Pouke Buðenje - adventisti.hr · POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2013. Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije

1

Buenjei obnova

Buenjei obnova

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KACRKVA

Poukeiz BiblijeSRPANJKOLOVOZRUJAN2013.

150 1863.—2013.

Ujedinjeni u misiji

2

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2013.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb •Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod: Milan©uπljiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Brankica VukmaniÊ •

Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

3

Mark Finley

Buenje i obnova

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2013.

4

Sadræaj01. Buenje — naπa velika potreba

02. Molitva — sræ buenja

03. Boæja rijeË — temelj buenja

04. SvjedoËenje i sluæba — rod buenja

05. Posluπnost — plod buenja

06. Priznanje i pokajanje — uvjeti za buenje

07. Jedinstvo — jamstvo buenja

08. Razboritost — zaπtita buenja

09. Obnova — proizvod buenja

10. Obnova — spremnost za rast i promjenu

11. Obnova — novi naËin razmiπljanja

12. Obnova — iscjeljenje poremeÊenih odnosa

13. ObeÊano buenje — dovrπenje Boæjeg poslanja

5

NajveÊa od svih naπih potreba

U svakom naraπtaju Boæji Duh nastoji probuditi srca svojeg naroda.Buenje je trajno, svakidaπnje iskustvo. Svatko od nas treba bio seprepoznati u rijeËima stare duhovne pjesme: “Sklon sam lutanju, Go-spodine, osjeÊam to; sklon sam da ostavim Gospodina kojeg ljubim.”Duboko u svojem srcu svatko od nas zna koliko su istinite ove rijeËi.

Doista, naπe je srce sklono lutanju. Naπe misli okreÊu se od du-hovnoga k svjetovnom, od nebeskoga k zemaljskom. PreËesto se osjeÊa-mo robovima ukorijenjenih navika. Ponekad smo zapanjeni svojim vla-stitim reakcijama i ponaπanjem.

To je zbog toga πto je padom u grijeh i naπa narav postala greπna(Jeremija 17,9). Mi smo se po naravi skloni od Gospodnjeg puta okre-nuti svojim putovima (Izaija 53,6). Zajedno s apostolom Pavlom i miuzvikujemo: “Jadan ti sam ja Ëovjek!” (Rimljanima 7,24), a s kraljemDavidom se molimo: “O, Jahve: po dobroti svojoj poæivi me.” (Psalam119,159)

Buenje je Boæje nastojanje da u svojoj dobroti produbi svoj odnoss nama. On u nama pokreÊe proces buenja. Njegov Duh stvara u namaËeænju za Njim. Njegov Duh nas osvjedoËava u naπu potrebu za Njim,otkriva nam Isusovu dobrotu i milosre.

Tijekom cijele povijesti Boæji Duh je moÊno djelovao na buenjuljudi. Kad je Izrael skrenuo s Boæjeg puta, odlutao od Boæjih namjera iplanova, Bog je upotrijebio mladog kralja Hoπeu da vrati narod sebi, itada je doπlo do velikog buenja. Prigodom posveÊenja Hrama, Bog jeobeÊao Salomonu: “[Ako se] ponizi ... moj narod na koji je prizvano Imemoje, i pomoli se, i potraæi lice moje i okani se od zlih putova, ja Êu gatada usliπati s neba i oprostiti mu grijeh i izlijeËit Êu mu zemlju.” (2.Ljetopisa 7,14). Boæje srce je Ëeznulo za tim da Izrael ispuni uvjetebuenja, da iskusi silu buenja te da svjetlo Njegove ljubavi prikaæecijelom svijetu.

Kad god se Boæji narod odazivao pozivima na buenje, Bog je silnodjelovao u njegovu korist. To se odnosi i na novozavjetnu krπÊanskucrkvu, na razdoblje reformacije i na Crkvu adventista sedmog dana. ToÊe se odnositi i na Boæji narod posljednjeg vremena. Boæji Sveti Duhizlit Êe se u potpunosti i zemlja Êe se “zasvijetliti” od Boæjeg sjaja(Otkrivenje 18,1).

Biblijske pouke za ovo tromjeseËje usredotoËuju se na razna pita-nja povezana s buenjem i obnovom. ZajedniËki Êemo istraæivati pitanjakao πto su:

Pod kojim je uvjetima Bog obeÊao izlijevanje svojega Svetoga Du-ha?

6

»eka li Bog na neki Ëarobni trenutak da izlije svojega Svetoga Duhana svoju Crkvu posljednjih dana?

©to znaËi æivjeti po Svetome Duhu?Kako moæemo suraivali s Bogom dok se pripremamo za izlijevanje

Svetoga Duha?Kako zapoËinje proces buenja i obnove?Duh proroπtva opisuje vaænost buenja ovim rijeËima: “Buenje

prave poboænosti meu nama najveÊa je i najhitnija od svih naπih po-treba.” (1SM 121) U Boæjim oËima, niπta nam nije potrebnije od buenja.©to moæe biti vaænije od toga? Tijekom ovog tromjeseËja, dok budemoprouËavali teme kao πto su molitva i buenje, Boæja rijeË i buenje,svjedoËenje i buenje, zavrπetak djela i buenje, kao i druge srodneteme, molimo se da Bog moÊno progovori naπem srcu i da nas privuËek sebi.

Zaπto ne bismo odmah sada otvorili svoje srce djelovanju SvetogaDuha? Zaπto Ga ne bismo zamolili da uËini neπto posebno u naπemæivotu veÊ sada? On Êe odgovoriti na naπe molitve, i nebeski Êe blago-slovi poteÊi na naËin koji ne moæemo niti zamisliti.

Mark Finley, poznati evanelist meunarodnog ugleda, bio je pot-predsjednik Generalne konferencije od 2005. do 2010. godine. Nakonodlaska u mirovinu postao je savjetnik predsjednika Generalne kon-ferencije. Pastor Finley i njegova supruga Ernestina imaju troje djecei dvoje unuËadi.

7

Pouka 1 29. lipnja—6. srpnja 2013.

Buenje — naπa velika potrebaPregled pouke

KljuËni tekst: Otkrivenje 3,14-22

UËenici Êe:

Znati: (1) Razumjeti povijesne okolnosti i duhovno stanje krπÊan-ske crkve u Laodiceji u prvom stoljeÊu i primijeniti te pouke na svojeosobno duhovno putovanje. (2) Primijetiti kako maloduπnost i ravnoduπ-nost utjeËu na naπ duhovni æivot.

OsjeÊati: Doæivjeti stav potpune ovisnosti i predanja Isusu umjestoponosnog dræanja, samozadovoljstva i neovisnosti.

»initi: OdluËiti dopustiti Isusu da, preko svojega Svetog Duha, sru-πi svaku prepreku koja nas ometa da Ga potpunije upoznamo i joπ viπevolimo.

Smjernice za prouËavanje

I. Znati: Razumjeti veliku potrebu LaodicejeA. U kakvom se stanju nalazi Laodiceja? Kako netko moæe zauzeti

stav duhovne neovisnosti, a da toga ne bude niti svjestan?B. Kakve su posljedice duhovne ravnoduπnosti u æivotu i svjedoËe-

nju crkve?

II. OsjeÊati: Ovisnost nasuprot neovisnostiA. Zaπto je tako lako utonuti u duhovno stanje u kojem se naπla

crkva u Laodiceji? U Ëemu je naπa jedina nada?B. Kako moæemo istodobno usvojiti stajaliπte otvorenosti prema

poticajima Svetoga Duha i potpune ovisnosti o Isusovoj pravednosti,umjesto naπe vlastite?

III. »initi: Svakodnevno doæivljavati buenjeA. Ako uzmemo u obzir da je buenje svakodnevni proces bliskog

upoznavanja s Isusom, kako moæemo svakog dana obnavljati svoj du-hovni æivot?

B. Koji su to koraci na koje vas Bog osobno navodi da ih poduzmeteu svojem duhovnom æivotu kako biste Ga mogli bolje upoznati?

8

ZakljuËak: Kad odgovorimo na poticaje Svetoga Duha da bolje upo-znamo Isusa, i pristanemo na to da On ispuni naπa srca svojom ljubav-lju, On Êe sruπiti svaku prepreku koja onemoguÊava taj odnos, privla-ËeÊi nas u blizak odnos sa sobom na naËine za koje nikada ne bismopomislili da su moguÊi.

Program prouËavanja

1. KORAK: Motivirajte!

Naglasite tekst: Otkrivenje 3,17-21KljuËno naËelo duhovnog rasta: KrπÊanstvo je mnogo viπe od pri-

hvaÊanja odreenog niza doktrina i pokuπaja da se uzdræimo od otvo-reno greπnog ponaπanja. Biti krπÊanin podrazumijeva blisko iskustvo sIsusom kroz molitvu, prouËavanje Biblije i preobraæeni karakter.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan je uvod u naπe tromjeseËnoprouËavanje buenja, obnove i poslanja. Buenje je oæivljavanje duhov-nih Ëeænji duπe. Bez svakodnevne ispunjenosti Svetim Duhom mi lakozapadnemo u duhovno samozadovoljstvo. Obnova je povezana s odgova-rajuÊom promjenom u naËinu æivota koja prati buenje. SvjedoËenje jeneπto πto logiËno slijedi buenje i obnovu.

Naglasite da poruka Laodicejcima u Otkrivenju 3 predstavlja pozivda od povrπnog krπÊanskog iskustva (koje nas malo stoji) napredujemok æivotu potpune predaje Isusu. Ovaj poziv ne podrazumijeva samo na-puπtanje stavova i navika koji nas odvajaju od Isusa. To je poziv dapostanemo tako bliski s Njim, da Ga toliko zavolimo, da i ne pomislimouËiniti neπto πto se Njemu ne bi svidjelo — neπto πto bi povrijediloOnoga tko nas toliko voli.

Uvodno razmatranje: Da ste æivjeli u Isusovo vrijeme, i da ste imalimoguÊnost birati u Ëijem susjedstvu biste voljeli stanovati, koga odsljedeÊih ljudi biste izabrali? Biste li se doselili blizu one dvojice op-sjednutih demonima? A πto kaæete o gospodinu i gospoi farizejima?Mislite li da bi farizeji mogli biti dobri susjedi? Bi li vam bilo ugodno udruπtvu æene Samarijanke koja je veÊ imala pet muæeva, a sada upravoæivi sa πestim? Moæda biste se ipak osjeÊali mnogo ugodnije u susjed-stvu laodicejske crkve? Nabrojte neke od “hvalevrijednih” osobina Lao-dicejaca. ©to bi ih moglo uËiniti poæeljnim susjedima? ©to je najvaænije,tko bi od tih ljudi u svojem æivotu mogao pokazati onu vrstu osobinakoje krase posveÊenog vjernika? Promatrajte svaku od tih skupina ljudiprije i nakon πto su se susreli s Isusom.

9

Pitanja za razgovor1. Zbog Ëega je Boæjem narodu povremeno potreban otvoreni ukor?2. Na koji je naËin poruka Laodicejcima istodobno oπtar ukor, ali i

rijeË nade?

2. KORAK — Istraæite!

Samo za uËitelje: Ime Laodiceja znaËi ili “suenje narodu” ili“osueni narod”. ZnaËenje tog imena je vrlo bitno. Laodiceja je posljed-nja od sedam crkava. Do vremena kad je napisana knjiga Otkrivenje,crkva u Laodiceji postojala je vjerojatno veÊ Ëetrdeset godina i postalaje priliËno velika i udobna. Ona predstavlja crkvu kakva Êe postojatineposredno prije Kristovog dolaska. Kao takva, ona predstavlja crkvusudnjega Ëasa. Prvi od trojice anela koji lete posred neba s Boæjomposljednjom porukom “svakom narodu i plemenu, jeziku i puku” izjav-ljuje: “Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda!”(Otkrivenje 14,7) Naglasite u svojem razredu golemu vaænost porukekoju prouËavamo ovog tjedna. To je hitna vijest o posljednjem vremenukoju Nebo πalje Boæjoj crkvi posljednjeg vremena. To je snaæna porukaza svakoga od nas.

Biblijski komentar

I. Vjera koja oËituje svoju snagu ljubavlju(Razmotrite u razredu GalaÊanima 5,6)Crkva u Laodiceji ima tri osnovne potrebe: njoj treba bogatstvo da

bi sakrila svoju neimaπtinu, odjeÊa da bi pokrila svoju golotinju, i lijekkoji moæe izlijeËiti njezino sljepilo. Zanimljivo je da su bogatstvo, odje-Êa i mast za oËi tri pojedinosti po kojima je antiËki grad Laodiceja bioposebno poznat. Tom bogatom i gospodarski razvijenom gradu naizglednije bilo potrebno niπta. Ali naπ Gospodin mu nudi nebesko blago, du-hovno pokrivalo i boæanski vid. Zlato predstavlja najveÊe bogatstvo Neba— vjeru koja oËituje svoju snagu ljubavlju (vidi GalaÊanima 5,6). Bijelahaljina je ponuena kao suprotnost od laodicejske golotinje. Iako jeLaodiceja po svojem stilu oblaËenja bila poznata πirom Rimskog Car-stva, ona je, zapravo, bila duhovno gola. Baπ kao πto se potrudio pokritigolotinju Adama i Eve u Edenu (Postanak 3,21), Bog i svojem naroduposljednjeg vremena nudi odjeÊu kako bi mogao pokriti svoju duhovnugolotinju. Ta odjeÊa nije neπto πto oni proizvode sami. Ivan, pisac Ot-krivenja, opisuje tu odjeÊu kao “blistav, Ëist lan! Lan, zapravo, oznaËujepravedna djela svetih” (Otkrivenje 19,8). Niti jedna jedina nît u odjeÊikoju Isus nudi nije osmiπljena od strane ljudi. Ona predstavlja Njegovomilosre, Njegovo praπtanje, Njegovu pravednost i Njegov savrπeni ka-rakter. Ona pokriva naπu greπnost i izaziva Ëudesnu promjenu u naπem

10

æivotu. (Vidi takoer i Matej 22,1-14 i Testimonies for the Church, sv. 4,str. 88,89)

Nedaleko od Laodiceje nalazio se hram posveÊen frigijskom boguMen Karou. U sklopu hrama bila je podignuta poznata medicinska πko-la. Ljudi koji su imali problema s oËima putovali su danima da bi doπlido tog hrama i nabavili frigijski lijek za oËi. Za duhovno sljepilo Boæjegnaroda Krist nudi neπto mnogo bolje. On nudi prosvjetljenje SvetimDuhom kako bi se duhovne oËi koje je Sotona zasjenio i grijeh oslijepiomogle otvoriti (Ivan 8,12; 16,8-11; 2. KorinÊanima 4,3.4).

Razmotrite: Koje su tri pogodnosti bile znaËajka drevne Laodice-je? ©ire gledano, koje tri pojedinosti su potrebne laodicejskoj crkviposljednjeg vremena, i zaπto? Kako ih ona moæe steÊi?

II. Poruka nade(Razmotrite u razredu Otkrivenje 3,19)Kristova poruka laodicejskoj crkvi je poruka koja potjeËe iz Njego-

vog velikog srca punog ljubavi. U Otkrivenju 3,19 naπ Gospodin namdaje razlog za tako strog ukor: “Ja korim i karam sve koje ljubim”.GrËka rijeË za ljubim je phileo, πto znaËi “snaæna naklonost” i “voljetinekoga kao bliskog prijatelja ili brata”. Krist ne odbacuje laodicejskucrkvu. On je voli dubokom, njeænom, nepomuÊenom ljubavlju. On je volitoliko da je umro za nju i vraÊa se po nju. Ne postoji snaænija veza odKristove ljubavi prema Njegovom narodu. On ga nikada neÊe odbacitiniti napustiti. Njegov narod Êe doæivjeti snaæno probuenje i Krist ÊeoËistiti i posvetiti svoju crkvu da bi se ona mogla pojaviti pred Njim “bezljage, bez bore” i da bi je mogao predstaviti kao “Crkvu krasnu” predBoæjim prijestoljem.

Pitanja za razgovor1. Nije pitanje hoÊe li crkva preæivjeti. Bog u svojoj RijeËi uvijek

iznova obeÊava da Êe On voditi svoju crkvu posljednjeg vremena krozburno razdoblje koje joj predstoji, i da Êe je sigurno dovesti kuÊi. NaπGospodin Êe uËiniti πto god je potrebno kako bi saËuvao i zaπtitio svojnarod u posljednjoj krizi na Zemlji. Pitanje je, zapravo, hoÊemo li miiskoristiti sve πto nam je On ponudio da bismo se pripremili za Njegovdolazak?

2. Na koji naËin svatko od nas moæe biti siguran da nije duhovnoslijep u vezi sa svojim stanjem?

3. Kako moæemo biti sigurni da nismo duhovno goli pred Bogom ida se ne uzdamo u svoja djela umjesto u Njegovu savrπenu pravednost?

4. Kako moæemo biti sigurni da bogatstvo Njegove vjere i vjeËneljubavi svakodnevno ispunjava naπe srce?

11

3. KORAK — Primijenite!

Samo za uËitelje: U naπem svijetu ima mnogo povrπne religiozno-sti. Razgovarajte s Ëlanovima razreda πto sve obuhvaÊa njegovanje is-tinskog duhovnog æivota i na koji naËin moæemo produbiti svoj odnoss Isusom.

Pitanja za razmiπljanje1. Kako moæemo svakodnevno biti s Bogom u bliskom odnosu koji

neÊe vremenom izblijedjeti?2. Kako moæemo imati odnos s Bogom koji neÊe jednog dana biti

“na vrhuncu”, a veÊ sutradan “na dnu”?

Pitanje za primjenuKoje su to posebne pojedinosti koje nas spreËavaju da ostvarimo

odnos s Bogom za kakvim Ëeznemo duboko u svom srcu?

4. KORAK — Stvarajte!

Samo za uËitelje: Otkrivenje 3,14-21 je Kristov iscrpni opis naπegslabog duhovnog stanja, ali isto tako i Kristove poruke nade — porukenaπeg svemoÊnog Stvoritelja koji je obdaren stvaralaËkom snagom ko-jom moæe mijenjati naπ æivot. Krist iz Knjige Postanka je Krist iz Ot-krivenja. Pomozite svakom Ëlanu svojega razreda da uvidi da mu, bezobzira na duhovno stanje u kojem se nalazi, Isus preko svojega SvetogaDuha daje novi æivot.

Aktivnosti1. Pozovite razred da provede nekoliko trenutaka u razmiπljanju o

tekstu iz Otkrivenja 3,19.20: “Evo stojim na vratima i kucam. Ako tkoËuje moj glas i otvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on samnom.”

2. Ohrabrite Ëlanove razreda da preispitaju vlastito srce kako biprovjerili postoje li u njemu neka vrata koja su zatvorena za Isusa.Pozovite ih da danas otvore ta vrata tijekom kratkog vremena koje Êeprovesti u tihoj molitvi.

12

Pouka 2 6.— 13. srpnja 2013.

Molitva — sræ buenjaPregled pouke

KljuËni tekstovi: Luka 9,28; Matej 18,19.20

UËenici Êe:

Znati: (1) Razumjeti da je bez molitve potpuno nemoguÊe razvitibliski odnos s Isusom i uvidjeti golemu prednost koju imamo jer Gakroz molitvu moæemo tako dobro upoznati. (2) Otkriti usku povezanostizmeu molitve i buenja.

OsjeÊati: Doæivjeti duboku potrebu da redovito provode vrijeme sIsusom u molitvi.

»initi: Iskoristiti prednost koju pruæa molitva i odvojiti posebnovrijeme svakog dana kako bi kroz molitvu bolje upoznali Isusa.


I. Znati: Duhovna æivostA. Zbog Ëega je molitva neodvojivi dio duhovnog buenja?B. Zbog Ëega je toliko vaæno razumjeti da je, bez molitve, naπ du-

hovni æivot prazan, ogoljen i slab? Zbog Ëega smo nemoÊni u suoËava-nju sa Sotoninim kuπnjama u svojoj sili?

II. OsjeÊati: Duhovno zadovoljstvoA. Kako se osjeÊate nakon vremena koje ste proveli u dubokoj,

sadræajnoj duhovnoj zajednici s Bogom? Kako se osjeÊate kad zapoË-nete dan bez uspostavljanja takve zajednice?

B. Zbog Ëega je vrijeme provedeno nasamo s Bogom tako znaËajnou vaπem æivotu? Zbog Ëega vam je vaæna ta zajednica s Bogom?

III. »initi: Duhovna disciplinaA. Molitva zahtijeva odreenu duhovnu disciplinu ili stegu. Done-

site odluku da Êete svakog dana odvojiti posebno vrijeme za molitvu.©to mislite, na koji Êete naËin biti blagoslovljeni zbog toga?

B. »esto je isto tako blagoslovljeno moliti se s bliskim prijateljem.Na koji naËin ste dosad bili blagoslovljeni sudjelujuÊi u molitvenoj sku-pini s vjernicima crkve ili bliskim prijateljima? Ako niste dio jedne

13

takve skupine, zaπto ne biste osnovali svoju vlastitu, ili razmotrili mo-guÊnost da se pridruæite nekoj postojeÊoj skupini?

C. Ako imate molitveni popis, razmislite o neËemu posebnom za πtose molite.

Koje su prednosti od toga πto se molite na tako sustavan naËin?

ZakljuËak: Kroz molitvu bolje razumijemo Boæje srce, potpunijeupoznajemo Njegovu volju i mnogo snaænije doæivljavamo Njegovu na-zoËnost. Kroz molitvu Njegova mudrost i snaga postaju naπe. Molitva jekomunikacijski kanal izmeu nas i Boga, ona otvara naπa srca da primi-mo izlijevanje Svetog Duha za buenje. Bez molitve ne bi bilo trajnogbuenja.


1. KORAK — Motivirajte!

Naglasite tekst: Djela 4,31KljuËno naËelo za duhovni rast: Kristovi uËenici su se suoËili s

golemim izazovima u pokuπajima da dosegnu svoje suvremenike za Kri-sta. Rimsko Carstvo bilo je oËarano grËkom filozofijom, nadzirano voj-nom silom, opsjednuto traganjem za zadovoljstvom i duboko utonulo upolitiËke spletke. Otvrdla srca i oguglale umove bilo je gotovo nemoguÊedosegnuti Evaneljem. UËenici su prepoznali tu stvarnost i izloæili svojæivot snazi Svetoga Duha. Ono πto je izgledalo nemoguÊe, postalo jemoguÊe zahvaljujuÊi veliËanstvenoj Boæjoj snazi. Iskustvo uËenika go-vori nam kako moÊno Bog moæe upotrijebiti svoj narod koji se molikako bi dosegnuo i druπtvo u dvadeset prvom stoljeÊu.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan usmjerava se na molitvu.ProuËit Êemo molitveni æivot Isusa i Njegovih uËenika, kao i vaænostudruæene molitve. Osim toga, razmotrit Êemo ulogu koju molitva ima uvelikoj borbi izmeu dobra i zla. Kroz cijelu Bibliju molitva je srediπtekrπÊanskog æivota. Molitva se isto tako nalazi i u srediπtu svakog bue-nja spomenutog u Pismu. Bez molitve neÊe doÊi do buenja. Isusovprimjer u molitvi, kao i naglasak uËenika na molitvu, jesu uzor za da-naπnju crkvu.

Uvodna rasprava: Isus je redovito pronalazio tiha mjesta za molitvui zajedniπtvo sa svojim Ocem. Teπko je biti tih u danaπnjem svijetukojim gospodare mediji. »ak i u druπtvu u kojem mediji nisu tolikozastupljeni, pored mnoπtva ljudi koji se tiskaju, Ëesto je teπko pronaÊivrijeme kad Ëovjek moæe biti sâm. Koja mjesta ste vi otkrili na kojimamoæete biti sami s Bogom? Budite praktiËni.

14

Kao uËitelj, pozovite Ëlanove svojega razreda da nabroje bar desetmjesta na kojima oni nalaze svoj “Getsemani” ili “pustinju” u kojojmogu provoditi vrijeme nasamo s Bogom.

Pitanja za razgovor1. ©to moæemo nauËiti iz Isusovog molitvenog æivota, a πto se moæe

primijeniti na naπe iskustvo s molitvom?2. Zbog Ëega smo previπe zauzeti da bismo se molili? Zbog Ëega je

molitva ponekad tako nisko na popisu najvaænijih stvari u naπem æivo-tu?


Samo za uËitelje: Isus je Ëesto pozivao svoje uËenike da Mu sepridruæe u molitvi. PovodeÊi se za Njegovim primjerom, uËenici su semolili zajedno, πto moæemo pratiti kroz cijelu knjigu Djela apostolska.Iz zajedniËke molitve proistjeËe neobiËna snaga. Ellen G. White nagla-πava znaËaj zajedniËke molitve postavljajuÊi ovo uznemiravajuÊe pita-nje: “Zaπto se vjernici dublje i usrdnije ne zanimaju za one koji joπ nisuu Kristovom stadu? Zaπto se ne sastaju po dvoje ili troje i mole se Boguza spasenje nekoga Ëije su im potrebe poznate, a zatim i za druge?”(Testimonies for the Church, sv. 7, str. 21) Male skupine ljudi koji sezajedno mole nalaze se u srediπtu crkvenog rasta, duhovnosti i buenja.

Biblijski komentar

Kad kleknemo i molimo se(Razmotrite u razredu Matej 18,19.20)Isus potiËe svoje uËenike da se ujedine u zajedniËkoj molitvi, dok

njihova srca kucaju kao jedno. On napominje: “Nadalje vam kaæem: akodvojica od vas na zemlji jednoduπno zamole πto mu drago, dat Êe imOtac moj nebeski. Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tusam ja meu njima.” (Matej 18,19.20) GrËka rijeË koja se ovdje upo-trebljava za “sabrati” znaËi “biti u potpunom skladu”. Ona se isto takomoæe upotrijebiti da opiπe izvedbu orkestra koja ne sadræi niti jednuneskladnu notu. To je savrπeni sklad razliËitih glasova sloæno ujedinje-nih u pjesmi. ZajedniËka molitva iz ujedinjenih srca je zbor hvale uKristovim uπima i svjedoËanstvo o sili Evanelja. To je radosna melodijakoja je posebno draga Njegovom srcu. Tu je maloduπnost jednog Ëlanapotpomognuta jakom vjerom drugog, grubost jednog uravnoteæena jeponiznoπÊu drugog, i slabost jednog snagom drugog. Ujedinjeni u mo-litvi, vjernici dijele radosti i tugu, snagu i slabost, veselje i bol. U naπemuvodnom retku Krist obeÊava dvije posebne prednosti onima koji seudruæuju u hvali i molitvama.

15

1. Kad Mu pristupimo u zajedniËkoj molitvi, sa srcem koje Ëeznejedino za Njegovom slavom, Bog Êe odgovoriti. Kad se udruæimo u mo-litvi, traæeÊi Njegovu volju sa æeljom da Ga bolje upoznamo, kad traæimoda se Njegov Duh useli u naπ æivot i æivot onih do kojih nam je posebnostalo i za koje se molimo, On Êe moÊno odgovoriti. Dogaat Êe se Ëudaiznad naπih sposobnosti razumijevanja. Bog naroËito cijeni kada su“dvojica ili trojica sabrana radi mene”.

2. Kad Mu pristupimo u molitvi sa srcima ujedinjenim u Njegovoime, Bog je tu, meu nama. Oni koji se zajedno mole nisu samo ujedi-njeni meusobno, veÊ i s Kristom. Vjernici koji se na takav naËin moletraæe viπe Njegove ljubavi, Ëeznu za Njegovom nazoËnosti i æele da se Onproslavi. Kristovi uËenici koji se usrdno mole doæivljavaju radost spo-znaje da je On doista prisutan meu njima. Stari rabini su imali izrekuda se neπto posebno dogaa kad dvojica od njih sjede za zajedniËkimstolom i razgovaraju o Boæjem zakonu. Vjerovali su da ista ona slava©ekine, koja se objavljuje izmeu zlatnih kerubina nad zavjetnim kov-Ëegom i predstavlja Boæju nazoËnost, poËiva nad stolom u prostoriji ukojoj oni razgovaraju o Zakonu, i ispunjava je Boæjom slavom. Iakopostoji stvarni Hram na Nebu u kojem se oËituje Boæja slava, u pravomsmislu rijeËi i mi smo Boæji hram, naËinjen da bi odraæavao Njegovuslavu ovom svijetu (1. KorinÊanima 3,16.17; 6,19.20). Kad se molimoujedinjenim srcima, Kristova nazoËnost se osjeÊa meu nama i otkrivase Njegova slava.

Razmotrite: Krist je obeÊao da Êe biti meu nama dok kleËimoujedinjeni s drugima na molitvi. Mi se ne molimo nekome tko je takodalek da je bliskost s njim takoreÊi nezamisliva. Preko svog SvetogDuha Krist je doista meu nama. Zbog Ëega ponekad izgleda da je Ontako daleko? ©to moæemo uËiniti da bismo potpunije doæivjeli Njegovuprisutnost dok se molimo?


Samo za uËitelje: Povedite svoj razred u praktiËan razgovor o tomekako da budete uspjeπniji u zajedniËkoj molitvi. Navedite prednosti za-jedniËke molitve. Koje zamke se mogu skrivati u zajedniËkoj molitvi?©to moæe uskratiti blagoslove molitvenoj skupini? (Primjerice: PreviπepriËe, a premalo molitve, dugaËke i otegnute molitve, negativno stajali-πte, prevladavanje jedne osobe tijekom molitvenog sastanka... Koje smjer-nice za odræavanje zajedniËkih molitvenih sastanaka bi razred mogaousvojiti?)

Pitanja za razmiπljanje i primjenu1. Kako bi zajedniËka molitva mogla postati sastavni dio naπeg

duhovnog æivota?

16

2. ©to naπa crkva moæe uËiniti da bi stavila veÊi naglasak na za-jedniËku molitvu?

3. Kako bi naπ subotnjoπkolski razred mogao dati viπe mjesta za-jedniËkoj molitvi?


Samo za uËitelje: Osobna molitva i zajedniËka ili skupna molitvasu moÊno duhovno oruæje u naπem suoËavanju s neprijateljem. Oneotvaraju naπe srce za primanje bogatih blagoslova. Bog poπtuje naπuslobodu izbora. Iako veliËanstveno djeluje u naπem æivotu, Ëak i prijenego πto Mu se obratimo u molitvi, ipak molitva je to πto naπem sve-moguÊem Stvoritelju, naπem Otkupitelju punom ljubavi, Kralju koji do-lazi, Isusu Kristu daje dopuπtenje da nas upotrijebi kako bi proslaviosvoje ime na naËin na koji On to æeli. Molitvom mi obznanjujemo dapotpuno ovisimo o Njemu i da se poznavanje Njega nalazi na prvommjestu u naπem æivotu.

Osobne aktivnosti1. Baπ kao πto odvajate vrijeme za svoje obroke ili radne zadatke,

odvojite ovog tjedna neko posebno vrijeme za molitvu, kad vas nitkoneÊe ometati. Pronaite mjesto na kojem moæete biti sami s Bogom ipodijeliti svoje misli glasno s Njim.

2. Ovog tjedna traæite od Boga da vam pomogne da pronaete jednuili dvije osobe s kojima Êete se moÊi moliti. Pozovite ih da vam sepridruæe u molitvi. SljedeÊeg tjedna Êemo provesti jedno vrijeme u svo-jem subotnjoπkolskom razredu razmjenjujuÊi iskustva s molitvom kojasmo imali tijekom tjedna.

17

Pouka 3 13.— 20. srpnja 2013.

Boæja rijeË — temelj buenjaPregled pouke

KljuËni tekst: Hebrejima 4,12

UËenici Êe:

Znati: (1) Potpunije razumjeti presudnu vaænost upoznavanja Bogapreko Njegove RijeËi. (2) Potpunije razumjeti vaænost RijeËi u njegova-nju duhovnog rasta i u zaπtiti svakog vjernika od prijevara Zloga.

OsjeÊati: Razviti æelju za prouËavanjem Boæje rijeËi otvorenog umai radosnog srca.

»initi: Posvetiti se tome da svakog dana provode viπe vremena sIsusom kroz Njegovu RijeË i truditi se biblijska naËela o kojima suprouËavali primijeniti u praktiËnim prigodama u svojem æivotu.


I. Znati: Sila Boæje rijeËi koja preobraæava æivotA. Zbog Ëega je Boæja rijeË tako potpuno drukËija od ostalih na-

dahnjujuÊih knjiga? ©to je odvaja od sve ostale literature?B. Koju ulogu Biblija ima u buenju, i zaπto?

II. OsjeÊati: Utjecaj Boæje rijeËi na æivot pojedincaA. ©to trebamo razumjeti o svojim vlastitim potrebama kako bismo

u veÊoj mjeri cijenili Boæju rijeË?B. Na koji naËin prouËavanje Boæje rijeËi, ili neprouËavanje, utjeËe

na naπ odnos s Bogom?C. Razgovarajte o vremenu kad ste se osjeÊali bliæe Bogu dok ste

prouËavali Njegovu RijeË. Razmislite o redcima koji vas posebno dotiËu.

III. »initi: Primiti obilne Boæje blagoslove iz RijeËiA. Koje korake treba poduzeti kako bi prouËavanje Biblije imalo

viπe smisla i dalo veÊe duhovne rezultate?B. Kako da Boæja rijeË zauzme srediπnje mjesto u naπem æivotu,

kao πto je bio sluËaj s Isusom?C. U kojim praktiËnim dogaajima, seminarima i okupljanjima bi

jedna mjesna crkva mogla sudjelovati da bi doæivjela oæivljujuÊu,posveÊujuÊu silu RijeËi?

18

ZakljuËak: Kad budemo provodili viπe vremena s Bogom kroz Nje-govu RijeË, upoznat Êemo Ga bolje, viπe Êemo se oslanjati na Njega iuspjeπnije Êemo svjedoËiti o Njemu. Temeljno prouËavanje Biblije oja-Ëava naπu vjeru i priprema nas da doæivimo duhovno buenje. Crkvedoæivljavaju buenje kad Boæja rijeË zauzima srediπnje mjesto i nalazipraktiËnu primjenu u srcu i umu svakog vjernika.



Naglasite tekst: Hebrejima 4,12KljuËno naËelo za duhovni rast: Boæja rijeË otkriva Boæju volju.

Preko Njegove RijeËi dolazimo u dodir s istim Duhom koji je nadahnuoRijeË. Dok Sveti Duh svjedoËi naπem srcu preko RijeËi, mi postajemosliËniji Isusu.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan treba pomoÊi Ëlanovimavaπeg razreda da shvate da Boæja rijeË nije samo izvor istinitog nauka,premda ona i to svakako jest. Ali ona je prije svega objava Isusa Krista(Ivan 5,39). Dok nas Sveti Duh preko RijeËi osvjedoËava o Isusovoj lju-bavi i snazi, naπ duhovni æivot se preporaa (2. KorinÊanima 3,18).Boæja rijeË je osnova svakog iskrenog buenja (Psalam 119,25). Bezpromiπljenog prouËavanja Boæje rijeËi, naπ duhovni æivot bio bi ogoljen.Plod iskrene duhovnosti cvjeta kad je naπ æivot ukorijenjen u BoæjojrijeËi. Boæja rijeË je temelj pravog buenja. Bez nje bi se buenje iliizrodilo u sentimentalni fanatizam i podloænost doktrinarnim prijeva-rama, ili uguπilo u obmani samozadovoljstva. Svrha pouke za ovaj tjedannije samo da naglasi vaænost Boæje rijeËi, veÊ takoer i da potakne veÊuljubav prema njezinom prouËavanju.

Uvodna rasprava: U pouci za ovaj tjedan prouËavat Êemo odnosizmeu Boæje rijeËi — Biblije — i duhovnog buenja. Tijekom cijelepovijesti raali su se veliki pokreti buenja zahvaljujuÊi prouËavanjuBoæje rijeËi. Muπkarci i æene posveÊeni molitvi, s umom ispunjenimBoæjom rijeËju, mijenjali su svijet dok je Sveti Duh mijenjao njih same,takoer preko RijeËi. Jedan od takvih reformatora koji su uzdrmali ze-mlju bio je Martin Luther. Lutheru je, zapravo, bilo teπko povjerovati daga Bog doista voli. On je imao sliku o Bogu kao o osvetoljubivom Sucui gnjevnom tiraninu. Jednog dana, pregledavajuÊi neke knjige u knjiæ-nici sveuËiliπta u Erfurtu, gdje je sluæio kao redovnik, Luther je otkrioBibliju na latinskom jeziku. Bilo je to prvi put da je u svojim rukamadræao prijepis cijele Biblije. Ellen G. White ovako opisuje njegovu reak-ciju: “Dok je listao njene svete stranice, u njemu su se mijeπali strah

19

i Ëuenje; ubrzanog bila i srcem koje je lupalo sâm je Ëitao rijeËi æivota,zaustavljajuÊi se tu i tamo da bi uskliknuo: ‘O kad bi mi Bog dao daimam takvu knjigu!’ Nebeski aneli bili su pored njega, a zrake svjetlo-sti s Boæjeg prijestolja otkrivale su njegovom razumu bogatstva istine.”(Velika borba, str. 96) Buenje u Lutherovom srcu, koje je razbuktaloplamen reformacije, bilo je zapaljeno tog dana u samostanskoj knjiænicikad je otkrio neusporedivu ljepotu Kristovog milosra u Njegovoj RijeËi.

Razgovarajte: Zbog Ëega Boæja rijeË sadræi takvu snagu koja mije-nja æivot i pokreÊe buenje.


Samo za uËitelje: Naglasite da buenje nije utemeljeno na ljudskimdojmovima i osjeÊajima. To nije neki neodreeni osjeÊaj topline kojidoæivljavamo dok se molimo, sluπamo posebno dirljivu propovijed, ilipjevamo popularnu pjesmu slavljenja u nastupu oduπevljenja. Buenjeje obnavljanje Boæjeg milosra u duπi dok se druæimo s Njim u molitvii Ëitanju Njegove RijeËi. Uloga Biblije u buenju je nezamjenjiva.

Biblijski komentar

I. Æiva RijeË(Razmotrite u razredu Hebrejima 4,12)»etvrto poglavlje Poslanice Hebrejima puno je znaËenja, a naroËito

redak 12. Svaki izraz je znaËajan. Svaka rijeË je prava riznica. Hajde daga prouËimo, rijeË po rijeË, svjesni praktiËnog utjecaja koji RijeË vrπi nanaπ æivot danas. “Uistinu je æiva i djelotvorna rijeË Boæja. Ona je oπtrijaod svakoga dvosjeklog maËa.” Biblija je pisana RijeË, a Isus je æiva RijeË(Ivan 1,1.14). Isus je RijeË koja je postala tijelo. Ako æelite vidjeti kakoizgleda kad se RijeË ostvari u ljudskom æivotu, gledajte u Isusa. NjegovaRijeË je æiva i æivotvorna. To je stvaralaËka RijeË (Psalam 33,6.9). URijeËi se susreÊemo sa æivim Kristom preko Njegovog Duha i On pre-obraæava naπ æivot. Njegova RijeË je moÊna. GrËka rijeË za moÊno jeenerges, od koje potjeËe naπa rijeË energija. Ellen G. White primjeÊuje:“StvaralaËka sila koja je stvorila svjetove, nalazi se u Boæjoj rijeËi. TaRijeË daje silu, ona raa æivot. Svaka zapovijed je i obeÊanje. PrihvaÊenavoljom, primljena u duπu, ona sobom donosi æivot BeskonaËnoga. Onapreobraæava narav i nanovo stvara duπu na Boæju sliku.” (Odgoj, str.114) Stvaranje zahtijeva silu stvaranja, a ta sila se nalazi u Boæjoj rijeËi.Izraz “oπtar maË” ili “dvosjekli maË” uobiËajeni je izraz za Boæju rijeË(vidi Efeæanima 6,17; Otkrivenje 1,16; 19,13-15). Ovaj izraz praÊen je uHebrejima 4,12 s tri para pojmova — duπa i duh, zglobovi i moædine tenakane i misli. ProuËavanje ovih parova otkriva dubinu njihovog znaËe-

20

nja. Duπa i duh predstavljaju naπe duhovne moguÊnosti, zglobovi i mo-ædine naπe tjelesne sposobnosti, a nakane i misli naπe umne moguÊ-nosti.

Smisao naπeg uvodnog teksta jest da Boæja rijeË ima stvaralaËkumoÊ preobraziti cjelokupnu naπu narav. Ona upravlja svakim podruËjemljudskog æivota i ponaπanja.

Razmotrite: Biblija se razlikuje od sve ostale literature. Druge knjigemogu biti nadahnjujuÊe, ali Biblija jest nadahnuta. To je Boæja porukanaπem srcu. Ona nam se obraÊa osobno. Njezina poruka je sveopÊa ivjeËna. Koji od mnogih dokaza o nadahnutosti Biblije ostavlja najjaËidojam na vas?

II. Sluπanje RijeËi(Razmotrite u razredu Rimljanima 10,17)Istinska, prava, duhovno obnavljajuÊa vjera dolazi od sluπanja Boæje

rijeËi. U Novom zavjetu rijeË za sluπanje, akoe, podrazumijeva ne samosluπanje uπima, veÊ i srcem. Jeste li ikada razgovarali s nekim tko Ëuje,ali nije doista sluπao niti razumio mnogo od onoga πto ste rekli? Uovom retku Pavao nas potiËe da sluπamo Boæju rijeË, da doista Ëujemoπto nam ona govori i dopustimo joj da mijenja naπ æivot.

Razmotrite: Kad Biblija postane Boæja rijeË koja nam se obraÊa baπkao da moæemo Ëuti Boga kako nam govori vlastitim glasom, naπ æivotnikada viπe neÊe biti isti. Podijelite s drugima πto ste doæivjeli kad vasje Sveti Duh duboko osvjedoËio o neËemu dok ste Ëitali Boæju rijeË, ilikad ste osjetili Njegovu prisutnost dok ste razmiπljali o nekom retku izPisma.


Pitanja za razmiπljanje1. Koje zapreke onemoguÊavaju buenje u mojem æivotu?2. Iscrpljuje li moæda posao kojim zaraujem za æivot svu moju

duhovnu snagu i gasi li on iskre buenja?

Pitanja za primjenu1. Razgovarajte o nekim praktiËnim naËinima do kojih ste sami

doπli kako biste prouËavanju Biblije dali veÊu vaænost u svojem æivotu.2. Jeste li doæivjeli duhovno buenje na fakultetu ili u studentskom

domu, na nekom osobitom sastanku ili na evangelizaciji? Ili moæda usvojoj mjesnoj crkvi? ©to je bilo znakovito za to buenje? Je li njegovutjecaj potrajao samo neko vrijeme? Zaπto buenje ponekad tako kratkotraje?

21


Samo za uËitelje: –avao Êe nas tako zaokupiti i zaposliti poslovi-ma ovoga svijeta da u naπem æivotu neÊe biti mjesta za ono πto je odvjeËne vrijednosti. Zemaljsko guπi nebesko. Kad provodimo vrijemenasamo s Bogom prouËavajuÊi Njegovu RijeË, moæda uopÊe neÊemo ima-ti dojam da rastemo. Moæda neÊemo primijetiti neku veliku promjenu usvojem æivotu. Moæda Êe nam izgledati da sporo napredujemo u krπ-Êanskom æivotu. Rast moæda izgleda spor, ali on se odvija. Postupno ineprimjetno Sveti Duh nas mijenja.

1. Je li netko od vama poznatih ljudi imao dijete koje je raslonaizgled vrlo sporo, a onda naglo izraslo u vrlo kratkom razdoblju?Opiπite taj nagli rast. Kad je do njega doπlo? Koliko je dijete poraslo?

2. Doe li do tog naglog rasta jednostavno u odreenom trenutku,ili se tijelo godinama priprema za to? Usporedite naπ rast u Kristu snaπim tjelesnim rastom. Iako ne mogu izazvati rast svojega djeteta, πtoroditelji ipak mogu poduzeti kako bi doprinijeli tom rastu? Moæe li seto primijeniti na naπ krπÊanski rast? ©to moæemo poduzeti da bismosuraivali s Bogom tijekom rasta?

Prijedlog: Poznajete li nekog tinejdæera koji je nedavno naglo izra-stao, s kojim biste mogli razgovarati o tom iskustvu i usporediti to skrπÊanskim æivotom? Ako to nije sluËaj, onda neka Ëlanovi razredarazgovaraju o svojem odrastanju, o odrastanju svoje djece ili unuka.ZakljuËak do kojega æelite doÊi u razredu jest da Êe do rasta sigurnodoÊi dok budemo provodili vrijeme s Kristom u molitvi i prouËavanjuBoæje rijeËi.

22

Pouka 4 20.— 27. srpnja 2013.

SvjedoËenje i sluæba — rod buenjaPregled pouke

KljuËni tekst: Matej 28,19.20

UËenici Êe:

Znati: ProuËiti odnos izmeu osobnog poznavanja Krista i oduπev-ljenog svjedoËenja o Njemu. Svrha ove pouke jest da otkrije kako jesvjedoËenje zapravo posljedica ili rod poznavanja Krista. Zdravi krπÊanise mole, prouËavaju i svjedoËe. Bez svjedoËenja se molitva i prouËavanjeBiblije lako mogu izroditi u prazni formalizam ili farizejski obred.

OsjeÊati: Njegovati prirodnu æelju za svjedoËenjem koja se raa uobraÊenom srcu.

»initi: OdluËiti iskoristiti prilike za svjedoËenje koje Krist svako-dnevno pruæa i svakog tjedna odvojiti vrijeme za nesebiËnu sluæbu idosezanje drugih za Krista.


I. Znati: Razumjeti Kristove oproπtajne rijeËiA. Zbog Ëega su Kristove oproπtajne rijeËi, upuÊene Njegovim uËe-

nicima u Mateju 28,18-28 od æivotne vaænosti za danaπnju krπÊanskucrkvu?

B. Koja dva naËina svjedoËenja Kristovih uËenika su doprinijelanjihovom snaænom utjecaju?

II. OsjeÊati: Doæivjeti utjecaj snage Svetoga DuhaA. Kako biste se osjeÊali da ste bili dio vrlo male skupine novo-

zavjetnih vjernika Ëiji se UËitelj upravo uznio na Nebo, ostavljajuÊi vassa zastraπujuÊim nalogom da dosegnete cijeli svijet porukom o Njegovojljubavi?

B. ©to je tim uËenicima dalo takvu sigurnost? ©to nama daje si-gurnost da se taj nalog moæe dovrπiti u naπe vrijeme?

C. Kakvu ulogu imaju Sveti Duh i aneli u zadobivanju duπa? Kojuulogu imamo mi?

III. »initi: Ostvariti Kristovo poslanjeA. ©to vama osobno znaËi veliki nalog iz Mateja 28,18-20?

23

B. Na koje praktiËne naËine ste pokuπali svjedoËiti o Isusovoj lju-bavi?

ZakljuËak: SvjedoËenje i æivljenje nesebiËnim æivotom na blagoslovdrugima predstavljaju rod bliskog iskustva s Isusom. KrπÊanstvo imamnogo πire znaËenje od pukog pokuπaja da spasimo sebe. Bît je u tomeda dopustimo Isusu da nas otkupi i poπalje kao poslanike svojegamilosra kako bismo dosegnuli druge ljubavlju koja je preobrazila naπæivot. Kad doæivimo takvu ljubav, doæivjet Êemo i istinsko buenje.



Naglasite tekst: Matej 28,18-20KljuËno naËelo za duhovni rast: Istinsko, novozavjetno krπÊan-

stvo uvijek se oËituje kao æivot svjedoËenja i sluæbe. Kad poznajemoKrista, onda teæimo i svjedoËiti o Njemu. Buenje prati obilje misijskihaktivnosti. To se pokazalo u novozavjetnoj crkvi opisanoj u Djelima, aisto vaæi i za danaπnju crkvu.

Samo za uËitelje: Srediπnja misao pouke za ovaj tjedan je da sesvako iskreno buenje mora oËitovati u svjedoËenju. SvjedoËenje nijesamo posljedica buenja, veÊ i sræ onoga πto dovodi do buenja. Pomo-zite svojem razredu da razumije da Êemo biti utoliko bliæi Kristu uko-liko viπe budemo sudjelovali u aktivnoj sluæbi Njemu.

Uvodna aktivnost: Ako je moguÊe, umnoæite dovoljno primjerakasljedeÊeg ulomka iz knjige Put Kristu kako biste ih mogli podijeliti svimËlanovima razreda. ProËitajte ulomak zajedno, a onda odgovorite napitanja koja se nalaze u nastavku.

“Ako budete poπli raditi onako kako je to Krist naloæio svojimuËenicima, ako budete zadobivali duπe za Njega, osjetit Êete potrebu zadubljim duhovnim iskustvom i veÊim duhovnim znanjem i bit Êete glad-ni i æedni pravednosti. Vi Êete se u molitvi boriti s Bogom, vaπa Êe vjeraojaËati i sve obilnije Êete piti s izvora spasenja. Protivljenje i nevolje nakoje budete nailazili vodit Êe vas k Bibliji i molitvi. Vi Êete rasti umilosti i u spoznaji Krista i stjecati bogato iskustvo.” (Ellen G. White,Put Kristu, Zagreb 2010., str. 68,69)

1. ©to nam ove rijeËi Ellen G. White govore o odnosu izmeu naπegduhovnog æivota i objavljivanja naπe vjere?

2. Na koji naËin svjedoËenje doprinosi naπem duhovnom rastu?

24


Samo za uËitelje: Naglasite vaænost oproπtajnih rijeËi. Redci uMateju 28,18-20 predstavljaju Kristov oproπtajni govor Njegovim uËeni-cima. Postavite pitanje Ëlanovima svojega razreda je li netko od njihprimio pismo ili neku poruku od osobe koja je znala da umire. Moædase netko od njih sjeÊa posljednje veËeri prije nego πto su im kÊi ili sinotiπli na studije, ili stupili u brak. Moæda se prisjeÊaju trenutaka kojesu proveli sa svojim djetetom koje je otputovalo daleko? Kakvi su to bilitrenuci?

Biblijski komentar

I. Kristove oproπtajne rijeËi(Razmotrite u razredu Matej 28,18-20)Ovaj tekst poËinje obeÊanjem o sili. Isus kaæe: “Dana mi je sva

vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite...” RijeË vlast je na grËkom exousia.Ona oznaËava istu onu moÊ koju je Isus otvoreno pokazivao nad silamazla tijekom Ëitave svoje sluæbe. Kristovi uËenici su poslani u svijet natemelju Kristove vlasti i u Njegovoj sili. Veliki nalog prati veliko obeÊa-nje. Oni ne idu u svojoj snazi, veÊ u Njegovoj.

Nalog: “Zato idite...” odnosi se na svakog vjernika.Naπ Gospodin ne poziva kvalificirane. On poziva sve vjernike, a

zatim ih osposobljava. Od najveÊe je vaænosti naËiniti uËenike u svimnarodima. KrπÊanstvo je prva doista meunarodna religija. Isusove rijeËiruπe nacionalne granice. Kristovi sljedbenici su vjernici Njegove crkvesastavljene od ljudi koji pripadaju “svakom narodu i plemenu, jeziku ipuku”. (Otkrivenje 14,6) Njihovo poslanje je da dosegnu Ëitav svijetporukom o Isusu i Njegovoj istini. Isus obeÊava da Êe biti s onima kojiMu posvete svoj æivot. On kaæe: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπet-ka svijeta.” (Matej 28,20) Iako tjelesno viπe nije bio sa svojim uËenicima,On im je preko Svetoga Duha bio bliæi nego da nikada nije otiπao. Obe-Êanje o Kristovoj nazoËnosti pomoÊi Êe Njegovoj crkvi koja svjedoËi dase odræi sve do dana Njegovog povratka.

Razmotrite: Kad dijelimo Boæju rijeË s drugima, mi to Ëinimo ovla-πtenjem Isusa Krista. Mi sudjelujemo, zajedno s Njim, u Njegovom po-slanju izgubljenom svijetu. Kako se osjeÊate zbog toga?

II. Kristovo obeÊanje o snazi(Razmotrite u razredu tekstove u Djelima 1,8; 2,38.39)RijeË koja se koristi za snagu u Djelima 1,8 je dunamis, rijeË od

koje potjeËe naπa rijeË dinamit. To je snaga Svetoga Duha koja se dajeonima koji predaju svoj æivot Isusu, kao πto je obeÊano u Djelima 2,38.39.To je snaga za nadvladavanje moÊi pakla i objavljivanje Evanelja do

25

krajeva Zemlje. Dar Svetoga Duha je prijeko potreban da bi se primilasnaga za svjedoËenje. Do buenja opisanog u Djelima doπlo je kad suuËenici posvetili svoj æivot dosezanju svijeta Radosnom vijeπÊu. KadKristova crkva posluπa Njegov nalog da objavljuje Radosnu vijest oNjegovom milosru prema svijetu, Njegov Duh Êe se spustiti u sili Pe-desetnice kako bi ih osnaæio da mogu ispuniti zadaÊu na koju ih Onπalje.

Prema tekstu u Djelima 2, obeÊanje o Svetom Duhu ne odnosi sesamo na novozavjetnu crkvu, veÊ na Boæji narod sve do kraja vremena.U svojoj propovijedi na dan Pedesetnice, Petar uvjerava novokrπteneobraÊenike: “Vama je, naime, ovaj obeÊani dar namijenjen, vaπoj djeci isvima koji su daleko, koliko god ih pozove k sebi Gospodin, naπ Bog.”(Djela 2,39) ObeÊanje o Svetom Duhu odnosi se na svaki naraπtaj vjerni-ka. Ono je posebno potrebno Njegovoj crkvi posljednjeg vremena kakobi dovrπila Boæje djelo na cijeloj Zemlji. Bez izlijevanja Svetog DuhazadaÊa propovijedanja Evanelja do krajeva Zemlje bila bi neprovediva.Ali Isusovom snagom, koja se oËituje preko Njegovog Duha, ono πto jenemoguÊe postaje moguÊe (Matej 19,26). Naπa najveÊa potreba kao naro-da je izlijevanje Svetoga Duha; ali Bog neÊe izliti svoga Svetoga Duha,koji se daje zbog svjedoËenja, na crkvu koja nije spremna svjedoËiti.

Razmotrite: Neposredno prije svojega uzaπaπÊa na Nebo, Isus jeobeÊao da Êe poslati najdragocjeniji dar Neba svojoj crkvi na Zemlji —dar Svetoga Duha. Kad svjedoËimo za Isusa, mi svjedoËimo s Njegovimautoritetom i u sili Svetoga Duha. Zbog Ëega je onda naπe svjedoËenjeponekad bez snage?

III. Susreti koje je Krist upriliËio(Razmotrite u razredu Djela 8—10)Dok budete razgovarali o odjeljku za Ëetvrtak, o iskustvu Filipa i

Etiopljanina, podsjetite svoj razred na Ëudesnu snagu boæanskog dje-lovanja kakva je opisana u Djelima 8—10. Sveti Duh otvara vrata za triskupine ljudi u vrlo kratkom vremenu. U Djelima 8 afriËki kontinent seotvara za Evanelje. Etiopski velikodostojnik prihvaÊa Krista nakon πtoSveti Duh providnoπÊu dovodi Filipa do njega. U Djelima 9 opisano jeobraÊenje Savla. Njegovo ime i æivot su bili promijenjeni. Pavao pro-povijeda Radosnu vijest u Maloj Aziji i osnivaju se crkve πirom Sredo-zemlja. U Djelima 10 Bog istodobno πalje san Korneliju i Petru kako biih pripremio za njihov poseban susret. Kornelije, zapovjednik u rimskojvojsci, prihvaÊa Krista i nesumnjivo vrπi utjecaj na svoje rimske kolege.Podsjetite svoj razred da Êe nam Krist, ako iskoristimo prilike koje namOn pruæa, otvarati vrata na naËine koje nismo mogli niti zamisliti.

26

Razmotrite: Bog priprema ljude za naπe svjedoËenje joπ prije negoπto ih mi susretnemo. Na koje sve naËine Bog priprema ljude da primeNjegovu RijeË?


Samo za uËitelje: Upotrijebite sljedeÊa pitanja da biste naglasilipotrebu svakog vjernika da bude aktivno ukljuËen u svjedoËenje.

Pitanja za razmiπljanje1. Zbog Ëega je buenje neostvarivo bez posveÊenog svjedoËenja?2. Koju ulogu buenje igra u svjedoËenju? Koju ulogu svjedoËenje

ima u probuenju?

Pitanja za primjenu1. Koje misijske aktivnosti moæemo pokrenuti mi kao razred?2. ©to moæemo poduzeti jednom tjedno ili mjeseËno?

Misijska aktivnost: Provedite neko vrijeme razgovarajuÊi u razre-du o razliËitim misijskim projektima. Evo nekoliko moguÊnosti:

1. Sastavite popis bivπih vjernika i onih koji su odsutni. PoËnite semoliti za njih i odvojite jednu subotu mjeseËno da biste ih posjetili.

2. Sastavite popis onih koji su u bolnici ili staraËkom domu i po-sjeÊujte ih jednom mjeseËno.

3. Odvojite jednu subotu u tromjeseËju kako biste dijelili literaturuu okolini crkve.

4. Imate li joπ neku zamisao? NaËinite svoj popis, a onda odaberitenekoliko misijskih aktivnosti u kojima Êete sudjelovati zajedno kaorazred.


Samo za uËitelje: KljuËna misao pouke za ovaj tjedan jest da bezsvjedoËenja ne moæe biti niti buenja. Sveti Duh dolazi da bi dao snagunaπem svjedoËenju kako bismo mogli dosegnuti druge Radosnom vijeπ-Êu. Moliti se za buenje znaËi moliti se za izgubljene i Ëiniti sve πto jeu naπoj moÊi kako bismo ih doveli k Isusu.

Pitanja za razmiπljanje1. Kako je vaπe osobno iskustvo s Isusom produbilo vaπu æelju da

drugima svjedoËite o Njegovoj ljubavi?2. Prisjetite se vremena u svojem æivotu kad ste bili aktivno ukljuËeni

u sluæbu Kristu. Jeste li se tada osjeÊali bliæima Kristu? Ako je tako,zbog Ëega? Ako nije, zbog Ëega?

27

3. MoguÊe je da postanemo toliko prezaposleni propovijedanjem dana kraju “izgorimo” i zanemarimo osobnu molitvu i prouËavanje Biblije.Kako to moæemo sprijeËiti?

28

Pouka 5 27. srpnja—3. kolovoza 2013.

Posluπnost — plod buenjaPregled pouke

KljuËni tekst: Djela 5,28-32

UËenici Êe:

Znati: ProuËiti odnos izmeu buenja i izlijevanja Svetog Duha izkojega proizlazi æivot posluπnosti. Shvatiti da nema pravog buenja bezpreobrazbe æivota. Svako pravo buenje vodit Êe nas k tome da teæimoËiniti ono πto je po Boæjoj volji.

OsjeÊati: Uæivati u stvarnoj nazoËnosti Svetoga Duha i Njegovojsnazi da osvjedoËi, obrati i osnaæi svakog vjernika kako bi mogao æivjetipreobraæenim æivotom.

»initi: Svakodnevno teæiti ugoditi Isusu tako πto Êe æivjeti u skladus Njegovom otkrivenom voljom.


I. Znati: Razumjeti preobraæavajuÊu snagu Svetoga DuhaA. ©to je najveÊi dokaz o æivotu ispunjenom Duhom?B. Kako moæete znati jeste li doista ispunjeni Svetim Duhom?C. Kako æivot Petra i Pavla pokazuje rodove pravog buenja?

II. OsjeÊati: Æeljeti Mu ugoditi u svemuA. Zaπto nam je ponekad tako teπko æivjeti æivotom posluπnosti

koji je u skladu s Boæjom voljom?B. Retke u Djelima 5,28-32 proËitajte u razredu naglas. ©to ti redci

govore vama osobno o æivotu ispunjenom Svetim Duhom?

III. »initi: Posluπni u snazi DuhaA. Ako nam Krist tako velikoduπno nudi dar Svetoga Duha, zbog

Ëega je naπ æivot Ëesto liπen Duha?B. Gdje se vi nalazite na svojem duhovnom putovanju? Koja prigoda

iz Petrovog æivota najbolje opisuje vaπe duhovno putovanje: njegovoponaπanje prema Kristu prije kriæa, nakon uskrsnuÊa, ili nakon Pede-setnice? Opiπite ta tri naËina na koja se Petar ponio prema Kristu iprimijenite ih na vlastiti æivot.

29

C. Na koji je naËin Isusovo iskustvo opisano u Filipljanima 2,5-11primjer Duhom ispunjenog æivota posluπnosti?

D. Govori li Isusovo iskustvo neπto o cijeni posluπnosti u vaπemosobnom æivotu?

ZakljuËak: Duhovno oæivljavanje uvijek vodi k posluπnosti. Poslje-dica izlijevanja Svetog Duha je rod Duha koji se pokazuje u æivotu. DuhsvjedoËi o Isusu i navodi nas da teæimo ugoditi Mu u svemu. MoæemodoÊi Kristu takvi kakvi jesmo, ali neÊemo ostati isti kad nas preobra-æavajuÊa snaga Svetoga Duha oæivi i promijeni naπe srce.



Naglasite tekst: Filipljanima 2,5-8KljuËno naËelo za duhovni rast: Snaga Svetog Duha otkriva se u

prebraæenom æivotu. Naπi dojmovi i osjeÊaji nisu dokaz istinskog bue-nja. Pravi dokaz su pozitivne promjene u naπem æivotu.

Samo za uËitelje: Naglasite uzore koje su uspostavili Petar, Stje-pan, Pavao i posebno Isus — duhom ispunjenog æivota koji je po Boæjojvolji. Glavna misao pouke za ovaj tjedan je da snaga Svetoga Duha, kojase pokazuje u buenju, vodi k æivotu posluπnosti Boæjoj volji.

Jedna od osoba koje su prisustvovale evangelizaciji je prvi put uπlau adventistiËku crkvu. Nekoliko dana kasnije rekla je propovjedniku da,iako vjeruje u nove istine o kojima je sluπala na predavanjima, ipak neÊeponovno doÊi u crkvu. Kad je on upitao zaπto, odgovorila je otprilikeovako: “Pa, vidite pastore, u naπoj crkvi se Sveti Duh izlijeva svakogtjedna. Ljudi govore Ëudnim jezicima. Dobivaju vienja i prorokuju. Æe-lim vidjeti i osjetiti snagu Svetog Duha na djelu, a to ovdje ne vidim.”

Ova gospoa je u svakom sluËaju bila u pravu πto je æeljela prisu-stvovati sluæbi ispunjenoj Duhom, ali njezino shvaÊanje naËina na kojise Sveti Duh pokazuje bilo je pogreπno. U pouci za ovaj tjedan usredoto-Ëit Êemo se posebno na to kako se Sveti Duh otkriva u promijenjenomæivotu. Sila Svetoga Duha ne mora se obvezatno oËitovati u znakovimai neobiËnim Ëudima. Ali ona se uvijek otkriva u srcu koje teæi Ëiniti onoπto je po Boæjoj volji. U nekoj od sljedeÊih pouka u ovom nizu o bue-nju, obnovi i poslanju bavit Êemo se pitanjem kako uvidjeti razlikuizmeu pravih i laænih oËitovanja Duha. U ovoj Êemo pouci ispitati rezultatdjelovanja Svetoga Duha u æivotu Petra, Stjepana, Pavla i Isusa.

Razgovarajte u razredu: ProuËavajuÊi pouku za ovaj tjedan, kojuzajedniËku nît djelovanja Svetog Duha ste uoËili u æivotu ove Ëetvoricebiblijskih velikana: Isusa, Petra, Stjepana i Pavla?

30

2. KORAK — Istraæite

Samo za uËitelje: Nema veliËanstvenijeg primjera æivota ispunje-nog Svetim Duhom nego πto je bio Isusov æivot. Njegov æivot otkrivakako izgleda æivot ispunjen Duhom. Isus je u srediπtu sveukupnog bu-enja. Bez Njega nema buenja. U Njegovom æivotu otkrivamo kakobuenje izgleda. Vjerojatno nema redaka u Bibliji koji to jasnije poka-zuju od Filipljanima 2,5-8.

Biblijski komentar

I. Razumjeti Njegovu boæansku narav(Razmotrite u razredu Filipljanima 2,5.6)U ovom tekstu apostol Pavao paæljivo objaπnjava samu bît Kristove

boæanske naravi. On poËinje tvrdnjom: “Teæite meu sobom za onim zaËim treba da teæite u Kristu Isusu! On, boæanske naravi, nije se ljubo-morno dræao svoje jednakosti s Bogom.” (Filipljanima 2,5.6) Pavao kori-sti izraz “Krist Isus”. On obiËno govori o naπem Gospodinu kao o IsusuKristu. Otkud ova promjena? Vjerojatno je æelio prvo naglasiti boæanskunarav, te zato poËinje imenom Krist. Ime Isus je aneo dao Josipu zatoπto Êe On “jer Êe on izbaviti svoj narod od grijeha njegovih” (Matej 1,21).To se odnosilo na utjelovljenje. Boæanski Krist je bio u “Boæjem obli-Ëju”, odnosno bio je sama bît Boæja od vjeËnih vremena. GrËka rijeË zaobliËje je morphe. Ona oznaËava sve Boæje znaËajke i osobine. Sve vje-Ëne vrijednosti koje su neodvojivi dio OËeve naravi nalaze se u Kristu.Stoga za Krista piπe: “nije se ljubomorno dræao svoje jednakosti s Bo-gom”. Drugim rijeËima, Krist svoju jednakost s Bogom nije smatraoniËim neobiËnim. To je ono tko On jest. On se nije morao otimati iligrabiti za jednakost s Bogom. To je u bît Njegove naravi.

Razmotrite: Isus je postojao zajedno sa svojim Ocem od vjeËnihvremena. On nikada nije imao poËetak i nikada neÊe imati kraj. ZbogËega je Kristova vjeËna narav od bitnog znaËenja za plan spasenja?

II. Razumjeti Njegovu uzviπenu ærtvu(Razmotrite u razredu Filipljanima 2,7.8)ZaËudo, taj Krist, koji je bio jednak Ocu, “ponizi sam sebe postavπi

posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu” (redak 8). Isus je dobrovoljnoispraznio sebe od prednosti i prava Onoga tko je jednak Bogu. Da bi nasotkupio, napustio je poËasti i slavu Neba i prebivao u ljudskom tijelu.On koji je bio jednak s Bogom uzeo je narav sluge. »ak i to πto je postaoËovjek (Krist), za Boga je bilo beskrajno poniæenje; ali to πto je postaosluga, potpuno je nezamislivo. To πto je postao ponizni i posluπni sluga,joπ je nevjerojatnije. Da, postao je ponizni i posluπni sluga koji umire

31

najsramnijom smrÊu, smrÊu na kriæu, i to je neπto izvanredno! Isus sespustio s najuzviπenijeg poloæaja na Nebu do dubine oËajanja da bismose mi mogli uzdiÊi iz dubine oËajanja do veliËanstvenih nebeskih visina.Kako izgleda æivot ispunjen Duhom? Pogledajte Isusov æivot i vidjet Êetepravi duhovni æivot. Bio je roen od Duha, svakodnevno se ispunjavaoDuhom, krπten je Duhom i sluæio je u sili Duha (Luka 1,35; 4,18; Matej3,11-17). Isus je æivio da bi proslavio svojega Oca. Svojim æivotom On jepokazao kakav je Otac. Zbog toga je rekao: “Ja uvijek Ëinim πto jenjemu ugodno” (Ivan 8,29). Bio je posluπni Sin, posveÊen tome da Ëinivolju svojega Oca i æivi æivotom na slavu Bogu (Hebrejima 5,8; Matej26,39; Ivan 17,4). Njegov æivot odraæava rod pravog probuenja — æivotposluπnosti.

Razmotrite: Zbog Ëega je vaæno biti potpuno posveÊen Kristu, is-punjen Svetim Duhom i spreman ugoditi Njemu u svemu πto traæi?


Samo za uËitelje: Petar, Stjepan, Pavao, a naroËito Isus, pokazalisu u svojem æivotu πto znaËi biti potpuno posveÊen Bogu. Preobraæava-juÊa sila Boæjeg milosra vodi k posluπnosti. U nastavku iznosimo su-vremenu priËu koja oslikava isto naËelo. PrepriËajte je u razredu i pozo-vite ostale vjernike da iznesu neku sliËnu ilustraciju.

Dave i Jane su sebe smatrali posveÊenim krπÊanima. Odlazili su ucrkvu svakog tjedna, upuÊivali kratke molitve prije obroka i povremenose zajedno molili. Ipak, neπto je nedostajalo u njihovom æivotu. Brak imje bio u velikoj opasnosti. Njihovi razgovori Ëesto su zavrπavali svaom.Najnoviji televizijski programi zaokupili su njihovu pozornost, tako daim je bilo dosadno moliti se i Ëitati Bibliju. Ali stjecajem neobiËnihokolnosti postali su dio jedne male skupine za prouËavanje Biblije.Postupno su poËeli osjeÊati glad za Boæjom rijeËju. Vremenom je doπlodo znaËajnih promjena u njihovom æivotu. Ono oko Ëega su se nekadaæuËno raspravljali, nije im viπe bilo toliko vaæno. Vrijeme molitve i prou-Ëavanja Biblije pretvorilo se u dragocjene trenutke druæenja s Bogom.Doπlo je do velike promjene u njihovom naËinu razmiπljanja. Geslo nji-hovog æivota postalo je: “Isuse, æelim Ti ugoditi od svega srca.”

To je rezultat duhovnog buenja. Kad su nam srca obnovljena Nje-govim milosrem, a um ispunjen Njegovom RijeËju, mi æelimo ugoditiIsusu æivotom posluπnosti koji je po Boæjoj volji.

Aktivnost: Pitajte Ëlanove svojega razreda znaju li neku sliËnupriËu i pozovite ih da je podijele s ostalima.

32


Samo za uËitelje: Ako je posluπnost rod buenja, πto nam to govorio takozvanom “buenju” koje ne vodi k posluπnosti? Ohrabrite svakogËlana razreda da razmisli o svom æivotu odgovarajuÊi na pitanja koja senalaze u nastavku. Pozovite Ëlanove razreda da uz kratku molitvu raz-misle o pitanjima koja slijede.

Pitanja za razmiπljanje1. Na koji naËin ja svakodnevno doæivljavam duhovnu obnovu? Na

koji naËin je moje srce svakodnevno obnovljeno Svetim Duhom?2. Na koji naËin moj æivot odraæava obnavljajuÊu silu Svetoga Du-

ha? Koja podruËja æivota joπ uvijek nisam predao/predala Isusu? ©to mespreËava da Mu se predam?

33

Pouka 6 3.—10 kolovoza 2013.

Priznanje i pokajanje —uvjeti za buenje

Pregled pouke

KljuËni tekst: Psalam 32,1-5

UËenici Êe:

Znati: Prepoznati vaænost naËina na koji se pokajanje i priznanjeodnose prema buenju i primanju Svetoga Duha.

OsjeÊati: Njegovati osjetljivost prema uvjeravajuÊoj sili Svetoga Du-ha koja vodi k pokajanju i priznanju grijeha.

»initi: Primijeniti biblijska naËela pokajanja i priznanja na vlastitiæivot i s apostolom Pavlom traæiti “Ëistu savjest i pred Bogom i predljudima” (Djela 24,16).


I. Znati: Razumjeti narav pokajanja i priznanjaA. U Ëemu je razlika izmeu pokajanja i priznanja?B. Zbog Ëega su pokajanje i priznanje kljuËni preduvjeti za prima-

nje punine Svetoga Duha? Tko pokreÊe pokajanje i priznanje?C. Kada je krivnja destruktivna, a kada je zdrava? Je li krivnja

ikada zdrava? Objasnite.

II. OsjeÊati: Osloboeni krivnje i osudeA. RazmiπljajuÊi o vlastitoj greπnosti, Pavao je sebe nazvao prvim

meu greπnicima (1. Timoteju 1,15). Na koji naËin se on nosio premakrivnji iz svoje proπlosti? Na koji naËin je Pavao razumio grijeh i pra-vednost? Do kakve promjene u æivotu dovodi takvo razumijevanje?

B. ©to se mora dogoditi da bi pokajanje i priznanje bili djelotvorniu naπem æivotu?

III. »initi: Doæivjeti radost Ëiste savjestiA. Na koji naËin doæivljaj Boæjeg praπtanja utjeËe na naπ odnos

prema drugima?B. Zbog Ëega je priznanje iscjeljujuÊe za duπu?

34

ZakljuËak: U gornjoj sobi uËenici su se kajali i priznavali svojegrijehe Bogu i jedni drugima. Bili su u miru s Bogom i meusobno.Pripremili su svoja srca za moÊno izlijevanje Svetoga Duha na dan Pe-desetnice. Grijeh spreËava da do isto tako moÊnog izlijevanja doe i unaπem æivotu. On zaustavlja prirodno strujanje Svetoga Duha. Pokajanjei priznanje odreenih grijeha u naπem æivotu otvara zaËepljene kanaleduπe kako bi mogla primiti najveÊi dar Neba, Svetog Duha, u Njegovojpunini.



Naglasite tekst: Psalam 32,1-5KljuËno naËelo za duhovni rast: Pokajanje i priznanje su kljuËni

sastojci duhovnog rasta. Ako ne postanemo svjesni svojih grijeha i nepriznamo ih, sila Svetog Duha u naπem æivotu bit Êe ograniËena. Kad sepotËinimo poticajima Duha i pripremimo svoje srce da Ga primimo, OnÊe doÊi u naπ æivot u svoj svojoj punini.

Samo za uËitelje: Naglasite koliko je vaæno da paæljivo osluπku-jemo glas Svetoga Duha i priznamo svaki grijeh koji stoji izmeu nas iBoga. Samo ako smo iskreni pred Bogom, moæemo primiti blagoslovekoje nam On Ëezne dati.

Clint je bio krπÊanin tek odnedavno i posjeÊivao je evaneoskepropovijedi koje je prireivala adventistiËka crkva u Novoj Engleskoj.Bio je duboko ganut predavanjima o biblijskim proroËanstvima. JedneveËeri je predavanje o Kristovom drugom dolasku ostavilo posebno sna-æan dojam na njega. Kad je evanelist postavio pitanje: “Postoji li biloπto u vaπem æivotu πto vas spreËava da spremno doËekate Isusovdolazak?” — Sveti Duh je podsjetio Clinta na jedan dogaaj iz njegovogæivota. Mnogo godina ranije, zajedno sa skupinom nestaπnih tinejdæera,opljaËkao je jednu kuÊu u svom naselju. Clint se pozvao na KristovoobeÊanje o oprostu i priznao svoj grijeh.

Proπlo je nekoliko tjedana, ali Clint je joπ uvek bio uznemiren zbogonoga πto je uËinio prije toliko vremena. Razgovarao je o tome s evan-elistom, koji mu je objasnio da postoji razlika izmeu moralne i psi-hiËke krivnje. Moralna krivnja je ona do koje dolazi zbog krπenja Boæjegzakona. PsihiËka krivnja je ona koju doæivljavamo kad drugima uËinimoneπto naæao. Moralna krivnja nestaje kad priznamo svoje grijehe Bogu,ali ponekad psihiËka krivnja ostaje sve dok svoj grijeh ne priznamoonome kome smo skrivili. Kad je Clint razumio potrebu traæenja oprostai, ako je potrebno, nadoknaivanja πtete onima kojima je skrivio, odmahje zamolio evanelista da mu pomogne naËiniti plan kako bi popravio to

35

πto je uËinio. Evanelist je stupio u kontakt s obitelji koja je bilaopljaËkana, a oni su bili potpuno spremni oprostiti tom mladom Ëovje-ku. Kad je evanelist objasnio Clintu da su oni jednostavno rekli:“Opraπtamo mu”, on se rasplakao. Njegove psihiËke krivnje je nestalo.Njegov teret je uklonjen. Sloboda da æivimo æivotom ispunjenim DuhompoËinje kad zatraæimo od Boga da nam oprosti ono Ëime smo zgrijeπiliprotiv Njega, kao i ono Ëime smo se ogrijeπili o druge ljude.

Razgovarajte u razredu: U kojim prigodama je prikladno priÊinekome i zamoliti ga da vam oprosti neπto bolno πto ste rekli ili uËinilii Ëime ste ga povrijedili? Je li u redu priznati taj grijeh samo Bogu, ane razgovarati s onima kojima smo nanijeli zlo? Razgovarajte o tome. Ukojim prigodama je dobro povjeriti se jedino Bogu?


Biblijski komentar

I. Sigurnost oprosta(Razmotrite u razredu 1. Ivanovu 1,9)Prva Ivanova poslanica sadræi istine od æivotnog znaËaja za Boæji

narod u svakom naraπtaju. Neki biblijski struËnjaci su je prozvali “Po-slanica o krπÊanskim sigurnostima.” Tu Ëitamo o Isusu kao BoæjemSinu, o obeÊanju vjeËnog æivota, o sigurnom odgovoru na molitvu, oslo-boenju od Zloga i oproπtenju grijeha. U 1. Ivanovoj 1,9 apostol Isuso-vim sljedbenicima daje ovo obeÊanje: “Ako priznajemo svoje grijehe,vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe i oËistiti nas od svakenepravednosti.” To je neπto sigurno: kad priznamo, Bog nam opraπta.

Naπ uvodni redak govori o dvije Boæje osobine i dvije pojedinostikoje Êe On uËiniti. On je vjeran i pravedan. On Êe oprostiti i oËistiti. Uvezi s tim retkom, u AdventistiËkom biblijskom komentaru (SDA BibleCommentary) nalazimo ovo pronicavo zapaæanje: “Takoer je jasno daon (Ivan) govori o odreenim greπnim postupcima, a ne o grijehu kaonaËelu zla. Prema tome, priznanje bi se trebalo odnositi na odreenigrijeh, a ne na greπnost uopÊe. Jasno prepoznavanje naravi grijeha irazumijevanje onoga πto nas navodi da ga Ëinimo od najveÊe je vaænostiza jaËanje naπe sposobnosti da mu se odupremo kad se ponovno nae-mo u sliËnoj kuπnji.” (sv. 7, str. 632)

U prvom stoljeÊu Sveti Duh se izlio na uËenike na dan Pedesetnicedok su oni priznavanjem svojih grijeha i pokajanjem pripremali svojesrce da Ga prime. Ono πto je vaæilo za Boæje sljedbenike u ono vrijeme,podjednako je vaæno za Njegov narod koji æivi u ovim posljednjim dani-ma.

36

Razmotrite: Greπna djela su rezultat naπih greπnih odluka. Naπagreπna narav je posljedica toga πto smo roeni u svijetu grijeha. ©to sedogaa s naπom starom naravi kad prihvatimo Isusa kao svog osobnogSpasitelja i doæivimo novoroenje? ©to je, zapravo, “stara narav” i dokleÊe ona postojati?

II. Radost praπtanja(»itajte u razredu Psalam 32,1-5)Naπ uvodni tekst poËinje rieËima “blaæen onaj”. Hebrejska rijeË

upotrijebljena ovdje jest ashre, πto znaËi sretan, zadovoljan, ili u miru.Priznanje nas izvodi na put prave sreÊe, istinskog zadovoljstva i trajnogmira. David kaæe: “Blaæen onaj kojme je grijeh otpuπten, kome je zloËinpokriven. Blago Ëovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju...” (redci 1,2).Zapazite rijeËi krivnja, grijeh. Na izvornom jeziku svaka od njih imaposebno znaËenje. Krivnja podrazumijeva svjesnu pobunu protiv Boæjevolje. U ovom tekstu rijeË grijeh znaËi promaπiti metu, ili ne posluπatiBoæje zapovijedi. Greπnost ima veze s naruπavanjem morala i nepoπte-njem. Prava radost, savrπeni mir i unutraπnje zadovoljstvo nastaju kadispovijedamo svoje grijehe i priznajemo svoju krivnju pred Bogom. Bo-æje milosre je sasvim dovoljno da pokrije svu naπu krvnju, sve naπegrijehe i prijestupe. Nema niËega πto Njegova pravednost ne bi moglaiskupiti.

»itavih godinu dana nakon svoje avanture s Beer-©ebom, David nijepriznao svoj grijeh Bogu. Posljedica tog poricanja postala je vidljiva Ëaki na njegovom tijelu. U Psalmu 32,3.4 on opisuje ono πto mu se dogaa:“Kosti mi klonuπe od neprestana jecanja.” Bio je svladan krivnjom istidom. Bio je iscrpljen, a njegove æivotne snage je nestalo. Kad jeispovijedio svoj grijeh i priznao svoju krivnju, David je u Bogu pronaπaooprost, sigurnost i radost. On je otkrio Boga koji Êe ga uputiti i pouËa-vati na stazama pravednosti.

Razmotrite: Nepriznati grijeh znaËi zapreku za naπ unutraπnji miri krπÊansku radost. To je zapreka izmeu naπe duπe i Boga. Time seozbiljno ograniËava ono πto Bog moæe Ëiniti u naπem æivotu. Na tajnaËin spreËava se moÊno djelovanje Svetog Duha preko nas, koje ima zacilj da i drugi dou u dodir s Radosnom vijeπÊu. Zbog Ëega su priznanjei pokajanje od kljuËne vaænosti za nas ako æelimo doæivjeti obeÊanoprobuenje?


Pitanja za razmiπljanje1. ProËitajte retke u Levitskom zakoniku 5,5.6. ©to nam ti redci

govore o pravoj naravi priznanja? Ako postoji neπto odreeno πto vas

37

Sveti Duh navodi da priznate upravo sada, odvojite trenutak i uËinite tou tihoj molitvi.

2. Apostol Pavao je teæio imati “Ëistu savjest i pred Bogom i predljudima” (Djela 24,16). Moæete li se sjetiti nekoga koga ste moæda uvri-jedili? PotiËe li vas Sveti Duh da pokuπate izgladiti neki naruπeni od-nos? ©to moæete uËiniti kako biste otpoËeli postupak iscjeljenja i po-mirbe?

Pitanja za primjenu1. Pozovite Ëlanove svojega razreda da provedu nekoliko trenutaka

u ispitivanju svojega srca i da postave sebi dva pitanja:a. Postoji li neπto πto stoji izmeu mene i Boga, a πto nisam priznao/

priznala?b. Postoji li neπto izmeu mene i nekog drugog Ëime se trebam

pozabaviti?2. Nakon πto se pomolite u sebi, izgovorite naglas kratku molitvu

i zatraæite od Boga da preuzme potpuni nadzor nad æivotom svakogËlana vaπeg razreda.


Samo za uËitelje: Svako buenje u Bibliji bilo je praÊeno prizna-njem i pokajanjem zbog odreenih grijeha. Svako buenje u povijestiodlikovalo se iskrenim ispovijedanjem i pokajanjem od svega srca. KadSveti Duh doista djeluje na Boæji narod, dolazi do iscjeljenja. Loπi po-stupci se ispravljaju i odnosi se obnavljaju.

Osobne aktivnosti1. Jeste li nekada doæivjeli da vam netko prie i traæi oprost za

neπto πto je rekao ili uËinio? Kako ste se tada osjeÊali? Kako je toutjecalo na vaπ odnos?

2. Jeste li ikada nekome priπli i traæili da vam oprosti? Kako ste seosjeÊali u tom trenutku?

3. Moæete li se sjetiti neke prigode u svojem æivotu kad ste seusrdno ispovijedali pred Bogom zbog nekog grijeha? Kako ste se osje-Êali nakon te ispovijedi?

38

Pouka 7 10.—17. kolovoza 2103.

Jedinstvo — jamstvo buenjaPregled pouke

KljuËni tekst: Ivan 17,9-11; 20-24

UËenici Êe

Znati: Analizirati Ëimbenike jedinstva u novozavjetnoj crkvi i prou-Ëiti odnos izmeu jedinstva i buenja.

OsjeÊati: Prepoznati stavove koji vode k buenju i primijeniti ih usvojoj mjesnoj crkvi veÊ danas.

»initi: Prihvatiti Kristov poziv na jedinstvo koji se zasniva na za-jedniËkoj poruci, poslanju i crkvenoj organizaciji. Otkrijte postoji li biloπto πto naruπava jedinstvo i trudite se to otkloniti.


I. Znati: Razumjeti jedinstvo novozavjetne crkveA. ©to je, prema tekstu u Ivanu 17, leæalo na srcu Isusu neposredno

prije Njegovog raspeÊa? Zbog Ëega je to Isusu toliko vaæno?B. Kako Petar (u 1. Petrovoj 2,4.5) i Pavao (u 1. KorinÊanima 12,12-

18) ilustriraju jedinstvo? Zbog Ëega oni, po vaπem miπljenju, koristeupravo te slike ili ilustracije da bi opisali jedinstvo Crkve?

C. Kakva je uloga poslanja i poruke Crkve u oËuvanju njezinogjedinstva?

II. OsjeÊati: Doæivjeti novozavjetno jedinstvoA. UËenici su bili tvrdoglavi individualisti. Prije Pedesetnice su ih

njihovi stavovi i osjeÊaji Ëesto spreËavali da ostvare jedinstvo kakvo jeKrist æelio. Povremeno je dolazilo i do nadmetanja meu njima “tko biod njih bio najveÊi” (Luka 22,24). Ali πto se dogodilo? Zaπto i na kojinaËin su se njihovi stavovi promijenili?

B. Na koji naËin ponos dovodi do rivalstva u danaπnjoj crkvi? Moæeli nas vlastita ljudskost sprijeËiti da doæivimo jedinstvo koje Kristpriæeljkuje za svoju crkvu? Kako moæemo ostvariti jedinstvo koje Kristæeli u naπoj mjesnoj crkvi?

39

III. »initi: Primijeniti naËela novozavjetnog jedinstvaA. Kako se trebamo postaviti kad sukob ugrozi jedinstvo crkve?

Imamo li neku bolju moguÊnost osim da zauzimamo jednu od strana usukobu?

B. Koje praktiËne korake moæemo poduzeti kao crkva da bismodosljedno njegovali jedinstvo?

ZakljuËak: Za Isusa je jedinstvo Njegove crkve neπto najvaænije.Cijeli Novi zavjet daje iznimnu vaænost odnosima izmeu vjernika. Za-jednica koja se moli i ima zajedniËku poruku i poslanje primit Êe siluSvetoga Duha kako bi izvrπila znaËajan utjecaj na svoju sredinu uKristovo ime. Kao i prvi uËenici koji su bili ujedinjeni Njegovom ljubav-lju, i mi moæemo ostvariti veliku promjenu u danaπnjem svijetu.



Naglasite tekst: Ivan 17,20-24KljuËno naËelo za duhovni rast: Jedinstvo je prijeko potrebno za

izlijevanje Svetoga Duha prilikom buenja. Kad Kristova crkva budejedinstvena, usmjerena na Njegovu poruku i posveÊena Njegovom po-slanju, a ne utonula u samozadovoljstvo, tada Êe doÊi do buenja.

Samo za uËitelje: U svjetlu Kristove posredniËke molitve u Ivanu17, naglasite koliko je vaæno to πto je On stavio naglasak na jedinstvo.Razgovarajte o pogubnom utjecaju nejedinstva na mjesnu crkvu ili πko-lu. PriËa koja slijedi pomoÊi Êe vam da povedete razgovor u razredu upravom smjeru.

Jim i Tom su bili uËitelji u maloj krπÊanskoj πkoli. Obojica su biliu svojim kasnim dvadesetim godinama. PoËetkom πkolske godine meunjima je doπlo do nesuglasica, zbog Ëega je njihov odnos postao vrlozategnut. Trudili su se izbjegavati jedan drugoga koliko je god bilo mogu-Êe. PrimjeÊivalo se da meu njima postoji neka napetost. Neprijateljstvoje Ëesto izbijalo na povrπinu na sastancima nastavniËkog vijeÊa. Kakavgod stav bi Jim zauzeo u vezi s nekim pitanjem, Tom bi zauzeo sasvimsuprotan. Napetost se osjeÊala u zraku. Zaposlenici u πkoli su je osje-Êali, ali i uËenici.

Pred kraj πkolske godine je mladi pastor u πkoli predvodio tjedanposveÊen Svetom Duhu. Tijekom tih sastanaka Duh je vidno pokrenuosrca svih u πkoli. Na kraju tjedna, u petak uveËer, odvijala se sluæbapranja nogu i VeËera Gospodnja. Prilikom obreda poniznosti Jim jepriπao Tomu i rekao: “Tome, mogu li oprati tvoje noge? Nisam se lijepoponio prema tebi ove godine. Oprosti mi.” Tom je bio zaËuen. Njih

40

dvojica su se zagrlila i zajedno pristupila pranju nogu. Nestalo je onogaπto ih je razdvajalo. OzraËje u πkoli se naglo promijenilo. Bratska ljubavzamijenila je neprijateljstvo. Ljubaznost je zamijenila oπtro suprotstav-ljanje i Kristova milost je pomirila dvojicu nastavnika koji su se udaljili.Netko je trebao poduzeti prvi korak, i Jim je to uËinio.

Razgovarajte o sljedeÊem: Zaπto je, po vaπem miπljenju, tolikoteπko poduzeti prvi korak k nekome tko vam je uËinio neπto naæao?


Biblijski komentar

I. Kad se Isus molio za jedinstvo(Razmotrite u razredu Ivan 17,11.20-24)Isus je znao da Êe uskoro napustiti svoje uËenike. UoËi svog raspe-

Êa molio se da oni budu jedno. Dok Ga sluπate kako se moli, osjeÊateËeænju u Njegovom glasu: “Da svi budu jedno. Kao πto si ti, oËe, u meni,i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje da sime ti poslao!” (Ivan 17,21) Isus se molio da Njegovi uËenici budu me-usobno tako bliski, kao πto je On bio sa svojim Ocem na Nebu. Jedanod najjaËih dokaza u prilog krπÊanstva je jedinstvo Kristove crkve. Kadse ljudi razliËitog podrijetla, iz razliËitih kultura i s razliËitim pogledomna svijet okupe u zajednicu punu ljubavi, nekrπÊani to primjeÊuju. Uknjizi Djela apostolska, Ellen G. White opisuje iskustvo uËenika slje-deÊim rijeËima: “Kod ovih prvih uËenika vidjela se velika raznolikost.Trebali su postati uËitelji svijeta, a tvorili su πiroku lepezu karaktera.Da bi mogli uspjeπno vrπiti posao na koji su bili pozvani, ovi ljudi,razliËitih osobina i æivotnih navika, morali su doÊi do jedinstva osjeÊaja,misli i postupaka. Krist je namjeravao postiÊi ovo jedinstvo.” (str. 14)

Razmotrite: UËenici ne bi dopustili da njihove razliËite karakternecrte, razliËit naËin gledanja na odreena pitanja ili njihove osobne sklo-nosti stanu na put ostvarenju Kristovog poslanja. Zbog Ëega se mi po-nekad osjeÊamo nelagodno kad smo okruæeni ljudima koji razmiπljajudrukËije od nas? U Ëemu je razlika izmeu jedinstva i jednolikosti? Zaπto se od toga Isus molio?

II. Pavlova slika jedinstva(Razmotrite u razredu 1. KorinÊanima 12,12-18)Crkva u Korintu imala je svojih problema. To je ukljuËivalo sukob

meu vjernicima, nemoral i razvod braka, idolopoklonstvo i parniËenje,zlouporabu VeËere Gospodnje i dara jezika, kao i laæne nauke. Jedan odglavnih problema u crkvi bila je nesloga i razdor meu vjernicima (1.

41

KorinÊanima 1,10-12). U 1. KorinÊanima 12 Pavao objaπnjava da razlikene moraju dovesti do podjela. Jedinstvo nije jednolikost. Svaki vjernikje dio Kristovog tijela. Baπ kao πto razliËiti udovi u tijelu imaju razliËiteuloge, svaki se uklapa u cjelinu na dobrobit cijelog tijela, tako i svakivjernik ima dar od Boga na blagoslov cijelog crkvenog tijela (1. Korin-Êanima 12,12.19-24). Ima mnogo vjernika, ali je jedno tijelo (1. Korin-Êanima 12,20). Bog po svojoj volji oprema svakog vjernika za sluæbu (1.KorinÊanima 12,11.18).

Razmotrite: Bît poruke iz 1. KorinÊanima 12 jest da je svaki vjernikdio Kristovog tijela, posjeduje darove koje je primio od Krista i, premaKristovim rijeËima, potreban je za zdravlje i rast crkve. Kako nas razu-mijevanje pojma duhovnih darova navodi da se radujemo naπoj πaroliko-sti i da prihvatimo meusobne razlike?


Samo za uËitelje: UËenici su se usredotoËili na ostvarivanje zadaÊekoju im je Isus dao. Posvetili su se objavljivanju Njegove poruke ljubavisvijetu. U tome se nalazi glavna misao pouke za ovaj tjedan: nejedinstvoremeti naπe poslanje. Sukob stvara kaos, a Krist ne vlada u kaosu.

Pitanja za razmiπljanje i primjenu1. Sjetite se trenutaka kad su neka od vaπih snaænih uvjerenja

dovela do sukoba u vaπem domu ili crkvi. ©to biste mogli uËiniti daublaæite te sukobe?

2. Ako gajite snaæne negativne osjeÊaje prema nekome u crkvi, πtobiste mogli uËiniti da popravite naruπeni odnos, Ëak i ako ste vi onajkome je uËinjena πteta?

3. Na koji naËin osobno sudjelovanje u poslanju crkve potiËe je-dinstvo?


U nastavku su opisane dvije zamiπljene situacije. Izaberite jednu odnjih i razgovarajte o moguÊim rjeπenjima u malim skupinama od dvojeili troje.

Situacija 1: »ujete da je na sastanku odbora za imenovanje vaπeime uzeto u razmatranje za poloæaj starjeπine ili prvog akona, ali jejedan od starjeπina ili Ëlanova odbora iznio vrlo negativne i omalova-æavajuÊe primjedbe o vama. Kako biste to rijeπili? ©to biste uËinili?

a. Ne biste rekli niπta.b. Razgovarali biste o tome s pastorom.

42

c. Obratili biste se izravno toj osobi.d. Niπta od prethodno navedenog.

Situacija 2: Bogosluæje je zavrπeno. Ljudi stoje okolo u malimskupinama i razgovaraju. SluËajno Ëujete kako netko izgovara vrlo ru-æan komentar o jednom od vaπih prijatelja. Vi znate da to πto je reËenonije istina. ©to Êete poduzeti?

a. NeÊete reÊi niπta.b. Suprotstavit Êete se miπljenju ljudi u skupini.c. IspriËat Êete to svojem prijatelju.d. Niπta od prethodno navedenog.

Provedite posljednjih nekoliko minuta pouke u razgovoru o tomekako moæete rijeπiti sukob kad doe do nesuglasica. Zavrπite poukumolitvom za jedinstvo crkve. Za kraj ostavite sljedeÊu misao: CrkvaneÊe moÊi ostvariti svoje poslanje ako u njoj ima sukoba. Krist pozivasvakoga od nas osobno da se ujedini s drugima u svjedoËenju o Boæjojljubavi kako bismo mogli zajedno dosegnuti svijet Njegovom porukomza posljednje vrijeme.

43


Razboritost — zaπtita buenjaPregled pouke

KljuËni tekst: 1. Ivanova 2,3-6

UËenici Êe:

Znati: Napraviti razliku izmeu pokazatelja istinskog i laænogbuenja i razumjeti da pravo buenje izbjegava formalizam s jedne stra-ne i fanatizam s druge, dok vodi k posluπnosti Boæjim zapovijedima izljubavi.

OsjeÊati: Njegovati æelju da osobno upoznaju Krista, da pokaæurodove Svetoga Duha i doæive pravo buenje u svojem æivotu.

»initi: Poπtovati Boga iznad svega tako πto Êe æivjeti poboænimæivotom kako bi im On mogao povjeriti svoje duhovne darove u siliPedesetnice.


I. Znati: Odnos izmeu buenja i posluπnostiA. Kakva veza postoji izmeu pravog buenja i Boæjeg zakona?B. Postoji li opasnost da nas nastojanje na posluπnosti navede da

upadnemo u zamku legalizma i formalizma?C. Kako moæemo izbjeÊi fanatizam i senzacionalizam u teænji da

doæivimo pravo buenje?

II. OsjeÊati: Prava i laæna ËudaA. U cijeloj pouci naglaπava se uoËavanje razlike izmeu pravih i

laænih Ëuda. Postoji li opasnost da budemo toliko zaokupljeni prepo-znavanjem laænih oËitovanja Duha da previdimo prava Ëuda koja BogËini?

B. Na koji naËin moæemo gajiti stav ponizne predanosti da bismo sepripremili za pravo buenje i Ëuda koja Êe ga pratiti, a koja Êe Bog Ëinitiu tim posljednjim danima?

III. »initi: Slaviti Boga — bît buenjaA. S obzirom da je Sveti Duh zaËetnik i pokretaË svakog buenja,

kako se trebamo odnositi prema Njegovim poticajima i usmjerenjima dabismo se pripremili za primanje Njegove sile u punini?

44

B. U svjetlu moÊnog izlijevanja Svetog Duha na kraju vremena,zaπto je tako bitno teæiti tome da Bogu odamo svu slavu u svojemæivotu?

ZakljuËak: Bog æeli na kraju vremena izliti svog Svetoga Duha nacrkvu u sili Pedesetnice kako bi se Njegovo djelo na Zemlji moglo dovr-πiti. Kad budemo od sveg srca Ëeznuli za tim moÊnim izlijevanjem Sve-toga Duha, u æelji da proslavimo Boga svojim poboænim æivotom, doÊi Êedo buenja kojem teæimo.



Naglasite tekst: Matej 7,21-24KljuËno naËelo za duhovni rast: Pravi rod istinskog buenja ne

oËituje se u znakovima i Ëudesima, izljevima osjeÊaja ili senzacijama.Buenje ima svoj korijen u dubokom odnosu s Isusom, iz kojega na-staje rod Duha. Ono se pokazuje u æivotu nesebiËne sluæbe. »uda mogupratiti buenje, ali ona ga ne dokazuju. Dokaz buenja je poboæan æivotposluπnosti.

Samo za uËitelje: Povedite razgovor o tome zaπto je pravo buenjeuvijek praÊeno promjenom æivota. Ukaæite na to da Bog Ëini Ëuda. UIsusovoj sluæbi Ëuda su svjedoËila o veliËanstvenoj Boæjoj sili, kao πtoto Ëine i danas. Ali Ëuda sama po sebi ne potvruju istinitost buenja.Zaπto?

Uvodna aktivnost: Tijekom reformacije u πesnaestom stoljeÊu,Sotona je podigao fanatike koji su se suprotstavljali djelu Martina Lu-thera. Ti ekstremisti su tvrdili da je njihova savjest potËinjena jedinoBogu preko dojmova koje im daje Sveti Duh. Vjerovali su da odræavajuizravnu nadnaravnu komunikaciju s Nebom i da im aneo Gabrijel dajeupute. Ti fanatici privukli su mnoπtvo simpatizera i doveli do velikihnemira u Wittenbergu. Tijekom cijele reformacije Luther se suoËavao skrajnjim fanatizmom s jedne strane i hladnim formalizmom s druge.GovoreÊi o naËinu na koji se on suoËavao s tim heretiËkim pokretima,Ellen G. White primjeÊuje: “Luther je neustraπivo branio Evanelje odnapada koji su dolazili sa svih strana. U svakom sukobu Boæja se RijeËpokazala moÊnim oruæjem.” (Velika borba, str. 151)

Predloæite Ëlanovima razreda da dovrπe sljedeÊe reËenice:a. Fanatizam je kao kada imate automobil bez ______________.b. Formalizam je kao da imate automobil bez ____________.©to biste viπe voljeli imati: automobil bez motora, ili bez koËnica?

45

(Odgovori: a) koËnica; b) motora.)

Pitanje za razgovor: Zbog Ëega je opasno oslanjati se na nadnarav-ne znakove i Ëuda u æelji da utvrdimo πto je istina?


Biblijski komentar

Samo za uËitelje: U ovom odjeljku razmatraju se tri glavne mislipouke koje odgovaraju trima odlomcima iz Pisma.

A. Poboæan æivot posluπnosti i sluæbe usmjeren na Krista otkrivaistinsko djelovanje Svetog Duha.

B. Iako je pravo buenje ponekad praÊeno Ëudima, ona nisu nuæandokaz pravog buenja, jer i Sotona moæe stvarati znakove i Ëudesa.

C. Rod Duha mora se pokazati u æivotu da bi se darovi Duha moglioËitovati u potpunosti.

I. Dokaz o pravom buenju(Razmotrite u razredu 1. Ivanovu 2,2-6)OËito je da se u Ivanovo vrijeme neki oblik krivovjerja uvukao u

crkvu i apostol je bio zabrinut. Najvjerojatnije je da su razliËite skupinegnostika nastavile mijeπati nebiblijska uËenja s istinama Boæje rijeËi.Gnostici su negirali utjelovljenje i pouËavali su da je Krist samo naiz-gled imao ljudsko tijelo. Prema miπljenju tih laænih uËitelja, znanje kojese nalazi u osnovi rijeËi gnosticizam, predstavlja bît spasenja. Ivan sesusreo s tim hereticima usmjeravajuÊi se na Kristovo roenje, smrt iuskrsnuÊe. On je ukazivao na Ëinjenicu da je poznavanje Boga dalekovaænije od intelektualnog slaganja. Ono ide mnogo dalje od umne vjeæ-be. Ono nije niti hladni formalizam. To je osobni odnos s Isusom. ZaIvana je poznavati Krista znaËilo osobno doæivjeti Njegovo milosre,voljeti Ga iznad svega i biti Mu posluπan od svega srca. Ivan kroz cijelusvoju poslanicu koristi rijeËi znati i poznavati da bi opisao kakav odnostrebamo imati s Isusom (vidi 1. Ivanova 2,4.5.13; 3,1-3; 4,2).

Ivan piπe kako on razumije πto doista znaËi poznavati Krista: “Tkotvrdi da ostaje u njemu, taj mora tako æivjeti kako je on æivio.” (1.Ivanova 2,6) RijeË za ostaje na izvornom jeziku je meno. Ona znaËiostati ili biti neprekidno nazoËan. To se odnosi na stalno prebivanje iboravljenje u Kristovoj nazoËnosti, i duboko poznanstvo koje vodi kpreobraæenom æivotu posluπnosti. To je sræ istinskog buenja.

Razmotrite: U cijeloj Ivanovoj poslanici kao najveÊi dokaz uËeni-πtva navodi se æivot posluπnosti iz ljubavi. Ivan naglaπava nuænost po-sluπnosti i u zakljuËku trostruke aneoske vijesti iz Otkrivenja 14,12.

46

»itajte taj tekst i razgovarajte o odnosu izmeu duboke ljubavi i potpu-ne posluπnosti Bogu.

II. Dokaz o laænom buenju(Razmotrite u razredu 2. Solunjanima 2,9)Ovaj tekst opisuje strategiju bezakonika, antikrista. On Êe djelovati

“svakovrsnim silnim djelima, varavim Ëudesnim znakovima” (2. Solu-njanima 2,9). Isus je upozorio svoje uËenike na lukavstvo Zloga rekavπi:“Jer Êe se pojaviti laæne mesije i laæni proroci te Êe Ëiniti tolike Ëudesneznakove da bi zaveli, kad bi bilo moguÊe, i same izabranike.” (Matej24,24) Posljednja knjiga Biblije, Otkrivenje, potvruje tu zastraπujuÊuistinu. Sotona Êe koristiti Ëuda kako bi obmanuo mnoge i naveo ih daprime æig zvijeri (vidi Otkrivenje 13,13.14; 16,14; 19,20). Obratite po-zornost zbog Ëega Êe milijuni biti prevareni ovim laænim Ëudima. Zatoπto “nisu prihvatili ljubav prema istini da bi se tako spasili” i “nisuvjerovali u istinu, veÊ pristali uz nepravednost”, prihvatili su iluziju ipovjerovali u laæ (2. Solunjanima 2,10-12).

Biblija je naπa zaπtita. Ona je naπa obrana od smicalica neprijatelja.Zbog toga Ellen G. White piπe: “Samo Êe oni koji su svoj um utvrdiliistinama Biblije moÊi opstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. SvakaÊe se duπa naÊi pred ozbiljnim ispitom: Trebam li Boga sluπati viπe negoljude? OdluËujuÊi trenutak je pred vratima. Stoje li naπe noge Ëvrsto nastijeni Boæje nepromjenjive RijeËi? Jesmo li spremni odluËno stati uobranu Boæjih zapovijedi i vjere u Isusa?” (Velika borba, str. 467)

Razmotrite: Razumijevanje Boæje rijeËi i primjena njezinih naËelau naπem æivotu saËuvat Êe nas sigurnima tijekom krize koja predstoji.Kako moæemo biti sigurni da razumijemo Bibliju na ispravan naËin i danismo obmanuti pogreπnim tumaËenjima (vidi Ivan 7,17)?

III. Rod i darovi Duha(Razmotrite u razredu GalaÊanima 5,22.23 i 1. KorinÊanima 12,4-

8)Rod Svetog Duha su karakterne osobine koje Sveti Duh unosi u naπ

æivot dok provodimo vrijeme s Isusom u molitvi, prouËavanju Biblije isvjedoËenju. Ove osobine otkrivaju istinsko krπÊansko iskustvo. Onenisu prirodni poticaji ljudskog srca. One su doista “rod Duha”. DaroviSvetog Duha su boæanski usaene osobine ili posveÊeni prirodni talentikojima Sveti Duh oprema vjernike za njihovu sluæbu svjedoËenja ipropovijedanja. Bez roda Duha, darovi Duha bi se lako mogli izroditi usebiËnu razmetljivost. Novi zavjet nas uËi da traæimo rodove Duha i dadopustimo Bogu da nam daruje darove Duha po svojoj æelji. U svojojbeskrajnoj mudrosti On zna koji su to darovi koje Êemo na najbolji

47

naËin iskoristiti da bismo blagoslovili Kristovo tijelo i proπirili Njegovokraljevstvo.

Razmotrite: Ako se usredotoËimo na primanje darova Duha, umje-sto na izraæavanje Njegovih rodova, postajemo podloæni prijevarama Zlo-ga.

Ako se usredotoËimo na upoznavanje Boga, na potËinjavanje Njego-voj volji i na posluπnost, On Êe usaditi u nas najdragocjenije daroveNeba kako bismo mogli blagoslivljati druge. Zbog Ëega je vaæno usmje-riti se na rodove Duha, a ne na traæenje Njegovih darova?


Samo za uËitelje: ProËitajte GalaÊanima 5,16 i povedite razgovor urazredu o tome πto izraz “æivjeti po Duhu” doista znaËi.

Pitanja za razmiπljanje1. Po Ëemu se æivot po Duhu razlikuje od æivota po tijelu?2. Kako æivot po Duhu izgleda u praktiËnom smislu?3. Na koji naËin nam æivot po Duhu pomaæe da izbjegnemo zamke

formalizma i fanatizma?4. Zbog Ëega su darovi Svetoga Duha toliko vaæni za svjedoËenje i

sluæbu? Zbog Ëega moæemo oËekivati da se, neposredno prije Isusovogdolaska, darovi Duha u potpunosti oËituju u æivotu onih koji pokazujurodove Duha?


Aktivnost: Zatraæite od Ëlanova svojega razreda da podijele s os-talima neku od najdraæih uspomena s obiteljskih okupljanja u povoduBoæiÊa ili roendana. Dok se oni prisjeÊaju tih ugodnih æivotnih tre-nutaka, pitajte ih zbog Ëega su ti trenuci bili tako posebni. ©to je vaænijesa stajaliπta odraslih: posebno iskustvo ili poklon koji su dobili? Nagla-site da djeca traæe poklone, dok odrasli Ëeznu za bliskim odnosima.Zreli krπÊani æele bolje upoznati Isusa. Odnos s Njim je za njih odæivotnog znaËaja. Spremni su Mu dopustiti da radi preko njih na naËinkoji On smatra najboljim. Oni teæe za tim da æive u poboænosti i po-sluπnosti i dopuπtaju Mu da usadi u njih svoje darove koji Êe ih nanajbolji naËin osposobiti da Mu sluæe. Oni razumiju da je rod Duhanajjasnije obiljeæje istinskog buenja.

48


Obnova — proizvod buenjaPregled pouke

KljuËni tekst: 2. Ljetopisa 20,17-20

UËenici Êe:

Znati: Prepoznati Ëimbenike koji su doveli do obnove u vrijemekralja Joπafata, apostola Pavla u Korintu i Efezu, Luthera i na krajuranog adventnog pokreta.

OsjeÊati: Doæivjeti dublju æelju da rastu u milosti, odreknu sebezboænih navika i postanu sliËniji Isusu.

»initi: Donijeti odluku da slijede Joπafatov savjet: “Pouzdajte se uJahvu svoga Boga, i odræat Êete se; pouzdajte se u njegove proroke ibudite sretni!” (2. Ljetopisa 20,20) Prihvatiti Ëinjenicu da su nebeskeproroËke poruke znaËajne za naπ danaπnji æivot, i silom Svetoga Duhaæivjeti u skladu s Njegovom objavljenom voljom.


I. Znati: Razumjeti obnovuA. Kad pomislite na obnovu, koje rijeËi vam odmah padnu na pa-

met? Ako je netko proglaπen za obnovitelja, kakvu sliku imate o tomËovjeku?

B. Kako Biblija opisuje obnovu? (Vidi 2. Petrova 3,18)C. Zbog Ëega je crkvama u Korintu i Efezu bila potrebna obnova?

©to se trebalo promijeniti?D. ©to je to πto Crkvu adventista sedmoga dana Ëini pokretom

obnove?

II. OsjeÊati: Primijeniti naËela obnoveA. Koju pouku moæemo izvuÊi iz Joπafatovog obraÊanja Boæjem

narodu?B. Koja istina iz Pavlovog hitnog poziva KorinÊanima je najznaËaj-

nija za vaπ æivot danas?C. Na koji naËin se Ivanova poruka u Otkrivenju 2 odnosi na crkvu

u Efezu?

49

III. »initi: Postupati u skladu s onim πto znamoA. Koje korake trebamo poduzeti kad Bog dotakne naπe srce dje-

lovanjem Svetog Duha prigodom probuenja?B. Zbog Ëega je lakπe izgovarati opÊenite fraze, poput: “Gospodine,

predajem Ti svoj æivot”, nego predati Isusu odreene navike i stavove nakoje nam Sveti Duh ukazuje?

ZakljuËak: Obnova je promjena u naπem naËinu razmiπljanjazahvaljujuÊi kojoj sagledavamo grijeh iz Boæjeg kuta gledanja i napuπta-mo svaku naviku, obiËaj ili stajaliπte koje nije u skladu s Njegovomvoljom. Obnova se ne ostvaruje zahvaljujuÊi naπoj snazi, veÊ zahvaljujuÊiuvjerljivoj nazoËnosti i sili Svetoga Duha.



Naglasite tekst: 2. Petrova 3,18KljuËno naËelo za duhovni rast: Pravo buenje uvijek vodi k obnovi.

Obnova se odvija dok postupno rastemo u milosti i dopuπtamo SvetomDuhu da uskladi naπe stavove, navike i stil æivljenja s Kristovim umomi voljom. Isus poziva svoj narod posljednjeg vremena da æivi æivotompotpune odanosti i posveÊenja u svjetlu Njegovog skorog povratka.

Samo za uËitelje: Istaknite primjer koji su postavili Joπafat, Pavaoi Ivan pozivajuÊi ujedno na buenje i obnovu. Naglasite praktiËne pro-mjene na koje su ti pojedinci bili pozvani i ishod neodloænog poziva kojisu primili.

Zbog Ëega nam je toliko teπko promijeniti svoje stavove i ponaπanje?Je li to moæda zato πto smo pomijeπali ulogu volje sa snagom volje?Pokuπaji da snagom svoje volje svladamo kuπnje Zloga donose namsamo osjeÊaj iznemoglosti i obeshrabrujuÊeg poraza. Snaga volje nijedovoljna da bi se svladale naπe uroene i steËene sklonosti k zlu. Samipo sebi mi smo nemoÊni. Razumjeti presudnu vaænost naπe volje i slo-bode izbora je neπto sasvim drugo.

Pretpostavimo da ste ostali sami u vrlo mraËnoj dvorani nakonnekog koncerta. Sva svjetla su ugaπena, a vi sjedite u dvorani, izgubljeniu mraku, grozniËavo razmiπljajuÊi kako da izaete van. Evo nekihmoguÊnosti. Mogli biste nekoliko sati naporno raditi na tome da izgu-rate tamu. Ako biste imali metlu ili lopatu, mogli biste provesti joπnekoliko sati pokuπavajuÊi poËistiti ili izbaciti sav mrak iz dvorane.Usprkos vaπim naporima i velikom trudu, biste li imali uspjeha? Narav-no da ne! A πto ako bi neki bliski prijatelj primijetio da vas nema,pronaπao vas u mraku i poveo do prekidaËa za svjetlo? Jednostavnim

50

pritiskom na prekidaË osvijetlili biste cijelu prostoriju. SuraujuÊi sprijateljem, pritiskate prekidaË i povezujete se s izvorom sile koji jesnaæniji od svih slabaπnih ljudskih napora. Vaπa odluka da pritisneteprekidaË je neπto tako jednostavno, ali ishod je vrlo znaËajan. Naπaodluka da predamo svoju volju Bogu povezuje nas s izvorom neograni-Ëene snage i razgoni tamu u naπem æivotu.

Do buenja i obnove dolazi kad dopustimo svojem Prijatelju iPomoÊniku, Svetom Duhu, da nas povede kako bismo se povezali sizvorom svake sile — Isusom. DajuÊi svoj pristanak i koristeÊi svojuvolju, mi dopuπtamo Svetom Duhu da ostvari Njegovu volju u naπemæivotu.

Razgovarajte u razredu: Kakva je razlika izmeu pravilne uporabevolje u svladavanju grijeha, i pokuπaja da ga svladamo snagom svojevolje? Kako moæemo suraivati s Bogom u postupku nadvladavanja gri-jeha?


Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima svojega razreda da razumijuπto znaËi napredovati “u milosti i pravoj spoznaji naπega Gospodina,Spasitelja Isusa Krista” (2. Petrova 3,18) kako bi doæivjeli pravo buenjei obnovu u svom osobnom æivotu.

Biblijski komentar

I. Rasti kao krπÊanin(Razmotrite u razredu 2. Petrova 3,18)Izraz rasti koji nalazimo u Petrovim poticajnim rijeËima “rastite u

milosti” nije u pasivu. On ukazuje na akciju. Taj redak bi se mogaoprevesti: “Nastavite rasti u milosti.” Ovi rani krπÊani napredovali sukrupnim koracima u svom duhovnom æivotu, ali su nastavili rasti. Onibi mogli reÊi zajedno s Pavlom: “TrËim prema cilju da postignem nagra-du — nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao” (Filipljanima 3,14).KrπÊanski æivot je æivi proces rasta u teænji da potpunije odrazimo lje-potu Isusovog karaktera. Duhovno rastemo kad svakodnevno doæivlja-vamo Ëudo milosti u vlastitom æivotu. Mi Ëeznemo “da sve uraste unjega koji je Glava, u Krista” (Efeæanima 4,15). Dok rastemo u milosti,naπa ljubav prema Njemu raste, i naπa zahvalnost za Njegovu ærtvu nakriæu postaje sve dublja.

Razmotrite: ©to bolje poznajemo Isusa, i πto Ga viπe volimo, naπæivot se sve viπe mijenja. To je put pravog buenja i obnove. Kakomoæemo svakodnevno aktivno rasti u milosti?

51

II. Biti prije nego Ëiniti(Razmotrite u razredu Otkrivenje 2,1-6)U Otkrivenju 2,1-6 Ëitamo o pozitivnim osobinama zajednice u Efe-

zu. Bila je to aktivna crkva. Njezine voe i Ëlanovi radili su do iznemo-glosti. RijeË trud u Otkrivenju 2,2 je kopos, i ona ukazuje na izmorenostnakon iznimno velikih napora. Crkva u Efezu bila je posveÊena radu zaGospodina. Oni nisu zazirali od duænosti i odgovornosti. Ta crkva je biladoktrinalno konzervativna. Ona je energiËno branila vjeru. Ali skupinapod imenom nikolaiti, koja oËito nije vjerovala u Kristovo boæanstvo ikoja je potcjenjivala posluπnost, zarazila je efeπku crkvu svojim krivo-vjerjem. Voe crkve suprotstavile su se ovoj skupini istinom Boæje rije-Ëi. Njima je bila vaæna ËistoÊa crkvenog nauka. Bili su revni braniteljivjere. Ipak, æivi Krist im je uputio ukor: “Ali imam protiv tebe to πto sisvoju prvu ljubav ostavio.” (Otkrivenje 2,4) Oni su odanost zamijeniliduænoπÊu. Rad za Krista smatrali su vaænijim od Krista. Bili su aktivni,ali se nisu mnogo molili. Krist ih poziva da uËine ovo troje: da se sjete,da se pokaju i da se vrate. Kad smo duhovno prazni, Krist nas pozivada se prisjetimo kako su naπa srca nekad bila ispunjena NjegovommiloπÊu. On nas poziva da se pokajemo zbog toga πto se malo molimo,πto nedovoljno prouËavamo i πto smo izgubili duhovno usmjerenje. Po-ziva nas da se vratimo tim osnovnim krπÊanskim obiËajima — molitvi iposveÊenju — koji donose duhovnu snagu.

Razmotrite: Bît krπÊanstva jest da poznajemo Isusa i da budemokao On. Zbog Ëega ono πto Ëinimo za Isusa — naπa djela — tako lakozamijene vrijeme provedeno u Njegovoj nazoËnosti i stvarno poznanstvos Njim? Odakle doista potjeËe sila za promjenu?

III. Predanje u vremenu posljetka(Razmotrite u razredu Otkrivenje 14,6.7)Tekst u Otkrivenju 14,6.7 predstavlja sræ adventistiËke poruke o

obnovi. Ta poruka je poziv na povratak istinama neprolaznog Evanelja.Ellen G. White na prekrasan naËin opisuje Evanelje i poruku opravda-nja vjerom ovim rijeËima: “©to je opravdanje vjerom? To je Boæje djelokojim On polaæe Ëovjekovu slavu u praπinu i Ëini za Ëovjeka ono πto onsâm za sebe ne bi mogao. Kada ljudi sagledaju svoju vlastitu niπtavnost,oni su se spremni obuÊi u Kristovu pravednost.” (The Faith I Live By,str. 109)

Ta poruka o dovoljnosti Njegovog otkupiteljskog milosra trebadoprijeti do svih krajeva Zemlje prije Isusovog dolaska. Kristova porukao buenju i obnovi, koja uzdiæe Isusovu ljepotu, odnosi se na sve ljude.Ona poziva sve muπkarce i æene, gdje god se nalazili, da proslave BogaureujuÊi svoj cjelokupni æivot u skladu s Njegovom voljom u svjetlu

52

konaËnog suda nad Zemljom. To je poziv na istinsko bogosluæje, usrediπtu sa subotom kao vjeËnim spomenikom da je Krist stvorio svijet.

Razmotrite: Posljednji poziv Neba pobunjenom planetu jest porukao tjelesnoj, umnoj i duhovnoj obnovi. Kakve veze ima naπe tjelesnozdravlje s naπom duhovnoπÊu? Koliko je vaæno braniti prilaz naπemumu? Kakav utjecaj na naπ odnos s Bogom imaju naπe aktivnosti uslobodno vrijeme?


Pitanja za razmiπljanjeRazmiπljajte o podruËju vaπeg æivota u kojem ste nedavno doæivjeli

obnovu ili promjenu stajaliπta ili ponaπanja. Kako ste uzrasli u milosti?Budite odreeni. Biste li æeljeli podijeliti svoje iskustvo s drugima? Nepropustite ispriËati kako su se vaπi stavovi ili æivotne navike promijenilipod uvjeravanjima Svetoga Duha.

Pitanje za primjenuU kojim podruËjima vaπeg æivota vas je Sveti Duh poticao na obnovu

ili promjenu? Provedite nekoliko trenutaka razmiπljajuÊi o tim podruËji-ma upravo sada i predajte ih Isusu dok provodite minutu ili dvije u tihojmolitvi.


Samo za uËitelje: Ohrabrite svoj razred da sudjeluje u aktivnostikoja slijedi kako bi primijenili naËela o kojima smo prouËavali ovogtjedna.

1. S otvorenom Biblijom molite se ovog tjedna Davidovim rijeËimaiz Psalma 51. Svakog dana glasno proËitajte dva ili tri retka. Traæite odBoga da produbi vaπe razumijevanje o tome kako se ti redci mogu pri-mijeniti na vaπ æivot. Neka Davidova molitva postane i vaπa.

2. »itajte rijeËi poznate himne “Neka bude Tvoja volja, Gospodine”u vrijeme jutarnjeg posveÊenja i traæite od Svetog Duha da utisne terijeËi u vaπe srce:

Neka bude Tvoja volja, Gospodine! Neka bude Tvoja volja!Ti si LonËar, ja sam glina.Oblikuj me i naËini me po svojoj volji,Dok Ëekam ponizna i mirna.

Neka bude Tvoja volja, Gospodine! Neka bude Tvoja volja!Preispitaj me i iskuπaj me, Gospodine, danas!

53

Operi me, Gospodine, da budem bjelja od snijega,Dok se u Tvojoj prisutnosti ponizno klanjam.

Neka bude Tvoja volja, Gospodine! Neka bude Tvoja volja!Pomozi meni ranjenoj i umornoj, molim Te!Sila — sva sila — sigurno je Tvoja!Dotakni me i iscijeli me, boæanski Spasitelju!

Neka bude Tvoja volja, Gospodine! Neka bude Tvoja volja!Neka moje biÊe bude pod Tvojom potpunom vlaπÊu!Ispuni me, da bi svi mogli vidjetiDa jedino Krist, zauvijek, æivi u meni!

Adelaide Pollard (1862.—1934.)

54

Pouka 10 31. kolovoza—7. rujna 2013.

Obnova — spremnost za rasti promjenu

Pregled pouke

KljuËni tekst: Filipljanima 2,12-16

UËenici Êe:

Znati: Uporediti stavove uËenika prije kriæa s onima nakon Pede-setnice i zapaziti promjene koje su dovele do obnove u njihovom æivotu.Sagledati ulogu slobodnog izbora i snage Svetoga Duha, definirati uloguvjere u buenju i obnovi i naglasiti vaænost spremnosti za promjenu.

OsjeÊati: Poistovjetiti se s duhovnom bitkom kroz koju su uËeniciproπli prije Pedesetnice i produbiti Ëeænju da ostvare pobjedu posred-stvom sile Svetog Duha. Razmiπljati o preobrazbi koja se odigrala uæivotu uËenika kao o uzoru za njihov vlastiti æivot.

»initi: Uhvatiti se vjerom za silu Svetog Duha i odluËiti Mu u pot-punosti predati svoj æivot.


I. Znati: Razumjeti promjenuA. Kakvo je bilo dræanje uËenika prije Pedesetnice, a kako se ono

promijenilo nakon nje? Zbog Ëega? ©to je dovelo do tako korjenite pro-mjene?

B. Kakvu ulogu je osobna odluka imala u povratku izgubljenog sinakuÊi? Kakvu ulogu je imala ljubav u njegovom prihvaÊanju? Kakvu ulo-gu igraju ljubav i osobne odluke u buenju i obnovi?

C. Koja su dva Ëimbenika bila kljuËna u iscjeljenju nepokretnogËovjeka u ribnjaku Bethesdi? U kakvom su odnosu ta dva Ëimbenika sbuenjem i obnovom u naπem duhovnom æivotu?

II. Osjetiti: Poistovjetiti se s uËenicimaA. Kako biste se osjeÊali da ste bili na Petrovom mjestu i da ste se

upravo odrekli svojega Gospodina? A πto da ste bili na mjestu Jakovai Ivana i da vas je Gospodin upravo izgrdio zbog izljeva vaπe naglenaravi? Opiπite svoje osjeÊaje.

55

B. ©to mislite πto je prolazilo kroz um izgubljenog sina na njego-vom dugom putovanju kuÊi? Kako se osjeÊao kad mu je otac potrËao ususret? ©to mislite kako se osjeÊao na gozbi koju je njegov otac teveËeri priredio u njegovu Ëast? ©to nam to govori o OËevom dræanju kadse mi kajemo i vraÊamo Njegovom srcu? ©to nam to govori o OËevomsrcu i obnovi?

C. Zamislite oËajan poloæaj Ëovjeka u ribnjaku Bethesdi. On je ostaoinvalid i bio je u ribnjaku Ëitavih 38 godina. Stvorite u svom umu slikutog jadnog Ëovjeka bez nade. »ujte kako ga Isus pita: “Æeliπ li bitizdrav?” Promatrajte kako se taj slabi, mrπavi, oËajni Ëovjek vjerom hva-ta za Kristovo obeÊanje, a zatim skaËe i trËi da svima ispriËa πto mu sedogodilo. Opiπite kako biste se vi osjeÊali da ste bili na mjestu togaËovjeka.

III. »initi: Postupati na temelju Njegove RijeËiA. Koje zajedniËke osobine su imali Petar, Jakov, Ivan, izgubljeni

sin i Ëovjek iz ribnjaka Bethesde koje su dovele do promjene u njiho-vom æivotu?

B. »ini li vas Isus, u nekim trenucima, poniznima kao Petra? Ili vasukorava kao Jakova i Ivana? DoËekuje li vas s dobrodoπlicom kao iz-gubljenog sina, ili vas oslobaa kao bolesnika iz Bethesde? Kako vireagirate kad On to Ëini?

ZakljuËak: Æivot Kristovih uËenika potvruje stvarnost borbe kojase odvija u krπÊanskom æivotu. Do promjene ne dolazi bez duhovneborbe. Obnova nastaje kad mi vjerom prihvatimo Kristovu pobjedu kaosvoju i odluËimo Mu predati svoje nekrπÊanske navike i stavove.



Pogled na Pismo: Filipljanima 2,12-16KljuËno naËelo za duhovni rast: Do rasta u naπem duhovnom

æivotu dolazi kad suraujemo s Bogom. On neÊe uËiniti za nas ono πtotreba bez naπe saradnje, a ni mi sigurno neÊemo moÊi to uËiniti bezNjega. On neÊe pogaziti naπu slobodnu volju, ali naπa slobodna voljanema u sebi silu potrebnu za promjenu. Ako se odluËimo potËinitipoticajima Njegovog Duha i predati Mu svoj æivot, On Êe osigurati snaguza promjenu.

Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima svojega razreda shvatitiosnovno naËelo duhovnog rasta: kad se odluËimo mijenjati, Bog namdaje snagu. Do promjene ne dolazi ulaganjem veÊih napora s naπe stra-

56

ne. Obnova karaktera ne nastaje tako πto vrijedno radimo na tome. Naπkarakter se preobraæava kad udruæimo svoju slabu, kolebljivu volju sNjegovom svemoguÊom, postojanom snagom.

Moj prijatelj, pastor, ispriËao mi je jednom prigodom o tome kakose njegov otac borio s navikom ævakanja duhana. Kad je postao krπÊa-nin, njegov otac je poæelio pobijediti taj porok. Bila je to prava borba.Moj prijatelj se sjeÊa da je, kao djeËak, promatrao svojega oca kakoustaje ujutro i poËinje ævakati duhan. Kad bi se trgnuo i shvatio πtoradi, ispljunuo bi duhan u πake, stiskao ga dok nije napravio od njegalopticu, a onda bi je bacio πto je dalje mogao u polje kukuruza, rekavπi:“Zavrπio sam s tim.” A onda bi oko podne, priËao mi je taj prijatelj, vidiosvojega oca kako πeta uzduæ i poprijeko izmeu redova kukuruza tra-æeÊi svoj duhan. ©to mislite, bi li mu Bog dopustio da ga nae, ili bi gasakrio od njega? Naravno, Bog bi mu dopustio da ga nae! Bog poπtujenaπu slobodnu volju. Jeste li ikada rekli: “Zavrπio sam s tim. Dosta jebilo. NeÊu viπe nikada to uËiniti!” — a onda biste, nekoliko sati kasnije,zatekli sami sebe kako upravo to Ëinite? Problem nije u Boæjoj moÊi daobnovi naπ æivot i dade nam pobjedu; problem je u naπoj volji. Kad naπaæelja da zadobijemo pobjedu nad nekim upornim grijehom bude istotako velika kao i Boæja æelja da nam je dâ, tada Êemo je i dobiti.

Razgovarajte u razredu: Jeste li se ikada tjednima borili s nekomnavikom ili nekim stavom, dok ga konaËno niste Boæjom miloπÊu svla-dali?

Opiπite svoju borbu i konaËnu pobjedu nad tom navikom ili stavom.©to vam je najviπe pomoglo da ostvarite tu pobjedu?


Biblijski komentar

I. Pokazivati ono πto Bog Ëini u nama(Razmotrite u razredu Filipljanima 2,12.13)Spasenje se ostvaruje jedino i uvijek kroz milost (Efeæanima 2,8).

Krist je naπa Pravedost i naπe Otkupljenje. On je naπ Spasitelj i naπOsloboditelj. On je naπe Janje zaklano zbog nas, naπ æivi Veliki sveÊeniki naπ Kralj koji dolazi. On je pokrenuo plan spasenja u pradavnojproπlosti, ostvario ga na kriæu i dovrπit Êe ga prigodom svojega skorogdolaska. Isus nas osvjedoËava o grijehu, privlaËi nas k sebi, usauje unaπa srca æelju da odgovorimo na Njegovu milost, spaπava nas i odræavasvojim milosrem. Iako spasenje u potpunosti ovisi o Njemu, to neznaËi da mi nemamo nikakvu ulogu u primanju milosra i dopuπtanjuda nas ono preobrazi. Pavao je to dojmljivo izrazio rijeËima: “Graditesvoje spasenje” (Filipljanima 2,12). GrËka rijeË upotrijebljena ovdje zna-

57

Ëi “izvesti do kraja” ili “provesti do zavrπetka”. Drugim rijeËima, Pavaokaæe: “Nemojte u svom krπÊanskom æivotu zastati na pola puta. Dopu-stite Kristu da dovrπi ono πto je zapoËeo u vama.” Kao πto AdventistiËkibiblijski komentar zgodno primjeÊuje: “Pismo uËi da svaki pojedinacmora suraivati s voljom i snagom Boæjom. ‘Navalite da uete’ (Luka13,24); ‘Svucite staroga Ëovjeka’ (Koloπanima 3,9); ‘Odbacimo svakobreme’ ... ‘s trpljenjem trËimo’ (Hebrejima 12,1); ‘Protivite se avlu’ (Jakov4,7); i ‘Pretrpi do kraja’ (Matej 24,13). Spasenje se ne zarauje djelima,ali se mora odraditi. Ono izvire jedino iz Kristovog posredovanja, ali seostvaruje kroz osobnu suradnju.” (SDA Bible Commentary, sv. 7, str.158)

Pavao ne ostaje na rijeËima: “Gradite svoje spasenje.” On nastavljadodajuÊi duhovnu istinu od æivotnog znaËenja: “Jer je Bog πto Ëini uvama da hoÊete i uËinite kao πto mu je ugodno.” (Filipljanima 2,13)GrËka rijeË za Ëiniti je energein. OËito, naπa rijeË energija potjeËe od terijeËi. William Barkley u svojem nizu za svakodnevno prouËavanje Bib-lije daje ovaj nadahnuti komentar te jedinstvene rijeËi: ona se uvijekkoristi da oznaËi Boæje djelovanje, i uvijek da oznaËi uspjeπno djelova-nje. Cijeli proces spasenja je Boæje djelo, i to je djelo koje je uspjeπnozbog toga πto je Boæje. Boæje djelovanje ne moæe biti osujeÊeno, nitinapola uËinjeno; ono mora biti potpuno uspjeπno.” (Letters to Philippians,Colossians, and Thessalonians, str. 51)

Kad suraujemo s Bogom i dopuπtamo Mu da u nama dovrπi djelokoje je zapoËeo, kao πto je uËinio u æivotu Jakova, Ivana, Petra, izgub-ljenog sina i Ëovjeka u ribnjaku Bethesdi, Isus Êe ostvariti Ëudesnepromjene u naπem æivotu. Iz dana u dan nalikovat Êemo sve viπe naNjega, a to i jest bît obnove.

Razmotrite: Do obnove ne dolazi zato πto mi ulaæemo dodatnenapore, veÊ zato πto doæivljavamo Boæje nevjerojatno milosre.

Kako moæemo dopustiti Bogu da nas navede da postupamo “kao πtomu je ugodno”?


Samo za uËitelje: Pomozite svojim uËenicima da razumiju πto toznaËi suraivati s Bogom u zadobivanju pobjede. Jasno iznesite kakonas naπe odluke dovode u dodir s Kristovom neograniËenom silom.

Pitanja za razmiπljanje1. ©to znaËi graditi svoje spasenje? Kako mi suraujemo s Kristom

u planu spasenja?2. RaπËlanite usporedbu o izgubljenom sinu. ©to moæemo iz nje

nauËiti o suradnji s Kristom i pokoravanju poticajima Svetog Duha?

58

3. ©to znaËi da On Ëini u nama da hoÊemo i uËinimo “kao πto muje ugodno” (Filipljanima 2,13)? ProËitajte Hebrejima 12,1.2 i Filipljanima1,6. ©to nam Krist obeÊava da Êe uËiniti u naπem æivotu, ako na topristanemo?


Samo za uËitelje: RijeËi koji se nalaze u nastavku napisala je EllenG. White prije viπe od stotinu godina. Iznesite ih Ëlanovima svojegarazreda i pozovite ih da se podijele u skupine po dvoje i troje i odgovorena pitanja koja slijede nakon navoda. Ako je moguÊe, umnoæite tekst ipodijelite ga.

“U promjeni koja nastaje kad se duπa podËini Kristu nalazi se naj-uzviπeniji smisao slobode. Istjerivanje grijeha je djelo same duπe. Istina,mi nemamo sile da se sami oslobodimo Sotonine vlasti, ali kad se æeli-mo osloboditi grijeha, i u svojoj velikoj potrebi zavapimo za silom kojaje izvan i iznad nas, snage duπe povezuju se s boæanskom silom SvetogDuha te se sad pokoravaju nalozima volje u ispunjavanju Boæje naka-ne.” (Isusov æivot, str. 383)

Pitanja za razgovor1. ©to znaËi to da je “istjerivanje grijeha djelo same duπe”?2. Kako zapravo dolazi do obnove, ili promjene u naπem æivotu?

Opiπite kako izgleda suradnja s Bogom u nadvladavanju grijeha, surad-nja koja je tako izravno i podrobno iznesena u ovom tekstu.

59

Pouka 11 7.—14. rujna 2013.

Obnova — novi naËin razmiπljanjaPregled pouke

KljuËni tekst: Koloπanima 3,1.2

UËenici Êe:

Znati: ProuËiti odnos izmeu misli i djela onako kako je predstavljenu Novom zavjetu. Pouka za ovaj tjedan istiËe biblijsku tvrdnju da misliupravljaju djelima, a da se miπljenje oblikuje prema onome πto dopuπta-mo da ulazi u um preko osjetila.

OsjeÊati: Sloæiti se s piscima Novoga zavjeta u tome da je od gole-mog znaËenja paziti πto ulazi u naπ um.

»initi: Slijediti Kristov primjer æivljenja svetim æivotom, posveÊe-nim iskljuËivo tome da ugodimo Bogu u svakom podruËju naπeg æivota.


I. Znati: Preobraæeni umA. ©to Novi zavjet savjetuje o tome kako da zaπtitimo svoj um od

nebiblijskih, nekrπÊanskih utjecaja ovoga svijeta?B. »itajte πto Pavao u Filipljanima 2,5 kaæe o Kristovom umu. ©to

je Pavao time mislio? Koje pozitivne pojedinosti moæemo uËiniti kakobismo potpunije odraæavali Isusov um?

C. Na koji naËin naπe misli utjeËu na svako podruËje naπega æivota,ukljuËujuÊi i ono πto gledamo, kako se oblaËimo i kako se odnosimoprema svojem zdravlju? Kakvu odgovornost imamo kad je rijeË o naπemutjecaju na druge?

II. OsjeÊati: Preobraæeni osjeÊajiA. Upravljaju li naπe misli i osjeÊaji naπim odlukama, ili naπe odlu-

ke upravljaju naπim mislima i osjeÊajima? Razgovarajte o tome. Bi litrebalo biti razlike izmeu naËina na koji posveÊeni krπÊanin i nekrπÊa-nin odgovaraju na to pitanje? Objasnite.

B. Koje osnovno naËelo treba vladati osjeÊajima posveÊenog krπ-Êanina?

C. ©to moæemo uËiniti da bismo iziπli na kraj sa snaænim æeljamada se prepustimo obiËajima u podruËju zabave, zadovoljstva, zdravlja ioblaËenja koji su nespojivi s otkrivenom Boæjom voljom?

60

III. »initi: Preobraæena djelaA. Na koji naËin pouka za ovaj tjedan moæe biti praktiËno primi-

jenjena u naπem æivotu? Poziva li vas Krist da uËinite neku odreenupromjenu u svojem æivotu? Ako je tako, koje korake Êete poduzeti dabiste odgovorili na glas Svetog Duha?

B. Odakle poËinje cjelokupna promjena? Koju ulogu imaju molitva,prouËavanje Biblije i Sveti Duh u obnavljajuÊim promjenama naπihæivotnih navika?

C. ©to nas pokreÊe da odluËimo dopustiti Svetom Duhu da obnovinaπ karakter?

ZakljuËak: Promjena nastaje kad odluËimo dopustiti Svetom Duhuda promijeni naπ naËin razmiπljanja. Preobraæene misli vode k preobra-æenim djelima. Naπi osjeÊaji nisu siguran vodiË. Naπa odluka da se,usprkos svojim osjeÊajima, potËinimo osvjedoËenjima Svetog Duha iprimimo nebesku silu za promjenu, put je k preobraæenom karakteru.



(Pogled na Pismo: Rimljanima 12,2)Dok budemo prepuπtali svoj um utjecaju Svetoga Duha, On Êe pre-

obraziti naπ naËin razmiπljanja i naπa djela. Odsjajivanje Isusove ljubaviovom svijetu utonulom u zadovoljstva i uhvaÊenom u zamku vlastitihsebiËnih navika, poËinje preobraæenim mislima.

Samo za uËitelje: Iznesite u svojem razredu priËu o tome kako jenastala himna “Odvoji vrijeme da budeπ svet” i potaknite Ëlanove razre-da da razgovaraju o naπoj potrebi da provodimo vrijeme u Boæjoj prisut-nosti i ispunimo svoj um uzviπenim, nebeskim mislima.

William Dunn Longstaff bio je krπÊanski poslovni Ëovjek koji jeæivio u Engleskoj u drugoj polovini devetnaestog stoljeÊa. Bio je iznim-no uspjeπan u svojim poslovima i velikoduπno je pomagao svoju mjesnucrkvu. Davao je donacije Williamu Boothu iz Vojske spasa, kao i evan-eoskim naporima Dwighta Moodyja. Jednog dana, dok je sjedio u crkvii sluπao misionara iz Kine kako propovijeda na osnovi retka u 1. Petro-voj 1,16: “Budite sveti, jer sam ja svet”, neπto se pokrenulo duboko unjegovoj duπi. Osjetio je da ga Bog vodi k bogatijem, potpunijem duhov-nom iskustvu. Shvatio je da promjena — rast u milosti — nastaje kodonih koji provode vrijeme s Isusom i odluËe Mu dopustiti da promijeninjihov naËin razmiπljanja.

Tako je te veËeri, 1882. godine, otiπao kuÊi i napisao poznatu him-nu koju hrπÊani tako Ëesto pjevaju: “Odvoji vrijeme da budeπ svet”. Ona

61

se nalazi u AdventistiËkoj pjesmarici na engleskom jeziku, Seventh-dayAdventist Hymnal, pod brojem 500. Ta himna je krik iz dubine srcaprezaposlenog krπÊanskog poslovnog Ëovjeka koji je æelio dopustiti Bo-gu da oblikuje njegov naËin razmiπljanja dok bude provodio vrijeme uNjegovoj nazoËnosti. ProËitajmo zajedno prve dvije kitice himne i raz-miπljajmo o tome kako da je primijenimo na svoj æivot.

Odvoji vrijeme da budeπ svet,Razgovaraj Ëesto sa svojim Gospodinom;PoËivaj u Njemu uvijek i hrani se Njegovom RijeËju.Sprijatelji se s Boæjom djecom, pomozi slabimaI nikad nemoj zaboraviti traæiti Njegov blagoslov.

Odvoji vrijeme da budeπ svetDok ovaj svijet srlja naprijed;Provodi dosta vremena sam s Isusom u tajnosti;GledajuÊi u Isusa postat Êeπ kao On,Prijatelji Êe u tvojem vladanju vidjeti tvoju sliËnost s Njim.

Razgovarajte u razredu: Koji dio ove himne se posebno obraÊavaπem srcu? ©to na vas ostavlja najjaËi dojam?


Biblijski komentar

I. Prilagoen ili preobraæen(Razmotrite u razredu Rimljanima 12,2)Svatko od nas se svakodnevno prilagoava ili ovom svijetu, to jest

oblikuje se prema uzoru na svijet, ili se preobraæava u Kristovu sliku.Apostol Pavao to jasno tvrdi u Rimljanima 12,2: “Nemojte se prilagoa-vati ovomu svijetu! Naprotiv, prilagoavajte se obnovom svoga uma damognete uoËavati πto je volja Boæja.” Suprotno od prilagoavanja, obli-kovanja ili utiskivanja u kalup jest preobraæavanje u Kristov lik obno-vom uma. GrËka rijeË za preobraæavanje je metamorphoo, od koje po-tjeËe rijeË metamorfoza. Ona se koristi pri opisu leptira koji probijasvoju kukuljicu da bi zapoËeo novi æivot. Biblija koristi rijeË metamor-phoo da bi opisala preobraæaj koji se odvija u æivotu vjernika silomSvetoga Duha (2. KorinÊanima 3,18). Isus je govorio Nikodemu o novo-roenju — o novom naËinu æivota i razmiπljanja (Ivan 3,1-21). Ovo preo-braæavanje misli uvijek vodi k preobraæavanju ponaπanja. Pavao to nazi-va “kupelju ponovnog raanja, obnove koju Ëini Duh Sveti” (Titu 3,5).On govori o unutraπnjem Ëovjeku, odnosno naπem naËinu razmiπljanjakoje se obnavlja iz dana u dan (2. KorinÊanima 4,16).

62

Razmotrite: Ono Ëime ispunjavamo svoj um odredit Êe hoÊemo lise prilagoditi ili preobraziti, jesu li naπe misli oblikovane prema Kristo-voj volji ili su utisnute u kalup ovoga svijeta. ©to predstavlja biblijskipojam preobraæenog æivota i kako do toga dolazi? ©to znaËi obnavljatise iz dana u dan? Zbog Ëega se obnova dogaa na svakodnevnoj osnovi?©to se, u suprotnom, dogaa s naπim naËinom razmiπljanja?

II. Dva uma(Razmotrite u razredu Filipljanima 2,5; Rimljanima 8,5; Koloπani-

ma 3,1.2)Apostol Pavao nas savjetuje: “Teæite meu sobom za onim za Ëim

treba da teæite u Kristu Isusu!” (Filipljanima 2,5). Jedan komentar izno-si zanimljivo zapaæanje u vezi s ovim tekstom. On ga prevodi na sljedeÊinaËin: “Razmiπljajte... o onome o Ëemu je Gospodin Isus razmiπljao”, azatim dodaje kako nas Pavao ohrabruje da “volimo ono πto je Isusvolio... a mrzimo ono πto je On mrzio. Misli, æelje i pobude krπÊaninatrebale bi biti misli, æelje i pobude koje su ispunjavale sveto srce IsusaKrista, naπeg Gospodina. Moramo se truditi oponaπati Ga i odraæavatiNjegov lik, ne samo prema van, nego i u svom unutraπnjem æivotu.” (ThePulpit Commentary, sv. 20, str. 59) Poslanica Rimljanima produbljujeovu temu izrazima “tijelo” i “duh”. U Rimljanima 8,5 Pavao potiËe krπ-Êane u Rimu da misle ono πto je po Duhu, a ne ono πto je po tijelu. TopodsjeÊa na njegov savjet crkvi u Kolosi, u kojem on preporuËuje krπ-Êanima: “SvraÊajte misao na ono πto je gore, ne na ono πto je na zemlji.”(Koloπanima 3,2) Ovdje se postavljaju tri glavna pitanja: Ëime hranimosvoj um, Ëemu teæimo u svojim mislima i Ëime se naπ um preteæitobavi?

Razmotrite: Mi postajemo ono Ëime ispunjavamo svoj um. Akoæelimo imati duhovne, kristolike misli, onda je od bitne vaænosti dahranimo svoj um duhovnim, kristolikim sadræajima. ©to apostol Pavaomisli kad potiËe krπÊane u Kolosi da misle “ono πto je gore”?

III. Priprema za Njegov povratak(Razmotrite u razredu 1. Solunjanima 5,23)Biblija ne zaobilazi nijedno podruËje naπeg æivota kad je rijeË o

pripremi za Gospodnji povratak. Pavlov zavrπni poziv Solunjanima glasi:“I neka se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — saËuva besprijekornoza dolazak Gospodina naπega Isusa Krista!” (1. Solunjanima 5,23) GrËkarijeË za cijelo je holoteles, πto znaËi “cjelovit u svakom pogledu”. Niπtane smije ostati nedostupno Kristu koji Ëezne da preobrazi naπe sveu-kupno razmiπljanje, obiËaje i æivotne navike. Greπni stav ili navika kojusvjesno zadræavamo postupno Êe naruπiti naπu duhovnost. Grijeh kojigajimo potkopava vjeru.

63

Razmotrite: Jedan putnik je izvijestio da je, prije nekog vremena,izlazeÊi na blatnjavi autoput na Aljasci, ugledao znak s natpisom: “Do-bro razmotri put na koji Êeπ izaÊi, jer Êeπ voziti njime sljedeÊih 500milja!” Kako se to moæe primijeniti na æivotne navike nas kao krπÊana?


Samo za uËitelje: Iznesite neko svoje osobno iskustvo o tomekako vas je Sveti Duh uvjerio da odreeno podruËje svojega æivota pre-date Isusu. Ako je za vas teπko odustati od tog stajaliπta ili navike,ukratko ispriËajte o toj svojoj borbi u razredu. Kako vam je Bog daopobjedu u tom podruËju vaπeg æivota?

Pitanja za razmiπljanje1. Traæite od Svetoga Duha da vas osvjedoËi o bilo kojoj navici ili

naËinu postupanja u vaπem æivotu koji niste spremni predati Isusu upotpunosti.

2. Zbog Ëega vodimo toliku borbu kad trebamo napustiti neki odnaπih omiljenih obiËaja ili stavova?

Pitanja za primjenuAko vas je Sveti Duh osvjedoËio o neËemu odreenom, zaπto Mu to

ne biste predali upravo sada?


Samo za uËitelje: Boæji cilj za naπ æivot je da osobno doæivimoradost poznanstva s Njim, da uæivamo u Ëudu Njegovog milosra kojenas preobraæava kako bismo mogli biti “svjetlost” u svijetu moralnetame.

»itajte glasno Filipljanima 2,14-17 u skupinama od po dvoje ilitroje. Koje praktiËne savjete apostol daje Filipljanima, ali i nama danas,o tome kako moæemo svijetliti “kao zvijezde” u mraËnom svijetu? ©toapostol misli reÊi time da sve trebamo Ëiniti “bez mrmljanja i oklijeva-nja” (redak 14)? Kako moæemo pridræavati “rijeË æivota” (redak 16)? ©toto znaËi?

©to Pavao misli kad govori Crkvi da bi mogao biti prinesen “kaoærtva ... na prinos vjere vaπe” (redak 17)?

Kako svaki od vaπih odgovora na prethodna pitanja utjeËe na odlu-ke koje donosite svakog dana, u svako podruËju svojega æivota?

64

Pouka 12 14.—21. rujna 2013.

Obnova — iscjeljenje poremeÊenihodnosa

Pregled pouke

KljuËni tekst: Rimljanima 5,8-11

UËenici Êe:

Znati: Razmotriti razilaæenje izmeu Pavla i Barnabe, sukob izme-u Filemona i Onezima, i napetost koja je vladala u crkvi u Korintukako bi otkrili biblijska naËela za iscjeljivanje naruπenih odnosa i da bise pripremili za izlijevanje Svetog Duha. Ispitati Isusov savjet u Mateju18 kao uzor za rjeπavanje sukoba.

OsjeÊati: Njegovati duh praπtanja ponovnim otkrivanjem dubinaKristovog praπtanja, suosjeÊanja i smilovanja.

»initi: NauËiti kako oprostiti onima koji su nam uËinili πtetu,njegujuÊi istu odluËnost praπtanja kojom Isus opraπta greπniku.

Smjernice za prouËavanje:

I. Kad se prijatelji ne slaæuA. Opiπite razliËiti stav Pavla i Barnabe prema Ivanu Marku. Zaπto,

po vaπem miπljenju, Pavao nije imao dovoljno povjerenja u Ivana Marka?Zbog Ëega je Barnaba imao povjerenja u njega? ©to je moglo obnovitiPavlovo povjerenje prema Ivanu Marku?

B. Usporedite Pavlovo stajaliπte prema Ivanu Marku i njegovo sta-jaliπte prema Onezimu. Mislite li da je Pavao napredovao u svojem ra-zumijevanju Boæjeg milosra i opraπtanja? Objasnite.

II. Kad vas boli srceA. Kako biste se vi osjeÊali da ste se naπli na mjestu Ivana Marka

i da je netko koga duboko poπtujete izgubio povjerenje u vas?B. Kako biste se osjeÊali da ste bili na mjestu Onezima ili Pavla?

Je li vam ikada netko ukazao povjerenje, iako ste bili svjesni da stepogrijeπili? Biste li podijelili to iskustvo s drugima? Ili, zamislite da steFilemon, svjesni da Onezim nikada ne bi pobjegao od vas da ste seodnosili prema njemu kako je trebalo. A sada Pavao izraæava uvjerenjeda Êete uËiniti ono πto je ispravno. Kako biste se osjeÊali zbog toga?

65

C. Je li vam itko, tko vam je uËinio πtetu, pristupio u skladu snaËelima iz Mateja 18? Kako ste se osjeÊali zbog toga?

III. Kad nastupa iscjeljenjeA. Kako moæemo slijediti Kristov primjer i preuzeti korake opra-

πtajuÊi onima koji su se ogrijeπili o nas kao πto je Krist oprostio nama?B. Kako nas razumijevanje 1. KorinÊanima 12,1-11 i Rimljanima

8,5-11 osposobljava da prvo razumijemo, a zatim i da oprostimo onimakoji su se moæda ogrijeπili o nas?

ZakljuËak: Isus je pokazao duh praπtanja prema nama dok to joπnismo zasluæili, da bismo i mi mogli opraπtati onima koji to ne zaslu-æuju. Dok je rastao u milosru, apostol Pavao je pokazivao i pouËavaoo ovom istom duhu praπtanja.



Naglasite tekst: Rimljanima 5,8-11KljuËno naËelo za duhovni rast: IznenaujuÊe je kako se prija-

teljstvo ponekad raskine zbog sitnica. Ruæna rijeË, grub odgovor ili izljevnestrpljivosti mogu poremetiti meuljudske odnose. U pouci za ovajtjedan otkrit Êemo biblijska naËela koja mogu iscijeliti naruπene odno-se. Isusov primjer praπtanja poziva nas da oprostimo onima koji su seogrijeπili o nas.

Samo za uËitelje: NaËela praπtanja zabiljeæena u Bibliji podjed-nako su bitna danas kao i prije dvije tisuÊe godina. Dok prouËavamoiskustvo apostola Pavla s Ivanom Markom, Onezimom i Filemonom, kaoi crkvom u Korintu, otkrit Êemo uËinkovite naËine rjeπavanja sukoba umeuljudskim odnosima koji se pojavljuju u naπem æivotu. Pavao jerazumio da je, od svih ljudi, njemu samom najpotrebniji oprost, tako daje mogao proπiriti praπtanje i na druge.

Neπto πto veÊina ljudi shvaÊa jest da oni koji mogu oprostiti zlokoje im je naneseno, mogu krenuti dalje u svojem æivotu i izlijeËiti seod muËne proπlosti. Oni koji ne mogu oprostiti, zarobljeni su u proπlo-sti i osueni su patiti zbog toga. Sposobnost praπtanja mijenja sve.Prema tome, praπtanje je isto tako vaæno za onoga tko praπta kao i zaonoga kome je oproπteno.

Razgovarajte u razredu: ©to znaËi ono πto Isus kaæe u molitvi OËenaπ: “Oprosti nam grijehe naπe, jer i mi opraπtamo duænicima svojim!”(Luka 11,4)

66

2. KORAK — Istraæite

Biblijski komentar

I. Isus — uzor opraπtanja(Razmotrite u razredu Rimljanima 5,8-11)Praπtanje je istodobno stav srca i Ëin pomirbe. Bog nam je dao

primjer takvog praπtanja svojim planom spasenja preko Isusa Krista.Isus nam ne opraπta zbog toga πto smo neπto posebno vrijedni. Pri-hvaÊanje oprosta koje On besplatno nudi Ëini nas vrijednima. Nama nijeoproπteno zato πto smo pravedni. Kad nam On oprosti, mi postajemopravedni. U jednom od najËudesnijih biblijskih tekstova Pavao objaπ-njava πirinu Boæje ljubavi: “Ali Bog pokaza svoju ljubav prema namatime πto je Krist, dok smo joπ bili greπnici, umro za nas.” (Rimljanima5,8) Prevoditelj J. B. Phillips je u pravu kad taj redak prevodi ovako: “Adokaz Boæje nevjerojatne ljubavi jest ovaj: dok smo bili greπnici, Isus jeumro za nas.” RijeË pokazati moæe se isto tako prevesti i kao objaviti,potvrditi, preporuËiti ili dokazivati. Kristova smrt na kriæu obuhvaÊa svenavedeno. Ona objavljuje Boæju ljubav prema nama pred cijelim svemi-rom. Ona potvruje Njegovu ljubav bez ikakve sjenke ili sumnje. OnapreporuËuje Njegovu ljubav cjelokupnom ljudskom rodu. Ona istodobnoodgovara na Sotonine optuæbe da je Bog nepravedan i zauvijek dokazujeNjegovu ljubav.

On je sve to uËinio za nas dok smo joπ bili Njegovi “neprijatelji”(Rimljanima 5,10). U naπoj paloj, greπnoj naravi, mi smo neprijateljskiraspoloæeni prema Bogu. Ali On je poduzeo inicijativu i pomirio nas sasobom smrÊu svojega Sina. Zbog toga πto je On posegnuo za nama dokjoπ nismo marili za Njega, i mi moæemo posegnuti prema drugima i kadoni ne mare za nas. Zbog toga πto nam je On oprostio kad to nismozasluæivali, i mi moæemo oprostiti drugima kad oni to ne zasluæuju.

Razmotrite: Oprostiti znaËi osloboditi nekoga naπe osude, jer jeKrist oslobodio nas Njegove osude. Kako moæemo primijeniti to naËelopraπtanja na nekoga tko nam je uËinio neko zlo? ©to to praktiËno zna-Ëi? ©to to ne znaËi?

II. Crkva: Veleposlanici praπtanja(Razmotrite u razredu Matej 18,15-17)Meu savjetima u vezi s obnavljanjem naruπenih odnosa, u Mateju

18,15-17 Isus nam je dao odreene upute o tome da pojedinosti o su-kobu do kojega je doπlo trebaju ostati u πto manjem moguÊem krugu.Razlog πto prvo treba priÊi bratu ili sestri nasamo jest taj πto su se ljudiËesto mnogo manje skloni braniti ako osjeÊaju da se njihovi postupcipreispituju u prisutnosti drugih.

67

U knjizi Isusov æivot nalazimo ovaj boæanski uvid: “U duhu blagosti‘pazi na samoga sebe da i ti ne budeπ iskuπan’ (GalaÊanima 6,1), idionome koji grijeπi ‘te ga ukori nasamo’. Nemoj ga osramotiti, iznoseÊinjegovu krivnju drugima, niti nanositi sramotu Kristu objavljujuÊi grijehili pogreπku onoga koji nosi njegovo ime. »esto se onome koji grijeπimora jasno iznijeti istina; on se mora dovesti dotle da uvidi svoju po-greπku, da bi se mogao popraviti. Meutim, ti ne trebaπ suditi ili osui-vati. Nemoj uËiniti nikakav pokuπaj da bi opravdao samoga sebe. Nekasav tvoj trud bude za njegovu obnovu. U postupanju s ranama duπepotreban je najnjeæniji dodir, najtananija osjetljivost. Jedino ljubav kojaistjeËe iz »ovjeka s Golgote ovdje moæe biti od koristi. Sa saæaljivomnjeænoπÊu neka brat postupa s bratom, pa ako uspije, on Êe ‘spasitinjegovu duπu od smrti’ i ‘postiÊi oproπtenje mnogih grijeha’”. (Jakov5,20)” (Isusov æivot, str. 362)

Isusov duh ljubavi i praπtanja je ono πto mijenja sve. Tada, akoosoba ne odgovori, pozovite jednog ili dvoje poboænih ljudi da pou svama. U Isusovom duhu iznesite pred njih svoju zabrinutost i teret kojivam leæi na srcu. Ako ste uËinili neπto loπe bratu ili sestri, traæiteoprost. Molite se zajedno, traæeÊi da vaπa srca budu ispunjena meu-sobnom ljubavlju. Ako ni to ne uspije, iznesite cijelu tu nepriliku predveÊe crkveno tijelo preko odbora crkve. Smisao ovog postupka je da se,Kristovim milosrem, oËuva jedinstvo.

Razmotrite: U Kristu se zidovi koji nas razdvajaju ruπe. Isusova jeæelja da se vjernici Njegove crkve meusobno poπtuju i æive u krπÊan-skoj ljubavi i jedinstvu. Koji su to kljuËni Ëimbenici koji omoguÊujuuspjeπno provoenje Isusovih rijeËi u djelo, dok se trudimo naËela izMateja 18 primijeniti na svoje meusobne odnose unutar crkve?


Pitanja za razmiπljanje1. Ako oprostimo nekome tko nas je duboko povrijedio, iako on ili

ona ne traæi niti æeli oprost, opravdavamo li na taj naËin to πto nam jeuËinjeno? Zaπto, ili zaπto ne?

2. ©to ako ste svjesni da trebate oprostiti, ali nemate æelju opros-titi? ©to Ëinite kad znate da treba oprostiti, ali jednostavno ne moæeteto uËiniti?

3. Zbog Ëega je licemjerno reÊi nekome da ste mu oprostili, iako sestav prema toj osobi u vaπem srcu uopÊe nije promijenio?

Pitanja za primjenu1. ProËitajte Luka 23,32-34 i Efeæanima 4,26-28. Kako vam naËela

otkrivena u tim tekstovima pomaæu da odgovorite na prethodna pitanja?

68

2. Kakav utjecaj imaju naπe odluke na naπe misli? Mogu li se naπiosjeÊaji promijeniti ako postupamo na temelju onoga πto znamo da jeispravno?

3. Zbog Ëega su obnovljeni odnosi od æivotnog znaËenja u kontek-stu buenja i obnove?


Samo za uËitelje: U nastavku je opisana izmiπljena situacija kojabi lako mogla biti stvarna. SliËne situacije se redovito dogaaju. Zatra-æite od Ëlanova razreda da primijene naËela koja smo nauËili iz ovepouke na tu situaciju.

Gospodin Sanders je mnogo godina bio odvojen od svoje kÊeri.Razveo se od njezine majke, a s kÊeri se Ëuo telefonom samo povreme-no. Ona ga joπ uvijek poziva da bi mu Ëestitala roendan, ali uopÊe neæeli provoditi vrijeme s njim. Tijekom njezinog djetinjstva otac je biogrub prema njoj i strogo je kaænjavao. Ali proπle godine je on postaoadventist sedmoga dana, i sada Ëezne da obnovi odnos sa svojom kÊeri.©to biste mu rekli ako bi zatraæio savjet od vas? Koja pitanja biste mupostavili? Koje valjane korake on moæe poduzeti kako bi obnovio tajnaruπeni odnos?

69

Pouka 13 21.—28. rujna 2013.

ObeÊano buenje — dovrπenjeBoæjeg poslanja

Pregled pouke

KljuËni tekst: Matej 28,18-20

UËenici Êe:

Znati: Razumjeti da Êe Bog, iako je naizgled nemoguÊe zavrπitidjelo i objaviti Evanelje cijelom svijetu, izliti na svoj narod SvetogDuha u punini kako bi dovrπio svoje boæansko poslanje.

OsjeÊati: Doæivjeti radost spoznaje da Êe Bog raditi na ËudesannaËin kako bi dovrπio svoje djelo. Uvidjeti nevjerojatnu moguÊnost daprimimo Svetog Duha prilikom izlijevanja kasne kiπe i sudjelujemo uobjavljivanju Boæje poruke za posljednje vrijeme.

»initi: OdluËiti u potpunosti predati svako podruËje svojega æivotaIsusu i otvoriti svoje srce za primanje sile kasne kiπe. Iskoristiti prilikekoje im Bog tako milostivo daje za πirenje istine i posljednje porukeljubavi upuÊene svijetu.


I. Znati: Boæja sila — osloboenaA. Koje obeÊanje je Isus dao uËenicima zajedno sa zapovijedi da

propovijedaju Evanelje do svih krajeva svijeta?B. Kako se rana i kasna kiπa razlikuju u pogledu rezultata? Na πto

se ti simboli odnose?

II. OsjeÊati: Boæji narod — spremanA. Koji su preduvjeti za primanje kasne kiπe? Zbog Ëega se Sveti

Duh joπ uvijek nije izlio u punini snage?B. ©to je krπtenje ognjem i kako ga moæete primiti? Razlikuje li se

krπtenje ognjem od krπtenja Svetim Duhom? Objasnite.

III. »initi: Boæja obeÊanja — ispunjenaA. Koju ulogu izlijevanje Svetog Duha igra u dovrπenju Boæjeg djela

na Zemlji?B. Koju ulogu ima Boæji narod?

70

C. Kako moæemo otkriti Boæju slavu i postati orue koje Êe Onupotrijebiti da bi dovrπio svoje djelo?

ZakljuËak: Kad se uznio na Nebo, Isus je obeÊao da Êe, preko svogSvetoga Duha, osnaæiti svoje uËenike na Zemlji da objave Evanelje dosvih krajeva svijeta. Ova obeÊanja Êe se u potpunosti ispuniti u Njegovojcrkvi posljednjeg vremena, kad se sila kasne kiπe spusti i Njegov narod,zajedno s Njim, sudjeluje u dovrπenju Njegovog poslanja na Zemlji.



Naglasite tekst: Djela 1,8KljuËno naËelo za duhovni rast: Kad se uznio na Nebo, Isus je

obeÊao svojim uËenicima dar Svetoga Duha za propovijedanje Radosnevijesti cijelom svijetu. Njegove rijeËi su se ispunile na dan Pedesetnicei tada je osnovana krπÊanska crkva. Njegove rijeËi Êe se u velikoj mjeriispuniti i u crkvi posljednjeg vremena izlijevanjem Svetoga Duha u ka-snoj kiπi.

Samo za uËitelje: Naglasite da je, iako je zadaÊa koja stoji predcrkvom golema, Boæja sila joπ veÊa. Primijenite to na svoju druπtvenuzajednicu.

Bog æeli uËiniti neπto posebno u mjestu u kojem æivite. Boæje po-slanje za nas je uvijek tamo gdje se nalazimo. On æeli izliti svojegaSvetoga Duha na vaπu crkvu kako bi osposobio vjernike da govore oIsusovoj ljubavi u svojoj druπtvenoj sredini.

U nastavku slijede iskustva dvoje neobiËnih svjedoka. Njihove priËesu nevjerojatne. Kao i mnogi od uËenika iz prvog stoljeÊa, oni ne os-tavljaju dojam da su posebno sposobni za objavljivanje Boæje rijeËidrugima. Nemaju nikakve posebne prednosti koje bi ih uËinile uspjeπ-nim svjedocima, ali imaju ono najvaænije — posveÊeno srce, ispunjenoSvetim Duhom.

Jose je odrastao u maloj juænoameriËkoj seoskoj zajednici, bezmoguÊnosti da stekne obrazovanje. »ak ni kao odrastao Ëovjek on nezna Ëitati i pisati, ali njegova djeca znaju. On ih je poticao da mu ËitajuBibliju i na taj je naËin nauËio napamet na stotine biblijskih redaka.Jednog dana ga je Sveti Duh duboko osvjedoËio da treba govoriti lju-dima o svojoj vjeri. S Biblijom u rukama poËeo je posjeÊivati drugeobitelji u svojoj zajednici. Objaπnjavao im je da ne zna Ëitati i da bi voliokad bi mu oni Ëitali iz Biblije. Ako bi pristali, on ih je upuÊivao naodreene tekstove u vezi s nekom posebnom temom, kao πto je spase-

71

nje, Kristov drugi dolazak, ili subota. Kako se tjedno Ëitanje Biblijenastavljalo, mnogi su pokazali zanimanje za adventnu vijest i na krajusu bili krπteni.

Sonja je slijepa, ali ima doista duboke duhovne uvide. Jedan odnjezinih prijatelja je istodobno i njezin vodiË na ulicama grada u kojemæivi na jugu Indije. Ona ide od vrata do vrata i nudi ljudima da se moliza njih. Stekla je veliki broj prijatelja zahvaljujuÊi svojoj sluæbi molitve.Mnogi od tih ljudi traæili su biblijske satove i sada su krπteni.

PriËe Josea i Sonje, koji æive na razliËitim kontinentima, potvrujunam vjeËnu istinu. Bog ne poziva osposobljene, veÊ osposobljava onekoje je pozvao. On koristi one koji Mu to dopuste, daje im snagu i πaljeih da svjedoËe za Njega. Veliki nalog iz Mateja 28 ne odnosi se naodabranu manjinu. On je upuÊen cijeloj Crkvi. Kad iskoraËimo u vjeri,On Êe nas moÊno upotrijebiti. Kad bude imao skupinu ljudi potpunoposveÊenih Njemu i spremnih da objavljuju Njegovu ljubav i istinu, KristÊe izliti svojega Duha u sili kasne kiπe za dovrπenje Njegovog djela.

Razgovarajte u razredu: Koje vrline Bog prije svega traæi da bismobili uspjeπni svjedoci za Njega?


Samo za uËitelje: Ohrabrite Ëlanove svojeg razreda uvjeravajuÊi ihda Bog æeli upotrijebiti svakog vjernika kao moÊnog svjedoka za Njega.Naglasite Ëinjenicu da, iako zadaÊa objavljivanja Evanelja cijelom svi-jetu izgleda neostvariva, s Bogom niπta nije nemoguÊe. IzlijevanjemSvetoga Duha u sili kasne kiπe dovrπit Êe se Boæje djelo na Zemlji i IsusÊe doÊi.

Biblijski komentar

I. Njegova vlast i misija(Razmotrite u razredu Matej 28,18-20)Isus je rekao: “Dana mi je sva vlast... Zato idite i uËinite sve narode

uËenicima mojim!” Kao πto smo istaknuli u jednoj od prethodnih pou-ka, rijeË za vlast moæe se prevesti i kao sila ili boæansko pravo. Svojimæivotom, smrÊu i uskrsnuÊem Isus je pobijedio sile zla, ukljuËujuÊi svezle duhove, demonske sile, bolesti i smrt. On je taj Jedini — Gospodarnad svakom okolnoπÊu.

Izraz exousia koristi se kroz Ëitavo Evanelje po Mateju da bi uka-zao na Kristovu vlast nad silama zla u svakoj prigodi. U Mateju 9,6 i 10,1Isus ima vlast (exousia) nad boleπÊu i demonima. Kad iskoraËimo u vjeri

72

da bismo podijelili Isusovu poruku drugima, mi nastupamo u Njegovojvlasti, s Njegovom snagom. On nam daje mudrost, snagu i hrabrost. Onje pobijedio sile pakla. Ellen G. White dodaje ovu boæanski nadahnutumisao: “Krist je tako svojim uËenicima dao nalog. On je izvrπio potpunupripremu za nastavljanje djela i osobno preuzeo odgovornost za njegovuspjeh. Sve dotle dok sluπaju Njegovu RijeË i rade povezani s Njim, onine mogu doæivjeti neuspjeh.” (Isusov æivot, str. 679)

Drugi izraz koji je znaËajan u Mateju 28,19 je “sve narode”. Uizvorniku je to izraz ta ethne. To doslovno znaËi: svim etniËkim sku-pinama, ili svim narodima. Krist πalje svoju crkvu da objavljuje Evan-elje o Njegovoj ljubavi i istini svakoj osobi u svakom selu, gradu, pred-grau, republici, pokrajini i dræavi na svijetu. ZadaÊa je velika, ali naπBog je veÊi.

Razmotrite: Krist svojem narodu daje vlast nad svim silama paklai snagama zla kako bi izvrπio veliki nalog. U kojim biblijskim primjerimaiz knjige Djela apostolska se Boæja snaga vidljivo oËituje?

II. Njegova snaga i nazoËnost(Razmotrite u razredu Matej 3,11)Krπtenje ognjem jest uranjanje u Boæju prisutnost. Njegov Sveti

Duh ispunjava srce svakog vjernika, ËisteÊi i oslobaajuÊi njihov æivotod onih grijeha koji ih spreËavaju da budu uspjeπni svjedoci. StruËnjakza Bibliju LeRoy Froom objaπnjava izraz “krπtenje ognjem” sljedeÊimrijeËima: “To je slikoviti izraz koji upotpunjuje misao. To je biblijskinaËin ponavljanja kako bi se naglasila i istaknula neka misao. Mi setrebamo krstiti boæanskim ognjem sada, kako bismo bili spaπeni odognja uniπtenja kasnije.” (The Coming of the Comforter, str. 268) Kristo-va osobna prisutnost, preko Svetoga Duha, jest ono πto nas Ëisti. SvetiDuh traæi naπe unutraπnje biÊe. Sveti Duh prodire u naπe misli. On Ëistinaπe srce i daje snagu naπem duhovnom æivotu.

Razmotrite: Krist je obeÊao da naπ æivot moæe biti ispunjen silnomprisutnoπÊu Svetoga Duha. ©to znaËi “uroniti u Boæju prisutnost”? Ka-ko je to moguÊe?

III. Njegova slava i karakter(Razmotrite u razredu Jakov 5,8 i Otkrivenje 18,1)Izlijevanjem Svetog Duha u sili kasne kiπe Zemlja Êe biti obasjana

Boæjom slavom. DoÊi Êe do najuzviπenijeg oËitovanja snage Svetoga Du-ha od Pedesetnice do danas. Svjetlost Boæje rijeËi prodrijet Êe donajmraËnijih kutova Zemlje. Boæja slava ogleda se u Njegovom karakte-ru (Izlazak 33,18.19). Njegov vjeËni karakter ljubavi otkrit Êe se Njego-

73

vom narodu kako bi pred svijetom koji Ëeka, i pred svemirom koji sveto promatra, pokazao da je Njegovo milosre dovoljno ovom greπnomsvijetu za nadvladavanje svih sila zla. Svojim æivotom i svjedoËenjemNjegov narod Êe obznaniti Njegov karakter ljubavi. Njegovom silom ÊeNjegova poruka pobijediti i Isus Êe doÊi (Matej 24,14).

Razmotrite: Posljednja knjiga Biblije, Otkrivenje, kaæe da je aneosiπao s Neba i “zemlja se rasvijetli od njegova sjaja” (Otkrivenje 18,1).©to to znaËi? Kako cijela Zemlja moæe biti obasjana Boæjom slavom?


Pitanja za razmiπljanje1. ©to spreËava izlijevanje kasne kiπe u svoj punini u vaπem æivotu?

Je li doista vrijedno gajiti takve navike ili stajaliπta? ©to vas spreËava daih predate Bogu?

2. Ako uzmemo u obzir πto nam je sve Bog obeÊao u daru Duha dabismo dovrπili Njegovo djelo na Zemlji, zbog Ëega, po vaπem miπljenju,toliko oklijevamo traæiti Svetoga Duha i osloniti se na Njegovu snagu usvojem æivotu?


Samo za uËitelje: Povedite razgovor u razredu o tome kako biizgledala Crkva ispunjena silom Svetoga Duha. Smisao ove vjeæbe jestda navede Ëlanove vaπeg razreda da razmiπljaju o crkvi ispunjenoj silomkasne kiπe kao o neËemu stvarnom.

Razmiπljajte o tome kako Êe izgledati molitveni sastanci u crkvi,osobno zalaganje vjernika, djeËji odjel, subotnja πkola, bogosluæje i evan-eoska sluæba kad se Sveti Duh bude izlio u punini. Opiπite crkvusastavljenu od vjernika ispunjenih Duhom.

74

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

/

75

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

/

76

Uni

jeC

rkve

Skup

ine

Vjer

nika

Stan

ovni

ka

Aust

rijs

ka u

nija

499

3.97

18.

420.

000

Bug

arsk

a un

ija12

321

87.

431

7.47

6.00

0»

eπko

-slo

vaËk

a un

ija18

445

9.68

815

.660

.000

Fran

cusk

o-be

lgijs

ka u

nija

149

2715

.254

76.0

71.0

00Ta

lijan

ska

unija

109

239.

518

61.2

61.0

00Sj

ever

nonj

emaË

ka u

nija

345

1619

.628

47.2

45.0

00Po

rtug

alsk

a un

ija97

269.

249

10.7

82.0

00R

umun

jska

uni

ja1.

092

258

66.8

6721

.848

.000

Juæn

onje

maË

ka u

nija

220

1415

.420

34.5

10.0

00©p

anjo

lska

uni

ja10

840

16.3

3847

.043

.000

©vic

arsk

a un

ija50

54.

377

7.92

6.00

0

Uku

pno

2.52

668

117

7.74

138

8.24

2.00

0

MIS

IJS

KI

PR

OJE

KT

ID

arov

i tr

inae

ste

subo

te u

ovo

m t

rom

jese

Ëju

pom

oÊi

Êeos

tvar

enju

pro

jek

ata

u I

nte

reu

rops

koj

divi

ziji

:

1.

Izgr

adn

ja m

isij

skog

cen

tra

i cr

kve

za

imig

ran

te p

okra

jL

isab

ona

u P

ortu

galu

.

2.

Eva

nge

lizi

ran

ja m

eu

stu

den

tim

a n

a n

ajve

Êeim

sveu

Ëili

πtim

a u

»eπ

koj

i S

lova

Ëkoj

.

3.

Izgr

adn

ja c

rkve

za

Rom

e u

Zap

adn

oj B

uga

rsko

j.

DJE

»JI

PR

OJE

KT:

Izg

radn

ja z

grad

e za

su

botn

joπk

olsk

abo

gosl

uæj

a za

rom

sku

dje

cu u

Zap

adn

oj B

uga

rsko

j.

Viπ

e: w

ww

.Adv

enti

stM

issi

on.o

rgS

redo

zem

no

mor

e

Atl

an

tski

oce

an

MA

–A

RS

KA

MO

LD

AV

IJA

SL

OV

EN

IJA

SR

BIJ

A

BO

SN

A I

HE

RC

EG

O-

VIN

A

HR

VAT

SK

A CR

NA

GO

RA

MA

KE

DO

NIJ

A

AL

BA

NIJ

A

GR

»K

AT

UR

SK

A

UK

RA

JIN

A

MA

RO

KO

©PA

NJO

LS

KA

PO

RT

UG

AL

FRA

NC

US

KA

Par

iz

Mad

rid

Lis

abon

Ber

n

Pra

g

ITA

LIJ

A

©V

ICA

RS

KA

AU

ST

RIJ

A

SL

OVA

»K

A

»E

©K

A

RU

MU

NJS

KA

BU

GA

RS

KA

Sof

ija

Bu

ku

reπt

Bra

tisl

ava

BeË

LU

KS

EM

BU

RG

Rim

MA

LTA

1

2

3

Inte

reu

rops

ka

divi

zija

IRS

KA

EN

GL

ES

KA

Ber

lin

NJE

MA

»K

AB

EL

GIJ

A

NIZ

OZ

EM

SK

A

Inte

reu

rops

ka

divi

zija

Documents

Pouke Buðenje - adventisti.hr · POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2013. Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije