIBILNOST)

Ako se jedan operativni program financira iz više fondova, doprinos EU-ovih fondova za operativni program, na razini pojedinog fonda, izračunat će se metodom obračuna po metodi ukupnih prihvatlji-vih izdataka ili javnih prihvatljivih izdataka te pri-mjenom postotka sufinanciranja iz EU-ovih fondo-va. Metoda obračuna doprinosa EU-ovih fondova i postotak sufinanciranja definirani su u financij-


skom planu operativnog programa na razini pojedi-ne prioritetne osi i potvrđeni su Odlukom Europske komisije o odobrenju operativnog programa. Dopri-nos iz EU-ovih fondova ne može biti veći od mak-simalne svote doprinosa iz fondova definiranog na razini pojedine prioritetne osi u financijskom planu operativnog programa7. Međutim, iznimkom iz čl. 77. st.2. Opće uredbe, za države članice na koje se

7 Članak 77. Opće uredbe

odnosi privremeno povećanje sufinanciranja me-đuplaćanja i završnih plaćanja, doprinos iz fondo-va povećat će se za 10 % na razini prioritetne osi, ali ukupni doprinos fondova za operativni program ne može biti veći od maksimalne svote iz financijskog plana u skladu s odlukom Europske komisije o odo-brenju operativnog programa.

9 Primjer: Izračun doprinosa strukturnih fondova i Kohezijskog fonda primjenom povećanja za 10 % na razini prioritetne osi8

Financijski plan

Prioritet Fond stopa sufinanciranja

Metoda obračuna8

Ukupno prihvatljivo

Doprinos fondova

Nacionalni doprinos

Nacionalno javno

Nacionalno privatno

0 1 2 3 4=5+6 5 6=7+8 7 8

Prioritet 1 EFRR 80% JI 100,00 80,00 20,00 20,00 0,00Prioritet 2 EFRR 75% UI 100,00 75,00 25,00 0,00 25,00Prioritet 3 EFRR 85% JI 100,00 85,00 15,00 15,00 0,00Program 300,00 240,00 60,00 35,00 25,00

Prijavljeno izdataka (zahtjev za konačnom

isplatom)Izračun doprinosa strukturnih fondova

Prioritet Ukupni izdatci

Javni izdatci

Doprinos strukturnih

fondova

Maksimalni doprinos

strukturnih fondova

Fleksibilnost 10 %

Doprinos SF nakon primjene

fleksibilnosti0 9 10 11= 9 ili 10*2 12 13 = 5 + (5*10%) 14

Prioritet 1 95,00 95,00 76,00 76,00 88,00 80,00Prioritet 2 110,00 70,00 82,50 75,00 82,50 75,00Prioritet 3 100,00 100,00 85,00 85,00 93,50 85,00Program 305,00 265,00 243,50 236,00 264,00 240,00

8 JI = javni izdatci, UI = ukupni izdatci

Iz primjera u tablici može se vidjeti kako je pri-mjena mogućnosti uvećanja doprinosa EU-ovih fondova za 10 % na razini prioritetne osi omogućila da se iskoristi 100 % doprinosa EU-ovih fondova za operativni program.

9. ZAKLJUČAKOvim se člankom nastojalo državnim službenici-

ma koji rade u tijelima sustava upravljanja i kontrole Europskih fondova u Republici Hrvatskoj, ali i za-

interesiranoj javnosti, na razumljiviji i jasniji način približiti pravila i postupke za zatvaranje operativ-nih programa u Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2007. – 2013. godine. Na sustavan su način opisani svi bitni uvjeti, pravila, postupci i dokumen-ti koje je potrebno pripremiti te rokovi podnošenja za Operativne programe u Republici Hrvatskoj koji su financirani strukturnim fondovima i Kohezij-skim fondom Europske unije za financijsko razdo-blje 2007. – 2013. godine.

PRETPLATITI SE MOŽETE NA JEDAN OD TRI OBLIKA PRETPLATE:• Tiskano izdanje (brojevi 1-12) po cijeni od 1.243,00 kn (1.100,00 kn + PDV 13%)

• Tiskano+internetsko (brojevi 1-12) po cijeni od 1.582,00 kn (1.400,00 kn + PDV 13%)

• E-pretplata+internetska pretplata (brojevi 1-12) po cijeni od 1.375,00 kn (1.100,00 kn + PDV 25%)


Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje

Prema Zakonu o javnoj nabavi koji se počinje pri-mjenjivati od 1. siječnja 2017., kao jedan od postu-

paka javne nabave naveden je i pregovarački postupak bez prethodne objave. Istoimeni je postupak bio uređen u prijašnjem sustavu javne nabave.

U ovom se članku objašnjava „novi“ pregovarački po-stupak javne nabave bez prethodne objave uz istodobno upućivanje na razlike u odnosu na prethodni istoimeni postupak.

1. UVODUsvojen je novi Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov.,

br. 120/16., dalje: ZJN 2016) koji stupa na snagu 1. si-ječnja 2017. godine. Novim se Zakonom u hrvatski pravni sustav implementiraju Direktiva 2014/24/EU i Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 26. veljače 2014. godine.

Novi Zakon o javnoj nabavi propisuje postupke javne nabave koje provode javni i sektorski naruči-telji radi nabave robe, radova ili usluga, a to su: otvo-reni postupak, ograničeni postupak, natjecateljski postupak uz pregovore (za javne naručitelje), odno-sno pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje (za sektorske naručitelje), na-tjecateljski dijalog, pregovarački postupak bez pret-hodne objave poziva na nadmetanje te partnerstvo za inovacije.

Autor u članku obrađuje pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje prema ZJN 2016, te se daje i komparativni prikaz u odno-su na prethodno zakonsko rješenje prema Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14., dalje: prethodni ZJN).

2. OSNOVNA PRAVILA PRIMJENE POSTUPKA Pregovarački postupak bez prethodne objave

poziva na nadmetanje je, nakon otvorenog postup-ka, najčešće primjenjivani postupak javne nabave (7,59 %). Za razliku od otvorenog postupka, kao naj-transparentnijeg i najčešće primjenjivanog postup-ka javne nabave postupka dodjele ugovora (85,04 %), koji je detaljno uređen i u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti ponudu te koji se, u pravilu, vodi s više gospodarskih subjekata, ovaj se postupak najčešće vodi s jednim gospodar-skim subjektom. Prilikom provedbe ovog postupka naručitelj nije obvezan dosljedno primjenjivati na-

čela javne nabave (osobito načela tržišnog natjeca-nja i transparentnosti).

Europski je sud pravde kroz svoju praksu utvrdio dva temeljna pravila značajna za primjenu istoga postupka. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u tom dijelu kroz svoju praksu također slijedi praksu Europskog suda pravde.

S obzirom na to da se ovaj postupak može pri-mijeniti samo u taksativno navedenim slučajevima propisanim u Zakonu:

1. zakonske pretpostavke za primjenu ovoga po-stupka moraju se strogo tumačiti, što znači da se ovaj postupak treba provoditi iznimno, kad su za-konske pretpostavke za njegovu provedbu zaista ispunjene (npr. iznimna žurnost; tehnički razlozi; razlozi zaštite isključivog prava i sl.)

2. na naručitelju je teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju primjenu ovoga postupka. U tom smislu ZJN 2016, kao i prethodni ZJN, obvezuje naručitelje da u obavijesti za dobro-voljnu ex ante transparentnost (standardni obrazac br. 151) obrazlože „posebne slučajeve i okolnosti“ koji opravdavaju primjenu ovoga postupka (Prilog D – Opća nabava „Obrazloženje dodjele ugovora bez prethodne objave poziva na nadmetanje u Službe-nom listu EU“.

3. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE ZA POČETAK POSTUPKA

Pregovarački postupak bez prethodnog poziva na nadmetanje objave najmanje je konkurentan i tran-sparentan postupak, pa ga naručitelji smiju primi-jeniti samo u iznimnim slučajevima koje propisuje Zakon 2016. U ovom postupku postoji rizik za naru-čitelja da plati više za nižu kvalitetu (jer ponuditelj nije otvorenom konkurencijom prisiljen snižavati cijenu i jamčiti kvalitetu). Dakle, provedbom ovog postupka s ciljem dodjele ugovora znatno se sužava tržište.

Javni naručitelji primjenjuju ovaj postupak javne nabave ako je ispunjen neki od uvjeta iz čl. 131. – 134. ZJN 2016. Sektorski naručitelji smiju provoditi pre-govarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje u posebnim slučajevima i okolnostima

1 Ovaj obrazac, kao i drugi istovrsni obrasci, propisani su Provedbe-nom Uredbom Komisije (EU) 2015/1986 оd 11. studenog 2015. godine o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u po-dručju javne nabave i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 842/2011.

JAVNA NABAVA


propisanima u čl.131. – 134. ZJN 2016, osim čl. 131. st. 1. t. 1. ZJN 2016, te u slučaju propisanom člankom 360. st. 1. t.. 1. i 3. ZJN 2016.

U tom smislu javni naručitelji smiju primijeniti ovaj postupak, u sljedećim slučajevima:

1.) ako nije podnesena nijedna ponuda ili nijed-na prikladna ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku, ili nijedan zahtjev za sudjelovanje ili ni-jedan prikladan zahtjev za sudjelovanje u ograni-čenom postupku, pod uvjetom da početni ugovorni uvjeti iz otvorenog ili ograničenog postupka nisu bitno izmijenjeni

ZJN 2016, u čl. 3. („Pojmovi“) definira pojam ne-prikladne ponude kao ponudu koja nije relevantna za ugovor o javnoj nabavi jer bez značajnih izmjena ne može zadovoljiti potrebe i zahtjeve naručitelja propisane dokumentacijom o nabavi. Dakle, riječ je o ponudi koja ne odgovara potrebama naručite-lja određenim u opisu predmeta nabave i tehničkim specifikacijama. Iz navedenoga proizlazi da bi na-ručitelj smio primijeniti ovaj postupak javne nabave ako u prethodnom otvorenom ili ograničenom po-stupku ne dobije nijednu ponudu ili ako su sve do-stavljene ponude bile neprikladne.

ZJN 2016 također definira neprikladan zahtjev za sudjelovanjem kao zahtjev za sudjelovanjem koji do-stavlja gospodarski subjekt kod kojeg postoje osno-ve za isključenje iz postupka javne nabave ili koji ne ispunjava kriterije za odabir gospodarskog subjekta propisane dokumentacijom o nabavi (tj. uvjete spo-sobnosti).

2.) ako samo određeni gospodarski subjekt može izvoditi radove, isporučiti robu ili pružiti usluge iz bilo kojeg od sljedećih razloga:

a) cilj nabave je stvaranje ili stjecanje jedinstve-nog umjetničkog djela ili umjetničke izvedbe

b) nepostojanje tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga, ili

c) zbog zaštite isključivih prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva

3.) u onoj mjeri u kojoj je to nužno potrebno ako, zbog iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, nije mogu-će pridržavati se rokova propisanih za otvorene ili ograničene postupke ili natjecateljske postupke uz pregovore, s time da okolnosti na koje se poziva javni naručitelj za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovane njegovim postupanjem

U uvodnoj izjavi br. 50 Direktive 2014/24/EU objašnjavaju se sljedeći razlozi za primjenu ovog po-stupka: „iznimna žurnost“, „umjetnički razlozi“ i „tehnički razlozi“:

S obzirom na štetne učinke na tržišno natjecanje, pregovarački postupci bez prethodne objave obavi-jesti o nadmetanju trebali bi se koristiti samo u vrlo iznimnim okolnostima. Te iznimke trebale bi biti ograničene na slučajeve u kojima objava nije mogu-ća, zbog izuzetne hitnosti uslijed nepredvidivih do-gađaja koji se ne mogu pripisati javnom naručitelju ili na slučajeve u kojima je odmah jasno da objava ne bi dalje potakla tržišno natjecanje ili dovela do boljih rezultata nabave i zato što objektivno postoji samo jedan gospodarski subjekt koji može izvršiti

ugovor. To može biti slučaj umjetnina jer identitet umjetnika suštinski određuje jedinstvenu prirodu i vrijednost samog umjetničkog predmeta. Isključivost se također može utvrditi iz drugih razloga, no samo slučajevi objektivne isključivosti mogu opravdati upotrebu pregovaračkog postupka bez objave, ako slučaj isključivosti nije prouzročio javni naručitelj u svrhu budućeg postupka nabave.

Javni naručitelji koji se pozivaju na tu iznimku trebali bi obrazložiti nepostojanje razumnih alterna-tivnih ili zamjenskih rješenja, poput upotrebe alter-nativnih distribucijskih kanala, čak i izvan države članice javnog naručitelja, ili uzimanja u obzir funk-cijski usporedivih radova, robe i usluga.

Ako je slučaj isključivosti nastao zbog tehnič-kih razloga, ti razlozi trebaju biti točno određeni i opravdani za svaki pojedinačan takav slučaj. Ti ra-zlozi mogu obuhvaćati slučajeve u kojima gospodar-ski subjekt nema tehničkih mogućnosti za izvođenje tražene izvedbe ili potrebu za primjenom posebnog znanja, alata ili sredstava koje posjeduje samo jedan gospodarski subjekt. Tehnički razlozi također mogu proizići iz posebnih zahtjeva interoperabilnosti koji moraju biti ispunjeni kako bi se osigurala učin-kovitost radova / robe / usluga koje treba nabaviti.

Ovaj se postupak javne nabave može provesti zbog opisanih razloga samo ako ne postoji razumna alternativa ili zamjena, a nepostojanje tržišnog na-tjecanja nije rezultat namjere da se određenom gos-podarskom subjektu neopravdano da prednost ili ga se stavi u nepovoljan položaj“.

Nadalje, javni naručitelj smije primijeniti pre-govarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi robe (čl. 132. ZJN 2016):

4.) ako se proizvodi proizvode isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili ra-zvoja, pod uvjetom da se proizvedenom količinom proizvoda ne ostvaruje tržišna isplativost ili pokriće troškova istraživanja i razvoja

5.) za dodatne isporuke od strane isporučitelja iz osnovnog ugovora koje su namijenjene ili kao djelo-mična zamjena robe ili instalacija ili kao proširenje postojeće robe ili instalacija, ako bi promjena ispo-ručitelja obvezala javnog naručitelja da nabavi robu koja ima drukčije tehničke značajke, što bi rezulti-ralo neusklađenošću ili nerazmjernim tehničkim poteškoćama u radu i održavanju, s time da trajanje takvih ugovora i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti dulje od tri godine

6.) za robu koja kotira i koja se nabavlja na burzi robe

7.) za kupnju robe ili usluga po posebno povolj-nim uvjetima, bilo od isporučitelja koji trajno obu-stavlja ili je obustavio poslovne djelatnosti bilo od stečajnog upravitelja ili likvidatora u okviru od-govarajućeg postupka, nagodbe s vjerovnicima ili drugoga sličnog postupka prema propisima države poslovnog nastana gospodarskog subjekta.

Ovdje treba naglasiti da u odnosu na važeće za-konsko rješenje, prema kojem su naručitelji provo-dili pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje, za dodatne radove (čl. 26. st. 2. t. 4. Zakona), dodatnu robu (čl. 27. st. 2. t. 5.) i


dodatne usluge (čl. 28. st. 2. t. 4. Zakona) ZJN 2016 predviđa mogućnost provedbe ovog postupka jav-ne nabave samo za „dodatne isporuke“ robe, dok ista ta mogućnost nije više propisana za dodatne ra-dove i dodatne usluge.

Dodatne radove i usluge naručitelji će moći na-baviti tijekom izvršenja ugovora, u skladu s čl. 316. i 317. ZJN 2016 (u kojem slučaju povećanje cijene ne smije biti veće od 30 % vrijednosti prvotnog ugovo-ra) te u skladu s čl. 321. ZJN 2016, kojima je uređeno pitanje izmjene ugovora i okvirnog sporazuma tije-kom njihova trajanja.

U tom će smislu naručitelj za svaku izmjenu ugo-vora poslati na objavu Obavijest o izmjeni ugovora (standardni obrazac br. 20), u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora, na koju se može izjaviti žalba u roku od 10 dana od dana objave obavijesti o izmje-ni, u odnosu na slučajeve i okolnosti koje opravda-vaju izmjenu.

Jednako tako, javni naručitelj smije primijeniti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi usluga:

8.) ako predmetni ugovor slijedi projektni natje-čaj proveden u skladu s odredbama ovoga Zakona i dodjeljuje se, u skladu s pravilima predviđenima u projektnom natječaju, pobjedniku ili jednom od pobjednika toga natječaja; u potonjem slučaju svi se pobjednici pozivaju na pregovaranje

9.) naručitelj smije primijeniti pregovarački po-stupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za nove usluge ili radove koje se sastoje u ponavlja-nju sličnih usluga / radova, koje se dodjeljuju gos-podarskom subjektu s kojima je javni naručitelj već sklopio izvorni ugovor, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) takve su usluge / radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen izvorni ugovor

b) izvorni ugovor je sklopljen na temelju postupka javne nabave u skladu s ovim Zakonom

c) u dokumentaciji o nabavi za izvorni ugovor bio je naveden opseg mogućih usluga / radova koji će se ponavljati te uvjeti pod kojima oni dodjeljuju

d) u pozivu na nadmetanje za izvorni ugovor bila je predviđena mogućnost primjene ovoga postupka

e) pri određivanju procijenjene vrijednosti naba-ve za izvorni ugovor uračunana je ukupna procije-njena vrijednosti novih usluga / radova koje će se ponavljati te

f) ovaj se postupak odvija u roku od tri godine od sklapanja izvornog ugovora (čl. 133. st. 2. i čl. 134.).

4. KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Naručitelj i gospodarski subjekti, u skladu s čl. 59. – 66. ZJN 2016, osim iznimno, i u pregovaračkom po-stupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje, komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima komunikacije (slanje poziva na dostavu inicijalne ponude i dokumentacije o nabavi; zahtjev za dodatnim informacijama, objašnjenja ili izmje-ne u vezi s dokumentacijom o nabavi; odgovor na zahtjev; dostava (inicijalnih) ponuda; zahtjev za objašnjenje i upotpunjavanje ponude; objašnjenje

ponude; zahtjev za dostavom ažurnih popratnih do-kumenata; zahtjev za prihvatom ispravka računske pogreške; prihvat ispravka računske pogreške; do-stava traženih dokumenata i objašnjenja, obavijest o dodjeli ugovora i sl.).

Osnovno pravilo u postupcima javne nabave je da se elektronički prijenos i objava obavijesti javne nabave, dokumentacije o nabavi te elektronički pri-jenos i dostava ponuda (koja se vezuje na e-objavu poziva, s obzirom na to da se preuzimanjem doku-mentacije o nadmetanju gospodarski subjekt regi-strira za predmetni postupak), provodi putem EOJN RH.

Dakle, i u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje pozva-ni ponuditelj(i) dostavljat će inicijalne i sve sljedeće ponude elektroničkim sredstvima komunikacije, putem EOJN RH.

Sastavni dio inicijalne ponude treba biti i popu-njen obrazac europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD), s obzirom na to da su naručitelji obvezni i u ovom postupku odrediti obvezne razlo-ge isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave.

U nekim slučajevima provedbe pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmeta-nje, kao što je u slučaju „iznimne žurnosti“ ili ako se ovaj postupak provodi radi nabave „robe koja kotira i koja se nabavlja na tržištu“, zahtijevanjem ESPD-a stvorilo bi se nepotrebno administrativno optere-ćenje ili bi na neki drugi način to bilo neprikladno. U tom smislu, Provedbena uredba komisije (EU) 2016/7 od 5. siječnja 2016., o utvrđivanju standar-dnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumenta-ciju o nabavi, Prilog 1. „Upute“2, u fusnoti 5, navodi tu mogućnost.

Stoga, u takvim slučajevima provedbe pregova-račkog postupka javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje, naručitelji ne bi trebali od gospodarskih subjekata zahtijevati dostavu ESPD-a (s obzirom na to da je riječ o postupku gdje je ja-sno koji će gospodarski subjekt dobiti ugovor), nego samo dokaze (potvrde, dokumente, izjave i druga dokazna sredstva kojima gospodarski subjekt doka-zuje nepostojanje osnova za isključenje te ispunja-vanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta).

2 Situacija je složenija u pogledu pregovaračkih postupaka bez prethodne objave propisanih člankom 32. Direktive 2014/24/EU i člankom 50. Direktive 2014/25/EU jer se te odredbe primjenjuju na vrlo različite okolnosti.

Zahtijevanjem ESPD-a stvorilo bi se nepotrebno administrativno opte-rećenje ili bi to na neki drugi način bilo neprikladno 1) u slučajevima kad može postojati samo jedan predodređeni sudionik (za obje direktive, čla-nak 32. stavak 2. točka (b), stavak 3. točka (b), stavak 3. točka (d) i stavak 5. Direktive 2014/24/EU te članak 50. točke (c), (e), (f) i i. Direktive 2014/25/EU) i 2) zbog žurnosti situacije (članak 32. stavak 2. točka (c) Direktive 2014/24/EU odnosno članak 50. točke (d) i (h) Direktive 2014/25/EU) ili zbog pojedi-nih značajki transakcija za robu koja kotira i koja se nabavlja na burzi robe (članak 32. stavak 3. točka (c) Direktive 2014/24/EU i članak 50. točka (g) Direktive 2014/25/EU).

S druge strane, funkcija ESPD-a ostvarila bi se u potpunosti i trebalo bi ga se zatražiti u preostalim slučajevima u kojima može sudjelovati najmanje je-dan sudionik i nema elementa žurnosti ili određenih značajki transakcije, npr. u pogledu članka 32. stavka 2. točke (a), stavka 3. točke (a) i stavka 4. Direktive 2014/24/EU te članka 50. točaka (a), (b) i (j) Direktive 2014/25/EU.


5. TIJEK POSTUPKA, SUDIONICI, POZIV NA DOSTAVU INICIJALNE PONUDE

ZJN 2016, u čl. 135. – 141. propisuje tijek pregova-račkog postupka javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje. U nekim od navedenih slu-čajeva koji opravdavaju primjenu pregovaračkog po-stupka bez prethodne objave može sudjelovati više gospodarskih subjekata, dok neki od slučajeva, po prirodi stvari, podrazumijevaju da u postupku su-djeluje samo jedan gospodarski subjekt. Navedene odredbe Zakona prepoznaju i uređuju obje situacije.

Ovaj se postupak, u pravilu, vodi s jednim gos-podarskim subjektom. Međutim, ako je na temelju uvjeta za odabir pregovaračkog postupka javne na-bave bez prethodne objave poziva na nadmetanje moguće, postupak se vodi s više gospodarskih su-bjekata, uz poštovanje načela javne nabave (osobito načelo jednakog tretmana i načelo zabrane diskri-minacije).

Naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o jav-noj nabavi u pregovaračkom postupku bez prethod-ne objave poziva na nadmetanje obvezan je u pisa-nom obliku pozvati jednog ili, ako je moguće, više gospodarskih subjekata na dostavu inicijalne ponu-de. Pozivu se prilaže dokumentacija o nabavi (Poziv na dostavu inicijalne ponude).

Dokumentacija o nabavi je bilo koji dokument koji je izradio naručitelj ili na koji naručitelj upućuje, a u kojemu se opisuju ili određuju elementi nabave ili postupka, uključujući poziv na nadmetanje, tehnič-ke specifikacije, opisnu dokumentaciju, predložene uvjete ugovora, formate dokumenata koje podnose natjecatelji ili ponuditelji, informacije o općim pri-mjenjivim obvezama, europsku jedinstvenu doku-mentaciju o nabavi, u određenim slučajevima pro-vedbe ovog postupka, te svu dodatnu dokumentaciju (čl. 3. t. 3., ZJN 2016).

Postupak započinje danom slanja poziva na do-stavu inicijalne ponude. Poziv se javno ne objavljuje u EOJN RH, već se upućuje izravno gospodarskom subjektu(ima), s kojim(a) naručitelj namjerava pre-govarati.

U pregovaračkom postupku bez prethodne obja-ve poziva na nadmetanje naručitelj određuje pri-mjereni rok za dostavu inicijalnih, svih sljedećih i konačnih ponuda (čl. 237. ZJN 2016). Naručitelj će u svakom konkretnom slučaju, uvažavajući konkret-ne okolnosti vezane za složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu i dostavu ponuda te potrebu za robama, uslugama odnosno radovima, odrediti primjereni rok za dostavu ponude. Postu-pak javne nabave završava izvršnošću odluke o oda-biru ili poništenju.

Poziv na dostavu inicijalne ponude sadržava, najmanje, rok za dostavu inicijalne ponude (primje-reni rok), adresu na koju se dostavlja ponuda te osta-le podatke koje naručitelj smatra potrebnima.

Inicijalnu ponudu mogu dostaviti samo oni gos-podarski subjekti koje javni naručitelj pozove na do-stavu inicijalne ponude.

6. RAZLOZI ISKLJUČENJA NATJECATELJA ODNOSNO PONUDITELJA IZ POSTUPKA JAVNE NABAVE

Naručitelj i u ovom postupku javne nabave mora odrediti obvezne razloge isključenja gospodarskog subjekta:

1) u vezi s kažnjavanošću gospodarskog subjek-ta ili osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela i sl. (izrečena pravomoćna osuđu-juća presuda za jedno ili više u Zakonu (čl. 251. st. 1. ZJN 2016) pobrojanih kaznenih djela, kao što su: prijevara, prijevara u gospodarskom poslovanju, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba u po-stupku javne nabave, utaja poreza ili carine, i sl. te

2) u vezi s obvezom plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osigu-ranje

3) dok fakultativne razloge isključenja gospodar-skog subjekta (čl. 254. ZJN 2016) naručitelj može, ali nije obvezan, odrediti u dokumentaciji o naba-vi (primjerice, ako naručitelj može na odgovarajući način dokazati kršenje primjenjivih obveza u po-dručju prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uk-ljučujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu ispla-te ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona; ako je nad gospodar-skim subjektom otvoren stečajni postupak, ako je nesposoban za plaćanje ili prezadužen, ili u postup-ku likvidacije i sl.

7. KRITERIJI ZA ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA (UVJETI SPOSOBNOSTI)

Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta u po-stupku javne nabave mogu se odnositi na:

1. sposobnost za obavljanje profesionalne djelat-nosti

2. ekonomsku i financijsku sposobnost3. tehničku i stručnu sposobnost.Prilikom određivanja kriterija za odabir gospo-

darskog subjekta naručitelj smije zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti koje osiguravaju da će gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor o javnoj nabavi. Svi uvjeti sposobnosti moraju biti vezani uz predmet nabave i razmjerni predmetu na-bave, odnosno grupi predmeta nabave ako je pred-met podijeljen na grupe.

Ako naručitelj koristi kriterije za odabir, obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti potrebne mi-nimalne razine sposobnosti i odgovarajuće načine njihova dokazivanja.

Naručitelj može zahtijevati da gospodarski su-bjekt dokaže upis u sudski, obrtni, strukovni ili dru-gi odgovarajući registar u državi njegova poslovnog nastana. Ako gospodarski subjekt mora posjedovati određenu ovlast ili biti član određene organizaci-je kako bi mogao pružati usluge u državi njegova poslovnog nastana, naručitelj u postupcima javne nabave usluga može od njega zahtijevati da dokaže posjedovanje takve ovlasti ili članstva.

Naručitelj može odrediti uvjete ekonomske i fi-nancijske sposobnosti kojima se osigurava da gos-podarski subjekti imaju ekonomsku i financijsku

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.


sposobnost potrebnu za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, a osobito zahtijevati da gospodarski subjekt:

1. ima određeni minimalni godišnji promet, uk-ljučujući određeni minimalni promet u području koje je obuhvaćeno predmetom nabave

2. dostavi informacije o svojim godišnjim finan-cijskim izvješćima koje pokazuju omjer npr. između imovine i obveza

3. posjeduje odgovarajuću razinu osiguranja od rizika odgovornosti iz djelatnosti.

Minimalni godišnji promet ne smije prelaziti dvostruku vrijednost procijenjene vrijednosti naba-ve, osim u opravdanim slučajevima poput onih ve-zanih uz posebne rizike koji su povezani s prirodom radova, usluga ili robe, koje javni naručitelj mora obrazložiti u dokumentaciji o nabavi i u izvješću o postupku javne nabave.

Naručitelj može odrediti uvjete tehničke i struč-ne sposobnosti kojima se osigurava da gospodar-ski subjekt ima potrebne ljudske i tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi na odgovarajućoj razini kvalitete, a osobito zahtijevati da gospodarski subjekt ima dovoljnu ra-zinu iskustva, što se dokazuje odgovarajućim refe-rencijama iz prije izvršenih ugovora.

8. KRITERIJ ODABIRA PONUDEZJN 2016 donosi novo rješenje u vezi s kriterijem

odabira najpovoljnije ponude. Ekonomski najpo-voljnija ponuda postaje jedinim kriterijem odabira ponude. U skladu s novim EU-ovim direktivama, ekonomski najpovoljnija ponuda, sa stajališta naru-čitelja, utvrđuje se na temelju:

1) cijene ili 2) troška (primjenom pristupa isplativosti, kao što

je trošak životnog vijeka) te može uključivati 3) najbolji omjer cijene i kvalitete. Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskrimi-

nirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje.

Naručitelj ne smije odrediti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za odabir ponude. Relativ-ni ponder (značenje, vrijednost) cijene ili troška, u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, ne smije biti veći od 90 %. Iznimka se predviđa i u pre-govaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje.

Dakle, u pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje naručitelj primjenjuje se također kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, ali na način da relativni ponder (značenje, vrijed-nost) cijene ili troška može biti i veći od 90 % (dakle, i 100 %), a što praktično znači da kriterij odabira može biti cijena ili trošak.

9. OTVARANJE PONUDA Člankom 282. st. 3. ZJN 2016 propisano je da u

pregovaračkom postupku bez prethodne objave po-ziva na nadmetanje otvaranje ponuda nije javno. U tom smislu ZJN 2016 zadržava rješenje iz prethod-nog Zakona. Otvaranje ponuda naručitelj bi trebao, kao i kod javnog otvaranja ponuda, započeti na na-

značenom mjestu i u naznačeno vrijeme odmah po isteku roka za dostavu ponuda(e). Ponude otvaranju najmanje dva člana stručnog povjerenstva za javnu nabavu. O otvaranju ponuda naručitelj je obvezan sastaviti zapisnik.

10. PREGOVORI NARUČITELJA I PONUDITELJANaručitelj pregovara o inicijalnim i svim sljede-

ćim ponudama s ponuditeljima kako bi poboljšali njihov sadržaj, osim u slučaju konačne ponude, o kojoj nisu dopušteni pregovori te o tome sastavlja zapisnik. O minimalnim zahtjevima i kriterijima za odabir ponude iz dokumentacije o nabavi nije do-pušteno pregovarati. Iznimno, naručitelj može do-dijeliti ugovor o javnoj nabavi na temelju inicijalnih ponuda, bez vođenja pregovora, ako je takvu mo-gućnost predvidio u dokumentaciji o nabavi.

Naručitelj je obvezan osigurati:- jednako postupanje prema svim ponuditeljima

tijekom pregovora tene smije pružati informacije na diskriminira-

jući način, kojim bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima na štetu drugih.

Naručitelj može provoditi pregovore u uzasto-pnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o ko-jima treba pregovarati, primjenjujući kriterije za odabir ponude navedene u dokumentaciji o nabavi, u kojem slučaju naručitelj mora u dokumentaciji o nabavi odrediti hoće li koristiti tu mogućnost. Na-ručitelj je obvezan ponuditeljima koji neće biti po-zvani u sljedeću fazu postupka dostaviti odluku o odbijanju ponude.

Naručitelj je obvezan u pisanom obliku istodob-no obavijestiti sve ponuditelje čije ponude nisu od-bijene o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koje predstavljaju minimalne zahtjeve, te omogućiti da ponuditelji imaju dovoljno vremena za pripremu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponuda, ako je potrebno.

Preostale ponuditelje naručitelj je obvezan oba-vijestiti o zaključenju pregovora te odrediti (jedin-stveni) rok za podnošenje konačnih ponuda. Jed-nako tako, naručitelj je obvezan provjeriti jesu li konačne ponude u skladu s minimalnim zahtjevima iz dokumentacije o nabavi, ocijeniti konačne ponu-de te na temelju kriterija za odabir ponude donijeti odluku o odabiru.

Sadržaj, način izrade i dostave zapisnika o vođe-nju pregovora propisuje pravilnikom čelnik središ-njeg tijela državne uprave nadležnog za politiku jav-ne nabave,

11. POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE PONUDAU pregovaračkom postupku javne nabave bez

prethodne objave poziva na nadmetanje naručitelj na odgovarajući način primjenjuje odredbe kojima je reguliran postupak pregleda i ocjene ponuda (čl. 290. – 297. ZJN 2016), zatim odredbe kojima su propi-sani razlozi za poništenje postupka javne nabave (čl. 298. – 300. ZJN 2016) te odredbe koje se odnose na donošenje i sadržaj odluka naručitelja (čl. 301. – 305. ZJN 2016), kao i odredba st. 301. o obvezi završetka postupka javne nabave.


12. OBAVIJEST ZA DOBROVOLJNU EX ANTE TRANSPARENTNOST

Prema ZJN 2016, nakon donošenja odluke o oda-biru, naručitelj može poslati obavijest za dobrovolj-nu ex ante transparentnost na objavu u EOJN RH. Objava obavijesti za dobrovoljnu ex ante transpa-rentnost ima učinak dostave odluke o odabiru.

Odluka se smatra dostavljenom istekom dana objave. Ako naručitelj ne pošalje na objavu obavi-jest za dobrovoljnu ex ante transparentnost u EOJN RH, obvezan je odluku o odabiru dostaviti ponudi-teljima. ZJN 2016 u ovom dijelu donosi fleksibilnije odredbe.

Ako objavljuje ovu obavijest, naručitelj je obvezan navesti obrazloženje posebnih slučajeva i okolnosti“ koji opravdavaju njegovu primjenu (Prilog D1 – Opća nabava: Obrazloženje dodjele ugovora bez prethodne objave poziva na nadmetanje…). U rečenom obra-zloženju naručitelj mora navesti činjenice i okolno-sti na temelju kojih je započeo i proveo pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje, primjerice činjenice koje upućuju na iznimnu „žurnost nabave“, postojanje „tehničkih razloga“ za provedbu postupka, postojanje „isključi-vih prava“ koje nadležno tijelo dodjeljuje na temelju zakona, drugih propisa ili upravnog akta, a zbog ko-jih ugovor o javnoj nabavi može izvršiti samo odre-đeni gospodarski subjekt i sl.

13. DOSTAVA ODLUKE O ODABIRU ILI PONIŠTENJU

ZJN 2016 donosi značajnu novinu prema kojoj je naručitelj obvezan sve odluke koje donosi u postup-cima javne nabave, pa tako i odluke koje donosi u pregovaračkom postupku bez prethodne objave po-ziva na nadmetanje (odluka o odabiru; odluka o po-ništenju), ako ne objavljuje, obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, dostaviti sudionicima pu-tem EOJN RH:

1. neposredno svakom pojedinom sudioniku ili2. javnom objavom (u kojem se slučaju odluka

smatra dostavljenom istekom dana javne objave).Iznimno, ako postoji opravdan razlog, naručitelj

može odluku sudionicima u postupku javne naba-ve dostaviti i na drugi dokaziv način. Naručitelj je obvezan uz odluku dostaviti i zapisnik o pregledu i ocjeni, ako postoji.

14. ROK MIROVANJAPrethodni Zakon propisivao je da je javni naru-

čitelj obvezan primijeniti rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednosti odnosno deset dana kod nabave male vrijednosti od dana dostave odluke o odabiru. Dakle, prethodni Zakon propi-sivao je različitu duljinu roka mirovanja, ovisno o tome je li riječ o postupku javne nabave male ili ve-like vrijednosti.

ZJN 2016 donosi odredbu prema kojoj: Naručitelj ne smije sklopiti okvirni sporazum u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru. Dakle, propisuje jedinstveni rok mirovanja, neovisno u tome kolika je procijenjena vrijednost nabave odnosno je li riječ o postupku javne nabave male ili velike vrijednosti (čl. 306. st. 1. ZJN 2016).

Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u postup-ku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana. U pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmeta-nje rok mirovanja neće se primjenjivati u svim slu-čajevima u kojima je sudjelovao samo jedan ponu-ditelj, čija je ponuda ujedno i odabrana.

Iznimno, naručitelj je obvezan primijeniti rok mi-rovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobro-voljnu ex ante transparentnost u pregovaračkom po-stupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje.

15. UČINAK ODLUKE O ODABIRUOdluka o odabiru postaje izvršna:1. istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena2. dostavom odluke Državne komisije za kontrolu

postupaka javne nabave strankama – kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba

3. dostavom odluke ponuditelju, ako se rok miro-vanja ne primjenjuje.

Postupak javne nabave miruje do izvršnosti od-luke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopiti, potpisati niti izvršavati okvirni sporazum.

Smatra se da je ugovor sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru.

U pregovaračkom postupku bez prethodne obja-ve poziva na nadmetanje rok mirovanja neće se pri-mjenjivati u svim slučajevima u kojima je sudjelovao samo jedan ponuditelj, čija je ponuda ujedno i oda-brana (dostavom odluke ponuditelju), osim ako je naručitelj poslao na objavu u EOJN RH obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost.

Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj na-bavi u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru (osim ako naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugoga tijela, u kojem se slučaju taj rok računa od dana pri-bavljanja suglasnosti čl. 312. st. 5. ZJN 2016).

Ugovor o javnoj nabavi mora biti sklopljen u skla-du s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.

16. ŽALBA U pregovaračkom postupku javne nabave bez

prethodne objave poziva na nadmetanje žalba se izjavljuje u roku od deset dana, i to od dana objave obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost (ako je naručitelj poslao na objavu u EOJN RH, oba-vijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost), u od-nosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka, sa-držaj dokumentacije o nabavi te postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda.

Ako naručitelj nije objavio obavijest za dobro-voljnu ex ante transparentnost, žalba se izjavljuje u roku deset dana, i to od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju u odnosu na dokumentaciju o nabavi i moguću dodatnu dokumentaciju, postu-pak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno ra-zloge poništenja.

Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u naprijed navedenim slučajevima nema pravo na žalbu nakon objave obavijesti o dodjeli ugovora.


Ako naručitelj nije objavio obavijest za dobro-voljnu ex ante transparentnost, žalba se izjavljuje u roku od 30 dana od dana objave obavijesti o dodjeli ugovora u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka.

Ako naručitelj nije objavio obavijest za dobrovolj-nu ex ante transparentnost te propusti objaviti oba-vijest o dodjeli ugovora, žalba se izjavljuje u roku od 60 dana od dana saznanja za takav ugovor, a može se izjaviti unutar roka od šest mjeseci od dana skla-panja ugovora (čl. 408. ZJN 2016).

U skladu s čl. 414. ZJN 2016, u svim ostalim slu-čajevima koji nisu propisani čl. 406 – 413. Zakona, rok za žalbu iznosi deset dana od dana primitka do-kumentacije ili odluke kojom se odlučuje o pojedinač-nom pravu žalitelja, odnosno od isteka roka za podu-zimanje radnje, u odnosu na radnje, odluke, postupke i propuštanja radnje naručitelja, koje je na temelju ovoga Zakona trebalo obaviti odnosno druge radnje kojom je povrijeđeno subjektivno pravo žalitelja.

17. OBAVIJEST O DODJELI UGOVORANaručitelj je obvezan poslati obavijest o dodjeli

ugovora u roku od 30 dana od dana sklapanja ugo-vora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, u EOJN RH (standardni obrazac br. 3 za javne naručitelje odnosno standardni obrazac br. 6 za sektorske na-

ručitelje), koja sadržava informacije iz Priloga V.D Zakona.

U slučaju poništenja postupka javne nabave na-ručitelj je obvezan poslati na objavu obavijest o do-djeli ugovora u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o poništenju, koja postaje izvršnom dosta-vom odluke ponuditelju ili natjecatelju (čl. 248. st. 6. ZJN 2016).

Člankom 443. st. 2. t. 4. ZJN 2016 („Prekršajne odredbe“) propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja je naručitelj, ako u zakonskom roku ne pošalje na objavu obavijest o dodjeli ugovo-ra (čl. 248. st. 1. i čl. 381. st. 1. ZJN 2016).

Ako je ugovor o javnoj nabavi sklopljen u pregova-račkom postupku javne nabave bez prethodne obja-ve, naručitelj u obavijesti o dodjeli ugovora mora obrazložiti razloge dodjele ugovora bez prethodne objave poziva na nadmetanje odnosno obrazložiti razloge odabira pregovaračkog postupka javne na-bave bez prethodne objave, tj. naznačiti relevan-tne odredbe Zakona na temelju kojih je sklopljen, te obrazloženje posebnih slučajeva i okolnosti koji opravdavaju primjenu istoga postupka („relevantne činjenice i prema potrebi pravne zaključke, u skladu sa Zakonom“).

Jadranka JURINJAK, dipl. iur. UDK 349.2

Novele u sustavu i ustrojstvu državne uprave

Poslovi državne uprave neposredna su provedba zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu,

obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni po-slovi. Navedene poslove obavljaju tijela državne uprave.

S obzirom na nedavno, konstituiranjem Hrvatskoga sabora i uspostavom Vlade Republike Hrvatske bilo je prihvatljivo reorganizirati tijela državne uprave i njihov ustroj, o čemu se piše u ovom članku.

1. UVODHrvatski je sabor na radnom dijelu konstituiraju-

će sjednice Hrvatskoga sabora, održane 14. listopada 2016. godine, donio Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne upra-ve i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o susta-vu državne uprave, koji su objavljeni u Nar. nov., br. 93/16., te je na sjednici održanoj 11. studenog 2016. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih

središnjih tijela državne uprave i Zakon o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, koji su objavljeni u Nar. nov., br. 104/16.).

Riječ je o temeljnim zakonskim aktima značajni-ma za funkcioniranje uprave na razini države, te je donošenje ili izmjena navedenih zakona, u dosadaš-njoj praksi u Republici Hrvatskoj, uobičajena uoči početka mandata nove Vlade.1

1 Primjerice, 7. saziv Hrvatskoga sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine, a Hrvatski je sabor na 2., izvanrednoj sjednici Hrvatskoga sabora održanoj također 22. prosinca 2011. godine, donio novi Zakon o sustavu državne uprave i novi Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji su objavljeni u Nar. nov., br. 150/11.

Hrvatski sabor u 6. sazivu konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a na 2., izvanrednoj sjednici 11. siječnja 2008. godine, donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br.5/08.).

Hrvatski sabor 5. saziva konstituiran je 22. prosinca 2003. godine, a na 2. izvanrednoj sjednici Hrvatskoga sabora, također 22. prosinca 2003. godine, donio je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (Nar. nov., br. 199/03.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 199/03.).

UPRAVNO PRAVO


2. IZMJENE USTROJSTVA DRŽAVNE UPRAVEZakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava

i drugih središnjih tijela državne uprave2 ustrojena su središnja tijela državne uprave (ministarstva, sre-dišnji državni uredi i državne upravne organizacije) te je utvrđen njihov djelokrug.

Ustrojavanje središnjih tijela državne uprave predstavlja nužan preduvjet za realizaciju strateš-kih i programskih prioriteta Vlade u predstojećem mandatnom razdoblju.

Ustrojeno je Ministarstvo državne imovine, pre-oblikovanjem dotadašnjega Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u mini-starstvo. Preoblikovanjem u ministarstvo omogućit će se uspostava odgovarajuće upravljačke strukture, nužne za učinkovito obavljanje poslova koji se od-nose na upravljanje i raspolaganje državnom imo-vinom.

Posebna je pozornost posvećena problematici de-mografske obnove, zaštiti obitelji i mladih te je s tim ciljem ustrojeno Ministarstvo za demografiju, obi-telj, mlade i socijalnu politiku.

Ustrojen je Središnji državni ured za razvoj digi-talnog društva (kao središnje tijelo državne uprave) koji je preuzeo poslove dotadašnjega Digitalnog in-formacijsko-dokumentacijskog ured (stručne službe Vlade), koji je prestao s radom.

Ustrojen je Središnji državni ured za šport (kao središnje tijelo državne uprave) koji je od dotadaš-njeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa preuzeo upravne i stručne poslove koji se odnose na područje športa. Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i športa nastavilo je s radom kao Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

S radom je prestalo Ministarstvo poduzetništva i obrta, a njegove poslove preuzelo je Ministarstvo gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta koje je kasnijom izmjenom Zakona3 promije-nilo naziv u Ministarstvo gospodarstva, poduzet-ništva i obrta.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nastavilo je s radom kao Ministarstvo zaštite okoliša i energeti-ke koje je preuzelo upravne i stručne poslove koji se odnose na vodno gospodarstvo, koje je obavljalo Mi-nistarstvo poljoprivrede, te uprave i stručne poslove u području energetike koje je obavljalo dotadašnje Ministarstvo gospodarstva.

Naziv Ministarstva pomorstva, prometa i infra-strukture zamijenjen je nazivom Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Također je izmijenjen na-ziv Ministarstva branitelja u Ministarstvo hrvatskih branitelja, a naziv Ministarstva zdravlja zamijenjen je nazivom Ministarstvo zdravstva.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sre-dišnjih tijela državne uprave, iz studenoga 2016. godine4, osim već spomenutog ustrojavanja Mini-starstva državne imovine i promjene naziva mini-starstva nadležnog za gospodarstvo, utvrđene su

2 Nar. nov., br. 93/16. i 104/16.3 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu

ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br. 104/16.).

4 (Nar. nov., br. 104/16.)

također i izmjene i dopune djelokruga pojedinih središnjih tijela državne uprave, nužnih radi osigu-ravanja zakonskih pretpostavki za učinkovito funk-cioniranje državne uprave.

Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave5, poslovi u području rudarstva i rudarske inspekcije nisu bili utvrđeni u djelokrugu niti jednoga središnjeg tijela državne uprave te je izmjenama i dopunama nave-denog Zakona, u djelokrugu Ministarstva nadlež-nog za gospodarstvo, utvrđeno obavljanje poslova i inspekcijskog nadzora u području rudarstva, osim istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geoter-malnih voda za energetske svrhe, a u djelokrugu Ministarstva nadležnog za energetiku utvrđeno je obavljanje poslova i inspekcijskog nadzora u po-dručju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe.

Iz djelokruga Ministarstva nadležnog za gospo-darstvo brisano je obavljanje poslova u vezi sa stra-tegijom upravljanja državnom imovinom (jer su ti poslovi u djelokrugu Ministarstva državne imovine) i brisano je obavljanje poslove vezanih uz primjenu i korištenje pravom intelektualnog i industrijskog vlasništva (koji su u djelokrugu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo).

Djelokruga Ministarstva mora, prometa i infra-strukture usklađen je s posebnim zakonima (Za-konom o žičarama za prijevoz osoba6 i Zakonom o kombiniranom prometu7) i s novom pravnom steče-vinom Europske unije u području radijske opreme, te je precizirano da Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na strateške infrastrukturne projekte i investicijske programe i u područjima elektronič-kih komunikacija i poštanskih usluga. Iz djelokruga navedenog Ministarstva također je brisano obavlja-nje upravnih i drugih poslova koji se odnose na na-cionalnu informacijsku infrastrukturu, budući da su poslovi koji se odnose na državnu informacijsku infrastrukturu (koja je zamijenila dosadašnji pojam „nacionalna informacijska infrastruktura“) u nad-ležnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove e-Hrvatske, u skladu sa Zakonom o dr-žavnoj informacijskoj infrastrukturi8.

U djelokrugu Ministarstva zdravstva utvrđeno je obavljanje upravnih i drugih poslova koji se odno-se na osnivanje trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, (radi usklađivanja sa Zako-nom o zdravstvenoj zaštiti), precizirano je obavlja-nje inspekcijskih poslova u području lijekova, medi-cinskih proizvoda i biomedicine (u cilju ispunjenja zahtjeva Europske komisije u skladu s direktivama Europskog parlamenta i vijeća), te je utvrđeno obav-ljanje upravnih i drugih poslova koji se odnose na zdravstvene usluge u turizmu.

U djelokrugu Ministarstva vanjskih i europskih poslova precizirano je obavljanje poslova koji se odnose na sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora, te je utvrđeno da Ministarstvo obavlja po-slove koji se odnose na „sklapanje i izvršavanje me-đunarodnih ugovora iz područja svog djelokruga“.

5 (Nar. nov., br. 93/16.)6 (Nar. nov., br.79/07., 61/11. i 22/14.)7 (Nar. nov., br. 124/09.)8 (Nar. nov., br.92/14.)


Naime, poticaj za pokretanje postupka za sklapanje međunarodnih ugovora daju državna tijela iz po-dručja svog djelokruga, a o izvršavanju međuna-rodnih ugovora brine se Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela državne uprave iz čijeg je djelokruga pojedini međunarodni ugovor, te je do-sadašnje utvrđenje prema kojem Ministarstvo obav-lja poslove koji se odnose na pripremu, sklapanja i izvršavanje međunarodnih ugovora (dakle svih), bilo preširoko propisano.

Iz djelokruga Ministarstva pravosuđa brisano je obavljanje poslova koji se odnose na zastupanje Re-publike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, s obzirom na to da navedene poslove obavlja Ured zastupnika Republike Hrvat-ske pred Europskim sudom za ljudska prava, koji je osnovan 2012. godine, Uredbom Vlade Republike Hrvatske o Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Brisano je i obavljanje poslova koji se odnose na osposoblja-vanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima i tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postup-ka s obzirom na to da navedene poslove, prema Za-konu o Pravosudnoj akademiji, obavlja Pravosudna akademija.

Iz djelokruga Ministarstva uprave brisano je obavljanje poslova za međunarodnu komisiju za građanska stanja (CIEC) jer je Republike Hrvatska 2015. g. istupila iz članstva međunarodne komisije za građanska stanja.

Djelokrug Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, dopunjen je te je utvrđe-no da Ministarstvo, osim nad radom ustanova soci-jale skrbi, obavlja nadzor i nad jedinicama lokalne samouprave, uredima državne uprave, komorama, stalnim prikupljanjem humanitarne pomoći, hu-manitarnim akcijama, drugim pravnim i fizičkim osobama koji pružaju socijalne usluge i nad obav-ljanjem djelatnosti dadilje. Jednako su tako u djelo-krugu tog Ministarstva kao korisnička skupina utvr-đena i djeca s teškoćama u razvoju, s obzirom na to da je ta korisnička skupina također u nadležnosti tog Ministarstva.

Djelokrug Državnog zavoda za intelektualno vla-sništvo dopunjen je radi usklađivanja s izmjenama nastalima pristupanjem Republike Hrvatske među-narodnim ugovorima relevantnima za područje in-telektualnog vlasništva i Europskoj uniji te slijedom razvoja nacionalnog i međunarodnog sustava zašti-te intelektualnog vlasništva.

Nadalje, izmijenjen je djelokrug Državnog zavoda za statistiku radi usklađivanja s izmjenama nasta-lima pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji te radi jasnijeg utvrđivanja djelokruga Držav-nog zavoda za statistiku u pogledu njegove koordi-nacijske uloge unutar sustava službene statistike Republike Hrvatske te uloge Državnog zavoda za statistiku kao predstavnika sustava službene stati-stike pred međunarodnim institucijama i tijelima Europske unije.

a. Donošenje uredaba o unutarnjem ustrojstvu Člankom 41. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu mi-

nistarstava i drugih središnjih tijela državne uprave9 propisano je da će Vlada donijeti uredbe o unutar-njem ustrojstvu ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Za-kon je stupio na snagu 16. listopada 2016. godine te navedeni rok istječe 16. prosinca 2016. godine. No, navedeni je rok instruktivni. Donošenjem uredaba o unutarnjem ustrojstvu, navedenom je odredbom propisano za sva središnja tijela državne uprave, neovisno o tome što u pojedinim središnjim tijeli-ma državne uprave navedenim Zakonom nisu utvr-đene izmjene u ustrojstvu ili djelokrugu tog tijela. Neovisno o tome, obveza donošenja uredaba o unu-tarnjem ustrojstvu, prema Zakonu odnosi se na sva središnja tijela državne uprave

Izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave iz studenoga 2016. godine10, kojim su utvrđene izmjene u djelokrugu pojedinih središ-njih tijela državne uprave, rok za donošenje ureda-ba o unutarnjem ustrojstvu, utvrđen je 60 dana od dana stupanja na snagu tog Zakona, koji je stupio na snagu 13. studenog 2016. godine. Navedeni je rok, kao što je već navedeno, instruktivan, a odnosi se samo na ona središnja tijela državne uprave koja su obuhvaćena navedenom izmjenom Zakona, dok se na sva ostala središnja tijela državne uprave odnosi rok utvrđen u spomenutom čl. 41. Zakona o ustroj-stvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

3. IZMJENE U SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVEZakonom o izmjenama i dopunama Zakona su-

stavu državne uprave djelomično je modificiran i nadograđen postojeći sustav državne uprave. U mi-nistarstvima je izmijenjena struktura upravljanja na razini dužnosnika te je umjesto zamjenika mini-stra uvedena dužnost državnog tajnika, a dotadašnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske kojima su upravljali predstojnici tih državnih ureda, transfor-mirani su u središnje državne urede Vlade Republi-ke Hrvatske kojima upravljaju državni tajnici središ-njih državnih ureda.

a. Državni tajnici u ministarstvimaPrema dotadašnjim odredbama Zakona o susta-

vu državne uprave11, ministar je imao jednog zamje-nika ministra kojeg je imenovala Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Dužnost zamjenika ministra bila je provedba utvrđene politike Vlade, zamjenji-vanje ministra u slučaju njegove odsutnosti ili spri-ječenosti, zamjenjivanje ministra u upravljanju ra-dom ministarstva te obavljanje drugih poslova koje mu povjeri ministar. Za svoj rad, zamjenik ministra bio je odgovoran ministru i Vladi.

Izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, umjesto dotadašnjeg položaja zamjenika ministra, uvedena je dužnost državnog tajnika, te je propisa-no da ministar može imati jednog ili više državnih tajnika.

9 Nar. nov., br. 93/16.10 Nar. nov., br.104/16.11 Nar. nov., br.150/11., čl. 40.

www.rrif.hr


Ministarstva obavljaju poslove državne uprave u jednom ili više upravnih područja, a u ministarstvi-ma koja su ustrojena za više upravnih području, u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sasta-vu ministarstva (uprave, zavodi, ravnateljstva) koji-ma upravljaju pomoćnici ministra.

Dužnost državnog tajnika, u skladu sa Zakonom12, jest provedba utvrđene politike Vlade u jednom ili više upravnih područja za koje je nadležan, u skladu s nalozima ministra. Državni tajnik također zamje-njuje ministra u slučaju spriječenosti ili odsutnosti, a ako je imenovano više državnih tajnika, ministar će odrediti koji će ga od državnih tajnika zamjenjivati.

Ovakvom strukturom upravljanja, odnosno uvo-đenjem mogućnosti imenovanja više državnih taj-nika (kao što je navedeno u obrazloženju Prijedloga izmjena i dopuna navedenog zakona, dostupno na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora) koji će upravljati radom više upravnih organizacija ustroje-nih u sastavu ministarstva, osigurati će se učinkovitije obavljanje poslova i operativnija provedba javnih po-litika iz nadležnosti dotičnog ministarstva. Što se tiče načina imenovanja i odgovornosti državnog tajnika, isto je propisano na identičan način kao što je bilo i za zamjenika ministra. (Državnog tajnika na pri-jedlog Predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske, a za svoj rad odgovara ministru i Vladi.)

U dosadašnjoj praksi u sustavu državne uprave u Republici Hrvatskoj, uvođenje položaja državnih tajnika u ministarstvima, nije novina.

Mogućnost imenovanja državnog tajnika u mini-starstvima prema posebnoj odluci Vlade, (osim za-mjenika i pomoćnika ministara), bila je uvedena Za-konom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave iz 1999. godine,13 kojim je bilo propi-sano da prema posebnoj odluci Vlade ministarstva mogu imati državnog tajnika te da državnog tajnika imenuje predsjednik Republike na prijedlog pred-sjednika Vlade. Navedena je mogućnost ukinuta Zakonom o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave iz 2000. godine.14

Dužnost državnih tajnika u ministarstvima bila je utvrđena i u razdoblju od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave15, iz prosinca 2003. godine, (kojim Zakonom su državni tajnici u ministarstvima uvedeni umje-sto do tada utvrđenog položaja zamjenika minista-ra), pa sve do stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave16, iz prosinca 2011. godine, dakle u razdoblju od 22. prosinca 2003. godine do 22. pro-sinca 2011. godine.

12 Članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 93/16.)

13 Članak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu dr-žavne uprave (Nar. nov., br. 48/99.) glasio je: Članak 41. mijenja se i glasi:

Prema posebnoj odluci Vlade ministarstva mogu imati državnog tajnika. Državnog tajnika imenuje predsjednik Republike na prijedlog predsjed-

nika Vlade. Državni tajnik odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. Državni tajnik obavlja poslove određenoga šireg područja iz djelokruga

ministarstava, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.14 Zakon o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br.

15/00.) čl. 7.: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona državni tajnici u ministarstvima prestaju obnašati dužnost državnog tajnika.

15 Nar. nov., br. 199/03.16 Nar. nov., br. 150/11.

Navedenim je Zakonom iz 2011. godine, umjesto dotadašnje dužnosti državnih tajnika u ministar-stvima, ponovno bila uvedena dužnost zamjenika ministara, koja je ovom novelom Zakona o sustavu državne uprave ponovno zamijenjena dužnošću dr-žavnog tajnika.

Izmjenama Zakona također je propisano da za-mjenici ministara nastavljaju obnašati svoju duž-nost i ostvaruju prava u skladu s do sada važećim propisom do imenovanja državnih tajnika, u skladu s ovom Zakonom17.

b. Središnji državni uredi (Vlade Republike Hr-vatske)

Središnji državni uredi Vlade Republike Hrvat-ske, kao središnja tijela državne uprave, po prvi puta bili su utvrđeni Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave iz prosinca 2003. godine18, a njihovo ustrojavanje bilo je predviđeno za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog znače-nja za učinkovitiji rad Vlade. Središnjim državnim uredima upravljali su državni tajnici.19

Donošenjem Zakona o sustavu državne uprave u prosincu 2011. godine dotadašnji „središnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske“ mijenjaju naziv u „državni uredi Vlade Republike Hrvatske“, a umje-sto dotadašnjih državnih tajnika središnjih držav-nih ureda (koji su bili čelnici tih ureda) uvedena je dužnost predstojnika državnih ureda Vlade Repu-blike Hrvatske.

Novelom Zakona o sustavu državne uprave iz 2016. godine20 dotadašnji državni uredi Vlade Repu-blike Hrvatske preoblikovani su u središnje državne urede, a umjesto dotadašnjih predstojnika državnih ureda uvedena je dužnost državnih tajnika središ-njih državnih ureda, kao što je to bilo u razdoblju od 22. prosinca 2003. godine do 22. prosinca 2011. godine21.

Međutim, istim izmjenama i dopunama Zakona nisu utvrđene ovlasti predstojnika dotadašnjih dr-žavnih ureda do imenovanja državnih tajnika središ-njih državnih ureda, odnosno nije uređeno pitanje upravljanja središnjim državnim uredima do imeno-vanja državnih tajnika središnjih državnih ureda.

Kako bi se riješila ta pravna praznina i osigurao kontinuitet funkcioniranja državne uprave na razini središnjih državnih ureda, Hrvatski je sabor na sjed-nici održanoj 11. studenog 2016. godine donio Zakon o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave22 ko-jim je propisano da će predstojnici dosadašnjih dr-žavnih ureda, privremeno, do imenovanja državnih tajnika središnjih državnih ureda, obnašati dužnost državnih tajnika središnjih državnih ureda.

17 Članak 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br.. 93/16.)

18 Nar. nov., br. 199/03.19 Članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu

državne uprave (Nar. nov., br. 199/03.20 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave

(Nar. nov., br.. 93/16.)21 U periodu od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 199/03.), koji je stupio na snagu danom objave, tj., 22.12.2003. godine, do stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11.), koji je stupio na snagu također danom objave, tj 22. 12. 2011. godine.

22 (Nar. nov., br. 104/16.)

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]


Slijedom navedenog određenja, do imenovanja državnih tajnika središnjih državnih ureda dosa-dašnji bi predstojnici državnih ureda ispravno tre-bali u potpisu akata navoditi „privremeni obnašatelj dužnosti državnog tajnika“.

Istim izmjenama Zakona o sustavu državne upra-ve23 ujedno su u nazivu „središnji državni uredi Vla-de Republike Hrvatske“ brisane riječi „Vlade Repu-blike Hrvatske“, radi usklađivanja s nazivom istih ureda utvrđenim u Zakonu o ustrojstvu i djelokru-gu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, u kojem je utvrđen naziv „središnji državni uredi“24.

23 (Nar. nov., br. 104/16.)24 Članak 3. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih

središnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br. 93/16. i 104/16.)

Središnji državni uredi i nadalje se, kao što je bilo utvrđeno i za dosadašnje državne urede, ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog zna-čenja za učinkovitiji rad Vlade. Način imenovanja i odgovornost državnog tajnika središnjeg državnog ureda neizmijenjeni su u odnosu na način imenova-nja i odgovornost dosadašnjih predstojnika držav-nih ureda. Državnog tajnika središnjega državnog ureda imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vla-de i za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi. Ovlasti državnih tajnika središnjih državnih ureda također su ostale neizmijenjene u odnosu na ovlasti čelnika dosadašnjih državnih ureda.

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2017.POREZI POGAĐAJU SVE!!

Ali, zašto platiti ono što nije obveza?

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora

ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije

Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj

NUŽNO!

poslije velikih promjena

koje vrijede od

1. siječnja 2017.


Priredila: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.

UREDBAO NAZIVIMA RADNIH MJESTA

I KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI POSLOVA U JAVNIM SLUŽBAMA1

Članak 1.(1) Jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti

složenosti poslova U JAVNIM SLUŽBAMA su:SLUŽBENICIa) Položaji I. vrste

1. rukovoditelj (predstojnik, pročelnik) područnog ureda ili službe rukovoditelj (načelnik) službe/odjela za unutarnju reviziju

2,134

2. rukovoditelj (načelnik) odjela u središnjem uredu ili službi 1,940

3. rukovoditelj (načelnik) odjela u područnoj službi 1,794

4. rukovoditelj (šef) odsjeka u središnjoj službi 1,6975 rukovoditelj (šef) odsjeka u područnoj službi 1,6496. rukovoditelj (šef) pododsjeka u središnjoj

službi 1,552

1 Ova uredba donesena je na temelju čl. 6. st. 2. i čl. 7. st. 1. Zakona o plaćama u javnim službama (Nar. nov.,br. 27/01.).Urednički pročišćeni tekst ove uredbe obuhvaća:

- Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 25/13.)

- Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mje-sta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 72/13.)

- Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mje-sta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br.151/13.)

- Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br.9/14.)



- Ispravak Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br.83/14.)





- Uredbu o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br.11/15.)

- Uredbu o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br.32/15.)






7. rukovoditelj (šef) pododsjeka u područnoj službi 1,503

8. voditelj odjeljka, voditelj referade i voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica 1,406

b) Položaji II. vrste

1. voditelj (šef) ispostave 1,1642. voditelj (šef) odsjeka 1,1153. voditelj pododsjeka 1,0674. voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica 1,018

c) Položaji III. vrste

1. voditelj odsjeka računovodstvenih poslova 0,9702. voditelj (šef) odsjeka 0,9213. voditelji ostalih ustrojstvenih jedinica 0,873

d) Radna mjesta I. vrste

1. viši unutarnji revizor 1,8432. unutarnji revizor 1,6493. viši inspektor 1,5714. viši upravni savjetnik

viši stručni savjetnik (određene struke)1,523

5. inspektor 1,3296. pomoćni unutarnji revizor 1,2617. voditelj računovodstva

upravni savjetnikstručni savjetnik (određene struke ili za određene poslove)

1,232

8. tajnik ustanove 1,2129. samostalni upravni referent

stručni suradnik (određene struke ili za određene poslove)ostala radna mjesta I. vrste

1,115

e) Radna mjesta II. vrste

1. tajnik ustanovevoditelj računovodstva

1,086

2. inspektorrevizorkontrolor

1,048

3. viši informatički referent 0,9894. viši upravni referent

viši stručni referent (određene struke ili za određene poslove)ostala radna mjesta II. vrste

0,970

f) Radna mjesta III. vrste

1. voditelj računovodstva 0,9212. inspektor

revizorkontrolor

0,873

3. upravni referentstručni referentinformatički referentračunovodstveni referent – financijski knjigovođa

0,854

4. administrativni referentadministrativni tajnikračunovodstveni referentekonom

0,824

5. daktilografostala radna mjesta III. vrste

0,776


NAMJEŠTENICI

a) Položaji II. vrste1. voditelj ustrojstvene jedinice

voditelj radionice0,892

b) Položaji III. vrste1. voditelj odsjeka

voditelj radionice0,824

c) Radna mjesta II. vrste1. radna mjesta II. vrste 0,873

d) Radna mjesta III. vrste1. radna mjesta III. vrste 0,776

e) Radna mjesta IV. vrste1. radna mjesta IV. vrste 0,601

(2) Jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova iz stavka 1. ovoga članka odnose se na sve javne službe navedene u članku 2. Zakona o plaćama u javnim službama, ako odredbama ove Uredbe nije drukčije određeno.

(3) Na uvjete koje službenici moraju ispunjavati za raspored na radna mjesta iz stavka 1. podstavaka d), e) i f) ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju pro-pisi o državnim službenicima i namještenicima, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Članak 2.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA su:

a) Položaji I. vrste1. a) ravnatelj KBC-a i kliničkih bolnica 3,395

b) ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 3,395

c) zamjenik ravnatelja pod 1.a) i 1.b) 3,1042. a) ravnatelj drugih kliničkih ustanova 3,104

b) ravnatelj drugih državnih zdravstvenih zavoda 3,104

c) zamjenik ravnatelja pod 2.a) i 2.b) 2,8133. a) ravnatelj županijske bolnice 2,813

b) ravnatelj županijskog Doma zdravlja i Doma zdravlja Grada Zagreba 2,813

c) ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo i županijskog Zavoda za hitnu medicinu

2,716

d) zamjenik ravnatelja pod 3.a), 3.b) i 3.c) 2,5224. ravnatelj Doma zdravlja i ljekarničke

ustanove 2,279

5. predstojnik klinike, predstojnik kliničkog zavoda u kliničkoj ustanovi 3,007

6. a) pomoćnik ravnatelja pod 1.a) i 1.b) 3,007b) pomoćnik ravnatelja pod 2.a) i 2.b) 2,716

7. a) pomoćnik ravnatelja pod 3.a), 3.b) i 3.c) 2,425b) pomoćnik ravnatelja pod 4. 1,891

8. a) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavoda, centra, dnevne bolnice klinike, poliklinike u kliničkoj ustanovi, dr. sc.

2,687

b) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavoda, centra, dnevne bolnice klinike, poliklinike u kliničkoj ustanovi, mr. sc.

2,570

c) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavoda, centra, dnevne bolnice klinike, poliklinike u kliničkoj ustanovi, prim.

2,522

8. d) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavoda, centra, dnevne bolnice klinike, poliklinike u kliničkoj ustanovi

2,444

9. a) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnev-ne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi preko 40 zaposlenih, dr. sc.

2,687

9. b) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnev-ne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi preko 40 zaposlenih, mr. sc.

2,570

c) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnev-ne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi preko 40 zaposlenih, prim.

2,522

d) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi preko 40 zaposlenih

2,444

10. a) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u dr-žavnoj ustanovi do 40 zaposlenih, dr. sc.

2,638

b) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi do 40 zaposlenih, mr. sc.

2,522

c) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi do 40 zaposlenih, prim.

2,473

d) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi do 40 zaposlenih

2,406

11. a) voditelj zdravstvene službe u državnom zdravstvenom zavodu 2,716

b) pročelnik zdravstvene službe, pročelnik dnevne bolnice u županijskoj bolnici 2,444

12. a) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih, dr. sc.

2,541

b) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih, mr. sc.

2,425

c) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih, prim.

2,376

d) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih

2,318

13. a) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih, dr. sc.

2,493

b) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih, mr. sc.

2,386

c) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih prim.

2,328

d) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih

2,279

14. a) glavna sestra/glavni tehničar državne ustanove 1,659

b) glavna sestra klinike kao samostalne ustanove 1,571

c) glavna sestra/glavni tehničar županijske ustanove 1,571


1. glavna sestra/glavni tehničar u državnoj ustanoviglavna sestra/glavni tehničar u županijskoj ustanovi

1,164


1. glavna sestra klinikeglavna sestra, zdravstveni djelatnik – voditelj odjela

1,164

c) Radna mjesta I. vrste1. a) doktor medicine specijalist, uži specijalist

dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,361

b) doktor medicine specijalist, uži specijalist mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,336

c) doktor medicine specijalist, uži specijalist prim. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,317

d) doktor medicine specijalist, uži specijalist u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,298

e) doktor medicine specijalist, uži specijalist dr. sc. 2,330

f) doktor medicine specijalist, uži specijalist mr. sc. 2,270

g) doktor medicine specijalist, uži specijalist prim. 2,210

h) doktor medicine specijalist, uži specijalist 2,140i) doktor medicine specijalist i doktor

dentalne medicine specijalist prim. dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,279

j) doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist prim. mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,182

k) doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist prim. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,085

l) doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist prim. dr. sc. 2,153

m) doktor medicine specijalist i doktor den-talne medicine specijalist prim. mr. sc. 2,056

n) doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist prim. 1,969

2. a) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,153

b) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,056

c) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

2,027

d) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist dr. sc.

1,988

e) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist mr. sc.

1,959

f) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist

1,940

2. g) doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije, na specijalizaciji

1,659

3. a) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite dr. sc.

1,959

b) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite primarijus 1,921

c) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite mr. sc. 1,882

d) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite 1,794

4. a) nezdravstveni djelatnik voditelj djelatnosti koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

1,988

b) nezdravstveni djelatnik voditelj djelatnosti koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

1,901

c) nezdravstveni djelatnik voditelj djelatnosti koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu

1,824

5. a) doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije, dr. sc

1,804

b) doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije, mr. sc.

1,727

c) doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije

1,659

d) zdravstveni djelatnik u zdravstvenom zavodu 1,659

e) logoped 1,5716. a) nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u

procesu dijagnostike i liječenja, dr. sc. 1,571

b) molekularni biolog, biolog, citogenetičar, psiholog, fonetičar, fizičar, defektolog/edukacijski rehabilitator, koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja

1,571

c) nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, mr. sc. 1,513

d) nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 1,445

7. zdravstveni djelatnik – pripravnik 1,115

d) Radna mjesta II. vrste1. zdravstveni djelatnik u bolnici,

poliklinikama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i javnom zdravstvu

1,164

2. nezdravstveni djelatnici – zdravstveni suradnici 1,125

e) Radna mjesta III. vrste1. zdravstveni djelatnik: na otvorenim izvorima

zračenja, citostaticima, liječenju AIDS-a, u jedinici intenzivne skrbi u operaciji (instrumentiranje, anesteziologija), na hemodijalizi, u rađaonici, hitnoj službi i traumatologiji

1,067

2. zdravstveni djelatnik: u bolnici i kućnoj njezi 1,0183. zdravstveni djelatnik: u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti, poliklinikama, javnom zdravstvu, vozač (samo djelatnost hitne medicine)

0,951


f) Radna mjesta IV. vrste1. bolničar 0,727


nosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA ZDRAV-STVENO OSIGURANJE su:

a) Položaji I. vrste1. rukovoditelj sektora u Direkciji 2,6672. voditelj Regionalnog ureda Zagreb 2,4253. voditelj Regionalnog ureda Split, Osijek i

Rijekarukovoditelj službe u Direkciji

2,279

4. voditelj područne službe 2,1345. rukovoditelj odjela u Direkciji 2,037

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-nosti poslova u Agenciji za investicije i konkuren-tnost su:

a) Položaji I. vrste1. pomoćnik ravnatelja 2,9102. izvršni koordinator službe 2,619

b) Radna mjesta I. vrste1. koordinator specijalist 1,9882. koordinator 1,7943. specijalist 1,455


nosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA MIRO-VINSKO OSIGURANJE su:

a) Položaji I. vrste1. predstojnik ureda

izvršni koordinator za područne službe predstojnik područne službe

b) Radna mjesta I. vrste1. viši stručni suradnik specijalist za mirovinsko

osiguranjeviši stručni suradnik specijalist (određene struke ili za određene poslove)

1,940

2. stručni suradnik specijalist za mirovinsko osiguranjestručni suradnik specijalist (određene struke ili za određene poslove)

1,697

3. viši projektant informacijskog sustava 1,6004. samostalni pravni zastupnik 1,5235. viši upravni referent

viši stručni suradnik1,406

c) Radna mjesta II. vrste1. samostalni stručni referent I. 1,1642. samostalni stručni referent II. 1,048

d) Radna mjesta III. vrste1. stručni referent I. 0,9202. stručni referent II. 0,873


nosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA ZAPO-ŠLJAVANJE su:

a) Položaji I. vrste1. predstojnik regionalnog ureda 2,2792. voditelj ispostave 1,455

b) Radna mjesta I. vrste1. viši stručni savjetnik u središnjem uredu 1,620

c) Radna mjesta II. vrste1. stručni suradnik II. vrste – savjetodavac 1,125


nosti poslova u VISOKIM UČILIŠTIMA I JAVNIM INSTITUTIMA su:

a) Položaji I. vrste1. dekan, dekan veleučilišta ili visoke škole

– redoviti profesor, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor– izvanredni profesor– docent– profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju ili viši predavača) iznad 500 zaposlenika 3,395b) od 200 do 500 zaposlenika 3,298c) do 200 zaposlenika 3,201

2. dekan fakulteta bez pravne osobnosti– redoviti profesor, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor– izvanredni profesor– docent

3,152

3. ravnatelj– znanstveni savjetnik, drugi izbor– znanstveni savjetnik, trajno zvanje– znanstveni savjetnik, prvi izbor– viši znanstveni suradnik– znanstveni suradnik

3,298

4. prodekan, prodekan veleučilišta ili visoke škole– redoviti profesor, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor– izvanredni profesor– docent– profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju– viši predavača) iznad 500 zaposlenika 3,201b) od 200 do 500 zaposlenika 3,152c) do 200 zaposlenika 3,104

5. Prodekan fakulteta bez pravne osobnosti

3,104– redoviti profesor, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor– izvanredni profesor– docent

6. pomoćnik ravnatelja– znanstveni savjetnik, drugi izbor– znanstveni savjetnik, trajno zvanje– znanstveni savjetnik, prvi izbor– viši znanstveni suradnik– znanstveni suradnik

3,152

7. pročelnik sveučilišnog odjela– redoviti profesor, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor– izvanredni profesor– docent

3,152


8. zamjenik pročelnika sveučilišnog odjela– redoviti profesor, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor– izvanredni profesor – docent

3,104

9. pročelnik odsjeka, predstojnik zavoda (više od 20 zaposlenika)– redoviti profesor, trajno zvanje 3,104– znanstveni savjetnik, drugi izbor– znanstveni savjetnik, trajno zvanje

3,104

– redoviti profesor, prvi izbor 2,716– znanstveni savjetnik, prvi izbor 2,716– izvanredni profesor 2,328– viši znanstveni suradnik 2,328– docent 2,134– znanstveni suradnik 2,134– profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju 2,134

– viši predavač, viši asistent 1,74610. pročelnik odsjeka, predstojnik zavoda (do 20

zaposlenih)– redoviti profesor, trajno zvanje 3,055– znanstveni savjetnik, drugi izbor– znanstveni savjetnik, trajno zvanje– redoviti profesor, prvi izbor

3,055

– znanstveni savjetnik, prvi izbor 2,619– izvanredni profesor 2,231– viši znanstveni suradnik 2,231– docent 2,037– znanstveni suradnik 2,037– profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju 2,037

– viši predavač, viši asistent 1,69711. voditelj laborat., šef katedre

– redoviti profesor, trajno zvanje– znanstveni savjetnik, drugi izbor– znanstveni savjetnik, trajno zvanje

3,007

12. voditelj laborat., šef katedre– redoviti profesor, prvi izbor– znanstveni savjetnik, prvi izbor

2,570

13. voditelj laborat., šef katedre– izvanredni profesor– viši znanstveni suradnik

2,182

14. voditelj laborat., šef katedre– profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju– docent– znanstveni suradnik

1,988

15. voditelj laborat., šef katedre– viši predavač– viši asistent

1,746

16. voditelj laborat., šef katedre– predavač– asistent

1,503

b) Radna mjesta I. vrste

1. redoviti profesor – trajno zvanje, znanstveni savjetnik– drugi izbor

2,958

2. redoviti profesor – prvi izbor, znanstveni savjetnik– prvi izbor

2,425

3. izvanredni profesor, viši znanstveni suradnik 2,037

4. docent, znanstveni suradnik, viši lektor, profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju

1,843

5. knjižničarski savjetnik, umjetnički savjetnik 1,8436. viši predavač, viši asistent, poslijedoktorand,

viši umjetnički suradnik, viši knjižničarstručni savjetnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju

1,600

7. lektor 1,4558. asistent, viši stručni suradnik u sustavu

znanosti i visokom obrazovanju, dipl. knjižničar

1,406

9. stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju 1,261

10. predavač, umjetnički suradnik 1,358

c) Radna mjesta II. vrste

1. viši tehničar, viši laborant 1,0672. knjižničar 1,018

d) Radna mjesta III. vrste

1. laborant, tehnički suradnik 0,9702. pomoćni knjižničar 0,873


nosti poslova u OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA su:

a) Položaji I. vrste

1. ravnatelj osnovne škole s 851 i više učenikaravnatelj srednje škole sa 601 i više učenikaravnatelj srednje strukovne škole s najmanje 3 programa i s 451 i više učenikaravnatelj učeničkog doma s 231 i više učenikaravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu s teškoćama s 201 i više učenikaravnatelj srednje škole s učeničkim domom

2,076

2. ravnatelj osnovne škole od 251 do 850 učenikaravnatelj srednje škole od 301 do 600 učenikaravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu s teškoćama od 101 do 200 učenikaravnatelj učeničkog doma od 151 do 230 učenika

1,920

3. ravnatelj osnovne škole do 250 učenikaravnatelj srednje škole do 300 učenikaravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu teškoćama do 100 učenikaravnatelj učeničkog doma do 150 učenikaravnatelj osnovne škole s 401 i više učenika, sa završenim preddiplomskim studijem, odnosno s višom stručnom spremom prema ranijim propisima

1,765

4. ravnatelj osnovne škole do 400 učenika, sa završenim preddiplomskim studijem, odnosno s višom stručnom spremom prema ranijim propisima

1,688


1. učitelj – stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila – savjetnik 1,676

2. učitelj – stručnjak edukacijsko –rehabilitacijskog profila – mentor 1,532

3. učitelj – stručnjak edukacijsko –rehabilitacijskog profila 1,385


4. učitelj – stručnjak edukacijsko –rehabilitacijskog profila – bez položenog stručnog ispita

1,164

5. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – savjetnik 1,614

6. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – mentor 1,481

7. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj 1,325

8. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – bez položenog stručnog ispita 1,124

9. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – bez odgovarajuće vrste obrazovanja

1,124

10. učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – savjetnik

1,414

11. učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – mentor

1,337

12. učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima

1,235

13. strukovni učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – savjetnik

1,341

14. strukovni učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – mentor

1,254

15. učitelji zatečeni 8. siječnja 1991. godine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi sa završenom učiteljskom školom, kao i učitelji zatečeni 8. siječnja 1991. godine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u glazbenim i plesnim školama sa završenom glazbenom školom

1,235


1. strukovni učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima

1,164

2. strukovni učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – bez položenog stručnog ispita

0,984

3. učitelj sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – bez položenog stručnog ispita

0,984


0,984

5. učitelj koji u plesnim školama izvodi nastavu plesa 1,164

6. učitelj koji u plesnim školama izvodi nastavu plesa – bez položenog stručnog ispita 0,984

7. medicinska sestra/zdravstveni tehničar i fizioterapeut 1,067

8. medicinska sestra/zdravstveni tehničar i fizioterapeut – bez položenog stručnog ispita

0,902

9. strukovni učitelj – savjetnik 1,173


1. strukovni učitelj – mentor 1,0902. strukovni učitelj 1,0343. strukovni učitelj – bez položenog stručnog

ispita 0,863


0,863

5. suradnik u nastavi 1,0046. službenik koji istovremeno obavlja poslove

voditelja računovodstva i tajnika 0,999

7. tajnik školske ustanove prema članku 156. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

0,970

8. medicinska sestra/zdravstveni tehničar 0,9419. medicinska sestra/zdravstveni tehničar –

bez položenog stručnog ispita 0,795

10. radnik u školskim radionicama i na školskim dobrima, suradnik u odgoju u učeničkom domu (noćni pazitelj)

0,776

11. domar, ložač, kuhar, vozač, školski majstor 0,776

e) Radna mjesta IV. vrste

1. Pomoćno-tehnički radnik, spremačica, portir, vratar-telefonist-pazikuća, pomoćni poslovi u kuhinji, čuvarski poslovi, poslovi pranja, glačanja i šivanja

0,601

Članak 8.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata slo-

ženosti poslova u USTANOVAMA SOCIJALNE SKR-BI su:


1. ravnatelj ustanove socijalne skrbi s 201 i više zaposlenih radnika 2,037

2. ravnatelj ustanove socijalne skrbi sa 101 do 200 zaposlenih radnika 1,988

3. ravnatelj ustanove socijalne skrbi s 51 do 100 zaposlenih radnika 1,891

4. ravnatelj ustanove socijalne skrbi do 50 zaposlenih radnikapredstojnik podružnice i voditelj dislocirane jedinice ustanove socijalne skrbi s 20 i više zaposlenih radnika

1,794

5. predstojnik podružnice i voditelj dislocirane jediniceustanove socijalne skrbi od 10 do 19 zaposlenih radnika

1,600

6. predstojnik podružnice i voditelj dislocirane jediniceustanove socijalne skrbi do 9 zaposlenih radnika

1,450

7. voditelj odjela 1,3098. voditelj odsjeka 1,261



1. voditelj ustrojbene jedinice 1,164

c) Položaji III. vrste

1. voditelj ustrojbene jedinice 1,0672. voditelj odsjeka 1,018

d) Radna mjesta I. vrste

1. savjetnik 1,3582. mentor 1,3093. socijalni radnik, pravnik, psiholog,

rehabilitator, socijalni pedagog,logoped, pedagog, profesor, nastavnik, učitelj, radni terapeut, odgajatelj, kineziterapeut i drugi stručni radnici

1,212

e) Radna mjesta II. vrste

1. savjetnik 1,1642. mentor 1,1453. socijalni radnik, upravni pravnik,

rehabilitator, pedagog,nastavnik, učitelj, radni terapeut, odgajatelj, fizioterapeut,medicinska sestra, medicinski tehničar i drugi stručni radnici

1,125

f) Radna mjesta III. vrste

1. stručni učitelj, suradnik u nastavi – savjetnik 1,0182. stručni učitelj, suradnik u nastavi – mentor 0,9703. stručni učitelj, medicinska sestra, stručni

suradnik u odgoju,fizioterapeut, viši asistent u organiziranom stanovanju

0,951

4. radni terapeut, suradnik u odgoju u učeničkom domu (noćni pazitelj), suradnik u nastavi

0,902

5. kućni majstor, domar i drugi radnici na održavanju s položenim ATK ispitom 0,824

6. bolničar 0,708

g) Radna mjesta IV. vrste

1. njegovatelj, asistent u organiziranom stanovanju 0,679


nosti poslova u USTANOVAMA KULTURE su:


1. intendant Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb 3,395

2. ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva,ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda,ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata,ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra,ravnatelj Javne ustanove Spomen područje Jasenovac

3,250

3. ravnatelj Moderne galerije Zagreb, Galerije »Klovićevi dvori«, Hrvatskog povijesnog muzeja Zagreb, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split, Muzeja Mimara, Muzeja Ivana Meštrovića, Ansambla LADO

2,813

4. ravnatelji ustanove kulture i zaklade u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska, pomoćnik intendanta HNK Zagreb (ravnatelji opere, baleta, drame i poslovni ravnatelj), zamjenik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva,zamjenik ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda

2,473

5. pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva,pomoćnik ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavodapomoćnik ravnatelja Moderne galerije Zagreb

2,425

b) Radna mjesta I. vrste1. šef – dirigent opernog orkestra

solist opere – nacionalni prvakglumac – nacionalni prvakinstrumentalni solist – nacionalni prvak

3,007

2. koncertni majstor opernog orkestradirigent Iredatelj Isolist opere – prvakglumac – prvak

2,425

3. dirigent IIredatelj IIdirigent baletazborovođavođa dionicasolist – vođa violončelaharfisttimpanistprvi puhačizamjenik koncert – majstora opernog orkestrasolist opere – velike i srednje ulogeglumac – velike i srednje ulogekostimografscenografkonzervator savjetnikrestaurator savjetnikkonzervator – restaurator savjetnikmuzejski savjetnikmuzejski pedagog savjetnikdokumentarist savjetnikinformatičar savjetnikarhivski savjetniksavjetnik za marketing,savjetnik za odnose s javnošću

1,843

4. treći puhači 1,6495. viši muzejski pedagog

viši informatičarviši dokumentariststručni suradnik specijalist u arhivuviši kustosviši arhivistviši knjižničarviši konzervatorviši restaurator

1,503

www.rrif.hr


5. viši konzervator – restauratorviši filmologviši voditelj marketinga viši voditelj odnosa s javnošćuglazbeni voditelj u baletuumjetnički voditelj opernog, dramskog i baletnog studijadramaturgproducent scenskih i izvedbenih umjetnostisolist opere – srednje ulogeglumac – srednje ulogeoblikovatelj svjetlavoditelj scenske tehnike/proizvodnjevoditelj rasvjete, tonske i video tehnikevoditelj kostimografske opremevoditelj zaštite, energetskog postrojenja i održavanja postrojenja u kazalištuzamjenik vođe dionice, prve violineplesač pjevač – solistvođa udaraljkivoditelj slikarnevoditelj kiparnicekorepetitorstvaratelj lutakaanimator lutakadrugi puhači

1,503

6. arhivist specijalist 1,4067. pijanist

četvrti roginspicijentinspicijent – šaptačpjevač opernog zbora – vođa dionicapjevač opernog zbora – epizodistoperetni pjevačvoditelj maskersko-vlasuljarske radionicemajstor izrade rekvizitamajstor kiparmajstor slikarplesač suvremenog plesa

1,261

8. snimatelj, snimatelj informatičar 1,2329. kustos

muzejski pedagogarhivistkonzervatorrestauratorkonzervator – restauratordiplomirani knjižničarvoditelj marketingavoditelj odnosa s javnošćuinformatičardokumentaristfilmski montažersnimatelj zvučnih izdanjatutti-glazbeniciudaraljkašpjevač opernog zboravoditelj pozornicevoditelj rasvjetešaptačslikar, kipar

1,212

10. suradnik konzervatorasuradnik konzervatora – restauratorastručni suradnik u ustanovi kulture (određene struke ili za određene poslove)

1,210


1. voditelj tiskarerestaurator majstor specijalistviši konzervator tehničar II stupnja specijalistspecijalist određene struke

1,164

2. knjižničarasistent scenografaasistent kostimografamajstor tonamajstor rasvjete u kazalištumajstor maske u kazalištumajstor vlasuljar u kazalištufizioterapeutviši kemijski tehničarviši restaurator tehničar specijalistviši arhivski tehničar specijalistviši konzervator tehničar specijalist

1,018

3. suradnik višeg restauratora tehničara specijalistasuradnik višeg konzervatora tehničara specijalista

1,016

Uvjeti za točke 1. – 3.: Prema posebnim propisima i općim aktima.

d) Radna mjesta III. vrste1. restaurator majstor

viši konzervator tehničar II stupnja1,014

2. viši arhivski tehničarviši muzejski tehničarviši fotografviši preparatorviši konzervator tehničarviši restaurator tehničarspecijalist suradnik određene struke

0,980

3. suradnik višeg konzervatora tehničarasuradnik višeg restauratora tehničara

0,892

4. muzejski tehničararhivski tehničarpreparatorkonzervator tehničarrestaurator tehničarpomoćni knjižničarfotograftiflografičarkorektorčitač korektoruknjigovežakemijski tehničar

0,873

5. suradnik konzervator tehničarsuradnik restaurator tehničar

0,870

Uvjeti za točke 1. – 5.: Prema posebnim propisima i općim aktima.

NAMJEŠTENICI

a) Položaji III. vrste1. voditelj smjene pozornice u kazalištu

0,8732. voditelj nadstroplja u kazalištu3. voditelj kazališnih rekvizita, pokućstva i

oružja


4. voditelj kazališne tapetarije

0,873

5. voditelj kazališne stolarije6. voditelj kazališne bravarije7. voditelj ženske ili muške kazališne

krojačnice8. voditelj kazališne postolarnice9. voditelj energetike i održavanja u kazalištu

10. voditelj vatrogasaca u kazalištuUvjeti za radna mjesta 1. – 10.: Provjera zahtijevanih vještina i znanja te ostali uvjeti prema općem aktu.

b) Radna mjesta III. vrste1. majstor tapetar u kazalištu

0,824

2. majstor stolar u kazalištu3. majstor bravar u kazalištu4. majstor ženske ili muške kazališne

krojačnice5. majstor kazališne postolarnice6. majstor – regulater kazališne rasvjete7. predradnik ženske ili muške garderobe8. predradnik skladišta kazališnog dekora9. predradnik transporta u kazalištu

10. skladištar ženskih ili/i muških kazališnih kostima

11. skladištar kazališne obuće12. majstor radionice kazališnog videa13. pokućstvar – skladištar u kazalištu14. predradnik majstor vlasuljar15. masker16. vlasuljar

Uvjeti za radna mjesta 1. – 16.: Provjera zahtije-vanih vještina i znanja te ostali uvjeti prema općem aktu.

c) Radna mjesta IV. vrste1. niži preparator, manipulant 0,679


nosti poslova u HRVATSKOM NARODNOM KAZA-LIŠTU U ZAGREBU:

1. solist baleta – nacionalni prvak 3,0072. solist baleta – prvak

baletni majstorbaletni majstor – pedagog

2,425

3. solist baleta – velike i srednje uloge 1,8434. solist baleta – srednje uloge

baletni pedagogkoreograf u baletu

1,503

5. član baletnog ansambla 1,212

Uvjeti za radna mjesta 1. – 5.: Položena audicija, višegodišnji uspješni nastup, ostali uvjeti prema po-sebnim propisima i općem aktu.

6. predradnik pozornicevoditelj transporta i skladišta dekora u kazalištu

0,892

7. oružar – skladištar u kazalištuskladištar kazališne rekvizite

0,824

8. pokućstvarkostimer ženske/muške garderobe u kazališturadnik nadstroplja u kazališturadnik na pozornici u kazalištuvatrogasac

0,776

Uvjeti za radna mjesta 6. – 8.: Provjera zahtijeva-nih vještina i znanja te ostali uvjeti prema općem aktu.


nosti poslova u ANSAMBLU NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO su:

1. umjetnički voditelj plesnog ansambla nacionalnog statusa 2,425

2. dirigent – glazbeni voditelj Ansambla LADO 2,1343. plesni voditelj Ansambla LADO

plesač pjevač Ansambla LADO – solist i plesni voditeljplesač pjevač Ansambla LADO – prvak i plesni voditeljplesač pjevač Ansambla LADO – prvakvoditelj orkestra Ansambla LADO

1,940

4. plesač pjevač Ansambla LADO – solistglazbenik Ansambla LADO – solistvoditelj tehnike Ansambla LADO

1,503

5. plesač pjevač Ansambla LADO – srednje ulogeglazbenik Ansambla LADO – voditelj dionicevoditelj fundusa i radionice nošnji Ansambla LADOtehničar – ton majstorkorepetitor Ansambla LADO

1,261

6. plesač pjevač Ansambla LADOglazbenik Ansambla LADO

1,212

7. garderobijer – krojač Ansambla LADOUvjeti za radna mjesta 1. – 7.: Prema općem aktu.

1,018


nosti u HRVATSKOM HIDROGRAFSKOM INSTITU-TU su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta 3,3952. zamjenik ravnatelja 2,8133. pomoćnik ravnatelja 2,4254. zapovjednik hidrografskog broda preko 500

BT 1,406

b) Položaji II. vrste1. zapovjednik hidrografskog broda 1,067

c) Radna mjesta I. vrste1. glavni redaktor pomorskih karata,

voditelj poslova sistemske podrške,redaktor hidrografskih originala

1,552

2. redaktor pomorskih karata,hidrograf – geodethidrograf – elektroničarnautičar za sigurnost plovidbe i nautičke publikacije,nautičar za publikacije pomorskih komunikacija,

1,280

www.rrif.hr


2 suradnik za tehničku pripremu publikacija,oceanolog fizičar,fizičar meteorolog,oceanolog kemičar,oceanolog geolog,samostalni sistem. inženjer,samostalni projektant GIS-a,prevoditelj – lektor

1,280

d) Radna mjesta II. vrste

1. upravitelj stroja na hidrografskom brodu porivnog stroja snage preko 1000 kW 1,115

2. upravitelj stroja na hidrografskom brodu, prvi časnik na hidrografskom brodu preko 500 BT

1,018

3. drugi časnik na brodu preko 500 BT, pomorski strojar na hidrografskom brodu porivnog stroja snage preko 1000 kW

0,970

e) Radna mjesta III. vrste

1. knjigovezac specijalist, 0,8542. referent arhive originala i premjera,

ofset-strojaroceanolog III. vrste,nautičar III. vrste,hidrograf III. vrste,kartograf III. vrste,knjigotiskar – sitotiskar,operater grafičke pripreme,kemigraf – montažer,kormilar na hidrografskom brodu,električar brodski,brodski kuhar,mornar,strojar – mazač

0,824


nosti poslova u AGENCIJI ZA ISTRAŽIVANJE NESRE-ĆA U ZRAČNOM, POMORSKOM I ŽELJEZNIČKOM PROMETU su:


1. ravnatelj Agencije 3,3952. zamjenik ravnatelja Agencije 3,0073. glavni istražitelj zrakoplovnih nesreća –

voditeljglavni istražitelj pomorskih nesreća – voditeljglavni istražitelj željezničkih nesreća – voditelj

2,910


1. viši istražitelj zrakoplovnih nesrećaviši istražitelj pomorskih nesrećaviši istražitelj željezničkih nesreća

2,716

2. istražitelj zrakoplovnih nesrećaistražitelj pomorskih nesrećaistražitelj željezničkih nesreća

2,522


nosti poslova u AGENCIJI ZA OBALNI LINIJSKI PO-MORSKI PROMET su:


1. ravnatelj 3,1042. pomoćnik ravnatelja 2,522


nosti poslova u AGENCIJI ZA SIGURNOST ŽELJE-ZNIČKOG PROMETA su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj 3,3952. pomoćnik ravnatelja 2,619


1. glavni inženjer 2,5222. inženjer specijalist 2,037


nosti poslova u USTANOVAMA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj ustanove koja upravlja nacionalnim

parkom Plitvice i Brijuni 3,007

2. ravnatelj ustanove koja upravlja nacionalnim parkom 2,425

3. pomoćnik ravnatelja iz točke 1. 2,2314. ravnatelj ustanove koja upravlja parkom

prirode 2,134

5. pomoćnik ravnatelja iz točke 2. stručni voditelj ustanove koja upravlja nacionalnim parkom i parkom prirode

1,794

6. glavni nadzornik 1,600

b) Položaji II. vrste1. glavni nadzornik 1,164

c) Radna mjesta I. vrste1. tajnik ustanove 1,5032. nadzornik

čuvar prirode1,261

d) Radna mjesta II. vrste1. tajnik ustanove 1,1642. nadzornik

čuvar prirode1,115

e) Radna mjesta III. vrste1. nadzornik

čuvar prirode 0,970

NAMJEŠTENICIa) Radna mjesta II. vrste

1. zapovjednik (upravitelj) broda 1,1642. upravitelj stroja 1,018

b) Radna mjesta III. vrste1. zapovjednik (upravitelj) broda 1,0672. mornar 0,921

c) Radna mjesta IV. vrste1. pomoćni mornar 0,727

Članak 16.aPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA OKOLIŠ I PRIRODU su:



1. ravnatelj Hrvatske agencije za okoliš i prirodu 2,716

2. pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu za okoliš 2,425

3. pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu za prirodu 2,425

4. voditelj ureda ravnatelja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu 1,940


nosti poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA RAZMI-NIRANJE su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje 3,0072. zamjenik ravnatelja Hrvatskog centra za

razminiranje 2,813

3. pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje 2,425

b) Radna mjesta I. vrste1. pirotehnički nadzornik – koordinator

nadzora poslova razminiranja 1,940

2. interni nadzornik 1,940

c) Radna mjesta II. vrste1. pirotehnički nadzornik 1,164

d) Radna mjesta III. vrste1. pirotehničar – voditelj izvida 1,0672. pirotehničar nadglednik 1,0183. pirotehničar 1,0184. operater stroja za razminiranje 0,970

Članak 18.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slo-

ženosti poslova u AGENCIJI ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA su:

a) Položaji I. vrste1. direktor 3,0072. zamjenik direktora 2,667


ženosti poslova u REGIONALNOM SREDIŠTU ZA PRUŽANJE POMOĆI I UKLANJANJE POSLJEDICA KATASTROFA su:



nosti poslova u AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVA-NJE su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj 3,0072. zamjenik ravnatelja 2,8133. pomoćnik ravnatelja 2,425


nosti poslova u AGENCIJI ZA STRUKOVNO OBRA-ZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH su:

a) Položaji I. vrste1. pomoćnik ravnatelja 2,425


ženosti poslova u AGENCIJI ZA PLOVNE PUTOVE UNUTARNJIH VODA su:

a) Položaji I. vrste1. direktor Agencije 3,0072. pomoćnik direktora 2,8133. glavni nadzorni inženjer 1,794

b) Radna mjesta III. vrste1. zapovjednik broda 1,0672. strojar unutarnje plovidbe 1,0183. vođa palube 0,8734. nadzornik plovnog puta 0,9705. zapovjednik broda za obilježavanje 0,9216. pomoćnik na obilježavanju plovnog puta 0,824

Članak 23.Brisan je.

Članak 24.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složeno-

sti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA NORME su:a) Položaji I. vrste

1. ravnatelj 3,0072. zamjenik ravnatelja 2,8133. pomoćnik ravnatelja 2,425


ženosti poslova u HRVATSKOJ AKREDITACIJSKOJ AGENCIJI su:



nosti poslova u HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA su:a) Položaji I. vrste

1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 3,1043. tajnik Hrvatske matice iseljenika 2,6194. voditelj podružnice 1,7955. voditelj ureda ravnatelja 1,407

b) Položaji II. vrste1. glavni urednik časopisa 1,164

c) Položaji III. vrste1. voditelj marketinga

voditelj tehničkih poslova1,067

d) Radna mjesta I. vrste1. stručni savjetnik – specijalist 1,698

novinar 1,552


Članak 27.Brisan je.


nosti poslova u HRVATSKOJ VATROGASNOJ ZAJED-NICI su:

a) Položaji I. vrste1. načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice 3,0072. tajnik Operativno-tehničkog stožera 2,085


nosti poslova u DRŽAVNOJ ŠKOLI ZA JAVNU UPRA-VU su:


b) Radna mjesta I. vrste1. koordinator 1,746


ženosti poslova u FONDU ZA OBNOVU I RAZVOJ GRADA VUKOVARA su:

a) Položaji I. vrste1. predsjednik Fonda 3,0072. zamjenik predsjednika Fonda 2,5223. potpredsjednik Fonda za ekonomsko

praćenje projekata 2,037

4. potpredsjednik Fonda za tehničko praćenje projekata 2,037

b) Radna mjesta I. vrste1. viši stručni suradnik za financijsko -

računovodstvene poslove 1,746


nosti poslova u PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 2,716

b) Radna mjesta I. vrste1. tajnik Pravosudne akademije 2,037


nosti poslova u ZAVODU ZA VJEŠTAČENJE, PROFE-SIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 2,8133. pomoćnik ravnatelja 2,4254. rukovoditelj službe – viši vještak specijalist 2,4065. rukovoditelj područnog ureda – vještak

specijalist 2,361

6. rukovoditelj službe – viši stručni savjetnik vještak 2,279

b) Radna mjesta I. vrste1. viši vještak – specijalist 2,3612. vještak – specijalist 2,3173. savjetnik ravnatelja 2,2794. viši stručni savjetnik – vještak psiholog

viši stručni savjetnik – vještak socijalni radnikviši stručni savjetnik – vještak rehabilitatorviši stručni savjetnik – vještak logopedviši stručni savjetnik – vještak pedagog

1,959

5. viši stručni suradnik specijalist za profesionalnu rehabilitaciju 1,940

6. stručni savjetnik – vještak psihologstručni savjetnik – vještak socijalni radnikstručni savjetnik – vještak rehabilitatorstručni savjetnik – vještak logopedstručni savjetnik – vještak pedagog

1,882

7. viši stručni savjetnik u središnjem uredu 1,6208. viši stručni suradnik 1,406

c) Radna mjesta II. vrste1. samostalni stručni referent I. 1,1642. samostalni stručni referent II. 1,048

d) Radna mjesta III. vrste1. stručni referent I. 0,9202. stručni referent II. 0,873


nosti poslova u AGENCIJI ZA OSIGURANJE RAD-NIČKIH POTRAŽIVANJA U SLUČAJU STEČAJA PO-SLODAVCA su:


1. ravnatelj 3,201


nosti poslova u AGENCIJI ZA KVALITETU I AKRE-DITACIJU U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI su:

a) Položaji I. vrste:



nosti poslova u HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ AGENCIJI su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 2,9103. voditelj sektora 2,4204. voditelj središnjeg laboratorija za kontrolu

kvalitete mlijeka 1,988

b) Radna mjesta I. vrste1. viši koordinator 1,9402. koordinator 1,697

c) Radna mjesta II. vrste1. viši tehnički suradnik 1,067


d) Radna mjesta III. vrste1. laborant

tehnički suradnik1,018


nosti poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA POLJO-PRIVREDU, HRANU I SELO su:



b) Radna mjesta I. vrste1. savjetnik ravnatelja 2,231


nosti poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA KONJO-GOJSTVO – DRŽAVNE ERGELE ĐAKOVO I LIPIK su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj 3,0072. pomoćnik ravnatelja 2,4253. upravitelj ergele 2,1344. voditelj uzgoja/tehnolog konjogojstva

voditelj biljne proizvodnje – tehnolog ratarstva

1,940


1. koordinatorkoordinator uzgojno selekcijskih mjera u konjogojstvu

1,746

2. stručni savjetnik za trening i obuku 1,232

c) Radna mjesta III. vrste1. voditelj obuke i treninga u zaprežnom sportu

poslovođa Pastuharne; poslovođa Ivandvora, poslovođa ergele Lipik

1,067

2. jahač – vozačjahač – vozač – potkivačjahač – vozač/voditelj turističkog jahanja

0,970

3. radnik u poljoprivredi – traktoristradnik u poljoprivredi – traktorist/vozač kamionakovač – potkivačtehnički suradnikradnik u konjogojstvu

0,844

NAMJEŠTENICI

a) Radna mjesta III. vrste1. pomoćni radnik u konjogojstvu 0,727

b) Radna mjesta IV. vrste1. dežurni radnik u konjogojstvu 0,582


nosti poslova u SAVJETODAVNOJ SLUŽBI su:


b) Radna mjesta I. vrste1. viši koordinator 1,940


ženosti poslova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA HRA-NU su:



nosti poslova u AGENCIJI ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE su:


b) Radna mjesta I. vrste1. arhitekt računalnih aplikacija 1,9882. viši koordinator 1,9403. koordinator 1,6974. viši sistem administrator 1,6975. sistem administrator 1,5236. programer računalnih aplikacija 1,523

Članak 41.(1) Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slo-

ženosti poslova službenika koji rade u strukturi in-stitucija koje su dobile dozvolu za rad od Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije i u strukturi institucija koje će upravljati struktur-nim instrumentima Europske unije su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj Agencije za regionalni razvoj

Republike Hrvatske, ravnatelj Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

3,395

2. pomoćnik ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU)

3,298

3. zamjenik ravnatelja Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske,zamjenik ravnatelja Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,zamjenik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

3,104

4. pomoćnik ravnatelja Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, pomoćnik ravnatelja Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (nadležan za ustrojstvenu jedinicu zaduženu za financiranje i ugovaranje koja je dobila dozvolu za rad Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije u sklopu IV. komponente IPA-e),

2,910


4. pomoćnik ravnatelja Agencije za mobilnost i programe Europske unije (nadležan za ustrojstvenu jedinicu akreditiranu od strane Europske komisije za poslove provedbe programa Europske unije za obrazovanje, mlade, sport i znanost),predstojnik ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (nadležan za ustrojstvenu jedinicu zaduženu za financiranje i ugovaranje koja je dobila dozvolu za rad Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije u sklopu IV. komponente IPA-e)

2,910

5. voditelj službe 2,7166. voditelj odjela 2,328

b) Radna mjesta I. vrste1. savjetnik ravnatelja Agencije za regionalni

razvoj 2,231

2. viši stručni savjetnik – specijalist 2,1343. tajnik agencije

viši unutarnji revizor u Agenciji za reviziju sustava provedbe programa Europske unije

2,037

4. viši stručni savjetnik 1,9785. viši koordinator 1,9406. unutarnji revizor 1,8437. stručni savjetnik 1,6008. koordinator 1,7469. stručni suradnik 1,455

(2) Institucije u smislu stavka 1. ovoga članku su: Središnja agencije za financiranje i ugovaranje pro-grama i projekata Europske unije (SAFU), Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije i ustrojstvene jedinice Agencije za strukov-no obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zadužene za financiranje i ugovaranje koje su dobile dozvolu za rad Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije u sklopu IV. komponente IPA-e te ustrojstvene jedini-ce Agencije za mobilnost i programe Europske unije akreditirane od strane Europske komisije za poslove provedbe programa Europske unije za obrazovanje, mlade, sport i znanost.

(3) Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova iz stavka 1. ovoga članka primje-njuju se samo na službenike raspoređene na radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi za koje je dana dozvola Europske komisije.

(4) Na osnovne elemente opisa radnih mjesta i uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga član-ka odgovarajuće se primjenjuju propisi o državnim službenicima.


nosti poslova u LEKSIKOGRAFSKOM ZAVODU »MI-ROSLAV KRLEŽA« su:

a) Položaji I. vrste1. glavni ravnatelj 3,3952. ravnatelj 3,2983. glavni urednik 3,0074. zamjenik glavnog urednika 2,813

5. pomoćnik ravnatelja 2,425pomoćnik glavnog urednika 2,425

b) Radna mjesta I. vrste1. leksikografski savjetnik, drugi izbor 2,9102. leksikografski savjetnik, prvi izbor 2,4253. viši leksikograf 2,0374. leksikograf, drugi izbor 1,8435. leksikograf, prvi izbor 1,6006. leksikografski suradnik 1,4067. viši stručni suradnik u leksikografiji 1,4068. stručni suradnik u leksikografiji 1,261


ženosti poslova u NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽICI su:

a) Položaji I. vrste1. glavni ravnatelj 3,2982. ravnatelj razdjela 3,0073. pomoćnik ravnatelja 2,425

b) Radna mjesta I. vrste1. knjižničarski savjetnik 1,8432. viši knjižničar 1,6003. dipl. knjižničar 1,406

c) Radna mjesta II. vrste1. knjižničar 1,018

d) Radna mjesta III. vrste1. pomoćni knjižničar 0,873


nosti poslova u HRVATSKOJ AKADEMSKOJ I ISTRA-ŽIVAČKOJ MREŽI CARNet su:



nosti poslova u AGENCIJI ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE su:



nosti poslova u NACIONALNOM CENTRU ZA VANJ-SKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA su:


www.rrif.hr



nosti poslova u POSLOVNO-INOVACIJSKOJ AGEN-CIJI REPUBLIKE HRVATSKE su:



nosti poslova u HRVATSKOM MJERITELJSKOM IN-STITUTU su:



nosti poslova u SREDIŠNJEM REGISTRU OSIGU-RANIKA su:

a) Položaji I. vrste1. pomoćnik ravnatelja 2,425

b) Radna mjesta I. vrste1. viši koordinator 1,9402. koordinator 1,697


nosti poslova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA MALO GOSPODARSTVO, INOVACIJE I INVESTICIJE (HA-MAG – BICRO) su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj sektora 2,6192. voditelj Ureda za unutarnju reviziju 2,3283. voditelj službe 2,3284. voditelj odjela 2,1345. voditelj Odjela općih poslova 2,0346. voditelj Odjela za računovodstvo i financije 2,0347. voditelj Odjela za pravne poslove 2,0348. voditelj Odjela za građevinske radove 2,034

b) Radna mjesta I. vrste1. savjetnik uprave 2,3282. viši analitičar 1,9883. viši unutarnji revizor 1,9884. unutarnji revizor 1,8435. analitičar 1,7946. niži analitičar 1,406

c) Radna mjesta II. vrste1. viši administrator 1,1642. administrator 1,121

d) Radna mjesta III. vrste1. administrator 1,067

Članak 50.aPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata slo-

ženosti poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA ZA-DRUŽNO PODUZETNIŠTVO su:

a) Položaj I. vrste

1. ravnatelj 3,230

b) Radna mjesta I. vrste1. savjetnik ravnatelja 2,2502. viši stručni savjetnik 1,9803. koordinator podružnice 1,7204. analitičar 1,640


nosti poslova u AGENCIJI ZA INVESTICIJE I KON-KURENTNOST su:

a) Položaji I. vrste1. pomoćnik ravnatelja 2,9102. izvršni koordinator službe 2,619

b) Radna mjesta I. vrste1. koordinator specijalist 1,9882. koordinator 1,7943. specijalist 1,455


nosti poslova u AGENCIJI ZA OPREMU POD TLA-KOM su:



ženosti poslova u AGENCIJI ZA JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO su:


b) Radna mjesta I. vrste1. savjetnik ravnatelja 2,134


nosti poslova u AGENCIJI ZA MOBILNOST I PRO-GRAME EUROPSKE UNIJE su:


Članak 54.a

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složeno-sti poslova u AGENCIJI ZA PLAĆANJA U POLJOPRI-VREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU su:

a) Položaji I. vrste1. pomoćnik ravnatelja 3,298www.rrif.hr


2. direktor sektora 3,0073. voditelj službe

voditelj regionalnog ureda2,716


1. savjetnik ravnatelja 2,6192. viši stručni savjetnik – specijalist 2,1343. viši unutarnji revizor 2,0374. unutarnji IT revizor

unutarnji revizor1,843

5. viši stručni savjetnik 1,9786. stručni savjetnik 1,600


1. viši stručni referent 1,164


1. stručni referentadministrativni tajnik

1,067

Članak 54.bZa vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove vrste i struke.

Članak 54.cPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u JAVNOJ USTANOVI ‘MEMORIJALNI CENTAR DOMOVINSKOG RATA VUKOVAR’ su:

1. Ravnatelj 3,3952. Zamjenik ravnatelja 3,007

Članak 54.dPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANO-STI I UMJETNOSTI su:


1. tajnik – član Uprave Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 3,395

2. savjetnik predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 3,298

3. pomoćnik tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2,813

4. upravitelj muzejsko-galerijske, arhivske, knjižničarske jedinice 1,940

5. upravitelj muzejsko-galerijske zbirke 1,6006. upravitelj znanstveni savjetnik – trajno

zvanje 3,055

7. upravitelj znanstveni savjetnik – prvi izbor 2,5228. upravitelj viši znanstveni suradnik 2,1349. upravitelj znanstveni suradnik 1,940

10. upravitelj viši asistent 1,69811. upravitelj asistent 1,50412. upravitelj viši stručni suradnik 1,504

Članak 54.ePosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slo-

ženosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA PRO-STORNI RAZVOJ su:


1. ravnatelj Zavoda 3,201

Članak 54.fPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u AGENCIJI ZA OBNOVU OSJEČKE TVRĐE su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj Agencije 3,3952. pomoćnik ravnatelja Agencije 2,425

Članak 54.gPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u AGENCIJI ZA OZAKONJENJE NEZA-KONITO IZGRAĐENIH ZGRADA su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj Agencije 3,3952. rukovoditelj sektora 2,425

Članak 54.hPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA OBVE-ZNE ZALIHE NAFTE I NAFTNIH DERIVATA (HAN-DA) su:


1. predstojnik ureda ravnateljadirektor sektora

3,007

2. voditelj službe 2,7163. voditelj odjela 2,328

b) Radna mjesta I. vrste1. savjetnik ravnatelja 2,6192. koordinator specijalist 1,9883. viši stručni savjetnik 1,978

c) Radna mjesta II. vrste1. administrator za praćenje, analizu i

izvještavanje 1,164

Članak 54.iPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u AGENCIJI ZA UGLJIKOVODIKE su:a) Položaji I. vrste

1. direktor sektora 3,2012. voditelj službe 2,619

b) Radna mjesta I. vrste1. viši savjetnik specijalist 2,6192. viši savjetnik 2,134

Članak 54.jPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠ-TVO su:

a) Položaji I. vrste1. ravnatelj Centra za posebno skrbništvo 3,007

b) Radna mjesta I. vrste1. poseban skrbnik Centra za posebno

skrbništvo 2,200

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


Članak 54.kPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u AGENCIJI ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA su:


1. glavni ekonomist direktor sektora 3,249

2. predstojnik Ureda Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanjavoditelj odjela

2,716

3. voditelj odsjeka 2,037


1. glavni savjetnik 3,2012. samostalni savjetnik 2,6193. stariji savjetnik 1,9784. mlađi savjetnik 1,6005. stručni suradnik 1,455

Članak 54.lPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u AGENCIJI ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA su:

a) Položaji I. vrste1. načelnik službe 2,920

b) Radna mjesta I. vrste1. viši savjetnik specijalist 2,330

2. viši savjetnik 1,9783. savjetnik 1,6004. viši stručni suradnik 1,455

Članak 54.mPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata slo-

ženosti poslova u USTANOVAMA ZA PRUŽANJE PODRŠKE I USLUGA BRANITELJSKO-STRADAL-NIČKOJ POPULACIJI I DRUGIM OSOBAMA su:


1. ravnatelj 2,4252. zamjenik ravnatelja 2,1533. stručni voditelj 1,7464. predstojnik podružnice 1,600

Članak 55.Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje

važiti Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijen-tima složenosti poslova u javnim službama (»Narod-ne novine«, br. 38/2001, 112/2001, 62/2002, 156/2002, 162/2003, 39/2005, 82/2005, 133/2005, 30/2006, 118/2006, 22/2007, 112/2007, 127/2007, 124/2011, 142/2011, 77/2012, 98/2012, 112/2012 i 121/2012).

Članak 56.Ova Uredba objavit će se u »Narodnim novina-

ma«, a stupa na snagu 1. ožujka 2013. godine.

pretplatite se na elektroničko izdanje Vaših

omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr

Documents

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB ......POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA PRILOG UZ RRiF br. 1/17. SADRŽAJ POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA