Pouke Isusove - Adventisti Hrvatska · 2018-12-20 · Njegova je zadaÊa bila da u potpunosti objavi Boga koji se otkrio u Starom zavjetu. Tako je predstavio Boga kao naπeg nebeskog

1

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeSRPANJKOLOVOZRUJAN2014. Isusove

pouke Isusove

pouke

2

Sadræaj 1. Naπ dragi nebeski Otac

2. Sin

3. Sveti Duh

4. Spasenje

5. Kako biti spaπen

6. Rasti u Kristu

7. Æivjeti kao Krist

8. Crkva

9. Naπe poslanje

10. Boæji zakon

11. Subota

12. Smrt i uskrsnuÊe

13. Drugi Kristov dolazak

3

UVOD

Boæanski UËiteljVjerojatno se svatko od nas sjeÊa nekog dobrog uËitelja koji je

izvrπio utjecaj na naπ æivot, kojem smo se divili i koga smo cijenili. NekiuËitelji nadæive vlastito vrijeme i nastave vrπiti utjecaj na kasnije na-raπtaje. Mnogi istaknuti uËitelji imali su presudan utjecaj na æivot imisli ljudi, i Ëesto su bili opÊepriznati. Isus je, naravno, bio najveÊiUËitelj.

Njegovi su Ga suvremenici smatrali UËiteljem jer je pokazivao opÊekarakteristike uËitelja prvog stoljeÊa. Kao πto je bio obiËaj, sjedio je dokje pouËavao narod. »esto je navodio Pismo i tumaËio ga. Zatim je imaoskupinu uËenika koji su pozorno sluπali Njegove rijeËi, slijedili Ga isluæili Mu. To su bile osnovne karakteristike uËitelja Njegovog vremenai mjesta u kojem je æivio.

Meutim, postojale su bitnerazlike izmeu Isusa i drugih uËi-telja. Dok su se oni uglavnom usre-dotoËivali na intelektualni aspektneke teme, Isus je imao na umucjelokupnu liËnost svojih sluπate-lja i pozivao ih da donesu odlukuda sluæe Bogu. Oni koji su Ga imaliprilike sluπati “bili su zaneseninjegovom naukom, jer ih je uËiokao onaj koji ima vlast, a ne kaoknjiæevnici” (Marko 1,22). Kristo-va vlast je bila vjerodostojna jer jeNjegov æivot bio u skladu s Njegovim naukom. Iznad svega, izvor Njegovevlasti bila je Njegova osobnost. On je pouËavao druge istini jer je sambio “Istina”. Kao utjelovljeni Bog, govorio je: “Tako govori Jahve”, aonda bi dodao: “Ali ja vam kaæem.”

Postoje mnogi naËini na koje bismo mogli razvrstati i iznijeti Isusovnauk. Mogli bismo, na primjer, prouËavati Njegove kratke usporedbe ilirazliËite propovijedi. SljedeÊi pristup obuhvatio bi razmiπljanje o Njego-vim razgovorima s pojedincima i skupinama ljudi, i rasprave s protivni-cima. Takoer bi bilo zanimljivo kad bismo se usredotoËili na Njegovadjela, stavove i Ëuda, kojima je takoer iznosio vaæne pouke. Svaki pri-stup bio bi koristan, ali da bismo dobili sveobuhvatnu sliku Isusovihpouka, pristupit Êemo Njegovom nauku sustavno, navodeÊi primjere ka-ko je Isus iznosio odreene teme u razliËitim prigodama i na razliËitenaËine, πto Êe nam pomoÊi da bolje razumijemo Njegov nauk u cjelini.

Dok sluπamo Isusovnjeæni glas kako naspoziva da Gaslijedimo, obnovimosvoju posveÊenost dasvakoga dana hodimos Njim u vjeri iposluπnosti.

Dok sluπamo Isusovnjeæni glas kako naspoziva da Gaslijedimo, obnovimosvoju posveÊenost dasvakoga dana hodimos Njim u vjeri iposluπnosti.

4

Dok u ovom tromjeseËju budemo otvarali Sveto pismo i Ëitali Isu-sove rijeËi, zamislimo da se nalazimo meu paæljivim sluπateljima naobronku brda, pokraj jezera ili u sinagogi. Molimo se za zdravo duhovnoprosuivanje da bismo razumjeli Njegovu vijest i shvatili Njegovu ne-izmjernu ljubav pokazanu na kriæu. Dok sluπamo Njegov njeæni glaskako nas poziva da Ga slijedimo, obnovimo svoju posveÊenost da sva-koga dana hodimo s Njim u vjeri i posluπnosti. ©to viπe vremena pro-vodimo kraj Njegovih nogu, bit Êemo spremniji reÊi, kao dva uËenika naputu u Emaus: “Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je putem govorioi tumaËio Pisma!” (Luka 24,32)

Carlos A. Steger radio je kao pastor, uËitelj, urednik i admini-strativni radnik. TrenutaËno je dekan Teoloπkog fakulteta na Adven-tistiËkom sveuËiliπtu River Plate. Sa svojom suprugom Ethel ima trojedjece i troje unuËadi.

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 144—148

POUKA 1 28. lipnja—5. srpnja 2014.

Naπ dragi nebeski Otac“Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo

djeca Boæja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijet nas jer njeganije uznao.” (1. Ivanova 3,1)

Biblijski tekstovi: Matej 7,9-11; Ivan 14,8-10; Luka 15,11-24; Matej6,25-34; Hebrejima 9,14.

Isus je s radoπÊu Boga nazivao Ocem. Prema evaneljima, Isus Gaje tako oslovio viπe od stotinu trideset puta. U razliËitim prigodamadodavao je odreene pridjeve: “nebeski Otac” (Matej 6,14), “æivi Otac”(Ivan 6,57), “sveti Otac” (Ivan 17,11) i “pravedni Otac” (Ivan 17,25). Takvooslovljavanje ukazuje na blisku zajednicu koju trebamo ostvariti s na-πim Gospodinom.

RijeË “otac” obiËno oznaËava ljubav, zaπtitu, sigurnost, potporu iobiteljski identitet. Otac daje ime obitelji i dræi Ëlanove na okupu. Mimoæemo uæivati u ovim i mnogim drugim prednostima kada prihvatimoBoga za svojeg nebeskog Oca. Iako je vrlo vaæno da poznajemo Oca, naπcilj ne treba biti samo intelektualno i teoretsko znanje. U Bibliji, poznavatinekoga znaËi imati s njim osobnu, blisku zajednicu. Koliko je to viπesluËaj s naπim nebeskim Ocem!

Ovaj Êemo tjedan prouËavati πto je Isus nauËavao o nebeskom Ocui Njegovoj beskonaËnoj ljubavi prema nama. Takoer Êemo se osvrnutina blisku zajednicu izmeu Oca i Sina, i Oca i Svetoga Duha.

6

NEDJELJA 29. lipnja

NA© OTAC NA NEBU

Otac nije bilo novo Boæje ime. Stari zavjet Ga je ponekad predstav-ljao kao Oca (Izaija 63,16; 64,8; Jeremija 3,4.19; Psalam 103,13). Meu-tim, to nije bilo najËeπÊe ime. Za Izraelce je Boæje ime bilo YHWH (vje-rojatno se izgovara Jahve), koje se javlja viπe od 6800 puta u Staromzavjetu. Isus nije doπao otkriti drugaËijeg Boga nego πto je bio YHWH.Njegova je zadaÊa bila da u potpunosti objavi Boga koji se otkrio uStarom zavjetu. Tako je predstavio Boga kao naπeg nebeskog Oca.

Isus je jasno rekao da je Otac “na nebu”. Vaæno je da ne zaboravimoovu istinu kako bismo imali ispravan stav prema Bogu. Mi imamo Ocapunog ljubavi koji vodi brigu o potrebama svoje djece. U isto vrijeme mishvaÊamo da je taj briæni Otac “na nebu”, gdje Ga milijuni anela slavekao jedinog Vladara u svemiru, svetog i svemoguÊeg. »injenica da je Onnaπ Otac hrabri nas da Mu priemo s djeËjim povjerenjem. S drugestrane, istina da se On nalazi na Nebu podsjeÊa nas na Njegovu uzviπe-nost i potrebu da Ga slavimo s poπtovanjem. Naglaπavanje jednog aspek-ta Njegove Osobe na raËun drugog iskrivilo bi sliku o Bogu s daleko-seænim posljedicama u naπem svakidaπnjem æivotu.

ProËitajte Matej 7,9-11. ©to ti redci govore o tome kako ze-maljski otac moæe pokazati karakter nebeskog Oca?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nemaju svi briænog oca punog ljubavi. Iz odreenih razloga, nekimoæda nisu ni imali priliku upoznati svojeg oca. Njima oslovljavanjeBoga s moj OËe ne znaËi gotovo niπta. Meutim, svi mi imamo sliku otome kakav dobri nebeski Otac treba biti. Moæda smo upoznali nekeljude koji su pokazali osobine dobrog oca.

Znamo da zemaljski oËevi nisu savrπeni, ali takoer znamo da volesvoju djecu i da im, usprkos svojim nedostatcima, nastoje pruæiti naj-viπe πto mogu. Zamislite, onda, πto naπ nebeski Otac moæe uËiniti zanas!

©to vama osobno znaËi kada oslovljavate Boga kao nebeskogOca? ©to bi vam trebalo znaËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 30. lipnja

OTKRIVEN U SINU

GovoreÊi o Ocu, apostol Ivan kaæe: “Boga nitko nikada nije vidio.”(Ivan 1,18) Joπ od pada Adama i Eve, grijeh nas sprjeËava da upoznamoBoga. Mojsije je æelio vidjeti Boga, ali On mu je odgovorio: “Moga lica nemoæeπ vidjeti, jer ne moæe Ëovjek mene vidjeti i na æivotu ostati.” (Izla-zak 33,20) Ipak, od najveÊe je æivotne vaænosti da upoznamo Boga jerpoznavanje Boga znaËi vjeËni æivot (Ivan 17,3).

©to trebamo posebno znati o Bogu? ProËitajte Jeremija 9,23.24.Zaπto je vaæno da ovo znamo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U velikoj borbi Sotona najviπe napada Boæji karakter. UËinio je svene bi li uvjerio svemir da je Bog sebiËan, strog i samovoljan. NajboljinaËin da se suoËi s ovim optuæbama bio je da æivi na Zemlji i dokaæenjihovu neistinitost. Isus je doπao na Zemlju kako bi pokazao Boæjeosobine i karakter i ispravio iskrivljenu sliku o Bogu koja je tada vlada-la. “Jedinoroenac — Bog, koji je u krilu OËevu, on ga je objavio.” (Ivan1,18)

ProËitajte Ivan 14,8-10. Zapazite koliko su uËenici slabo pozna-vali Oca nakon viπe od tri godine provedene s Isusom. Koju poukumoæemo izvuÊi iz njihovog iskustva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je bio tuæan i iznenaen kada je Ëuo Filipovo pitanje. Njegovnjeæni prijekor otkriva zapravo Njegovu strpljivu ljubav prema slabimuËenicima. Isusov odgovor mogao je glasiti otprilike ovako: Je li moguÊeda me nakon toliko vremena provedenog sa mnom, nakon sluπanjamojih rijeËi, nakon Ëuda kada sam nahranio veliko mnoπtvo, nakonozdravljanja bolesnih i uskrπavanja mrtvih, ne prepoznajete? Je limoguÊe da ne prepoznajete Oca u djelima koja Ëini preko mene?

To πto uËenici nisu uspjeli upoznati Oca preko Isusa nije znaËilo daje Isus predstavio Oca na pogreπan naËin. Naprotiv, Isus je bio siguranda je ispunio svoju zadaÊu i da je otkrio Oca na potpuniji naËin negoπto su ljudi dotad imali prilike da vide. Zato je mogao reÊi uËenicima:“Kad biste mene poznavali, poznavali biste i Oca mog. ... Tko je vidiomene, vido je i Oca.” (Ivan 14,7.9)

8

UTORAK 1. srpnja

LJUBAV NA©EGA NEBESKOG OCA

Isus je naglasio ono πto je Stari zavjet veÊ objavio: da je OËevaljubav prema nama neusporediva (Jeremija 31,3; Psalam 103,13).

“Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djecaBoæja.” (1. Ivanova 3,1) Nevjerojatno je da je svemoguÊi Bog, koji vladacijelim svemirom, dopustio nama slabim greπnicima, koji æivimo namalom planetu usred milijardi drugih galaktika, da Ga zovemo Ocem. ToËini zato πto nas ljubi.

Koji je savrπeni dokaz Otac pruæio da bi nam pokazao svojuljubav? ProËitajte Ivan 3,16.17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist nije bio prikovan na kriæ da bi u OËevom srcu probudio ljubavprema ljudskom rodu. Isusova smrt nije trebala potaknuti Oca da nasvoli; On je podnio ærtvu zato πto nas je Otac veÊ ljubio, joπ prije stvara-nja svijeta. Koji veÊi dokaz u prilog Njegovoj ljubavi moæemo imati odIsusove ærtve na kriæu?

“Otac nas voli, ali ne zbog te velike Ærtve pomirnice, veÊ se On zaÆrtvu pomirnicu i pobrinuo zato πto nas voli.” (Ellen G. White, PutKristu, izd. 2012., str. 10)

Neki smatraju da Otac oklijeva u ljubavi prema nama. To πto je Isusnaπ Posrednik ne znaËi da mora nagovarati Oca da nas ljubi. Krist jeosobno odbacio takvo pogreπno miπljenje kada je rekao: “Jer vas samOtac ljubi.” (Ivan 16,27)

ProËitajte Luka 15,11-24 i razmiπljajte o ljubavi oca premaizgubljenom sinu. ©to je sve moglo uvjeriti sina da ga otac ljubi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na koji smo naËin svi mi sliËni izgubljenom sinu? Na koji jenaËin vaπe iskustvo sliËno njegovom?

..................................................................................................................................

9

SRIJEDA 2. srpnja

SUOSJE∆AJNA BRIGA NA©EG NEBESKOG OCA

Vaæno je da znamo da postoji netko tko se brine za nas. Iako nekiljudi mogu biti ravnoduπni i nemarni prema nama, Isus je pouËavao dase naπ nebeski Otac brine za nas u svakom pogledu. Njegova milost injeænost nisu podloæne usponima i padovima, πto je karakteristiËno zaljudsko ponaπanje. Njegova ljubav je postojana i nepromjenjiva, bez ob-zira na prilike.

ProËitajte Matej 6,25-34. Koje rijeËi ohrabrenja pronalazimo uovom tekstu? Kako moæemo imati viπe povjerenja u Boga koji jeprikazan u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nema nijednog poglavlja u naπem iskustvu koje bi Mu bilo premra-Ëno za Ëitanje; nema problema koji bi Mu bio preteæak za razrjeπenje.Nema nesreÊe koja bi pogodila Njegovo najmanje dijete, nema brige kojabi muËila duπu, nema radosti koja bi razgalila, nema iskrene molitvekoja bi poletjela s usana — da naπ nebeski Otac ne vidi i da se odmahne zainteresira. ‘On lijeËi one koji su srca skrπena i povija rane njihove.’(Psalam 147,3) Odnos izmeu Boga i svake duπe tako je osoban i pot-pun, kao da nema nijedne druge duπe na Zemlji s kojom bi dijelio svojubriænu paænju, nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenogaSina.” (Ellen G. White, Put Kristu, izd. 2012., str. 106)

Pokraj svih ohrabrujuÊih rijeËi u prethodnom tekstu, ne moæemozanemariti Ëinjenicu da nas pogaaju nesreÊe i da doæivljavamo patnje.»ak i u danaπnjem tekstu Isus kaæe: “Svakom je danu dosta njegovemuke” (Matej 6,34), ukazujuÊi na Ëinjenicu da neÊe sve u æivotu iÊi nadobro. Mi smo okruæeni zlom i njegovim æalosnim posljedicama. Bitnoje da Ëak i usred svega toga moæemo biti sigurni u OËevu ljubav premanama koja nam je otkrivena na razliËite naËine, ali najsnaænije prekokriæa. Koliko je vaæno, onda, da neprestano imamo na umu darove iblagoslove koje primamo od naπega nebeskog Oca; u suprotnom, moæe-mo se lako obeshrabriti kada nas zadesi neko zlo, πto se neizbjeænodogaa.

Kako ste u teπkim trenutcima mogli prepoznati da je Boæjaljubav prema vama stvarna? ©to ste nauËili iz tog iskustva πtomoæete podijeliti s drugima koji se bore i u toj borbi dovode upitanje stvarnost Boæje ljubavi?

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 3. srpnja

OTAC, SIN I SVETI DUH

Isus je na razliËite naËine pouËavao i ukazivao na tri Osobe Bo-æanstva: Oca, Sina i Svetoga Duh. Iako ovu istinu ne moæemo racionalnoobjasniti, prihvaÊamo je vjerom (poput mnogih istina otkrivenih u Sve-tom pismu), i zajedno s apostolom Pavlom teæimo za postizanjem “pravespoznaje Boæje Tajne” (Koloπanima 2,2). Mada ima mnogo toga πto nerazumijemo, u vjeri, posluπnosti, molitvi i prouËavanju moæemo uËitisve viπe i viπe.

Tri Osobe Boæanstva djelovale su u kljuËnim trenutcima Isuso-vog æivota. Koju su ulogu imale u sljedeÊim dogaajima?

Roenje: Luka 1,26-35 ....................................................................................

..................................................................................................................................

Krπtenje: Luka 3,21.22 ....................................................................................

..................................................................................................................................

RaspeÊe: Hebrejima 9,14 ................................................................................

..................................................................................................................................

Pri kraju svoje ovozemaljske sluæbe, Isus je obeÊao svojim æalo-snim uËenicima da Êe poslati Svetoga Duha. Ovdje ponovno vidimo kakotri Osobe rade zajedno. “Ja Êu moliti Oca”, uvjeravao ih je Isus, “i datÊe vam drugog Branitelja koji Êe ostati s vama zauvijek: Duha istine.”(Ivan 14,16.17; vidi takoer Ivan 14,26.)

Isus je objasnio da postoji potpuni sklad i suradnja izmeu triboæanske Osobe u planu spasenja. Kao πto je Sin proslavio Oca, po-kazujuÊi Njegovu ljubav (Ivan 17,4), tako Sveti Duh proslavlja Sina otkri-vajuÊi Njegovu milost (i ljubav) svijetu (Ivan 16,14).

Sjetite se joπ nekih istina koje je teπko prihvatiti samo razu-mom. Razmislite o mnogim pojavama u prirodi koje je isto takoteπko razumjeti. ©to nam ove tajne govore o ograniËenosti naπegrazuma i potrebi da æivimo vjerom? Iznesite svoje odgovore u su-botnjoπkolskom razredu.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 4. srpnja

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

“Da bi ojaËao naπe povjerenje u Boga, Krist nas uËi da Ga nazivamonovim imenom, imenom koje je povezano s najdraæim uspomenamaljudskog srca. On nam daje prednost da beskrajnog Boga zovemo svojimOcem. Ovo ime, kojim Ga nazivamo kad Mu se obraÊamo ili kad o Njemugovorimo, izraæava naπu ljubav prema Njemu i pouzdanje u Njega i zalogje Njegove skrbi za nas i Njegovog odnosa prema nama. Izgovoreno kadatraæimo Njegovu naklonost ili Njegov blagoslov, odjekuje kao glazba uNjegovim uπima. Da ne bismo smatrali drskoπÊu πto Ga zovemo timimenom, On sam ga je ponavljao mnogo puta. On æeli da nam to imepostane blisko.

Bog nas smatra svojom djecom. On nas je otkupio iz ovog raska-laπenog svijeta i izabrao da postanemo pripadnici Njegove kraljevskeobitelji, sinovi i kÊeri nebeskog Kralja. On nas poziva da se oslonimo naNjega s povjerenjem veÊim od povjerenja djeteta u svojeg zemaljskogoca. Roditelji vole svoju djecu, ali je Boæja ljubav daleko veÊa, πira idublja nego πto to moæe biti ljudska ljubav. Ona je nemjerljiva.” (EllenG. White, Isusove usporedbe, str. 90)

“Naπ nebeski Otac izraæava svoju ljubav svakome od nas pojedina-Ëno na golgotskom kriæu. Otac nas ljubi, On je pun suosjeÊanja i njeænemilosti.” (Ellen G. White, The Signs of the Times, 30. rujna 1889.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ako vam netko kaæe da ne moæe ljubiti Boga i imati povjere-nje u Njega kao nebeskog Oca zbog loπeg iskustva sa zemaljskimocem, kako biste pomogli toj osobi da zavoli Boga i stekne povjere-nje u Njega?

2. Znamo da nas Bog ljubi. Zaπto, onda, postoji patnja?3. U subotnjoπkolskom razredu iznesite odgovore na posljednje

pitanje iz odsjeka od Ëetvrtka.4. Razmislite o nevjerojatnoj veliËini svemira. Sjetite se da je

Onaj koji ga je stvorio, Isus, bio isti Onaj koji je umro za nas nakriæu. Kako se moæemo svakog trenutka radovati zbog ovog nevje-rojatnog otkrivenja Boæje ljubavi?

12

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπesrce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

13


POUKA 2 5.—12. srpnja 2014.

Sin“Jer Sin »ovjeËji nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi

i da dadne æivot svoj kao otkup mjesto svih!” (Marko 10,45)

Biblijski tekstovi: Matej 24,30; Daniel 7,13.14; Matej 11,27;Luka 5,17-26; Ivan 8,58; Matej 20,28.

Nakon viπe od dvije godine javne sluæbe, Isus je upitao svoje uËe-nike: “Za koga dræe ljudi Sina »ovjeËjega?” (Matej 16,13) Nije im biloteπko odgovoriti πto ljudi priËaju o Njemu. Meutim, sljedeÊe Isusovopitanje pruæilo im je veÊi izazov: “A vi — reËe im — za koga me dræite?”(Matej 16,15) Sada je to postalo osobno pitanje. Isus nije æelio Ëutinjihovo miπljenje o Njegovom vanjskom izgledu ili karakternim oso-binama. Isusovo pitanje odnosilo se na sræ Njegovog biÊa. Od uËenikase traæilo da izraze osobno uvjerenje i vjeru.

Prije ili poslije svatko od nas mora odgovoriti na to pitanje. Svatkomora odluËiti osobno za sebe tko je Isus. Nije dovoljno ponavljati πtodrugi ljudi kaæu ili vjeruju; odgovor mora biti zasnovan na naπem vla-stitom uvjerenju. O tom odgovoru, naravno, ovisi sudbina svakog ljud-skog biÊa.

Ovaj Êemo tjedan potraæiti odgovor koji se temelji na onome πto jeIsus osobno rekao ili uËinio. Naπ cilj Êe biti da vjerom doemo do istogodgovora koji je dao apostol Petar: “Ti si Krist, Sin Boga æivoga!” (Matej16,16)

14

NEDJELJA 6. srpnja

SIN »OVJE»JI

Izrazom “Sin »ovjeËji” Isus se Ëesto koristio kada je govorio o sebi.Sebe je tako nazvao viπe od osamdeset puta. Drugi Mu se ljudi nikadanisu tako obraÊali. On je, naravno, izabrao taj poseban naziv s odree-nim ciljem.

Ovaj idiomatski izraz bio je uobiËajen u Starom zavjetu. Sa samojednim izuzetkom, uvijek se odnosio na ljude pa ga je Isus upotreblja-vao da bi naglasio svoju ljudsku narav.

Sveto pismo prikazuje Isusa kao pravo ljudsko biÊe. Roen je kaoDjeteπce, rastao je kao Dijete (u mudrosti i duhu — Luka 2,40.52), imaoje sestre i braÊu (Matej 13,55.56), jeo je (Matej 9,11), spavao (Luka 8,23),umarao se (Ivan 4,6), osjeÊao glad i æe (Matej 4,2; Ivan 19,28). Takoerje osjeÊao tugu i bol (Matej 26,37).

SluËajnom promatraËu Isus je izgledao kao obiËan Ëovjek, kao je-dan od mnogih. Mnogi Njegovi suvremenici nisu smatrali da je On neπtoviπe od Ëovjeka (Ivan 7,46). Ljudi su se ophodili prema Njemu kao jed-nom od njih; rugali su Mu se (Luka 8,53), kritizirali Ga (Matej 11,19),ismijavali su Ga i tukli (Luka 22,63). On je za njih bio samo joπ jednoljudsko biÊe.

Naæalost, nisu vidjeli da taj naziv oznaËava neπto viπe. U Knjiziproroka Daniela 7,13.14 zabiljeæeno je sljedeÊe: “I gle, na oblacima ne-beskim dolazi kao Sin ËovjeËji. On se pribliæi Pradavnome i dovedu gak njemu. Njemu bi predana vlast, Ëast i kraljevstvo.” Æidovi su u tomSinu »ovjeËjem prepoznali Mesiju. Stoga, kada je Isus upotrebljavaoovaj naziv za sebe, On je na poluskriven naËin otkrio da je obeÊaniMesija, utjelovljeni Krist.

ProËitajte Matej 24,30; 25,31; 26,64. ©to u Isusovim rijeËima,zabiljeæenim u ovim redcima, podsjeÊa na tekst iz Daniela 7,13.14?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zaπto je vaæno da znamo da je Isus bio u potpunosti Ëovjek?Kako je Njegova potpuna ljudska narav povezana s naπim spase-njem? Kako je povezana s naπim svakidaπnjim æivotom, posebnokada je u pitanju borba s kuπnjama i grijehom?

15

PONEDJELJAK 7. srpnja

SIN »OVJE»JI

Naziv “Sin Boæji” nije upotrijebio samo aneo Gabriel (Luka 1,35),veÊ i nekoliko ljudi kad su se obraÊali Isusu (Matej 14,33; Marko 15,39;Ivan 1,49; 11,27). On je prihvatio da Ga tako oslovljavaju, ali je bio vrlooprezan da ga ne primjenjuje neposredno na sebe jer bi u protivnom biokamenovan do smrti. Ipak, Biblija na razliËite naËine otkriva Njegovposeban odnos s Ocem.

Otac je priznao Isusa za svojeg Sina prigodom krπtenja (Matej 3,17),kao i prigodom preobraæenja (Matej 17,5).

Njihov odnos Otac-Sin jedinstven je. Krist je jedino BiÊe u svemirukoje uæiva takvu vrstu odnosa zato πto samo On ima istu narav kaoOtac. Kao vjernici, dana nam je prednost da postanemo Boæja djeca. AliIsus je uvijek bio, jest i bit Êe Boæji Sin.

©to sljedeÊi tekstovi otkrivaju o savrπenom jedinstvu izmeuOca i Sina? Matej 11,27; Ivan 3,35; 5,17; 10,30.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Potpuno jedinstvo Isusa i Oca obuhvaÊa meusobno, savrπeno po-znavanje; jedinstvo volje, namjera i ciljeva. Osim toga, ukljuËuje jedin-stvo naravi. Otac i Sin dvije su Osobe (“Otac i ja”), ali imaju istu narav(“jedno smo”), πto je naglaπeno rijeËju jedan (usporedi s 1. KorinÊanima3,8).

Meutim, buduÊi da je doπao æivjeti kao Ëovjek, moramo biti svjesnida je Krist, dok je bio na Zemlji, sebe dobrovoljno pokorio Ocu (Filip-ljanima 2,6-8). To ograniËenje je imalo svoju ulogu, ali nije bilo bitan dioNjegove Osobe. Isus je podredio sebe radi odreene namjere i posebnogcilja.

S ovom miπlju u umu moæemo razumjeti zaπto je Isus rekao: “Sinne moæe niπta sam od sebe uËiniti, nego samo ono πto vidi da Ëini Otac”(Ivan 5,19), i: “Ne traæim svoju volju nego volju onoga koji me poslao.”(Ivan 5,30) S ovog glediπta mogao je reÊi: “... jer je Otac veÊi od mene.”(Ivan 14,28)

Isus je bio u potpunosti Bog i u potpunosti Ëovjek. ©to nam tanevjerojatna istina govori o uskoj vezi izmeu Neba i Zemlje? Ka-kvu utjehu moæemo dobiti iz te tijesne povezanosti?

16

UTORAK 8. srpnja

KRISTOVA BOÆANSKA NARAV: 1. dio

Kristova boæanska narav temelj je naπe vjere. »ovjek nikada ne bimogao biti naπ Spasitelj, koliko god njegov æivot bio izuzetan. CijeliNovi zavjet pruæa dokaze u prilog Njegovoj boæanskoj naravi. Usredoto-Ëit Êemo se na to πto je Isus osobno pouËavao o ovoj temi.

Isusu nije bilo jednostavno objasniti tko je. Njegovo je poslanjezahtijevalo od Njega da objavi da je Mesija, Bog u tijelu; meutim, nepostoji izvjeπtaj da je On javno izjavio Ja sam Bog ili Ja sam Mesija.Da je tako uËinio, odmah bi izgubio æivot. Zato je odluËio sakriti svojuboæansku narav i posredno navesti sluπatelje da je uvide.

Kako je Isus postupno otkrivao svoju boæansku narav, veÊina Nje-govih sluπatelja Ga je razumjela, ali nisu prihvaÊali Njegovu tvrdnju zatoπto se nije uklapala u njihovu veÊ stvorenu sliku o Mesiji. To se vidi uNjihovom zahtjevu: “Dokle Êeπ nas dræati u neizvjesnosti? Ako si zbiljati Mesija, reci nam otvoreno.” (Ivan 10,24) Naæalost, kontekst pokazujeda njihovo pitanje nije bilo iskreno.

Kao πto smo vidjeli juËer, Isus je na razliËite naËine govorio osvojem posebnom odnosu s Ocem. To je bila jedna od metoda da otkrijesvoju boæansku narav. Mnogi su jasno razumjeli da se izjednaËava sBogom kada je rekao da je Bog Njegov Otac (Ivan 5,18).

ProËitajte Luka 5,17-26. Kako je na silan naËin Isus ovdjeotkrio svoju boæansku narav a da to nije otvoreno rekao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Niπta manje od stvaralaËke sile bilo je potrebno da bi se povratilozdravlje tom tijelu u raspadanju. Isti glas koji je donio æivot ËovjekunaËinjenom od praha zemaljskoga, dao je æivot i oduzetom na samrti.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 208)

Isus je prisvajao boæansko pravo da opraπta grijehe. Takoer jerekao da Êe On osobno “sjesti na prijestolje svoje slave” (Matej 25,31),suditi svim narodima i odluËiti o njihovoj vjeËnoj sudbini, πto je samou Boæjoj vlasti. ©to je joπ trebao uËiniti da bi otkrio tko je?

Razmislite koliko su neki voe bili neljubazni prema Isusu. Atrebali su biti duhovni voe naroda! ©to moæemo uËiniti da isami ne postanemo grubi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

17

SRIJEDA 9. srpnja

KRISTOVA BOÆANSKA NARAV: 2. dio

Isus je izjavio i pokazao da ima istu silu kao i Otac da nadvladasmrt. “Jer kao πto Otac uskrisuje mrtvace i vraÊa im æivot, tako i SinvraÊa æivot komu hoÊe.” (Ivan 5,21) Samo Bog moæe tvrditi: “Ja samuskrsnuÊe i æivot.” (Ivan 11,25)

Joπ jedan jasan pokazatelj Njegovog boæanstva pronalazimo uNjegovoj izjavi o pretpostojanju: “A sada, OËe, proslavi ti mene kod sebesamog slavom koju imadoh kod tebe prije nego postade svijet.” (Ivan17,5)

Zaπto tekst u Ivanu 8,58 znaËi neposredniju i otvoreniju izjavuo Njegovom boæanstvu? Vidi takoer: Izlazak / 2. Mojsijeva 3,13.14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za razliku od Abrahama koji se rodio (πto je doslovno znaËenjegrËkog korijena ginomai), Isus je izjavio da postoji oduvijek. On nesamo da je postojao prije Abrahamovog roenja, veÊ je postojao odvjeËnih vremena. JA JESAM ukazuje na trajno postojanje. Zatim, JAJESAM je titula Jahve osobno (Izlazak 3,14 ). Voe su nepogreπivo razu-mjeli da Isus tvrdi da je On JA JESAM otkriven u grmu koji ne sagorije-va. Oni su smatrali da je kriv za bogohuljenje i zato “digoπe kamenje daga bace na njega” (Ivan 8,59).

Evanelja pokazuju da je Isus s odobravanjem prihvaÊao da Ga ljudislave. Dobro je znao na temelju Svetog pisma da samo Bog zasluæujeoboæavanje ljudi i zato je rekao Sotoni: “Odstupi, sotono, jer je pisano:‘Gospodaru, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedinom sluæi!’” (Matej4,10) Time πto je dopuπtao da Mu se ljudi klanjaju, otkrivao je svojeboæanstvo. UËenici na jezeru (Matej 14,33), izlijeËeni slijepac (Ivan 9,38),æene na Isusovom grobu (Matej 28,9) i uËenici u Galileji (Matej 28,17),svi su Ga otvoreno slavili jer su prepoznali Njegovu boæansku narav.Tomine rijeËi upuÊene Isusu: “Gospodin moj i Bog moj!” (Ivan 20,28) nebi izgovorio Æidov u to vrijeme da nije bio siguran da se obraÊa Bogu.

ProËitajte Ivan 20,29. U πto vjerujete, a niste vidjeli? Kako sevaπ odgovor odnosi na sveukupno pitanje vjere?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

18

»ETVRTAK 10. srpnja

KRISTOVO POSLANJE

Nakon razmiπljanja o tome tko je bio Isus, moæemo bolje razumjetiπto je doπao uËiniti za nas.

Sotona je iznio optuæbe protiv Boga. Da bi odgovorio na te optuæbe,Isus je doπao pokazati OËev karakter i ispraviti laæne predodæbe koje suvladale o Bogu. Æelio je da upoznamo Boga zato πto je to vrlo vaæno dabismo dobili vjeËni æivot (Ivan 17,3).

Meutim, nama je potrebno viπe od znanja da bismo bili spaπeni.Potreban nam je Spasitelj, a upravo to znaËi ime Isus: Jahve spaπava(Matej 1,21). Isus je na jasan naËin opisao svoje poslanje: “Da, Sin»ovjeËji doπao je da traæi i spasi πto je izgubljeno.” (Luka 19,10) UEdenskom vrtu ljudi su izgubili zajednicu s Bogom, izgubili su svetost,dom i vjeËni æivot. Isus je doπao to sve obnoviti: On ponovno uspostavljanaπ odnos s Bogom (Ivan 1,51), opraπta nam grijehe (Matej 26,28), dajenam primjer kako trebamo æivjeti (1. Petrova 2,21) i, naravno, daje namvjeËni æivot (Ivan 3,16).

Kako je Isus opisao bit svoje sluæbe? Ivan 10,11; Matej 20,28.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zaπto je Isus morao umrijeti? Zato πto je dobrovoljno zauzeo naπemjesto i preuzeo kaznu za naπe grijehe. Svi smo mi greπnici (Rimljanima3,10-12) i kao takvi zasluæili smo vjeËnu smrt (Rimljanima 6,23). Cijenaza naπe spasenje bila je tako visoka da ga je samo æivot Boæjeg Sinamogao platiti.

“Boæji je prekrπeni Zakon zahtijevao æivot grjeπnika. U cijelom jesvemiru postojala samo jedna osoba koja je mogla, umjesto Ëovjeka,ispuniti zakonske zahtjeve. BuduÊi da je boæanski Zakon svet kao i samBog, pomirenje je za njegov prekrπaj mogao izvrπiti samo onaj koji jejednak s Bogom. Nitko osim Krista nije mogao otkupiti palog Ëovjeka odprokletstva Zakona i vratiti ga u sklad s Nebom.” (Ellen G. White, Pa-trijarsi i proroci, str. 42)

Pogledajte naπ svijet i naπu sudbinu u ovom svijetu. Da se svezavrπava grobom, kakvu bismo nadu imali? Da nije bilo plana spa-senja, ne bismo imali nikakvu nadu. Kako moæemo pokazati zahval-nost Bogu za ono πto je uËinio za nas u Kristu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

19

PETAK 11. srpnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Kao πto Boæja rijeË govori o Kristovoj ljudskoj naravi koju je imaodok je boravio na Zemlji, isto tako odreeno govori i o Njegovom pret-postojanju. RijeË je postojala kao boæansko BiÊe, kao vjeËni Boæji Sin,u jedinstvu sa svojim Ocem. ... Svijet je stvoren po Njoj ‘i bez nje niπtanije postalo πto je postalo’ (Ivan 1,3). Ako je Krist sve stvorio, On jeonda postojao prije svega stvorenog. To je tako jasno reËeno da nitko netreba ostati u nedoumici. Krist je u bítku, i u najuzviπenijem smislu, bioBog. On je bio s Bogom kroz svu vjeËnost, Bog nad svim, blagoslovljenzauvijek. Gospodin Isus Krist, Boæji Sin, postojao je od vjeËnih vreme-na, kao posebna Osoba, a opet jedno s Ocem.” (Ellen G. White, SelectedMessages, sv. 1, str. 247)

“U Kristu je iskonski, nepozajmljeni, nesteËeni æivot. ’Tko ima Sina,ima æivot.’ (1. Ivanova 5,12) Kristovo boæanstvo je vjernikovo ËvrstoobeÊanje o vjeËnom æivotu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 435)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Demoni su znali i priznali da je Isus “Svetac Boæji” (Marko1,24), “Sin Boæji” (Marko 3,11), “Sin najuzviπenijeg Boga” (Marko5,7). Vidi takoer Jakov 2,19. Zaπto takva vrsta priznavanja nijedovoljna za spasenje? Kako moæemo izbjeÊi zamku da budemo za-dovoljni samo intelektualnim prihvaÊanjem Isusa?

2. Kada je stotnik, koji je stajao ispred Isusa prigodom raspe-Êa, vidio kako je umro, rekao je: “Uistinu, ovaj Ëovjek bijaπe SinBoæji!” (Marko 15,39) Najbolje mjesto na kojem moæemo upoznatiIsusa jest podnoæje kriæa. Koliko Ëesto idete tamo? Kada ste biliposljednji put? Zaπto upravo sada ne odvojite vrijeme za razmiπlja-nje o beskrajnoj ærtvi koju je prinio za naπe spasenje?

3. Velik broj Isusovih suvremenika odbacio Ga je zbog pogre-πnih predodæbi o Mesiji. Naæalost, mnogi ljudi danas odbijaju pre-dati svoj æivot Isusu zbog predrasuda i iskrivljenih predodæbi oNjemu. Kako im moæemo pomoÊi da vide Isusa onakvog kakav doi-sta jest? ©to mi kao adventistiËki krπÊani znamo πto njima moæepomoÊi da dobiju jasniju sliku o tome tko je Isus?

20



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molbe ponizna srca i skruπena duha On neÊe prezreti. Otvaranjesrca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izra-æavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi — to je prava molitva.”(Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.)

21


POUKA 3 12.—19. srpnja 2014.

Sveti Duh“Ja Êu moliti Oca, i dat Êe vam drugog Branitelja koji Êe

ostati s vama zauvijek.” (Ivan 14,16)

Biblijski tekstovi: Ivan 14,16-18; 14,26; 15,26; Matej 12,31.32;Ivan 16,8; Ivan 3,5-8; Luka 11,9-13.

Od tri Osobe Boæanstva najmanje poznajemo Svetoga Duha. Ironi-Ëno je to πto o Osobi koja nam je najbliæa, koja u nama budi novoroe-nje, koja prebiva u nama i mijenja nas, znamo tako malo.

Zaπto? Kao prvo, Biblija nije tako odreena kada je u pitanju SvetiDuh, za razliku od Oca i Sina. Ima mnogo tekstova u Bibliji koji seodnose na Svetoga Duha, ali su izneseni u metaforama ili simbolima, iuglavnom govore o Njegovom djelovanju, a malo o Njegovoj naravi.

Drugi razlog proizlazi iz sluæbe Svetoga Duha. On neprestano na-stoji usmjeriti naπu pozornost na Krista, a ne na sebe. U planu spasenjaDuh ima podreenu ulogu. On sluæi Ocu i Sinu, mada to ne znaËi dazbog takve uloge ima manju vrijednost.

Dok ovoga tjedna budemo prouËavali πto je Isus nauËavao o Sveto-me Duhu, usrdno se molimo za Njegovu prisutnost i djelovanje u naπemæivotu.

22

NEDJELJA 13. srpnja

KRISTOV PREDSTAVNIK

UËenici su sa strahom i tugom sluπali Isusa dok je govorio o svojojskoroj smrti. Kada budu liπeni Njegove prisutnosti, tko Êe biti njihovUËitelj, Prijatelj i Savjetnik? PrepoznajuÊi njihovu veliku potrebu, Kristje obeÊao da Êe im poslati svojeg predstavnika.

Koje je posebno ime Krist upotrijebio za svojeg predstavnika?Vidi Ivan 14,16-18. U kojem je smislu to ime bilo primjereno? Viditakoer Ivan 14,26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PomoÊnik, Savjetnik i Branitelj razliËiti su prijevodi grËke rijeËiparakletos, koja se sastoji iz prijedloga para, πto znaËi “pokraj”, i pri-djeva kletos, πto znaËi “pozvan”. U doslovnom prijevodu znaËi “pozvanna neËiju stranu”, odnosno “osoba pozvana da nekome pomogne”. Moæese odnositi na posrednika, pomoÊnika, savjetnika ili odvjetnika.

Samo apostol Ivan upotrebljava rijeË parakletos u Novom zavjetu.Zanimljivo je da tu rijeË primjenjuje i na Isusa (1. Ivanova 2,1).

Tijekom svoje zemaljske sluæbe, Krist je bio Savjetnik, PomoÊnik iBranitelj svojim uËenicima. Zato je prikladno da Njegov nasljednik primiisto ime. Svetoga Duha πalje Otac na Sinov zahtjev i u Sinovo ime (Ivan14,16.26). Sveti Duh nastavlja Kristovo djelo na Zemlji.

Preko Svetoga Duha uËenici su uæivali Isusovu prisutnost. “NeÊuvas ostaviti siroËad. Vratit Êu se k vama” (Ivan 14,18), rekao je Gospo-din. On nije govorio o povremenim posjetima, koji ne bi pruæili velikuutjehu bespomoÊnim “siroËiÊima”. Naprotiv, mislio je na stalnu i bliskuzajednicu: “Ja u vama.” (Ivan 14,20) To je bilo moguÊe samo zahvalju-juÊi stalnoj prisutnosti Svetoga Duha.

Naravno, Kristova ljudska narav sprjeËavala Ga je da osobno budeprisutan na svakom mjestu u isto vrijeme. Sveti Duh je, s druge strane,sveprisutan (Psalam 139,7). Preko Svetoga Duha naπ Spasitelj ima pri-stup svima, bez obzira na to gdje se tko nalazi ili na fiziËku razdaljinukoja nas razdvaja od Krista.

Na koji ste naËin iskusili djelovanje Svetoga Duha, iako nijelako razumjeti Njegovu narav i utjecaj u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

23


SVETI DUH JE OSOBA

Ellen G. White je zapisala: “Narav Svetog Duha je tajna. »ovjek jene moæe objasniti jer mu je Gospodin nije objavio. ... Kad se radi otajnama koje su preduboke za ljudsko razumijevanje, πutnja je zlato.”(Djela apostolska, str. 32)

Ona je takoer izjavila da je “Sveti Duh Osoba, jer On ‘svjedoËizajedno s naπim duhom da smo djeca Boæja’. ... On mora biti i boæanskaOsoba, jer u protivnom ne bi mogao ispitivati tajne koje su sakrivene uBoæjem srcu.” (Ellen G. White, Evangelizam, str. 464) Ova izjava temeljise na Bibliji (Rimljanima 8,16 i 1. KorinÊanima 2,10.11). Iako smo ogra-niËeni svojom ljudskom naravi, na osnovi Svetoga pisma moæemo barznati da je Sveti Duh boæanska Osoba. Ono πto je Isus rekao o SvetomeDuhu potvruje ovo glediπte.

Koja djela Svetoga Duha pokazuju da je On Osoba? Ivan 14,26;15,26; 16,7-14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je spomenuo razliËite aspekte djelovanja Svetoga Duha, a svioni podrazumijevaju posjedovanje osobnosti. Tko nas moæe bolje odneke osobe pouËavati i podsjeÊati na sve πto je Isus rekao (Ivan 14,26)?Ili tko moæe bolje od osobe svjedoËiti o Isusu (Ivan 15,26), ukoriti svijet(Ivan 16,8), uputiti nas u svaku istinu, Ëuti i govoriti (Ivan 16,13)? Tako-er, samo razumna osoba moæe slaviti Krista (Ivan 16,14).

U skladu s Isusovim naukom, novozavjetni pisci jasno su prikazalida Sveti Duh ima osnovne karakteristike osobe: volju (1. KorinÊanima12,11), razum (Djela 15,28; Rimljanima 8,27) i osjeÊaje (Rimljanima 15,30;Efeæanima 4,30).

BuduÊi da je Sveti Duh boæanska Osoba, moramo se u poniznostipredati Njegovoj volji i vodstvu. Pozovimo Ga da prebiva u naπem srcu(Rimljanima 8,9), promijeni naπ æivot (Titu 3,5) i donese plod Duha unaπem karakteru (GalaÊanima 5,22.23). Sami smo bespomoÊni; samoNjegovom silom koja radi u nama, moæemo postati ono πto nam jeobeÊano u Isusu.

Sveti Duh je dar; i kao s veÊinom darova, moæe biti odbijen.Kako moæete biti sigurni iz dana u dan da ne odbacujete ono πtoSveti Duh æeli uËiniti u vaπem æivotu?

24

UTORAK 15. srpnja

SVETI DUH JE BOÆANSTVO

Kada je Isus predstavio Svetoga Duha uËenicima, nazvao Ga je“drugi” Branitelj (Ivan 14,16). GrËka rijeË koju je Isus upotrijebio za“drugi” jest allos, πto znaËi “drugi iste vrste”, za razliku od rijeËi hete-ros, koja znaËi “drugi razliËite vrste ili osobina”. Ista narav odnosa kojipovezuje Oca i Sina otkrivena je i u odnosu izmeu Sina i Svetoga Duha.

Isus je rekao za Svetoga Duha: “Uvest Êe vas u svu istinu.” (Ivan16,13) Samo boæansko BiÊe moæe objaviti πto Êe se dogoditi u buduÊno-sti (Izaija 46,9.10).

Boæanska narav Svetoga Duha takoer je potvrena Njegovom ulo-gom u nadahnjivanju pisaca Svetoga pisma, ulogom koju Isus jasnopriznaje. On je rekao: “Ta David, potaknut od Duha Svetoga, veli...”(Marko 12,36), πto je zabiljeæeno u Psalmu 110,1.

Dok je boravio na Zemlji, Isus je stalno bio pod utjecajem SvetogaDuha. Nakon πto je bio pomazan Duhom prigodom krπtenja (Matej3,16.17), “odvede Ga Duh u pustinju” (Luka 4,2). Nakon pobjede nadkuπaËem, “Isus se vrati sa silom Duha u Galileju” gdje je nastavio sasluæbom (Luka 4,14). »uda je Ëinio silom Svetoga Duha (Matej 12,28).»injenica da je Boæji Sin ovisio o Svetome Duhu joπ je jedan pokazateljboæanskih osobina Svetoga Duha, jer je teπko zamisliti da Boæji Sinovisi o nekome tko je po svojem poloæaju niæi od Boæanstva.

SljedeÊa Ëinjenica koja ukazuje na boæansku narav Svetoga DuhaNjegova je povezanost s Ocem i Sinom u tekstovima u kojima se spomi-nju tri Osobe kao jednake. Isus je zapovjedio apostolima da krπtavajunove uËenike “u ime Oca i Sina i Duha Svetoga” (Matej 28,19).

Kako nam sljedeÊi redci pomaæu da shvatimo boæansku naravSvetoga Duha? Matej 12,31.32.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tvrdnja da je reÊi neπto protiv Sina »ovjeËjega grijeh koji moæe bitioproπten, a da je reÊi neπto protiv Svetoga Duha grijeh koji ne moæe bitioproπten, pokazuje da Duh nije obiËno biÊe. Bogohuljenje je grijeh uËi-njen neposredno protiv Boga. Iz toga zakljuËujemo da je Sveti Duh jednaod tri Osobe Boæanstva. Iako je puno napisano o “neoprostivom grije-hu”, sam kontekst prikazuje ljude koji su tako otvrdnuli na utjecajDuha i Njegovu ulogu u spasenju da oni Njegov rad pripisuju avlu!

25

SRIJEDA 16. srpnja

RAD SVETOGA DUHA

Dosad smo spomenuli vaænu ulogu Svetoga Duha u æivotu utjelov-ljenog Krista i nadahnuÊu Svetoga pisma. UsredotoËimo se sada na onoπto je Isus nauËavao o radu Svetoga Duha za naπe spasenje.

Koje vaæno djelo Sveti Duh obavlja da bi nas pripremio zaprihvaÊanje Spasitelja? Ivan 16,8.

..................................................................................................................................

Tko uzima lijekove ako smatra da nije bolestan? Isto tako ne mo-æemo biti spaπeni ako ne uvidimo da smo greπnici. Njeæno ali upornoSveti Duh nas uvjerava da smo sagrijeπili, da smo krivi i da smo podpravednom Boæjom osudom. Tada nas Duh, svjedoËeÊi o Kristu (Ivan15,26), vodi k Onome koji nas jedini moæe spasiti. BuduÊi da je Isusistina (Ivan 14,6), Duh nas takoer upuÊuje “u svu istinu” vodeÊi nas kNjemu (Ivan 16,13). I sam Sveti Duh je nazvan “Duhom istine” (Ivan14,17). Kada jednom postanemo uvjereni u grijeh (πto ukljuËuje i obra-Êenje) i upuÊeni na Isusa i Njegovu istinu, dopustit Êemo Svetome Duhuda izvrπi svoj najveÊi posao.

Zaπto je tako vaæno biti “roen od Duha”? Vidi Ivan 3,5-8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Oni koji pokuπavaju promijeniti svoj æivot vlastitim naporima, zna-ju koliko su njihovi napori uzaludni. Bez boæanskog djelovanja mi nemoæemo promijeniti svoj pokvaren, greπni æivot i postati novo stvorenje.Obnova greπnika zahtijeva vrstu stvaralaËke sile koju jedino boæanskiSveti Duh moæe omoguÊiti. Mi se spaπavamo “kupelju ponovnog raa-nja, obnove koju Ëini Duh Sveti” (Titu 3,5). Ono πto Duh Ëini nije mije-njanje ili poboljπanje starog æivota, veÊ promjena naravi, stvaranje no-vog æivota. Rezultati takvog Ëuda jasno su vidljivi i neoboriv su dokazu prilog Evanelju. Djelovanje Svetoga Duha nije nuæno samo na poËet-ku krπÊanskog æivota; stalno nam je potrebno. Da bi potaknuo naπduhovni rast, On nas uËi i podsjeÊa na sve πto je Isus pouËavao (Ivan14,26). Ako Mu dopustimo, On Êe zauvijek boraviti s nama kao PomoÊ-nik, Branitelj i Savjetnik (Ivan 14,16).

Loπe karakterne osobine i navike teπko je promijeniti, zar ne?»ak i kad ih pobijedimo, ako nismo neprestano na oprezu, moæemoponovno pasti. ©to nam naπe unutarnje slabosti i sklonosti premagrijehu govore o naπoj stalnoj potrebi za pokoravanjem utjecajuSvetoga Duha?

26


ISPUNJENI SVETIM DUHOM

Nema sumnje da je vaæno poznavati Svetoga Duha. Meutim, toznanje nema smisla ako nas ne potakne da u potpunosti dopustimoSvetome Duhu da djeluje u naπem æivotu. Isus je jasno rekao da ako nepozovemo nebeskog Gosta da svakoga dana prebiva u nama, onda Êedrugi duh uÊi u naπ prazan æivot i izazvati duhovnu nesreÊu (Matej12,43-45). Sam Isus je bio “pun Duha Svetoga” (Luka 4,1). “Svakogadana iznova je primao krπtenje Svetim Duhom.” (Ellen G. White, Isusoveusporedbe, str. 88)

©to tekst u Luki 11,9-13 govori o tome kako moæemo primitiSvetoga Duha? ©to nam ti redci govore o OËevoj spremnosti da namdâ Svetoga Duha?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na Posljednjoj veËeri Isus je obeÊao svojim uËenicima da Êe imposlati Svetoga Duha. On je naglasio Njegovu ulogu Branitelja i UËitelja,koja je trebala odgovoriti na njihove tadaπnje potrebe. Meutim, nakonKristovog uskrsnuÊa okolnosti su se promijenile, pa su se uËenici suo-Ëili s novim izazovima.

©to je bilo srediπte Isusovog obeÊanja o Svetome Duhu nakonNjegovog uskrsnuÊa? Vidi Djela 1,4-8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tekst u Djelima 1,5 jedini je izvjeπtaj u kojem Isus kaæe: “A vi Êetedomalo biti krπteni Duhom Svetim.” Ivan Krstitelj je najavio to posebnokrπtenje (Matej 3,11; Ivan 1,33), ali ono se dogodilo tek nakon Kristovoguznesenja. ©to znaËi krπtenje Duhom?

U Djelima 1,8 Isus je to osobno objasnio sliËnim izrazima. U Dje-lima 1,5 zapisano je: “A vi Êete domalo biti krπteni Duhom Svetim”, au Djelima 1,8: “Poπto Duh Sveti doe na vas”. Biti krπten znaËi biti upotpunosti uronjen u neπto, obiËno u vodu. Taj Ëin ukljuËuje cijeluosobu. Krπtenje Svetim Duhom znaËi biti potpuno pod utjecajem SvetogaDuha, potpuno “ispunjen Duhom” (Efeæanima 5,18). To nije iskustvo“jednom i zauvijek”, veÊ ga je potrebno stalno obnavljati.

Da vas netko upita: “Jeste li ikada bili ispunjeni Duhom”, πtobiste mu odgovorili i zaπto?

27

PETAK 18. srpnja

ZA DALJNJE POU»AVANJE

ProËitajte u knjizi Ellen G. White Djela apostolska poglavlje “DarDuha”, str. 33—35.

“U sva vremena i na svakom mjestu, u svim tugama i svim nevolja-ma, kad su izgledi mraËni a buduÊnost neizvjesna, kad se osjeÊamobespomoÊni i osamljeni, Utjeπitelj Êe biti poslan kao odgovor na molitvuvjere. Okolnosti nas mogu odvojiti od svakog zemaljskog prijatelja, alinikakva prilika, nikakva udaljenost ne moæe nas odvojiti od nebeskogUtjeπitelja. Gdje god se nalazili, kamo god iπli, On nam je uvijek s desnestrane da nas podupre, podigne, pomogne i obodri.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 555,556)

“Sveti Duh bio je najveÊi od svih darova πto ih je mogao izmoliti odsvog Oca za uzdizanje svog naroda. Sveti Duh treba im biti podaren kaosila koja preporaa, jer bi bez nje Kristova ærtva bila beskorisna. Sila zlavjekovima je jaËala i ljudi su se zaËuujuÊom pokornoπÊu podËinjavalisotonskom ropstvu. »ovjek se moæe oduprijeti i pobijediti grijeh jedinomoÊnim djelovanjem TreÊe Osobe Boæanstva, koje Êe doÊi s neizmijenje-nom silom u punini boæanske moÊi. Duh Ëini djelotvornim ono πto jeizvojevao Otkupitelj svijeta.” (Isto, str. 557)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. BuduÊi da ljudi imaju sklonost k samouzvisivanju, koje pou-ke nam daje ponizno i pokorno djelovanje Svetoga Duha?

2. U razgovoru s Nikodemom Isus je usporedio Sveti Duh svjetrom. Koje duhovne pouke moæemo izvuÊi iz te usporedbe?

3. Neki ljudi tvrde kako je dokaz da je netko “ispunjen Duhom”sposobnost da govori “jezike”. Kako bismo trebali odgovoriti natakvu tvrdnju?

4. Skloni smo razmiπljati o djelovanju Svetoga Duha na poje-dince, πto je, naravno, ispravno. Istodobno, kako moæemo kao je-dinstveno tijelo doæivjeti Njegovu prisutnost u Crkvi kao cjelini?

28



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredo-vati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istineprvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniËke molitve usobi, u sjeniku, u voÊnjaku ili u nekom πumarku. »esto smo provodilisate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuÊi se na obeÊanja;Ëesto se Ëuo glas plaËa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G.White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162)

29


POUKA 4 19.—26. srpnja 2014.

Spasenje“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroe-

nog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da imaæivot vjeËni.” (Ivan 3,16)

Biblijski tekstovi: Luka 18,9-14; Ivan 6,44; Luka 15,3-10;Matej 20,28; Ivan 8,34-36; Ivan 6,35.47-51.

»esto kaæemo da je smrt dio æivota. Ne, smrt je nijekanje æivota, ane njegov dio. Ipak, naviknuti na smrt, doæivljavamo je suprotno odonoga πto doista jest. Kako god je shvatili, jedno je sigurno: bez boæan-ske pomoÊi vjeËna smrt bit Êe sudbina svih nas.

SreÊom, tu pomoÊ smo veÊ primili. Bog nam je u svojoj bezgrani-Ënoj ljubavi ponudio spasenje po Kristu. Kada je aneo objavio roenjeMesije, nazvao Ga je “Isus” (od hebrejske rijeËi koja znaËi “spasenje”),“jer Êe on izbaviti svoj narod od grijeha njegovih” (Matej 1,21).

Ovaj Êemo tjedan razmiπljati o Isusovom djelu spasenja. Prvo Êemousmjeriti pozornost na temelje spasenja, a zatim na njegove posljedice.

Biblija je jasna. Imamo samo dva izbora kada su u pitanju naπigrijesi: ili Êemo platiti za svoje grijehe u ognjenom jezeru ili Êemoprihvatiti Kristovu ærtvu kojom je platio naπe grijehe na kriæu. Dokbudemo razmatrali velikoduπni dar Boæje milosti u Kristu, joπ jednomu poniznosti obnovimo vjeru u Isusa kao osobnog Spasitelja.

30

NEDJELJA 20. srpnja

SPASENJE JE DAR OD BOGA

U Ivanu 3,16 upotrijebljena su dva glagola koja pokazuju πtoje Bog uËinio za naπe spasenje. Kako su ovi glagoli meusobnopovezani? ©to oni govore o izvoru naπeg spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zbog Ëeste i nepromiπljene upotrebe u danaπnje vrijeme, glagol“ljubiti” nedovoljno snaæno izraæava dubinu briænog zanimanja izraæe-nog grËkim glagolom agapao, “voljeti”. U Novom zavjetu ovaj izraz injemu odgovarajuÊa imenica agape, “ljubav”, otkrivaju Boæju duboku istalnu ljubav prema svojim stvorenjima koja su nedostojna Njegoveljubavi. Ljubav je istaknuta osobina Boæjeg karaktera. On ne samo danas ljubi, veÊ je ljubav (1. Ivanova 4,8).

Boæja ljubav nije sila koja se temelji na osjeÊajima ili sklonostima.Njegova ljubav nije izbirljiva niti ovisi o tome πto Ëinimo. Bog ljubisvijet, cijeli ljudski rod, ukljuËujuÊi i one koji Njega ne vole.

Prava ljubav poznaje se po djelima koja Ëinimo. Kao ljudska biÊakatkad kaæemo da volimo nekoga, ali naπa djela pokazuju suprotno (1.Ivanova 3,17.18). Tako nije s Bogom. Njegova se ljubav pokazuje uNjegovim djelima. On je iz ljubavi dao svojega jedinoroenog Sina radinaπeg spasenja. Na taj je naËin Bog dao sve πto je imao, samog sebe.

ProËitajte Luka 18,9-14. ©to nas ova usporedba uËi o tomekakav stav trebamo imati prema Bogu i Njegovoj milosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjerojatno smo ovu usporedbu proËitali mnogo puta i nismo iz-nenaeni Isusovom presudom: “Kaæem vam, ovaj [carinik] se vrati oprav-dan kuÊi, a ne onaj.” (Luka 18,14) Meutim, kada je Isus izrekao presu-du, prisutni su sigurno bili zapanjeni. Zar to nije bilo nepravedno?

Da, to je bilo potpuno nezasluæeno. Takvo je i spasenje. Ono jeBoæji dar. Dar se ne zarauje, jednostavno se prihvaÊa. Spasenje nemoæemo kupiti, moæemo ga samo primiti. Iako je Isus rijetko upotre-bljavao rijeË “milost”, jasno je nauËavao da se spasenje dobiva miloπÊu,a milost znaËi dobiti neπto πto ne zasluæujemo.

Da vam Bog daje ono πto zasluæujete, πto bi to bilo i zaπto?

..................................................................................................................................

31


SPASENJE: BOG »INI PRVI KORAK

»itajuÊi evanelja, uviamo da spasenje u potpunosti dugujemoBogu. Isus nije doπao na ovaj svijet zato πto smo Mu uputili poziv dadoe, veÊ zato πto Ga je Otac iz ljubavi prema nama poslao. OËev prvikorak potvren je Kristovom Ëestom upotrebom izraza “onaj koji meposla” i “Otac koji me posla” (Ivan 7,28; 8,29; 12,49).

©to je joπ, prema Ivanu 6,44, Otac uËinio za naπe spasenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos Ëinjenici da smo bili greπnici i nismo voljeli Boga, On jepokazao ljubav prema nama i omoguÊio da nam grijesi budu oproπtenipo Njegovom Sinu (1. Ivanova 4,10). Tom nevjerojatnom ljubavlju On nasprivlaËi k sebi.

Nije samo Otac ukljuËen u naπe spasenje — i Sin ima vrlo znaËajnuulogu. On je doπao s jasnom zadaÊom: “Jer je Sin »ovjeËji doπao danae i spasi πto je izgubljeno.” (Luka 19,10) Kad god razmiπljamo otome kako je bio podignut sa zemlje, On nas privlaËi k sebi (Ivan 12,32).

Koliko je daleko Gospodin spreman iÊi u naporima da nasspasi? Vidi Luka 15,3-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ove dvije usporedbe pokazuju da Bog ne Ëeka ravnoduπno da doe-mo k Njemu, veÊ ulaæe napore da nas pronae. Imamo Boga koji nastraæi. Nije vaæno jesmo li odlutali daleko, na neko opasno mjesto, ilismo izgubljeni kod kuÊe — Gospodin nas neumorno traæi dok nas nenae.

“»im se ovca udalji od stada, pastir je pun straha i brige! On brojii ponovo broji svoje stado. Kad se uvjeri da je jedna ovca doista odlutala,ne oklijeva. Ostavlja devedeset i devet u toru i polazi u potragu zajednom izgubljenom. ©to je mraËnija i olujnija noÊ i opasniji put, to jeveÊa pastirova briga i to ozbiljnija njegova potraga. On ulaæe svaki naporda pronae izgubljenu ovcu. S kakvim olakπanjem Ëuje iz daljine njezinjedva Ëujni poziv! IduÊi za zvukom, penje se uz najstrmije padine, dolazido samoga ruba ponora i izlaæe opasnosti svoj æivot. I tako traæi dokpozivi, sve slabiji, pokazuju da je ovca na kraju svojih snaga. KonaËnosu njegovi napori nagraeni; izgubljena ovca je pronaena.” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, str. 121)

32

UTORAK 22. srpnja

NUÆNA SMRT

Ivan Krstitelj je opisao Isusa kao “Jaganjca Boæjeg koji uzima gri-jeh svijeta” (Ivan 1,29). Ovu sliku lako je mogao razumjeti svaki Izraelacupoznat s prinoπenjem ærtava u Hramu i svetom povijeπÊu zabiljeæenomu Starom zavjetu. Abraham je vjerovao da Êe “Bog Êe veÊ providjeti janjeza ærtvu”; i Gospodin se pobrinuo da æivotinja bude prinesena na ærtvuumjesto Izaka (Postanak 22,8.13). Izraelci su u Egiptu ærtvovali janjekao simbol boæanskog izbavljenja iz ropstva grijeha (Izlazak 12,1-13).Poslije, kada je uspostavljena sluæba u Svetiπtu, na ærtvu su bila prino-πena dva janjeta svakoga dana bez prekida: jedno ujutro i jedno uveËer(Izlazak 29,38.39). Sve ove ærtve simbolizirale su Mesiju, kojeg “k’ojagnje na klanje odvedoπe” zato πto je “Jahve svalio na nj bezakonje nassviju” (Izaija 53,6.7). Zato je predstavljajuÊi Isusa kao “Jaganjca Boæjegkoji uzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29), Ivan Krstitelj otkrio zamjenskunarav Kristove smrti.

Tijekom svoje sluæbe Isus je u viπe navrata govorio o svojoj smrtiiako je uËenicima bilo teπko razumjeti zaπto mora umrijeti (Matej 16,22).Isus im je postupno objasnio njezinu uzviπenu svrhu.

Koje je slike Isus upotrijebio kako bi objasnio da Êe umrijetikao naπa Zamjena? Matej 20,28; Ivan 10,11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nitko nema veÊe ljubavi od ove: poloæiti vlastiti æivot za svojeprijatelje.” (Ivan 15,13) To je istina Ëak i ako oni ne razumiju niti pri-hvaÊaju tu ærtvu. Isus je na kriæu prolio krv “za sve za oproπtenje grije-ha” (Matej 26,28).

Vaæno je zapaziti da je Isus dobrovoljno poloæio svoj æivot. Kao πtoje Otac dao svojega jedinoroenog Sina, tako je Sin dao vlastiti æivot daotkupi ljudski rod. Nitko Ga nije prisilio da to uËini. “Nitko mi ga nemoæe oduzeti, nego ga ja sam od sebe dajem”, izjavio je Isus (Ivan10,18). »ak je i Kaifa, koji je otvoreno odbacio Isusa i pokrenuo urotuza Njegovo ubojstvo, nesvjesno ukazao na Isusovu zamjensku smrt (Ivan11,49-51).

Pomislite koliku nezahvalnost ljudski rod pokazuje prema Bo-gu, koji nam je sve dao u Kristu. ©to moæemo uËiniti da ne upadnemou takvu zamku? Zaπto se to lako moæe dogoditi, osobito kad pro-æivljavamo teπke trenutke?

..................................................................................................................................

33

SRIJEDA 23. srpnja

SLOBODNI OD GRIJEHA

Bez Krista smo bili robovi grijehu, robovi loπih navika naπe palenaravi. Æivjeli smo okrenuti sebi udovoljavajuÊi sebi, umjesto da æivimona Boæju slavu. Neizbjeæna posljedica ovog duhovnog ropstva bila jesmrt, zato πto je plaÊa grijeha smrt.

Ali Isus je doπao navijestiti “osloboenje zarobljenicima” (Luka 4,18).Oni nisu zarobljenici u doslovnom smislu, veÊ Sotonini duhovni zato-Ëenici (vidi Marko 5,1-20; Luka 8,1.2). Isus nije oslobodio Ivana Krstite-lja iz Herodove tamnice, ali je oslobodio one koji su bili vezani lancimagreπnog æivota, oslobodio ih je teπkog tereta krivnje i vjeËne osude.

Koje veliko obeÊanje nalazimo u sljedeÊim redcima? Ivan 8,34-36.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “zaista” u 36. retku pokazuje da postoji i laæna vrsta slobodekoja nagoni ljudska biÊa na neposluπnost Bogu. Isusovi sluπatelji sma-trali su da im njihovo podrijetlo koje vode od Abrahama pruæa nadu zaslobodu. Mi smo u istoj opasnosti. Kada je spasenje u pitanju, neprija-telj æeli da se oslonimo na bilo πto — primjerice na naπe doktrine,vlastitu svetost, sluæbu Bogu — bilo πto osim Krista. Ali niπta od toga,koliko god bilo vaæno, nema silu da nas oslobodi od grijeha i njegoveosude. Jedini pravi osloboditelj je Sin koji nikada nije bio rob grijehu.

Isus se raduje kada opraπta grijehe. Kada su Ëetvorica muπkaracadonijela uzetoga k Njemu, znao je da je bolestan zbog razuzdanog æivotakoji je vodio, ali je takoer znao da se pokajao. U moleÊivom pogleduovog Ëovjeka Gospodin je vidio Ëeænju njegovog srca za oprost i vjeru uIsusa kao jedinog PomoÊnika. Isus mu je njeæno rekao: “Sinko, opraπta-ju ti se grijesi.” (Marko 2,5) To su bile najljepπe rijeËi koje je taj Ëovjekikada Ëuo. Teret oËaja nestao je iz njegovog uma, i mir zbog dobivenogoprosta ispunio je njegovo srce. U Kristu je pronaπao duhovno i tjelesnoozdravljenje.

U farizejevoj kuÊi æena greπnica oprala je Isusove noge svojim su-zama i pomazala ih miomirisom (Luka 7,37.38). Primijetivπi negodova-nje farizeja, Isus je objasnio: “Oproπteni su joj grijesi.” (Luka 7,47)Zatim se obratio njoj: “Oproπteni su ti grijesi.” (Luka 7,48)

“Oproπteni su ti grijesi.” Zaπto su to najljepπe rijeËi koje itkood nas moæe Ëuti?

..................................................................................................................................

34


KRIST NAM DAJE VJE»NI ÆIVOT

Mi smo zasluæili smrt zbog svojih grijeha. Meutim, Krist je umje-sto nas otiπao na kriæ i platio smrtnu kaznu koju smo mi trebali platiti.On je nevin preuzeo naπu krivnju i podnio naπu kaznu da bismo migreπni mogli biti proglaπeni nevinima. Umjesto da umremo, zahvaljujuÊiNjemu primili smo vjeËni æivot. U Ivanu nam je dano ovo nevjerojatnoobeÊanje: “Da nijedan koji ga vjeruje ne pogine, nego da ima æivot vje-Ëni”, koje je ponovljeno na kraju πesnaestog retka istog poglavlja.

Neki smatraju da Ëak i kada prihvatimo Krista kao Spasitelja, obe-Êanje o vjeËnom æivotu postaje stvarnost tek nakon Njegovog drugogdolaska. Meutim, obeÊanje o spasenju izraæeno je u sadaπnjem vreme-nu: “Tko vjeruje u Sina, ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,36) Svatko tko vjerujeu Krista, sada “ima æivot vjeËni”, “ne dolazi na sud” u posljednji dan,“veÊ je preπao iz smrti u æivot” (Ivan 5,24). »ak i ako umremo i poËivamou grobu, ovaj privremeni odmor ne oduzima stvarnost vjeËnog æivota.

Kada Isus postane naπ Spasitelj, naπ æivot poprima potpuno novoznaËenje i tada moæemo uæivati u bogatijem i punijem æivotu. “Ja samdoπao”, izjavio je Isus, “da imaju æivot i da ga imaju u izobilju” (Ivan10,10). Umjesto prolaznih ovozemaljskih zadovoljstava koja nas ispu-njavaju ali nas ne zadovoljavaju u potpunosti, On nam nudi potpunodrugaËiji æivot, ispunjen neiscrpnim zadovoljstvom u Njemu. Ovaj novi,obogaÊen æivot ukljuËuje naπe cijelo biÊe. Isus je uËinio brojna Ëuda daobnovi fiziËki æivot mnogih ljudi. Ali iznad svega On im je æelio pruæitiobnovljeni duhovni æivot, Ëist od grijeha, ispunjen vjerom u Njega isigurnoπÊu u spasenje.

Kojom je metaforom Isus pokazao πto se dogaa kada Ga netkoprihvati? ©to to znaËi u naπem svakidaπnjem æivotu? Vidi Ivan6,35.47-51.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razmislite o pojmu vjeËnog æivota. Ne radi se samo o neprola-znom postojanju, veÊ iznad svega blagoslovljenom, sretnom æivotukoji provodimo u zajednici punoj ljubavi s Bogom na novoj Zemlji.Iako joπ uvijek æivimo na ovom svijetu, kako moæemo veÊ sadauæivati, barem djelomiËno, u daru vjeËnog æivota?

..................................................................................................................................

35

PETAK 25. srpnja


ProËitajte poglavlje “Greπniku treba Krist” u knjizi Ellen G. WhitePut Kristu, str. 14—20.

“GledajuÊi raspetog Otkupitelja, bolje shvaÊamo veliËinu i znaËenjeærtve koju je VeliËanstvo Neba podnijelo za nas. Plan spasenja proslavljase pred nama, a pomisao na Golgotu budi u naπem srcu æive i sveteosjeÊaje. Hvala Bogu i Janjetu bit Êe u naπem srcu i na naπim usnama;gordost i sluæenje svome ‘ja’ ne moæe napredovati u duπi koja se æivosjeÊa prizora s Golgote.

Onaj koji promatra Spasiteljevu neusporedivu ljubav, uzdiÊi Êe se umislima, oËistiti srce i preobraziti karakter. IziÊi Êe da bude svjetlostsvijetu, da iz njega djelomiËno odsjajuje ova Ëudesna ljubav. Ukolikoviπe promatramo Kristov kriæ, utoliko Êemo potpunije usvojiti jezik apo-stola koji je rekao: ‘A ja sam daleko od toga da se iËim ponosim, osimkriæem Gospodina naπega Isusa Krista, po kome je meni razapet svijeti ja svijetu!’ (GalaÊanima 6,14)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 549)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Spasenje je dar, πto znaËi da je besplatno. Ipak, ima li nekucijenu? Koja je cijena prihvaÊanja tog dara i zaπto je on — koja godda je cijena u pitanju — tako dragocjen?

2. U ponedjeljak smo Ëitali tekstove koji ukazuju da je spasenjerezultat Boæjeg uËinjenog prvog koraka. On Ëini sve da nas spasi.Ipak, Isus je rekao da moramo traæiti Boæje kraljevstvo i Njegovupravednost (Matej 6,33). Njegove rijeËi: “Trudite se … da uete nauska vrata” (Luka 13,24), pokazuju da trebamo traæiti spasenje.Kako ovo moæemo objasniti?

3. Kako Kristova smrt na kriæu otkriva Boæju pravednost?Kako otkriva Boæju milost?

4. Kad bismo mogli zaraditi vjeËni æivot vlastitim naporima,dobrim djelima i vrπenjem Zakona, πto bi to govorilo o ozbiljnostigrijeha? Razmislite koliko je grijeh straπan kada je samo Isusovasmrt mogla platiti z njega.

5. Poboæni Hebreji vide u suboti predsliku vjeËnog æivota. Nakoji naËin ova misao o suboti kao predslici vjeËnog æivota imasmisla?

36



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu.” (Ellen G.White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.)

37


POUKA 5 26. srpnja—2. kolovoza 2014.

Kako biti spaπen“Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti

podignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u njega ima æivotvjeËni.” (Ivan 3,14.15)

Biblijski tekstovi: Luka 5,27-32; 13,1-5; Matej 22,2-14; Zaha-rija 3,1-5; Ivan 8,30.31; Luka 14,25-27.

Kada su Izraelce poËele ujedati zmije u pustinji, Bog je zapovjedioMojsiju da napravi mjedenu zmiju i stavi je na πtap, kako bi svatko kogazmija ujede mogao pogledati u nju i ozdraviti. Kakvu je iscjeljujuÊu silumogla imati jedna mjedena zmija? Nikakvu. IzljeËenje je dolazilo samood Boga. Meutim, gledanjem u mjedenu statuu, Izraelci su pokazivalivjeru u Boga koji je bio njihova jedina nada i spasenje.

Gospodin je æelio da nauËe duhovnu pouku. On je promijenio sim-bol smrti u simbol æivota. Ta mjedena zmija bila je simbol Krista koji jeponio naπe grijehe da bi nama pruæio spasenje. Svi moæemo vjeromusmjeriti pogled na Krista podignutog na kriæ i dobiti lijek od smrto-nosnog ujeda stare zmije, Sotone. U suprotnom, umrijet Êemo u svojimgrijesima. Boæja rijeË naglaπava bolnu istinu da smo kao ljudska biÊagreπnici kojima je potrebna milost. Ta milost nam je ponuena u IsusuKristu.

Ovaj Êemo tjedan prouËavati Isusov nauk o jednostavnim, praktiË-nim koracima potrebnim za spasenje.

38

NEDJELJA 27. srpnja

PREPOZNATI VLASTITE POTREBE

ProËitajte Luka 5,27-32. Kako moæete znati kojoj skupini pri-padate?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogi ljudi imaju dobro tjelesno zdravlje i nije im potreban lijeË-nik. Meutim, tko je duhovno zdrav? Od svih ljudi “svi se pokvariπe:nitko da Ëini dobro — nikoga nema” (Psalam 14,3); nitko nije pravedan(Rimljanima 3,10). Mi moæemo Ëiniti dobra i moralna djela, ali ne moæe-mo sebe uËiniti pravednima pred Bogom. Zato, govoreÊi kako nije “doπaoda pozove na obraÊenje pravednike” (Luka 5,32), Isus se obraÊao fari-zejima koji su sebe smatrali pravednima iako to nisu bili. Naæalost, iakosu vjerovali da su dobri u Boæjim oËima, bili su duhovno slijepi (Ivan9,40.41).

Zato je prvi korak u izljeËenju prepoznavanje vlastitoga greπnogstanja i potpune nesposobnosti da izlijeËimo sami sebe. Ali kako moæe-mo uvidjeti svoju stvarnu potrebu ako smo slijepi? Kako moæemo pri-znati da smo greπnici ako nas grijesi sprjeËavaju da prepoznamo svojepravo stanje?

©to moæe otvoriti naπe duhovne oËi da bismo mogli prepoznativeliku potrebu za Spasiteljem? Vidi Ivan 16,8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedini melem za oËi koji nam moæe pomoÊi da uvidimo svoje stvar-no duhovno stanje jest Sveti Duh. Ali da bi mogao uËiniti iπta za nas,On nas mora uvjeriti da smo greπni. On neprestano djeluje na naπusavjest da bi u nama probudio svijest o naπim grijesima i duboki osjeÊajkrivnje, koji u nama bude Ëeænju za Spasiteljem. Kada Ëujemo taj poziv,moramo ga posluπati; u protivnom Êemo prije ili poslije toliko otvrdnutiza utjecaj Svetoga Duha da nam neÊe biti pomoÊi. Kakva zastraπujuÊapomisao!

Iako je osjeÊaj krivnje Ëesto loπa stvar, kako Sveti Duh moæeupotrijebiti krivnju u korist vaπeg duhovnog rasta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

39


POKAJANJE

Prepoznavanje grijeha nije dovoljno; ono mora biti praÊeno poka-janjem. Biblijsko znaËenje pokajanja ukljuËuje tri koraka: priznanje gri-jeha, æalost zbog uËinjenog grijeha i æelju da viπe ne grijeπimo. Akonedostaje samo jedan korak, to nije pravo pokajanje. Na primjer, Judaje priznao svoj grijeh, ali nije osjeÊao æalost πto je izdao UËitelja (Matej27,3.4). On je bio preplavljen griænjom savjesti, a ne pokajanjem. Njego-vo je priznanje proisteklo iz straha od posljedica, a ne iz ljubavi premaKristu.

Vaænost pokajanja moæemo vidjeti u Ëinjenici da su Ivan Krstitelj iIsus zapoËeli svoju sluæbu propovijedajuÊi: “Pokajte se jer je blizu kra-ljevstvo nebesko!” (Matej 3,2; 4,17 — ©ariÊ) Poslije, kada je Isus poslaoDvanaestoricu na prvo misionarsko putovanje, “propovijedali su poka-janje” (Marko 6,12 — ©ariÊ). A nakon Pedesetnice Petar je pozvao mno-πtvo da uËini isto (Djela 2,38; 3,19).

Obratite pozornost na snaæne rijeËi kojima je Isus naglasiosveopÊu potrebu za pokajanjem da bismo bili spaπeni. Koju namporuku On ovdje upuÊuje? Vidi Luka 13,1-5 (©ariÊ).

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je potvrdio da su svi ljudi greπni. Zato je uputio poziv svojimsluπateljima: “Nego ako se ne pokajete, svi Êete tako izginuti.” (redak 5)Bez pokajanja otkupljenje je nemoguÊe, jer odsutnost pokajanja poka-zuje da se ljudi odbijaju pokoriti Gospodinu.

ReËeno nam je: “Dobrota Boæja dovodi pokajanju.” (Rimljanima 2,4— ©ariÊ) ©to to znaËi? Kocka leda moæe se razbiti u komadiÊe, ali Êe tikomadiÊi i dalje biti led. Tu istu kocku leda moæemo staviti pokrajizvora topline, i ona Êe se otopiti i pretvoriti u vodu. Led naπeg ponosamoæe se otopiti samo ako smo izloæeni toplini Boæje dobrote i ljubavi.Zato je vrlo vaæno da πto viπe razmiπljamo o svim dokazima Boæje lju-bavi prema nama koju smo doæivjeli.

“Mi se ne kajemo da bi nas Bog mogao zavoljeti, veÊ nam Onobjavljuje svoju ljubav da bi nas naveo na pokajanje.” (Ellen G. White,Isusove usporedbe, str. 122)

Koji su dokazi Boæje ljubavi? ©to ste vidjeli, doæivjeli i nauËiliπto vam daje snaæne razloge da vjerujete u Njegovu dobrotu? Zaπtoje vaæno da uvijek razmiπljamo o tome, osobito u teπkim trenutci-ma?

..................................................................................................................................

40

UTORAK 29. srpnja

VJEROVATI U ISUSA

Pravo pokajanje ide ruku pod ruku s vjerom u Isusa kao naπegjedinog Spasitelja. Isus je Ëesto govorio da moramo vjerovati u Njega dabismo primili Njegove blagoslove: “Sve je moguÊe onomu koji vjeruje!”(Marko 9,23) Vjera ima vaænu ulogu u naπem spasenju. Sotona to zna izato ulaæe sve napore da nas dræi dalje od vjere (Luka 8,12).

Prema Isusu, πto znaËi “vjerovati”? To je viπe od nejasnog osjeÊajada Êe se neπto dogoditi. To je viπe od umne vjeæbe. Vjera koja spaπavanije bez cilja. Naprotiv, ona ima jasan cilj: Isusa Krista. Vjera nije samovjerovanje u neπto, veÊ u Nekoga. Vjera je povjerenje u Isusa i oslanjanjena Njegovu ærtvu koju je prinio radi nas. Vjerovati u Isusa znaËi pozna-vati Ga, shvatiti tko je On (Ivan 6,69) i primiti Ga kao osobnog Spasitelja(Ivan 1,12).

Bog je tako ljubio svijet da je ljudima darovao Isusa, da svatko tkoiskreno vjeruje u Njega ima vjeËni æivot. Njegova smrt ne znaËi da Êe svibiti spaπeni. Moramo biti odjeveni u Njegovu pravednost. VjerujuÊi uNjega, primamo pravednost, imamo sigurnost i veliko obeÊanje da Êenas On uskrisiti u posljednji dan (Ivan 6,40).

Isus je uputio rijeËi ohrabrenja æeni koja je æivjela greπnimæivotom: “Oproπteni su ti grijesi. ... Tvoja te vjera spasila.” (Luka7,48.50) ©to to znaËi? Spaπava li nas naπa vjera?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema evaneljima, kad je iscjeljivao neke ljude, Isus im je uputiosljedeÊe rijeËi: “Tvoja te vjera ozdravila!” (Matej 9,22; Marko 10,52; Luka17,19) Kad je to rekao, On nije pripisivao neku iscjeljujuÊu silu njihovojvjeri; to je jednostavno bilo potpuno povjerenje da ih Isus svojom silommoæe izlijeËiti. Sila vjere ne proizlazi od osobe koja vjeruje, veÊ od Bogau kojeg ta osoba vjeruje.

Zaπto moramo biti oprezni kada govorimo o ulozi vjere u od-nosu na molitvu, posebno kada je rijeË o izljeËenju? Zaπto je pogre-πno zakljuËiti iz prethodnih tekstova da u nekim sluËajevima nedolazi do izljeËenja nakon molitava zato πto nemamo dovoljno vjere?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

41

SRIJEDA 30. srpnja

SVADBENO RUHO

Isus je sjeo pred mnoπtvo i izgovorio rijeËi koje su ljude zaprepasti-le: “Ne bude li vaπa pravednost veÊa od pravednosti knjiæevnika i fari-zeja, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Matej 5,20) Malo njihje bilo tako vjerno u dræanju slova Zakona kao πto su bili farizeji. Ipak,krenuli su pogreπnim putem zato πto su svojim ponaπanjem æeljeli izvr-πiti snaæan dojam na ljude, a ne ugoditi Bogu. Isus nas opominje da neËinimo tako (Matej 6,1).

Kako, onda, moæemo biti pravedni pred Bogom? Usporedba o svad-benoj sveËanosti pomaæe nam da saznamo izvor istinske pravednosti.

ProËitajte Matej 22,2-14. Zaπto je kralj æelio da svaki gost imasvadbeno ruho na svadbi? ©to ruho prikazuje? Vidi Izaija 61,10;Zaharija 3,1-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kralj je pripremio besplatna svadbena ruha. Gosti su neplaniranoprimili poziv dok su se nalazili na kriæanjima, i vjerojatno nisu imaliodgovarajuÊu odjeÊu za svadbu niti novac da je kupe. Poziv i odjeÊa bilisu kraljevi darovi. Jedini uvjet koji su trebali ispuniti da bi prisustvovalisveËanosti bio je da prihvate oba dara.

Joπ od pada u Edenskom vrtu, svaki Ëovjek je duhovno gol. Kadasu Adam i Eva shvatili da su goli, pokuπali su se pokriti odjeÊom odsmokvinog liπÊa, koja je bila neudobna i nedjelotvorna (Postanak 3,7).Najviπi stupanj pravednosti koji Ëovjek svojim naporima moæe postiÊiusporeen je s “okaljanim haljinama” (Izaija 64,5).

Kao u usporedbi, Bog nam daje ruho koje nam je potrebno. On jenaËinio odjeÊu za Adama i Evu i obukao ih (Postanak 3,21), πto jesimbol Njegove pravednosti koja pokriva greπnika. Gospodin nudi ruhoKristove pravednosti svojoj Crkvi, da se “obuËe u blistav, Ëist lan” (Ot-krivenje 19,8), “da bude sveta i bez mane” (Efeæanima 5,27). Ovo ruhoje “Kristova pravednost, Njegov neokaljani karakter, koji se vjerom dajesvima koji Krista prime kao svojeg Spasitelja.” (Ellen G. White, Isusoveusporedbe, str. 211)

Zaπto je od svega u πto vjerujemo najvaænije da shvatimo danaπe spasenje dolazi jedino od ruha koje nam Krist daje kao dar?Zaπto to nikada ne smijemo zaboraviti?

..................................................................................................................................

42


SLIJEDITI ISUSA

Kada u vjeri uvidimo svoju potrebu, pokajemo se, priznamo grijehei zatraæimo Kristovu pravednost, postajemo Njegovi uËenici. Za vrijemesvoje sluæbe Isus je uputio poziv razliËitim ljudima, kao πto su Petar,Jakov i Ivan, da budu Njegovi uËenici, a taj je poziv podrazumijevao datrebaju ostaviti sve da bi slijedili Njega (Matej 4,20.22; Marko 10,28;Luka 5,28). U evaneljima glagol “slijediti” postao je sinonim za “uËe-nika”.

Koja su dva Ëimbenika vaæna da bismo postali Isusovi uËenici?Vidi Ivan 8,30.31.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki ljudi pokuπavaju odvojiti vjeru u Isusa od Njegovog nauka, kaoda je prvo vaænije od drugog. Ali Isus nije pravio takvu razliku. Za Njegaje oboje usko povezano i temelj je pravog uËeniπtva. Isusov uËenikposveÊen je Njegovoj Osobi kao i Njegovim rijeËima. Iako uvijek postojiopasnost da se poËnemo viπe baviti doktrinama i izvanjskom formomvjere i da iz vida izgubimo Isusa, takoer moramo biti svjesni da nesmijemo misliti kako je vjerovati u Isusa sve πto je vaæno u naπem hodus Gospodinom.

Koju visoku cijenu trebamo platiti da bismo bili Isusovi uËe-nici? Vidi Luka 14,25-27.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se sluæio glagolom “mrziti” kao hiperbolom u znaËenju “voljetimanje”. Usporedni tekst u Mateju pojaπnjava znaËenje Isusovih rijeËi:“Tko viπe ljubi oca ili majku nego mene, nije me dostojan. Tko viπe ljubisina ili kÊer nego mene, nije me dostojan.” (Matej 10,37) Isus mora bitina prvom mjestu u naπem æivotu ako æelimo biti Njegovi uËenici.

Koju cijenu plaÊate zato πto slijedite Krista i πto ste NjegovuËenik? ©to vaπ odgovor govori o vaπoj zajednici s Gospodinom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

43

PETAK 1. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Put Kristu poglavlje “Pokajanje”,str. 21—36.

“Bez Kristovog Duha koji budi naπu savjest mi se ne moæemo po-kajati, kao πto bez Krista ne moæemo dobiti ni oprost.” (Ellen G. White,Put Kristu, izd. 2012., str. 25)

“I dok gledamo Boæje Janje na golgotskom kriæu, tajna otkupljenjapoËinje se otkrivati naπemu umu, a Boæja dobrota poËinje nas voditi napokajanje. Umrijevπi za greπnike, Krist je pokazao nepojmljivu ljubav. Idok greπnik promatra tu ljubav, ona mu omekπava srce, utjeËe na um ipridonosi skruπenosti duπe.” (Isto, str. 25)

“Ponizno i slomljeno srce, ukroÊeno istinskim pokajanjem, uvidjetÊe, iako ne potpuno, kolika je Boæja ljubav i cijena Golgote; i kao πto sinpriznaje voljenom ocu, tako Êe i pravi pokajnik iznijeti sve svoje grijehepred Boga. Jer u Bibliji piπe: ‘Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je oni pravedan: oprostit Êe nam grijehe i oËistiti nas od svake nepravedno-sti.’ (1. Ivanova 1,9)” (Isto, str. 42)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Mnogi pokuπavaju potisnuti osjeÊaj krivnje alkoholom, dro-gama ili ovozemaljskim uæitcima. Zaπto niπta od toga ne pomaæe?Kako biste pomogli nekome tko se nalazi u takvom stanju da prona-e pravo rjeπenje za osjeÊaj krivnje?

2. MoguÊe je uvidjeti svoje grijehe bez donoπenja “rodova do-stojnih pokajanja”. Zaπto to nije pravo pokajanje? Koji su rodovi upitanju? Jesu li to dobra djela uËinjena da bi se zadobila Boæjanaklonost?

3. Razmislite o Ëinjenici da je Kristova pravednost besplatna,ali ne i jeftina. Iako ne moramo platiti za nju, Gospodin je moraoplatiti beskrajnu cijenu na kriæu. Razmislite o tome koliko smogreπni i koliko je grijeh ozbiljan kada je bila potrebna takva “kraj-nja mjera”, kao πto je smrt Boæjeg Sina, da bismo bili spaπeni odposljedica grijeha.

44



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti samikoliko god je to moguÊe i ne Ëekati na Boga da uËini za nas ono πtomoæemo sami. Boæja pomoÊ Ëeka u priËuvi za sve koji je traæe.” (EllenG. White, The Bible Echo, listopad 1887.)

45


POUKA 6 2.—9. kolovoza 2014.

Rasti u Kristu“Odgovori mu Isus: Zaista, zaista, kaæem ti, tko se odozgo

ne rodi, taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3)

Biblijski tekstovi: Ivan 3,1-15; Matej 13,33; 2. KorinÊanima5,17; Ivan 15,4-10; Matej 6,9-13; Luka 9,23.24.

Nikodem je bio privuËen Kristu, ali Ga se nije usuivao javno po-sjetiti. Ljubazno je pozdravio Isusa nazvavπi Ga UËiteljem poslanim odBoga. UËitelj je znao da se iza tog uËtivog pozdrava nalazi netko tkotraga za istinom pa je zato, ne gubeÊi vrijeme, rekao Nikodemu da munije potrebno teoretsko znanje, veÊ duhovna obnova, novoroenje.

Nikodemu nije bilo lako razumjeti ovu misao. Kao Abrahamov po-tomak, bio je siguran da ima mjesto u Boæjem kraljevstvu; a joπ kaostrogi farizej, sigurno je zasluæio Boæju naklonost, zar ne? Zaπto mu jeonda bila potrebna tako korjenita promjena?

Isus mu je strpljivo objasnio da je duhovna promjena nadnaravnodjelo Svetoga Duha. Iako ne moæemo vidjeti i shvatiti kako do nje dolazi,moæemo uoËiti njezine rodove. To zovemo obraÊenjem, novim æivotom uKristu.

Mada se uvijek trebamo sjeÊati Gospodnjeg poziva i obraÊenja, prednama je izazov da se svakoga dana Ëvrsto dræimo Njega kako bi nas sveviπe i viπe mogao mijenjati u svoje obliËje.

46

NEDJELJA 3. kolovoza

PONOVNO RO–EN

Gorljivi krπÊanin suprotstavio se jednoj politiËarki i upitao je: “Je-ste li se ponovno rodili?” Ljuta zbog, kako je ona smatrala, osobnogpitanja, politiËarka je odgovorila: “Bilo je uspjeπno prvi put, hvala.”

Moæda jest bilo uspjeπno, ali kada razmiπljamo o naπoj paloj naravi,naπe prvo roenje nije dovoljno, bar ne za vjeËni æivot. Zato se moramo“roditi odozgo”.

ProËitajte Isusov razgovor s Nikodemom u Ivanu 3,1-15. Kakoje Isus objasnio πto znaËi biti nanovo roen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je Nikodem, uËitelj u Izraelu, poznavao Stari zavjetu kojem se govori o potrebi za “novim srcem” i Boæjoj spremnosti da gastvori u nama (Psalam 51,12; Ezekiel 36,26). Isus je pojasnio Nikodemuovu istinu i kako se ona moæe ostvariti.

Razgovor koji je apostol Ivan zabiljeæio zavrπava Isusovim rijeËima,a ne Nikodemovim odgovorom. On je vjerojatno otiπao kuÊi dubokoutonuo u misli. Sveti Duh je tiho radio u njemu i nakon tri godine bioje spreman da otvoreno postane Isusov uËenik.

Potreba da se nanovo rodimo pokazuje bez sumnje da je naπeprethodno roenje nedovoljno s duhovnog glediπta. Novo roenje morabiti dvostruko: vodom i Duhom. U svjetlu sluæbe Ivana Krstitelja, Niko-demu nije bilo teπko razumjeti da se roenje vodom odnosilo na krπte-nje vodom. Ono πto je takoer trebao znati bilo je da je roenje Duhomobnova srca Svetim Duhom.

Postoje sliËnosti izmeu tjelesnog i duhovnog roenja. Oba roenjaoznaËavaju poËetak novog æivota koji ne moæemo sami sebi podariti;uvijek nam ga netko drugi mora darovati. Meutim, postoji i vaæna ra-zlika: ne moæemo birati æelimo li se roditi ili ne, ali duhovno roenjemoæemo birati. Samo oni koji dopuste Svetome Duhu da u njima stvorinovo duhovno biÊe, mogu biti nanovo roeni. Bog poπtuje naπu slobodui usprkos æelji da nas mijenja, On to ne Ëini na silu.

Sjetite se kako je Gospodin utjecao na vaπe obraÊenje. Nijevaæno je li se to dogodilo u nekim dramatiËnim okolnostima ilitijekom dugog i neprimjetnog procesa promjene. Kako ste vi doæiv-jeli novoroenje?

..................................................................................................................................

47

PONEDJELJAK 4. kolovoza

NOVI ÆIVOT U KRISTU

Biti nanovo roen moguÊe je samo djelovanjem Svetoga Duha. Isusje upotrijebio grËku rijeË pneuma, koja znaËi “Duh” i “vjetar”, da biopisao proces obraÊenja (Ivan 3,8). Vjetar puπe; nitko od nas ne moæega pokrenuti, usmjeriti ili zaustaviti. Njegova velika sila je izvan ljudskemoÊi upravljanja. Mi samo moæemo odgovoriti na njegovo djelovanje —oduprijeti mu se ili upotrijebiti njegovu snagu u svoju korist.

Isto tako, Sveti Duh neprestano djeluje na srce svakog ËovjekapribliæavajuÊi ga Kristu. Nitko ne moæe upravljati Njegovom snaænomspasonosnom i obnavljajuÊom silom. Moæemo joj se oduprijeti ili poko-riti. Kada se predamo Njegovom utjecaju, Sveti Duh u nama stvara noviæivot.

Moæemo li znati da smo doæivjeli novoroenje? Moæemo. Duh dje-luje neprimjetno, ali su rezultati Njegovog djelovanja vidljivi. Naπi bliænjiprimijetit Êe da je Isus stvorio novo srce u nama. Duh uvijek djelujetako da unutarnja promjena koju Ëini u nama bude vidljiva u svakida-πnjem æivotu. Isus je rekao: “Prepoznat Êete ih po njihovim rodovima.”(Matej 7,20)

Novi æivot u Kristu nije popravljen æivot s nekoliko vidljivih promje-na. On nije preinaËivanje ili poboljπanje starog æivota, veÊ potpuna pro-mjena.

©to sljedeÊi tekstovi govore o tome πto Êe novoroenje ostvaritiu nama? Titu 3,5-7; 2. KorinÊanima 5,17; GalaÊanima 6,15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko Svetoga Duha Krist usauje u nas nove misli, osjeÊaje ipobude. On budi naπu savjest, mijenja naπ um, pokorava svaku nesvetuæelju i ispunjava nas nebeskim mirom. Iako do promjene ne dolazi od-mah, tijekom vremena postajemo novo stvorenje u Kristu. Moramo postatinovo stvorenje zato πto ovakvi kakvi smo roenjem, nismo pravi predBogom.

Razmislite o svojem æivotu u posljednja dvadeset Ëetiri sata.Do koje su mjere vaπi bliænji primijetili Krista u vaπim rijeËima,stavovima i djelima? Molite se za one crte karaktera koje se i daljetrebaju mijenjati djelovanjem Svetoga Duha.

48

UTORAK 5. kolovoza

PREBIVATI U KRISTU

Snaæan duhovan æivot moguÊ je samo ako se stalno oslanjamo naKrista. Isus je upotrijebio sliku trsa da nas pouËi kako to moæemopostiÊi. “Ja sam trs, vi ste mladice”, rekao je Isus (Ivan 15,5). U Staromzavjetu Izrael je opisan kao vinograd koji je Gospodin zasadio (Izaija5,1-7; Psalam 80,9.10; Jeremija 2,21), ali Isus naziva sebe “pravim tr-som” (Ivan 15,1) i poziva svoje sljedbenike da se sjedine s Njim kao πtosu mladice vezane za trs.

©to iz ovih tekstova moæemo nauËiti o stalnom prebivanju uKristu? Vidi Ivan 15,4-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mladica koja je nedavno odvojena od trsa moæe izgledati svjeæeneko vrijeme, ali Êe se sigurno osuπiti i uvenuti jer je odsjeËena odizvora æivota. Na isti naËin mi moæemo primiti æivot samo preko zajed-nice s Kristom. Da bi bila uspjeπna, ova se zajednica mora odræavati.Vrijeme za molitvu i prouËavanje u jutarnjim satima vrlo je vaæno, alinaπa veza s Gospodinom mora se nastaviti i tijekom dana. Prebivati uKristu znaËi neprestano teæiti Njemu, traæiti Njegovo vodstvo, moliti seza snagu da æivimo po Njegovoj volji i da nas ispuni svojom ljubavlju.

Jedna od najveÊih zamki jest da pokuπamo æivjeti krπÊanskim æi-votom neovisno o Gospodinu. “Jer bez mene ne moæete niπta uËiniti.”(Ivan 15,5) Bez Njega se ne moæemo oduprijeti nijednoj kuπnji, ne moæe-mo nadvladati nijedan grijeh ili razviti karakter po Njegovom obliËju.Moæemo napredovati u novom duhovnom æivotu samo ako smo stalnopovezani s Kristom.

»itajuÊi RijeË i razmiπljajuÊi o njoj, mi bivamo nahranjeni i osna-æeni. “RijeËi koje sam vam ja rekao jesu duh i æivot.” (Ivan 6,63) »uvaneu naπem srcu i umu, ove Êe rijeËi nadahnuti naπe molitve da bismoostali u dodiru s Gospodinom. Iako nas “svjetske tjeskobne brige” (Mar-ko 4,19) lako mogu odvratiti, moramo uloæiti ustrajne napore da pre-bivamo u Isusu.

Koje su najveÊe prepreke koje vas spreËavaju da stalno prebi-vate u Kristu? Koje korake moæete poduzeti kako biste ih ukloniliili nadvladali?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

49

SRIJEDA 6. kolovoza

MOLITVA

Osim prouËavanja Biblije, molitva je vrlo vaæna da bismo mogliprebivati u Kristu i duhovno rasti. »ak je i Isusu bila potrebna molitvada bi se sjedinio s Ocem. Ostavio nam je primjer molitvenog æivota.Molitva je obiljeæila kljuËne trenutke Njegovog æivota. Molio se prigodomkrπtenja. »esto se molio na samotnim mjestima prije svitanja ili na gorinakon zalaska sunca. Ponekad je provodio cijelu noÊ u molitvi, kaokada je izabrao dvanaestoricu uËenika. Molio se da uskrisi Lazara. »akGa ni kriæ nije odvratio od molitve.

Ako “zna Otac vaπ πto vam je potrebno” (Matej 6,8), zaπto Mu trebamoiznositi svoje potrebe u molitvi? Zato πto se u molitvi oslobaamo svo-jega “ja” i postajemo ovisni o Njemu.

Isusovo obeÊanje glasi: “Molite, i dat Êe vam se! Traæite, i naÊi Êete!Kucajte, i otvorit Êe vam se!” (Matej 7,7) Iako ne trebamo ostavljatidubok dojam na Njega beskrajno dugim molitvama (Matej 6,5-9), mora-mo biti ustrajni u molitvi, uhvatiti se za Njegova obeÊanja (Ivan 15,7;16,24) bez obzira na sve.

Kako nam razliËiti dijelovi molitve OËenaπ mogu pomoÊi darastemo u Kristu? Vidi Matej 6,9-13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je naπ Posrednik na Nebu. Zato nam je zapovjedio da OcuupuÊujemo molitve u Njegovo ime. “Zaista, zaista, kaæem vam, ako πtozamolite od Oca u moje ime, dat Êe vam.” (Ivan 16,23) Krist je nauËavaoda postoje odreeni uvjeti da bi se ovo predivno obeÊanje ispunilo.Trebamo vjerovati da Bog moæe odgovoriti na naπe molitve (Matej 21,22).Takoer je potrebno da opraπtamo svojim bliænjima (Marko 11,25). ©toje najvaænije, naπa volja treba uvijek biti pokorena OËevoj volji (Matej6,10; Luka 22,42). Bilo kakvo odgaanje u odgovoru na molitvu ne trebanas obeshrabriti; naprotiv, trebamo se uvijek moliti i nikada ne odusta-jati (Luka 18,1).

Molbu “Gospodine, nauËi nas moliti” (Luka 11,1) trebamo uvi-jek upuÊivati Bogu bez obzira na to koliko je vremena proteklootkako smo prihvatili Krista kao svojeg Spasitelja. U kojem dijeluvaπeg molitvenog æivota i dalje trebate rasti Boæjom miloπÊu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

50

»ETVRTAK 7. kolovoza

SVAKIDA©NJE UMIRANJE STARE NARAVI

NeobiËno je πto moæemo istinski æivjeti samo ako umremo. Kada sekrstimo, umiremo (tako bi trebalo biti) svojoj staroj naravi i ustajemo unovi æivot. Bilo bi divno da je stari greπan Ëovjek zauvijek umro kadasmo uronjeni u vodu prigodom krπtenja. Prije ili poslije, meutim, svimi otkrivamo da su naπe stare navike i sklonosti joπ uvijek æive i daponovno æele preuzeti kontrolu u naπem æivotu. Nakon krπtenja naπastara narav mora stalno iznova umirati. Zato je Isus povezao krπÊanskiæivot s kriæem.

©to znaËe redci u Luki 9,23.24?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogi smatraju da je kriæ koji moraju nositi teπka bolest, nepovolj-ne okolnosti u æivotu ili trajna onesposobljenost. Iako je sve ovo stra-πno, znaËenje Isusovih rijeËi ide i dalje. Uzeti kriæ znaËi odricati se sebesvakoga dana. Ne povremeno, veÊ svakoga dana; ne samo dio nas, veÊcijelo naπe biÊe.

KrπÊanski æivot podrazumijeva kriæ. “S Kristom sam razapet nakriæ; æivim — ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni.” (GalaÊanima 2,19.20)U stara vremena, oni koji su bili razapeti nisu odmah umirali. ObiËnosu se muËili mnogo sati, ponekad nekoliko dana, dok su visjeli nakriæu. Naπa stara narav, iako je razapeta, bori se da preæivi i sie s kriæa.

Nije lako odreÊi se sebe. Naπa stara narav oklijeva, naπ stari Ëovjekne æeli umrijeti. Osim toga, mi ne moæemo sebe prikovati na kriæ. “Nitkose ne moæe u potpunosti osloboditi stare naravi. Mi se jedino moæemoosloniti na Krista da dovrπi to djelo u nama. Onda Êe jezik naπe duπeprogovoriti: Gospodine, uzmi moje srce jer ti Ga ne mogu dati! Ono jeTvoje vlasniπtvo. SaËuvaj ga od pokvarenosti, jer ga ne mogu saËuvati zaTebe! Spasi me usprkos meni samome, mojoj slaboj, nekrπÊanskoj sta-roj naravi! Oblikuj me, promijeni me, podigni me u Ëisto i sveto nebeskoozraËje da tvoja bogata ljubav moæe poteÊi kroz moju duπu!

Ovo odbacivanje Ëovjekove stare naravi ne dogaa se samo u poËet-ku njegovog krπÊanskog æivota. Ono se mora dogaati iznova na svakomkoraku Ëovjekovog napredovanja prema Nebu. ... Jedino stalnim odbaci-vanjem stare naravi, stalnim oslanjanjem na Krista, moæemo mirno na-staviti iÊi putem koji vodi u Nebo.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe,str. 103) Moramo se svakodnevno predavati Gospodinu.

Kada ste posljednji put umrli sebi? ©to vam vaπ odgovor govoriu svjetlu danaπnje pouke?

51

PETAK 8. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Put Kristu poglavlje “PosveÊenje”,str. 43—49; u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “Nikodem”,str. 123—130.

“Borba protiv samoga sebe najveÊa je borba koja se ikada vodila.Odricanje od samoga sebe i podreivanje svega Boæjoj volji ne ide bezborbe. Duπa se mora pokoriti Bogu prije no πto se moæe preporoditi ipostati sveta.” (Ellen G. White, Put Kristu, izd. 2012., str. 43.)

“Ne moæemo zadræati staru narav i biti ispunjeni Boæjom puninom.Moramo se osloboditi starog ‘ja’. Ako na kraju zadobijemo Nebo, to Êese dogoditi samo zahvaljujuÊi tome πto smo odbacili staru narav i pri-hvatili Kristov um, duh i volju.” (Ellen G. White, In Heavenly Places, str.155)

“Kad Boæji Duh osvoji srce, On preobraæava i æivot. Greπne misli seodbacuju, zla djela se napuπtaju; ljubav, poniznost i mir zauzimaju mje-sto srdæbe, zavisti i svae. Radost zauzima mjesto æalosti i lice odsjajujenebeskom svjetloπÊu. ... Blagoslov dolazi onda kada se duπa vjerompokorava Bogu. Tada sila nevidljiva za ljudsko oko stvara novo stvorenjepo Boæjem obliËju.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 127)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Na temelju vlastitog iskustva, πto znaËi prebivati u Kristu?Kako odræavanje zajednice s Isusom utjeËe na vaπ æivot? ©to sedogaa kada ne odræavate tu zajednicu?

2. Tko se nije suoËio s pitanjem neusliπanih molitava? Kakoodræavate vjeru u Boga i Njegova obeÊanja kada ne dobijete odgovorkakav æelite? ©to uvijek moramo imati na umu u takvim okolnosti-ma?

3. Zaπto smo pozvani da se svakoga dana odriËemo sebe i svojestare naravi? Ako se ne odreËete sebe, ako dopustite starom “ja” daupravlja vaπim mislima i djelima, kakav to utjecaj ima na vaπ æivot?HoÊe li tada vaπ æivot na bilo koji naËin podsjeÊati na æivot naπegUËitelja?

52



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. ... Moramo izdvo-jiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupesvjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuÊi naπeidole od zlata, kuÊa ili plodne zemlje.” (Ellen G. White, Velika borba, str.489,490)

53



Æivjeti kao Krist“Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao πto

sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga.” (Ivan 13,34)

Biblijski tekstovi: Matej 9,36; Marko 10,21; Luka 10,30-37;Matej 25,31-46; Luka 6,32-35; Ivan 15,4-12.

Nasuprot miπljenju mnogih, zapovijed da ljubimo svoje bliænje nijenovozavjetna novina. Bog je veÊ u Starom zavjetu dao zapovijed svojemnarodu da “ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe” i da “ljubi ga [doπljaka]kao sebe samoga” (Levitski zakonik 19,18.34).

Zaπto je onda Isus rekao: “Novu vam zapovijed dajem”? Novina uIsusovim poukama je bila ta πto je postavljeno novo mjerilo: “Kao πtoja ljubim vas.” Prije Kristovog utjelovljenja, ljudi nisu u potpunostishvaÊali Boæju ljubav. Svojim nesebiËnim æivotom i smrÊu, Isus je po-kazao pravo i duboko znaËenje ljubavi. “Ljubav je bila pokretaË svegaπto je Krist Ëinio. On je doπao zagrliti svijet rukama svoje ljubavi. ... Mitrebamo slijediti primjer koji nam je Krist ostavio, Njega trebamo uËinitisvojim Uzorom sve dok ne budemo imali istu ljubav prema drugimakakvu je On pokazao prema nama.” (Ellen G. White, Naπ briæni Otac,str. 20) Dok ovog tjedna budemo razmiπljali o Isusovom æivotu ispunje-nom njeænoπÊu, suosjeÊanjem, obzirom i milosrem, neka Njegovo bo-æansko naËelo ljubavi, koje je obiljeæje pravog krπÊanstva, dotakne naπesrce i promijeni ga.

54


KAKO JE ISUS ÆIVIO

Usprkos stalnim Sotoninim æestokim napadima, Isus je æivio ne-sebiËnim æivotom sluæeÊi drugima s ljubavlju. Uvijek je stavljao na prvomjesto druge, a ne sebe. Od djetinjstva do kriæa pokazivao je stalnubrigu i æelju da sluæi drugima. Njegove njeæne ruke uvijek su bile sprem-ne da odagnaju ljudsku patnju. S ljubavlju se brinuo za one koje dru-πtvo nije cijenilo, kao πto su bili djeca, æene, stranci, gubavci i carinici.On “nije doπao da Mu sluæe, nego da On sluæi” (Matej 20,28). Zato je“proπao ËineÊi dobro i ozdravljujuÊi sve koje avao bijaπe tlaËio” (Djela10,38). SuÊut i milosre koje je pokazivao za dobro drugih bilo Mu jevaænije od zadovoljavanja vlastitih tjelesnih potreba za hranom i od-morom. »ak i dok je visio na kriæu, viπe se brinuo za majku nego πtoje obraÊao pozornost na vlastite patnje (Ivan 19,25-27).

©to iz tekstova u Mateju 9,36; 14,14; 15,32 moæemo nauËitio Isusovom stavu prema ljudima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je bio osjetljiv za potrebe ljudi i iskreno se brinuo o njima.Njegovo srce pokrenuto suosjeÊanjem pribliæilo se velikom mnoπtvu,meu kojima su mnogi bili umorni i klonuli. Sa suosjeÊanjem je prilaziobespomoÊnima kao πto su bila dva slijepca u blizini Jerihona (Matej20,34), gubavac koji Ga je molio za pomoÊ (Marko 1,40.41) i udovicakoja je izgubila sina jedinca (Luka 7,12.13).

Kojim se naËelom Isus rukovodio kada je stupao u dodir srazliËitim ljudima? Vidi Marko 10,21; Ivan 11,5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svako djelo milosra, svako Ëudo, svaka rijeË koju je Isus izgovoriobili su nadahnuti Njegovom beskrajnom, ustrajnom i stalnom ljubavlju.Na kraju æivota jasno je pokazao uËenicima “do vrhunca ljubav” (Ivan13,1). Svojom smrÊu na kriæu pokazao je cijelom svemiru da nesebiËnaljubav pobjeuje sebiËnost. U svjetlu Golgote jasno je da je naËelo po-ærtvovne ljubavi jedini pravi temelj æivota na Zemlji i na Nebu.

“Nitko nema veÊe ljubavi od ove: poloæiti vlastiti æivot za svojeprijatelje.” (Ivan 15,13) ©to to znaËi u svakidaπnjem, praktiËnomæivotu? Kako netko iz dana u dan moæe tako Ëiniti?

55


LJUBITI BLIÆNJE

Æivjeti kao Isus znaËi pokazivati istu ljubav kakvu je On pokazivao.On je prikazao tu vrstu ljubavi u usporedbi o milosrdnom Samarijancu(Luka 10,30-37), koju je ispriËao u razgovoru s uËiteljem Zakona. UËiteljZakona je ukratko iznio koja je naπa duænost prema Bogu i bliænjima:“Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duπom svojom,svom snagom svojom i svom pameÊu svojom, a svoga bliænjega kaosamoga sebe.” (Luka 10,27) UËitelj Zakona dobro je poznavao Svetopismo (napamet je naveo retke iz Ponovljenog zakona 6,5 i Levitskogzakonika 19,18), ali se sigurno osjeÊao krivim πto nije pokazivao ljubavprema bliænjima. ÆeleÊi opravdati sebe, upitao je Isusa: “Tko je ondamoj bliænji?” (Luka 10,29)

Prema Isusovim rijeËima, tko je naπ bliænji? Kakve pouke mo-æemo izvuÊi iz usporedbe o milosrdnom Samarijancu? Vidi Luka10,30-37. Kako se zapovijed “Ljubi svoga bliænjega kao samogasebe” odnosi na zlatno pravilo? Matej 7,12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na pitanje: “Tko je onda moj bliænji?” Isus je odgovorio da je naπbliænji svaka osoba kojoj je potrebna naπa pomoÊ. Zato, umjesto dapitamo: “©to moj bliænji moæe uËiniti za mene?” trebamo pitati: “©tomogu uËiniti za svojega bliænjeg?”

Isus je otiπao mnogo dalje od uobiËajenog razumijevanja ovog pra-vila u tadaπnje vrijeme: “Ne Ëini drugima ono πto ne æeliπ da oni Ëinetebi.” IznoseÊi ga u potvrdnom obliku, On ne samo da je ukazao πtotrebamo izbjegavati, veÊ πto moramo Ëiniti. Posebno trebamo upamtitida nam ovo naËelo ne dopuπta da se odnosimo prema drugima onakokao πto se oni odnose prema nama. Lako je biti ljubazan prema onimakoji su ljubazni prema nama, ili neljubazni prema onima koji suneljubazni prema nama; veÊina ljudi Ëini tako. Umjesto toga, naπa ljubavprema bliænjima nikada ne smije ovisiti o njihovom odnosu prema na-ma.

Sjetite se sluËaja kada se netko loπe ophodio prema vama.Kako ste se vi ponijeli prema njemu? ©to nas Kristov primjer iNjegov odnos prema onima koji su loπe postupali prema Njemu, uËio tome kako moæemo imati bolji odnos s onima koji se prema namane ophode ljubazno?

..................................................................................................................................

56

UTORAK 12. kolovoza

SLUÆBA IZ LJUBAVI

Koja je osnovna poruka teksta u Mateju 25,31-46?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U posljednji dan mnogi Êe se iznenaditi. Oni s desne strane Sina»ovjeËjeg nikada nisu ni pomislili da Êe njihovo pokazivanje nesebiËneljubavi biti tako presudno. Krist ih neÊe pohvaliti za snaæne propovijedikoje su odræali, koristan rad koji su obavili ili velikoduπnu novËanupomoÊ koju su dali. Krist Êe ih primiti na Nebo zbog malih znakovabrige i paænje uËinjenih najmanjima od Njegove braÊe.

Oni s Njegove lijeve strane takoer Êe biti iznenaeni Boæjompresudom. Neki od njih Êe reÊi: “Gospodine, Gospodine, zar nismo po-moÊu tvoga imena prorokovali, pomoÊu tvoga imena izgonili zle duhove,pomoÊu tvoga imena Ëudesa Ëinili?” (Matej 7,22) Iako su to djela kojaje poæeljno Ëiniti, bez ljubavi ona su bezvrijedna. Ti su ljudi tvrdili dasluæe Kristu, ali ih Gospodin nikada nije upoznao (Matej 7,23) zato πtonikada nisu stvarno ljubili Njega i Njegovu braÊu. Oni u svojem æivotunisu primijenili naËela prave vjere (Jakov 1,27).

Postoje razliËita tumaËenja o tome tko su Njegova najmanja braÊa(Matej 25,40). To je vaæno odrediti da bismo znali kolika je naπa krπ-Êanska odgovornost. Neki tvrde da su Isusova “najmanja braÊa” apostolii drugi krπÊanski misionari. Svoje glediπte potkrepljuju redcima iz Ma-teja 10,40-42 i zakljuËuju da sudbina svih ljudi ovisi o njihovom odnosuprema krπÊanskim misionarima. Drugi tvrde, na osnovi teksta iz Mateja12,48-50, da su Isusova “najmanja braÊa” svi Njegovi sljedbenici. Nemasumnje da su svi Isusovi uËenici Njegova braÊa; ali izgleda da IsusoverijeËi imaju joπ πire znaËenje. Krist “se poistovjeÊuje sa svakim djete-tom ljudskoga roda. ... On je Sin »ovjeËji i stoga brat svakom Adamovomsinu i kÊeri.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 529)

Prisjetite se trenutka kada vam je pomoÊ bila prijeko potrebna,i netko vam je pritekao u pomoÊ. ©to vam je ta pomoÊ znaËila utrenutcima patnje i boli? Kako vam je to iskustvo pokazalo zaπtoje vaæno da budemo spremni pomoÊi drugima koliko god je to unaπoj moÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

57

SRIJEDA 13. kolovoza

LJUBITI SVOJE NEPRIJATELJE

NajveÊi dokaz iskrenog krπÊanstva je pokazivanje ljubavi premaneprijateljima. Isus je postavio ovo visoko mjerilo kao suprotnost prevla-davajuÊem miπljenju onog vremena. Iz zapovijedi “Ljubi svoga bliænjegakao samoga sebe” (Levitski zakonik 19,18), mnogi su zakljuËili neπtoπto Gospodin nikada nije rekao niti je bila Njegova namjera: da trebamomrziti svoje neprijatelje. Naravno, to ne nalazimo u samom tekstu.

Prema Kristu, kako moæemo pokazati ljubav prema svojim ne-prijateljima? Vidi Luka 6,27.28.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neprijatelj moæe pokazati neprijateljstvo na tri naËina: neprijatelj-skim stavom (“mrze vas”), ruænim rijeËima (“kunu vas”) i zloupotrebom(“iskoriπtavaju vas iz zlobe”). Krist nas pouËava da na ovaj trostrukiizraz neprijateljstva odgovorimo s tri naËina pokazivanja ljubavi: Ëi-njenjem dobrih djela (“Ëinite dobro onima koji vas mrze”), lijepim rijeËi-ma (“blagoslivljajte” ih) i posredovanjem za njih kod Boga (“molite se”za njih). KrπÊanski odgovor na neprijateljstvo je “nadvladaj zlo dobrim”(Rimljanima 12,21).

Zapazite: Isus prvo zahtijeva da ljubimo svoje neprijatelje, a onda,kao rezultat, da pokaæemo tu ljubav dobrim djelima, ljubaznim rijeËimai posredniËkom molitvom. Bez nadahnuÊa nebeske ljubavi, ta djela, rije-Ëi i molitve bit Êe uvredljiva i licemjerna krivotvorina pravog krπÊanstva.

Koje je razloge Isus naveo da bi objasnio zaπto moramo ljubitisvoje neprijatelje? Vidi Luka 6,32-35.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da bi nam pomogao razumjeti ovu uzviπenu zapovijed, Gospodin jeupotrijebio tri obrazloæenja. Kao prvo, trebamo se izdiÊi iznad niskihmjerila ovoga svijeta. »ak i greπnici vole jedni druge, Ëak i zloËincipomaæu jedni drugima. Ako nas sluæenje Kristu ne uzdigne da æivimo ivolimo uzviπenije od djece ovoga svijeta, kakva je onda korist od tesluæbe? Kao drugo, Bog Êe nas nagraditi πto ljubimo svoje neprijatelje.Iako ne pokazujemo ljubav radi nagrade, On Êe nam je milostivo dati. ItreÊe, ta vrsta ljubavi dokaz je naπe bliske zajednice s nebeskim Ocem,koji je “dobar prema nezahvalnima i zlima” (Luka 6,35).

58


ÆIVJETI KAO ISUS

Isusov nauk postavio je tako uzviπeni ideal nesebiËnog æivotaispunjenog ljubavlju da se veÊina nas osjeÊa obeshrabreno i potiπteno.Kako moæemo mi, koji smo sebiËni po naravi, nesebiËno ljubiti svojebliænje? ©toviπe, je li moguÊe da ljubimo svoje neprijatelje? S ljudskogaglediπta to je u potpunosti nemoguÊe.

Ali Gospodin nikada ne bi traæio od nas da ljubimo i sluæimo onimakoji su neljubazni i ispunjeni mrænjom, a da nam ne pruæi ono πto namje nuæno da bismo to mogli postiÊi. “Taj ideal nije takav da ga ne bismomogli postiÊi. U svakoj zapovijedi ili nalogu koji Bog daje, postoji iobeÊanje, najpouzdanije obeÊanje koje se krije u samoj zapovijedi. Bogse pobrinuo da Mu moæemo postati sliËni. To Êe i postiÊi sa svima kojisvojom izopaËenom voljom ne ometu djelovanje Njegove milosti.” (EllenG. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 68)

Koje se obeÊanje krije u zapovijedi da ljubimo svoje neprijatelje?To je uvjerenje da je Bog dobar i milostiv prema onima koji su nezahval-ni i zli (Luka 6,35.36), meu kojima smo i mi. Mi moæemo ljubiti svojeneprijatelje zato πto je Bog prvo pokazao ljubav prema nama, usprkosËinjenici da smo bili Njegovi neprijatelji (Rimljanima 5,10). Kada sva-koga dana iznova prihvaÊamo Njegovu ærtvu na kriæu, koju je iz ljubaviprinio radi nas, Njegova nesebiËna ljubav ispunit Êe naπ æivot. ©to viπeuviamo i doæivljavamo Gospodnju ljubav prema nama, ona Êe joπ viπepoteÊi od nas prema drugima, Ëak i prema naπim neprijateljima.

Kakva veza postoji izmeu prebivanja u Kristu, Njegove ljubavii ljubavi prema naπim neprijateljima? Vidi Ivan 15,4-12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naπa svakidaπnja potreba nije samo da iznova prihvaÊamo Kristovusmrt koju je pretrpio radi nas, veÊ da svoju volju pokorimo Njegovoj ida prebivamo u Njemu. Kao πto Isus nije izvrπavao svoju volju, veÊOËevu (Ivan 5,30), tako i mi trebamo ovisiti o Njegovoj volji. Jer bezNjega ne moæemo niπta Ëiniti.

Kada svakoga dana donesemo odluku da Êemo se predati Isusu, OnÊe æivjeti u nama i preko nas. Zato “ja viπe ne æivim, nego æivi u meniKrist” (GalaÊanima 2,20) koji mijenja naπe sebiËne misli u nesebiËanæivot ispunjen ljubavlju.

O kakvoj radosti Isus govori u Ivanu 15,4-12? Kako moæemodoæivjeti radost koja proizlazi iz sluæenja Njemu, Ëak i kad nastrenutaËne okolnosti ne Ëine sretnima?

59

PETAK 15. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlja “MilostiviSamarijanac”, str. 408—413, i “Jednomu od ove moje najmanje braÊe”,str. 528—532.

“Svugdje oko nas su jadne, napaÊene duπe kojima su potrebnesuosjeÊajne rijeËi i ruka pomoÊnica. Ima udovica kojima je potrebnonaπe suosjeÊanje i naπa pomoÊ. Ima siroËiÊa koje je Krist preporuËiosvojim sljedbenicima kao svoje πtiÊenike. Mi ih vrlo Ëesto zanemaruje-mo. ... Oni su pripadnici Boæje velike obitelji i krπÊani, kao Boæji upra-vitelji, odgovorni su za njih. On kaæe: ‘Duπe Êu njihove traæiti iz vaπihruku!’” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 264,265)

“Boæje odobravanje ne zadobivamo opsegom posla koji radimo, veÊljubavlju i vjernoπÊu s kojom ga obavljamo.” (Ellen G. White, In Heav-enly Places, str. 325)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Na prvi pogled izgleda da nas priËa o ovcama i jarcima uËida se spasenje dobiva djelima: πto viπe dobrih djela Ëinimo, veÊi sunam izgledi da uemo u Boæje kraljevstvo. Ali iznenaenje spaπenihpokazuje da oni nisu pokazivali ljubav zato da bi stekli odreenezasluge. Isus je jasno nauËavao da je vjeËni æivot ishod vjere uNjega (Ivan 3,15; 6,40.47; 11,25.26). Iskrena djela ljubavi proizlazeiz vjere i ljubavi prema Bogu (GalaÊanima 5,6). Ta djela su dokaz,a ne razlog spasenja. Kako se moæemo istodobno truditi da Ëinimodjela ljubavi i ne pomiπljati da time moæemo zaraditi pravo naNebo? Zaπto uvijek moramo praviti razliku izmeu rodova spasenjai naËina njegovog postizanja?

2. Jedno je ljubiti “neprijatelje” kada su u pitanju samo dosadnei neljubazne osobe kao πto su naporni kolege, grubi poznanici ilinezahvalni susjedi. I to je vrlo teπko. Ali πto je s pravim neprija-teljima, ljudima koji su uËinili neπto naæao vama ili to namjeravajuuËiniti vama ili vaπoj obitelji? Kako ih moæemo ljubiti?

3. Ljudi mogu uÊi u rasprave s nama u vezi s naπom teologijom,doktrinama ili naËinom æivota. Ali tko vam moæe prigovoriti zbognesebiËne, iskrene ljubavi? NesebiËna ljubav otkriva silu koja nadi-lazi racionalne ili logiËne tvrdnje. Kako moæemo izraæavati ovuljubav bez obzira na cijenu?

60



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljenana javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodimolitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæesteÊi tako Ëvrsta naËela da ih ni najsnaænije kuπnje neÊe odvuÊi odzajedniπtva s Bogom.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 15. veljaËe1900.)

61



Crkva“Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovoj

rijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, umeni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijetvjeruje da si me ti poslao!” (Ivan 17,20.21)

Biblijski tekstovi: Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 32,4; Psalam28,1; Ivan 17; Ivan 15,1-5; Matej 7,1-5; Matej 5,23.24; 18,15-18.

Korijeni krπÊanske Crkve potjeËu joπ iz vremena Adama, Abrahamai izraelskog naroda. Gospodin je pozvao Abrahama, a poslije i Izraelce,da uu u zavjetni odnos s Njim da bi preko njih blagoslovio svijet. Unastavku svete povijesti, taj zavjetni odnos bio je uspostavljen s Cr-kvom.

Crkvu nisu izmislili apostoli ili neki drugi ljudi. Tijekom svoje slu-æbe, Krist je osobno izrazio namjeru da osnuje svoju Crkvu: “SagraditÊu Crkvu svoju.” (Matej 16,18) Crkva duguje svoje postojanje Isusu Kri-stu. On je njezin OsnivaË.

Prema evaneljima, Isus je izgovorio rijeË crkva samo triput (Matej16,18; 18,17). Meutim, to ne znaËi da se nije bavio tom temom. Naprotiv,iznosio je vrlo vaæne ideje u vezi s Crkvom. Ovaj Êemo se tjedan usre-dotoËiti na dvije glavne ideje: osnivanje Crkve i njezino jedinstvo.

62


OSNIVANJE CRKVE

Isus je rekao: “Na toj stijeni sagradit Êu Crkvu svoju.” (Matej 16,18)Tko je stijena (na grËkom petra) na kojoj je Crkva sagraena? NekitumaËi vjeruju da je apostol Petar ta stijena. Oni tvrde da se Gospodinposluæio igrom rijeËi Petar i stijena (Petros i petra na grËkom) — kojaje sigurno bila jasnija na aramejskom jeziku kojim je Isus govorio.Meutim, Ëinjenica je da nitko ne zna sa sigurnoπÊu toËnu upotreburijeËi u Isusovoj izjavi na aramejskom. Imamo samo tekst na grËkomkoji je zapisao apostol Matej, koji pravi razliku izmeu rijeËi Petros(kamen) i petra (stijena), koju ne treba zanemariti.

Postoje dobri razlozi koji potvruju da se rijeË petra odnosi naKrista. Tekst u kojem je zabiljeæena Isusova izjava (Matej 16,13-20)usredotoËuje se na Kristov identitet i misiju, a ne Petrovu. Osim toga,Isus je prethodno upotrijebio sliku zidanja na stijeni, jasno poisto-vjeÊujuÊi stijenu sa sobom i svojim naukom (Matej 7,24.25).

Koje je simboliËno znaËenje rijeËi “stijena” u Starom zavjetu?Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 32,4; Psalam 28,1; 31,3.4; 42,10;62,3; Izaija 17,10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su Petar i drugi apostoli Ëuli Isusa kako govori o gradnjiCrkve na kamenu, protumaËili su tu sliku na osnovi znaËenja iz Starogzavjeta — naime, radi se o simbolu Boga.

Petar je osobno potvrdio da je Krist “kamen koji ste vi, graditelji,odbacili, a koji je postao ugaonim kamenom” (Djela 4,11). Primijenio jerijeË “kamen” na Krista kao temelj Crkve (1. Petrova 2,4-8). Dok jekrπÊane usporeivao sa “æivim kamenjem”, rijeË “kamen” (petra) pri-mijenio je samo na Krista. U Bibliji nijedan Ëovjek nije nazvan petraosim Isusa.

Apostol Pavao se takoer koristio rijeËju petra kada je govorio oIsusu (Rimljanima 9,33; 1. KorinÊanima 10,4) i jasno je izjavio da “nitkone moæe postaviti drugoga temelja osim onoga koji je veÊ postavljen, ataj je Isus Krist” (1. KorinÊanima 3,11). Zato zakljuËujemo da jeapostolska Crkva jednoduπno razumjela da je Isus Krist osobno petra,stijena na kojoj je sagraena Crkva, a da su svi proroci i apostoli, uk-ljuËujuÊi i Petra, prvi red æivog kamenja ugraenog u crkvenu duhovnugraevinu (Efeæanima 2,20).

Zaπto je vaæno znati da je Crkva, koja nekada izgleda slaba,utemeljena na Kristu?

63


KRISTOVA MOLITVA ZA JEDINSTVO

Bio je Ëetvrtak. Pala je noÊ. Nakon Posljednje veËere Isus i uËenicikrenuli su prema Maslinskoj gori. Isus se zaustavio u Getsemaniju iuputio molitvu za sebe, svoje uËenike i sve koji Êe poslije povjerovati uNjega preko propovijedanja apostola. Iako je pred Njim bila patnja nakriæu, On se nije brinuo za sebe, veÊ za svoje uËenike. U Ivanu 17zabiljeæena je Isusova najduæa posredniËka molitva zapisana u Bibliji.Pomisao da se molio za sve koji vjeruju u Njega, ukljuËujuÊi svakoga odnas, pruæa nam ohrabrenje.

ProËitajte Ivan 17. Koja je bila Isusova glavna molba u vezi sonima koji vjeruju u Njega? Posebno obratite pozornost na retke21-23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedinstvo je vrlo vaæno za æivot Crkve. Njezinu vaænost vidimo utome πto je Krist Ëetiri puta ponovio svoju æarku æelju da Njegovi sljed-benici budu jedno (Ivan 17,11.21-23). U tim posebnim posljednjim tre-nutcima Gospodin se mogao moliti za mnoge druge vrlo znaËajne ipotrebne stvari. Umjesto toga, on se u molitvi usredotoËio na jedinstvovjernika. Znao je da Êe najveÊa opasnost za Crkvu biti duh suparniπtvai podjele.

Isusova molba ne odnosi se na jednolikost, veÊ na meusobnojedinstvo sliËno Njegovom odnosu s Ocem. On i Otac dvije su Osobe,odvojene jedna od druge, s razliËitim ulogama. Ipak, oni su jedno ponaravi i namjeri. Isto tako, svi mi imamo drugaËiju narav, podrijetlo,sposobnosti i uloge, ali svi trebamo biti ujedinjeni u Isusu Kristu.

Ova vrsta jedinstva ne pojavljuje se sama od sebe. Da bismo jepostigli, moramo u potpunosti prihvatiti Kristovo vodstvo u naπem æivo-tu. Moramo oblikovati svoj karakter i pokoriti svoju volju Njegovoj.

To jedinstvo nije cilj sam po sebi. Ono je svjedoËanstvo koje trebanadahnuti svijet da vjeruje u Krista kao Spasitelja poslanog od Oca.Sklad i jedinstvo meu razliËitim ljudima najsnaænije je svjedoËanstvoda je Bog poslao svojeg Sina da spasi greπnike. To je neoborivi dokazKristove spasonosne i preobraæavajuÊe sile. A mi imamo prednost dabudemo Njegovi svjedoci.

Mnogo puta je jedinstvo ugroæeno niËim drugim do sebiËnoπÊu.Kako moæemo biti sigurni da nismo krivi za ugroæavanje jedinstva?

..................................................................................................................................

64

UTORAK 19. kolovoza

KRISTOVA BRIGA ZA JEDINSTVO

©to je osnova jedinstva za koje se Isus molio za svoju Crkvu?Vidi Ivan 17,23; 15,1-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Vi u meni, i ja u vama” (Ivan 14,20) izraæava blisku zajednicu kojutrebamo imati s Isusom. Njegova prisutnost u naπem srcu stvara jedin-stvo. On u naπ æivot unosi dvije stvari koje su potrebne za jedinstvo:Boæju rijeË i Boæju ljubav.

Ako imamo blisku zajednicu s Isusom, dræat Êemo Njegovu rijeË,koja je zapravo OËeva rijeË (Ivan 14,24; 17,8.14). Isus je “istina” (Ivan14,6), i OËeva rijeË je “istina” (Ivan 17,17). Jedinstvo u Isusu znaËijedinstvo u Boæjoj rijeËi. Da bismo postigli jedinstvo, trebamo se sloæitioko istine kako je prikazana u Boæjoj rijeËi. Svaki pokuπaj da postigne-mo jedinstvo bez oslanjanja na biblijski nauk osuen je na propast.

Gospodin takoer æeli da Njegovi sljedbenici budu ujedinjeni pra-vom ljubavlju. Ako imamo blisku zajednicu s Isusom, imat Êemo savr-πenu ljubav kakvu je Otac imao prema Sinu (Ivan 17,26). Ta ljubav nijetrenutaËni osjeÊaj, veÊ æivo i trajno naËelo djelovanja. Da bismo imalipravu ljubav, moramo se manje oslanjati na sebe, a viπe na Isusa. NaπsebiËni ponos mora umrijeti, a Isus mora æivjeti u nama. Tada Êemoiskreno ljubiti jedni druge stvarajuÊi savrπeno jedinstvo za Ëije se ostva-renje Isus molio.

“Kada su oni koji tvrde da vjeruju u istinu, posveÊeni istinom, kadaupoznaju Krista, Njegovu krotkost i poniznost, doÊi Êe do potpunog isavrπenog jedinstva u Crkvi.” (Ellen G. White, The Signs of the Times,19. rujna 1900.)

Nije uvijek lako zadræati visoka mjerila istine i istodobno njegovatiduboku meusobnu ljubav. Uvijek postoji opasnost da naglasimo jednona raËun drugog. Nekada se smatralo da je sama doktrina najvaænijiËimbenik jedinstva. SreÊom, ova neravnoteæa postupno je ispravljena.Danas smo, meutim, u opasnosti da odemo u drugu krajnost: da misli-mo kako je ljubav vaænija od istine o jedinstvu. Ne smijemo zaboravitida je ljubav bez istine slijepa, a istina bez ljubavi jalova. Um i srcemoraju djelovati zajedno.

Apostolska Crkva pokazala je jedinstvo za koje se Krist molio. “Onisu bili postojani u apostolskoj nauci [istini], zajedniËkom æivotu [lju-bavi] ...” (Djela 2,42)

65


VELIKA PREPREKA ZA JEDINSTVO

Kako nam Isusove rijeËi zapisane u Mateju 7,1-5 pomaæu daizbjegnemo podjele i sukobe u Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogo je lakπe vidjeti mane drugih nego svoje. Kritiziranje pruæalaæni osjeÊaj nadmoÊnosti, zato πto onaj tko kritizira usporeuje sebes drugima koji su gori od njega. Meutim, naπ cilj nije usporeivanje sdrugima, veÊ s Isusom. Koliko bismo problema izbjegli kada bismo po-sluπali boæansku zapovijed: “Ne raznosi klevete meu svojim narodom!”(Levitski zakonik 19,16) Bolna je istina da klevetnik zameÊe “razdormeu prijatelje” (Izreke 16,28). S druge strane, postoje okolnosti kadaje nuæno govoriti o drugoj osobi. Meutim, prije nego πto to uËinimo,trebamo sebi postaviti tri pitanja:

1. Je li istina to πto æelim reÊi? “Ne svjedoËi laæno na bliænjegasvojega.” (Izlazak 20,16) Katkad moæemo iznijeti neπto kao Ëinjenicu, ada se zapravo radi o pretpostavci ili nagaanju. Zatim, moæemo nesvje-sno dodati svoje subjektivno miπljenje i tako biti u opasnosti da pogre-πno sudimo o namjerama drugih ljudi.

2. Mogu li time πto æelim reÊi nekoga pouËiti? HoÊe li biti od koristionima koji to Ëuju? Apostol Pavao nas opominje da govorimo “samo πtoje dobro za napredovanje” (Efeæanima 4,29). Ako je neπto istina, a nemoæe doprinijeti neËijem napredovanju, zar to nije bolje preπutjeti?

3. Je li moguÊe to reÊi s ljubavlju? NaËin na koji neπto kaæemovaæan je kao i ono πto kaæemo (Izreke 25,11). Ako je to πto æelimo reÊiistina i sluæi za napredak drugih, moramo izgovoriti na takav naËin dane uvrijedimo druge ljude.

Apostol Jakov usporeuje jezik s malom vatrom koja moæe spalitiveliku πumu (Jakov 3,5.6). Ako Ëujemo neko ogovaranje, ne trebamododavati drva na vatru, jer “kad nestane drva, ugasi se oganj; tako kadnema opadaËa, prestaje raspra” (Izreke 26,20). Ogovaranje opstaje kadase prenosi od jedne do druge osobe. Mi ga moæemo zaustaviti jednostav-no tako πto ga neÊemo htjeti sluπati; ili ako smo ga veÊ Ëuli, da ga neprenosimo dalje. “Umjesto ogovaranja, kojim stvaramo nevolju, govori-mo o neusporedivoj Kristovoj sili i slavi.” (Ellen G. White, The UpwardLook, str. 306)

Nema sumnje da kritiziranje drugih moæe uËiniti da se osjeÊamoboljima u vlastitim oËima. Meutim, πto se dogaa kada usporedimosebe s Isusom?

66


OBNOVA JEDINSTVA

Zaπto je mirenje s uvrijeenim bratom preduvjet za bogosluæjekoje Bog moæe prihvatiti? Vidi Matej 5,23.24.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na ærtveniku su bile prinoπene razliËite ærtve, ali je Isus vjerojatnomislio na neku æivotinju koja se prinosila na ærtvu radi oprosta grijeha.Da bismo mogli dobiti Boæji oprost, moramo ispraviti odnose s drugima.Pomirenje zahtijeva ponizno priznavanje vlastitih pogreπaka. Ako to neuËinimo, kako moæemo traæiti Boæji oprost?

Koja tri koraka trebamo poduzeti ako nas netko povrijedi? VidiMatej 18,15-18.

..................................................................................................................................

Isus kaæe da umjesto da drugima priËamo o uvredi koja nam jenanesena, trebamo razgovarati s osobom koja je pogrijeπila, ne na naËinda je kritiziramo, veÊ da joj ukaæemo na pogreπku i pozovemo je napokajanje (Levitski zakonik 19,17). S duhom krotkosti i njeæne ljubavitrebamo uloæiti sve napore da joj pomognemo da uvidi svoju pogreπkudajuÊi joj priliku da se pokaje i ispriËa. Vrlo je vaæno da je ne osramoti-mo, javno iznoseÊi njezinu pogreπku. To bi oteæalo njezin oporavak.

Najbolje je kada osobni razgovor dovede do pokajanja i pomirenja.Meutim, ako osoba koja vas je uvrijedila ne priznaje da vam je uËinilanaæao niti je spremna na pomirenje, sljedeÊi korak je da uzmete jednogili dva svjedoka (Ponovljeni zakon 19,15) s namjerom da osvjedoËite tuosobu da je pogrijeπila. Oni ne bi trebali biti osobno ukljuËeni u vaπproblem, kako bi im bilo lakπe da je pozovu na pokajanje. Ako onaj kojivas je uvrijedio odbije njihov savjet, oni mogu posvjedoËiti o naporimauloæenim u njegovu korist.

Na kraju, i to samo u sluËaju da prva dva pokuπaja ne urode plo-dom, “kaæi Crkvi” — joπ uvijek ne zbog disciplinskog postupka, veÊ kaokonaËan poziv na pokajanje. Cijeli proces od poËetka ima za cilj spa-senje (GalaÊanima 6,1).

Nikad ne smijemo zaboraviti da je spasenje najbolji naËin nakoji Êemo donijeti ozdravljenje svakome tko je ukljuËen u svau.Kada nas netko povrijedi, zaπto se tako Ëesto ne dræimo postupkakoji nam je Isus ostavio? ©to moæemo uËiniti da ne dopustimo daæelja za osvetom pomuti naπe razmiπljanje?

67

PETAK 22. kolovoza


“U jedinstvu je snaga, u razdoru slabost. Kada su oni koji vjerujuu sadaπnju istinu ujedinjeni, πire snaæan utjecaj. Sotona to vrlo dobrozna. Nikada nije bio odluËniji nego sada da stvaranjem gorËine i neslogemeu Boæjim narodom oslabi utjecaj Boæje istine.” (Ellen G. White,Testimonies for the Church, sv. 5, str. 236)

“Trebamo nastojati imati dobro miπljenje o svim ljudima, posebnoo naπoj braÊi, dok se ne uvjerimo u suprotno. Ne trebamo brzopletopridavati vaænost ruænim izvjeπtajima. Oni su obiËno rezultat zavisti,nesporazuma, pretjerivanja ili djelomiËnog prikrivanja Ëinjenica.” (Isto,str. 58)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Usprkos razlikama koje postoje izmeu vas, kakav odnosimate prema ljudima koji su ljubazni i puni ljubavi, ali imaju pogre-πne doktrine? S druge strane, kakav odnos imate prema ljudimakoji su, iako se s njima slaæete u pogledu teologije, grubi, neljuba-zni i skloni osuivanju onih koji ne dijele njihovo miπljenje?

2. Koliko god da je jedinstvo vaæno krπÊanskoj Crkvi, koliko jeono doista ostvareno? ©to mislite kakvu bi sliku o “krπÊanskomjedinstvu” dobili nekrπÊani promatrajuÊi krπÊanstvo?

3. Isus nam je dao nalog da oprostimo onima koji su naspovrijedili. Ali πto ako se ne pokaju i ne traæe oprost od nas?Kakav stav trebamo zauzeti prema njima?

4. Koji je odnos izmeu ljubavi i discipline?5. Ekumenski pokret tvrdi da pokuπava stvoriti jedinstvo za

koje se Isus molio. Bez obzira na dobre namjere i pobude kojenetko ima, koje su poteπkoÊe u vezi s ekumenskim pokretom usvjetlu oËitih spornih pitanja u okviru dogaaja posljednjeg vreme-na?

6. “Trebamo nastojati imati dobro miπljenje o svim ljudima,posebno o naπoj braÊi, dok se ne uvjerimo u suprotno.” Kako darazumijemo ovu reËenicu, posebno u svjetlu pale ljudske naravi?

68



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanjemolitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeËiti da podignemosvoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeniposlovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæanskovodstvo.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.)

69



Naπe poslanje“Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po

svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊisvrπetak.” (Matej 24,14)

Biblijski tekstovi: Matej 5,14-16; Luka 24,48.49; Ivan 20,21;Matej 28,19.20; Otkrivenje 14,6-12.

Na poËetku svoje sluæbe Isus je pozvao Petra i Andriju da buduNjegovi uËenici, πto je znaËilo da su oni trebali povesti druge k Njemu.“Poite za mnom, i uËinit Êu vas ribarima ljudi!” (Matej 4,19) Poslije“postavi Dvanaestoricu da ga prate, da ih πalje da propovijedaju.” (Marko3,14) Krist je poslao Dvanaestoricu, a poslije joπ sedamdeset uËenika danavjeπÊuju Evanelje (Matej 10,5-15; Luka 10,1-12). Tijekom Ëetrdesetdana nakon uskrsnuÊa Krist se javio nekoliko puta uËenicima (1. Korin-Êanima 15,3-8). Stavio je odgovornost propovijedanja Evanelja u nji-hove ruke (Djela 1,2.3). Ponovno im je povjerio evaneoski nalog. Iakonijedan pisac evanelja nije zabiljeæio svaku Isusovu rijeË, svi su zapi-sali nekoliko reËenica u vezi s Gospodnjim uputama, pri Ëemu svakiizvjeπtaj naglaπava drugaËiji aspekt evaneoskog naloga i tako nam pru-æa dragocjeni uvid u njegov cilj, svrhu i metodologiju.

Ovog Êemo tjedna prouËavati evaneoski nalog onako kako ga jeIsus prikazao.

70


SVJETLO SVIJETU

ProËitajte Matej 5,14-16. ©to Isus ovdje govori svakome od nasosobno i kao crkvenoj zajednici?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svjetlo je u Bibliji usko povezano s Bogom. “Jahve mi je svjetlost”,pjevao je David (Psalam 27,1), a apostol Ivan je izjavio da je “Bog jesvjetlo i nikakve tame nema u njemu” (1. Ivanova 1,5). Bog je izvorsvjetla. Prvo πto je stvorio bilo je svjetlo, zato πto je svjetlo potrebno zaæivot.

Prikazavπi usku povezanost izmeu svjetla i Boga, Sveto se pismoËesto koristi svjetlom kao simbolom istine, znanja i poboænosti. Hoditiu svjetlu znaËi imati karakter sliËan Boæjem (Efeæanima 5,8; 1. Ivanova1,7). Svjetlo prikazuje Boga, a tama Sotonu. Zato Ëine teæak grijeh oni“koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu” (Izaija 5,20).

Isus Krist, vjeËni Boæji Sin “bijaπe svjetlo ljudima. ... Svjetlo isti-nito, koje rasvjetljuje svakoga Ëovjeka” (Ivan 1,4.9). Samo On je svjetlokoje moæe obasjati tamu ovoga svijeta obavijenog u grijeh. Po Njemumoæemo imati “spoznaju slave Boæje” (2. KorinÊanima 4,6), to jest spo-znaju Njegovog karaktera.

Kada prihvatimo Krista kao svojeg Spasitelja, postajemo “sinovisvjetla” (Ivan 12,36; 1. Solunjanima 5,5). Mi nemamo svjetla u sebi.Poput Mjeseca, mi samo moæemo odsjajivati svjetlo koje nas obasjava.Kada dopustimo Isusu da svijetli preko nas, neÊemo Ëiniti dobra djelada bismo se hvalili svojim vrlinama, veÊ da povedemo druge da proslaveBoga.

“Stanuje li Krist u srcu, nemoguÊe je skriti svjetlost Njegove na-zoËnosti. Ako oni koji govore da su Kristovi sljedbenici ... ne mogudavati nikakvu svjetlost, to je zato πto su izgubili svaku vezu s Izvoromsvjetlosti.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 40)

Zar ne bi bilo besmisleno upaliti svjetiljku, a onda je staviti “podsud ili pod odar” (Marko 4,21)? Zaπto onda to katkada Ëinimo s Kristo-vim svjetlom? UËenik koji se povuËe nije niπta korisniji od svjetiljkepod sudom u tamnoj noÊi. Zato “ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi,nad tobom blista Slava Jahvina” (Izaija 60,1).

Svjetlo zapravo ne moæemo vidjeti. Da bismo ga vidjeli, ono semora odbijati od neËega. Koju duhovnu pouku iz toga moæemoizvuÊi o tome kako se treba otkriti naπe svjetlo kao vjernika?

71


SVJEDOCI

Isusov prvi susret s uËenicima nakon uskrsnuÊa bio je vrlo vaæan.Bili su prestraπeni, oæaloπÊeni, obeshrabreni i zbunjeni. Od straha suzakljuËali vrata prostorije u kojoj su se nalazili. Meutim, Isus je uπaoi stao meu njih. Jasnim i njeænim glasom obratio im se sljedeÊimrijeËima: “Mir vama.” Zaprepaπtenima i uplaπenima, bilo im je teπkopovjerovati svojim oËima i uπima. Gospodin im je s ljubavlju pokazaosvoje ruke i stopala i objasnio sve πto je u Svetom pismu zapisano oNjemu. Te noÊi Njegova prisutnost i rijeËi potpuno su ih promijenile,rastjeravπi njihov strah i nevjerovanje, ispunivπi ih mirom i radoπÊu kojisu proistekli iz sigurnosti Njegovog uskrsnuÊa.

Krist im je objasnio njihovu zadaÊu pomaæuÊi im da postupno shva-te znaËenje odgovornosti koju su imali kao svjedoci Njegove smrti, us-krsnuÊa i sile da opraπta grijehe i mijenja æivot ljudi (Luka 24,46-48).Oni su sigurno vidjeli kako umire, ali su Ga sada ponovno vidjeli æivog.Mogli su posvjedoËiti da je On Spasitelj svijeta.

Svjedok je netko tko je vidio odreeni dogaaj. Svatko moæe bitisvjedok ako je osobno vidio neπto. Ne postoji svjedok iz druge ruke. Mimoæemo svjedoËiti samo na temelju vlastitog iskustva, a ne tueg. Kaospaπeni greπnici imamo prednost govoriti drugima πto je Isus uËinio zanas.

Koja je veza izmeu primanja Svetoga Duha i svjedoËenja zaKrista? Luka 24,48.49; Djela 1,8; Vidi takoer Izaija 43,10.12;44,8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostolska djela pokazuju da svjedoËanstvo vjernika ima silu os-vjedoËenja samo zahvaljujuÊi prisutnosti Svetoga Duha koji boravi usrcu. Kada su primili Svetoga Duha, “apostoli su vrlo odvaæno svjedoËiliza uskrsnuÊe Gospodina Isusa” (Djela 4,33). To znaËi da su govoriliotvoreno i sa silom o onome Ëemu su bili svjedoci i πto su doæivjeli.Naπe svjedoËenje o Kristu mora uvijek obuhvaÊati osobno iskustvo sNjim.

Kakvo je vaπe osobno iskustvo s Bogom? ©to je Bog uËinio uvaπem æivotu o Ëemu moæete iz prve ruke svjedoËiti drugima? Izne-site svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

..................................................................................................................................

72

UTORAK 26. kolovoza

JA ©ALJEM VAS

U Evanelju po Ivanu takoer se nalazi izvjeπtaj o Isusovom prvomsusretu s uËenicima u gornjoj sobi, ali su spomenute i neke pojedinostikoje ne nalazimo u Evanelju po Luki.

Prema apostolu Ivanu, kako je Isus odredio zadaÊu vjernika?Vidi Ivan 20,21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je tu misao veÊ spomenuo u molitvi nekoliko dana prije: “Kaoπto ti mene posla u svijet, i ja njih poslah u svijet.” (Ivan 17,18) Slatinekoga podrazumijeva da onaj koji πalje ima vlast nad onim koga πalje.To takoer ukljuËuje cilj, jer onaj koji je poslan treba ispuniti odreenuzadaÊu. Otac je poslao Isusa da spasi svijet (Ivan 3,17), a nas πalje Isusda navijestimo spasenje u Njemu. Naπa se zadaÊa oËito nastavlja naKristov rad koji se sastojao iz sveukupne sluæbe svim ljudima (Matej9,35). On oËekuje od nas ne samo da nastavimo ono πto je On zapoËeo,veÊ da idemo joπ dalje. “Tko vjeruje u me, i on Êe Ëiniti djela koja jaËinim. »init Êe i veÊa od ovih.” (Ivan 14,12)

Isus je poslao Svetoga Duha da osposobi uËenike za obavljanjezadaÊe. Prigodom stvaranja Bog “udahne” Adamu “dah æivota” (Posta-nak 2,7). Sada Isus “udahne” uËenicima “Duha Svetoga” (Ivan 20,22).Kao πto je dah æivota promijenio beæivotni prah u æivo biÊe, tako je SvetiDuh promijenio uplaπene i obeshrabrene uËenike u silne æive svjedokekoji su nastavili Kristov rad. Isto je pomazanje i danas potrebno dabismo ispunili nalog koji nam je povjeren.

Isus vas je pozvao da budete Njegovi svjedoci. O Ëemu moæetesvjedoËiti? Odnosno, πto trebate podijeliti s drugima o Isusu πtoste vidjeli ili doæivjeli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

73


PRIPREMA U»ENIKA

Nakon uskrsnuÊa Isus se sreo sa svojim uËenicima u Galileji nagori “gdje im je Isus odredio” (Matej 28,16). Ne samo jedanaestorica, veÊviπe od pet stotina braÊe okupilo se da se sretne s uskrslim Gospodi-nom (1. KorinÊanima 15,6). Onaj koji je pobijedio smrt rekao im je:“Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska.” (Matej 28,18) Njegova silai vlast viπe nisu dobrovoljno ograniËene kao πto su bile u vrijeme Nje-gove ovozemaljske sluæbe. Kao i prije utjelovljenja, Njegova vlast obu-hvaÊa Ëitav svemir. Svojom neospornom vlaπÊu povjerio je misiju svojimsljedbenicima.

Prema Matejevom izvjeπtaju u vezi s davanjem Velikog naloga, Isusje upotrijebio Ëetiri glagola: poÊi, uËiniti uËenicima, krstiti i nauËiti.Naæalost, mnogi biblijski prijevodi ne doËaravaju Ëinjenicu da je u grË-kom jeziku jedini glagol koji se nalazi u imperativu “uËiniti uËenicima”;ostala tri su participi. To znaËi da je u reËenici naglasak stavljen na“uËiniti uËenicima”, dok ostale tri aktivnosti ovise o ovoj.

Koja je uloga odlaska u misiju, krπtavanja i pouËavanja u ispu-njavanju naloga o stvaranju novih uËenika? Vidi Matej 28,19.20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusov nalog ukazuje na tri aktivnosti koje su ukljuËene u stvaranjeuËenika. Te tri aktivnosti ne trebaju se odvijati prema odreenom redo-slijedu, veÊ nadopunjuju jedna drugu. Kada odlazimo u razliËita mjesta,na kraju i u cijeli svijet, trebamo uËiti sve πto je Isus uËio i krπtavati onekoji Ga prihvaÊaju za svojeg Spasitelja i spremni su poπtovati sve onoπto je zapovjedio.

Radujemo se kada netko uËini zavjet krπtenjem, ali krπtenje nijekrajnji cilj. Naπa je zadaÊa da pozovemo ljude da slijede Isusa, πto znaËida vjeruju u Njega, da budu posluπni Njegovom nauku, da usvoje NjegovnaËin æivota i da pozivaju druge da postanu Njegovi uËenici.

U ovom se tekstu izdvaja rijeË “sve”. Isus ima “svu vlast”, trebamoiÊi “svim narodima” i uËiti ih da vrπe “sve” πto se odnosi na Evanelje,s uvjerenjem da je Krist “uvijek” s nama (doslovno “u sve dane“) dosvrπetka vremena.

Razmislite o svojoj mjesnoj Crkvi. ©to je uËinjeno da bi sepomoglo u pouËavanju novih vjernika? ©to se joπ moæe uËiniti?Zapitajte sebe koje darove imate koje moæete upotrijebiti u tomvaænom djelu ispunjavanja evaneoskog naloga?

74


PROPOVIJEDANJE EVAN–ELJA

U Evanelju po Marku nalog je prikazan saæeto i jasno jednomkratkom reËenicom: “Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnuvijest svakom stvorenju!” (Marko 16,15) Kao i u Evanelju po Mateju,glagol “iÊi” u grËkom jeziku je particip koji ne oznaËava zadatak, veÊkretanje radi ispunjenja zadatka. Sama misija izraæena je grËkim gla-golom kerusso u zapovjednom naËinu. Kerusso znaËi “glasno objaviti,navijestiti, propovijedati”. Marko se koristi ovim izrazom Ëetrnaest puta,viπe nego πto je upotrijebljen u svim ostalim evaneljima. Crkva moraobjaviti Evanelje.

Za vrijeme Isusove sluæbe Dvanaestorica nisu bila poslana nezna-boπcima, veÊ samo “izgubljenim ovcama doma Izraelova” (Matej 10,6).Sada su bili poslani “po svemu svijetu” i “svakome stvorenju”. Samonjih jedanaestorica nikada ne bi mogla objaviti Evanelje cijelom svije-tu, a joπ manje svakom stvorenju koje æivi na njemu. ZadaÊa tako veli-kih razmjera zahtijeva sudjelovanje cijele Crkve. Ona je povjerena svimakoji vjeruju u Isusa bez obzira na uzrast. To se odnosi i na mene i vas.

ProËitajte Otkrivenje 14,6-12. Kako se ovi redci odnose naposlanje Crkve u cijelome svijetu?

..................................................................................................................................

Propovijedanje Evanelja svakom stvorenju, meutim, ne znaËi od-mah da Êe ga svi prihvatiti. Samo “tko bude vjerovao i pokrstio se,spasit Êe se” (Marko 16,16). Mi trebamo propovijedati revno nadajuÊi seda Êe svaki sluπatelj prihvatiti evaneoski poziv. Ipak, moramo biti svje-sni da mnogi neÊe prihvatiti RijeË, kao πto slika uskih vrata to jasnogovori (Matej 7,13.14).

©to nam daje sigurnost da Êe to poslanje koje obuhvaÊa cijelisvijet biti ispunjeno? Vidi Matej 24,14.

..................................................................................................................................

Postoji paralelizam izmeu tekstova u Evanelju po Marku 16,15 iMateju 24,14 koji pruæa ohrabrenje. Oba se teksta odnose na objavljiva-nje Evanelja cijelom svijetu. Dok prvi tekst biljeæi Isusov nalog zapropovijedanje, drugi daje Isusovo obeÊanje da Êe misionarska zadaÊabiti izvrπena. Krist “je izvrπio potpunu pripremu za nastavak djela iosobno preuzeo odgovornost za njegov uspjeh. Sve dotle dok (NjegoviuËenici) sluπaju Njegovu RijeË i rade povezani s Njim, oni ne mogudoæivjeti neuspjeh.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 679) Pitanje kojesvatko od nas treba postaviti samome sebi glasi: “Koliko smo se sprem-ni predati u Njegove ruke i biti upotrijebljeni u ovom vaænom poslu?”

75

PETAK 29. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “Idite iuËinite sve narode uËenicima mojim”, str. 675—685, i u knjizi Djelaapostolska poglavlje “Veliki nalog”, str. 17—22.

“Svaki pravi uËenik raa se u Boæje kraljevstvo kao misionar. Onajkoji pije vode, postaje izvorom æivota. Primatelj postaje onaj koji daje.Kristova milost u duπi je kao vrelo u pustinji, koje izvire da osvjeæi svei uËini one koji su blizu smrti æeljnim da piju vode æivota.” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 145)

“Spasiteljev nalog obuhvaÊa sve vjernike. On do kraja vremena obu-hvaÊa sve koji vjeruju u Krista. Sudbonosna je greπka misliti da djelospaπavanja duπa ovisi samo o rukopoloæenom propovjedniku. ... Svi kojiprimaju Kristov æivot odreeni su da rade na spaπavanju svojih bliænjih.Crkva je osnovana za takav rad i svi koji preuzimaju na sebe sveti zavjetobvezuju se da postanu Kristovi suradnici.” (Isto, str. 679)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ne moæe svatko putovati po svijetu i propovijedati Evanelje.Koji su, onda, naËini na koje se svatko od nas moæe ukljuËiti uzadaÊu navijeπtanja Evanelja svijetu u okviru trostruke aneoskevijesti?

2. Kako se u vaπoj mjesnoj crkvi nastavlja Isusova sluæba meupripadnicima vaπe zajednice? Kako moæete dati svoj doprinos upoboljπanju crkvenog misijskog rada?

3. Isus je rekao da Êe Evanelje biti objavljeno cijelom svijetu.Otkako je On izgovorio ove rijeËi, za veÊinu ljudi naËini komunika-cije nisu se promijenili. Prije dvjesto godina komunikacija nije bilamnogo bræa nego prije dvije tisuÊe godina, kada nam je Isus uputioevaneoski nalog. Naravno, sve se promijenilo posebno u posljed-njih pedeset godina, kada su razvijeni nevjerojatni naËini komu-nikacije. Kako moæemo joπ bolje upotrijebiti nevjerojatnu tehnolo-giju da bismo izvrπili posao za koji smo dobili obeÊanje da Êe bitizavrπen?

4. Na temelju pitanja na kraju odsjeka od ponedjeljka, neka onikoji æele iznesu pred subotnjoπkolskim razredom osobna iskustvas Isusom. Kako moæemo upotrijebiti osobno svjedoËanstvo u svje-doËenju drugima? Zaπto se trebamo koristiti vlastitim iskustvima?

76



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveËano upo-zorenje molili za Boæji blagoslov — ne hladno, nehajno i lijeno, veÊgorljivo i s vjerom kao Jakov — imali bi na mnogim mjestima priliku dakaæu: “Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh.” (Postanak 32,31)Nebo bi ih ubrojilo meu knezove buduÊi da imaju snage nadvladati uborbi s Bogom i s ljudima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 490)

77


POUKA 10 30. kolovoza—6. rujna 2014.

Boæji zakon“Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15)

Biblijski tekstovi: Matej 5,17-19; 5,21-44; Marko 7,9-13; Matej19,16-22.

Iako su mnogi voe u Izraelu visoko uzdizali Zakon, pogreπno surazumjeli njegovu svrhu jer su vjerovali da vrπenjem Zakona mogu po-stiÊi pravednost. Apostol Pavao je zapisao: “Ne poznajuÊi Boæje praved-nosti i nastojeÊi ustanoviti svoju vlastitu, nisu se podvrgli Boæjoj pra-vednosti.” (Rimljanima 10,3)

Zato je Isus Ëesto dovodio u pitanje obiËaje vjerskih starjeπina iizraæavao svoje neslaganje (Marko 7,1-13). Njihovo pogreπno razumije-vanje bilo je razlog stalnog kritiziranja i suprotstavljanja Isusu u vezi sNjegovim razumijevanjem Zakona.

Vaæno je razumjeti da je Isus, iako je otvoreno kritizirao legalistiËkinaËin razmiπljanja farizeja, uzdizao Deset zapovijedi jasno potvrujuÊinjihovu nepromjenjivost i trajnost, objaπnjavajuÊi njegovo znaËenje isvrhu. Krist je osobno rekao da je doπao ispuniti Zakon (Matej 5,17). Namnogo naËina, Njegova smrt bila je krajnje otkrivenje trajne vaænostiBoæjeg zakona.

Ovaj Êemo tjedan prouËavati Isusov nauk o Zakonu i utjecaj koji ontreba imati na naπ æivot.

78


ISUS NIJE PROMIJENIO ZAKON

©to redci u Mateju 5,17-19 govore o Isusovom stavu premaZakonu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se rijeË “Zakon” Ëesto odnosi na prvih pet biblijskih knjiga(takoer poznatih kao Petoknjiæje ili Tora), u ovom sluËaju, na osnovikonteksta, izgleda da je Isus prvenstveno mislio na Deset zapovijedi.Kada je rekao da nije doπao “ukinuti” Zakon, Isus je doslovno rekao:Nisam doπao Deset zapovijedi uËiniti nevaæeÊim ili ih ukinuti. Njegovaje izjava vrlo jasna i vjerojatno je pokazivala da su vjerski voe, a ne On,ukidali Zakon umanjujuÊi njegov utjecaj svojim obiËajima (vidi Matej15,3.6). Naprotiv, dajuÊi mu dublje znaËenje, Krist je doπao “ispuniti”Zakon dajuÊi nam tako primjer savrπene posluπnosti Boæjoj volji. (VidiRimljanima 8,3.4.)

ProËitajte Djela 7,38. Tko je bio aneo koji je razgovarao sMojsijem i dao mu Zakon na gori Sinaju? (Vidi Izaija 63,9; 1.KorinÊanima 10,4.) Zaπto je to vaæno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Krist ne samo πto je bio voa Izraelaca u pustinji ... veÊ je On biotaj koji je Izraelu dao Zakon. Usred zapanjujuÊe slave na gori Sinaj Kristje u prisutnosti cijelog naroda objavio Deset zapovijedi iz Zakona svogOca. On je bio taj koji je Mojsiju dao ispisane ploËe Zakona.” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 300)

BuduÊi da je Krist osobno dao Zakon Mojsiju na gori Sinaju, vrloje vaæno da ga shvatimo ozbiljno. Zatim, ako ga je Davatelj Zakonaosobno πire objasnio u svojem nauËavanju, kao πto Ëitamo u evanelji-ma, trebali bismo biti posluπni tom Zakonu. Bili bismo zbunjeni kadbismo u Isusovom æivotu i nauku otkrili iπta πto pokazuje da Desetzapovijedi nisu obvezujuÊe za krπÊane. Naprotiv, Njegove rijeËi i primjeruËe nas suprotno.

Iako znamo da Zakon i dalje vrijedi, takoer znamo da nas onne moæe, doista ne moæe, spasiti. (Vidi GalaÊanima 3,21.) Kakomoæemo razumjeti odnos izmeu Zakona i milosti?

..................................................................................................................................

79

PONEDJELJAK 1. rujna

ISUS PRO©IRUJE ZNA»ENJE ZAKONA

Nakon πto je potvrdio da je Deset zapovijedi nepromjenjivo i trajno,Isus je nastavio Govor na gori izlaæuÊi nekoliko posebnih primjera Za-kona iz Staroga zavjeta. Narod je tako pogreπno shvaÊao te posebnezapovijedi da je Isus smatrao potrebnim da objasni njihovo pravo zna-Ëenje.

Koje je opreke Isus naveo u svakom spomenutom zakonu uGovoru na gori? Na Ëiji se autoritet pozivao u svakom od ovihprimjera? Matej 5,21-44.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da u svakom primjeru Isus prvo navodi retke iz Starogazavjeta (Izlazak 20,13.14; Ponovljeni zakon 5,17.18; Izlazak 21,24; Levit-ski zakonik 24,20; Ponovljeni zakon 19,21), a onda kao da iznosi svojeneslaganje s tim. Je li Isus pokazivao nepoπtovanje prema Zakonu?Naravno da nije. Daljnjim objaπnjavanjem i proπirivanjem onoga πto suvjerski voe sveli na formalizam, On je jednostavno suprotstavljao fari-zejski nauk pravom znaËenju Zakona.

Rabini su se oslanjali na obiËaje kao autoritet u tumaËenju Zakona.Nasuprot tome, Krist se pozivao na vlastiti autoritet kao Davatelj Zako-na osobno. Izraz “a ja vam kaæem” javlja se πest puta u tom poglavlju.Tko osim Gospodina osobno moæe s pravom izjaviti takvo πto?

Takoer je zanimljivo da su Kristovi zahtjevi iπli dalje od jednostav-ne forme Zakona. Njegov je nauk obuhvaÊao i duh Zakona, koji dajeznaËenje i æivot onome πto u suprotnom moæe biti samo Ëisti formali-zam. Dræanje Zakona kao krajnji cilj vodi samo u smrt ako se ne shvatikao izraz spasenja miloπÊu.

Razmislite o stavu knjiæevnika i farizeja opisanom u Mateju23,3-5.23-28. Kako moæemo biti u potpunosti posluπni Boæjim za-povijedima a da ne upadnemo u sliËno licemjerje i legalizam? KojukljuËnu ulogu razumijevanje milosti ima u tome da nas saËuva odlegalizma?

..................................................................................................................................

80

UTORAK 2. rujna

ISUS I SEDMA ZAPOVIJED

Kako je Isus proπirio znaËenje Zakona, o Ëemu Ëitamo u Mateju5,27.28? ©to je izjavio u redcima 29.30? Kako trebamo razumjetiove rijeËi?

..................................................................................................................................

U ovom tekstu Krist govori o dvjema zapovijedima: sedmoj i dese-toj. Dotad su Izraelci smatrali da je preljub iskljuËivo intimni odnos sosobom koja nije braËni drug. Isus naglaπava da preljub, u svjetlu de-sete zapovijedi, zapravo obuhvaÊa i poæudne misli i æelje.

U redcima 29.30, Krist na prenesen naËin iznosi svoje pouke. Na-ravno, netko moæe tvrditi da bi bilo bolje iÊi kroz æivot osakaÊen negoizgubiti vjeËnost s Kristom. Meutim, Isus ovdje nije toliko ukazivao nasakaÊenje, πto je u suprotnosti s drugim biblijskim doktrinama (vidiLevitski zakonik 19,27.28; 21,17-20), koliko je mislio na upravljanjevlastitim mislima i nagonima. Kada je govorio o vaenju oka ili odsije-canju ruke, Krist je na prenesen naËin govorio o vaænosti donoπenjaËvrstih odluka kada je rijeË o Ëuvanju od grijeha i kuπnji.

©to su farizeji pitali Isusa u Mateju 19,3 i zaπto je to pitanjebilo zamka? (Vidi redak 7.) ©to je Isus odgovorio? Matej 19,4-9;usporedi Matej 5,31.32.

..................................................................................................................................

Oba teksta (Matej 5,31 i 19,7) navode redak iz Ponovljenog zakona24,1. U Isusovo vrijeme postojale su dvije rabinske πkole koje su tuma-Ëile ovaj tekst na dva razliËita naËina: prema Hilelovoj πkoli razvod jebio dopuπten zbog bilo kakvog razloga, dok je ©amajeva πkola tumaËilada je razvod dopuπten samo u sluËaju preljuba. Farizeji su pokuπavaliprevariti Isusa kako bi stao na stranu jedne ili druge πkole. Meutim,previdjeli su Ëinjenicu da Boæji iskonski plan nije bio da do razvodaikada doe, zato je Isus i odgovorio: “©to je Bog sjedinio, neka Ëovjekne rastavlja!” (Matej 19,6) Poslije su Ga, zbog “tvrdoÊe” srca, pitali zaπtoje Bog dopustio Ëovjeku da svojoj æeni dâ “otpusno pismo” ako nae nanjoj “πto ruæno” (Ponovljeni zakon 24,1). Krist je ispravio pogreπnuupotrebu ovog teksta uzdiæuÊi svetost i trajnost braka: jedini razlog zarazvod pred Bogom je spolni nemoral ili “preljub” (na grËkom porneia,doslovno “razbludnost”).

Koliko ozbiljno shvaÊamo Isusovu opomenu o vaenju oka iliodsijecanju ruke? Je li mogao uputiti snaæniju opomenu o tomekakav utjecaj grijeh moæe imati na naπu vjeËnu sudbinu? Ako vasova opomena plaπi, to je dobro. I trebala bi!

81

SRIJEDA 3. rujna

ISUS I PETA ZAPOVIJED

Prigodom sljedeÊeg susreta Isusa s knjiæevnicima i farizejima (Ma-tej 15,1-20; vidi takoer Marko 7,1-13), postavili su Mu pitanje o obiËajustarih, koji se ne nalazi u Mojsijevom zakonu. Ovaj se obiËaj odnosio napranje ruku prije jela, πto su Isusovi uËenici zanemarili. Krist im jeodmah odgovorio navodeÊi joπ jedan njihov obiËaj koji umanjuje vrijed-nost pete zapovijedi.

Prije nego πto razmotrimo Kristov odgovor, trebamo znati da obiËajkoji su farizeji uspostavili pod nazivom korban, potjeËe od rijeËi kojaznaËi “prilog”. Izgovaranje rijeËi “korban” nad neËim smatralo se zakle-tvom i time je bilo posveÊeno Bogu i Hramu.

ProËitajte Marko 7,9-13. Kako je obiËaj farizeja na odreeninaËin bio krπenje pete zapovijedi? Razmislite o vaænosti prinoπenjadarova Bogu (Izlazak / 2. Mojsijeva 23,15; 34,20) i svetosti zavjetakoji uËinite Bogu (Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 23,21-23).

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izgleda da su farizeji pronaπli savrπen izgovor da roditeljima uskra-te potporu koja im po pravu pripada. Oni su proπirili naËela zabiljeæenau Petoknjiæju i promijenili ih u ljudske zapovijedi koje su, prema miπ-ljenju njihovih voa, trebale potisnuti jednu od Boæjih zapovijedi.

To nije bio jedini sluËaj kada se Isus susreo s istom duhovnomizopaËenoπÊu: “Jao vama, farizeji, koji dajete desetinu od metvice, rutei svakog povrÊa, a zanemarujete pravednost i ljubav prema Bogu! Ovo jezadnje trebalo Ëiniti, a ono prvo ne izostaviti.” (Luka 11,42) Trebali sudræati obje zapovijedi, poπtovati svoje roditelje i ne zapostavljati davanjepriloga Gospodinu.

Nije Ëudno πto je Isus ukratko iznio svoj stav primjenjujuÊi nafarizeje Izaijin opis Izraelaca sedam stotina godina prije: “Ovaj me narodπtuje usnama, a srce mu je daleko od mene. Uzalud misli da me πtujedok nauËava kao moju nauku zapovijedi ljudske.” (Matej 15,8.9) Ponovi-mo joπ jednom, Krist je uzdignuo Deset zapovijedi i suprotstavio svojemiπljenje miπljenju farizeja.

Na koje naËine traæite izgovore da biste izbjegli svoju jasnuduænost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

82

»ETVRTAK 4. rujna

ISUS I SRÆ ZAKONA

ProËitajte Matej 19,16-22. Koje opÊe i vaæne istine o Zakonumoæemo izvuÊi iz ovog izvjeπtaja? ©to obuhvaÊa dræanje Zakona?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bogati mladi knez nije mogao shvatiti da ga dræanje Zakona nemoæe spasiti od grijeha, koliko god bio revan u tome. Spasenje dolazi odZakonodavca, Spasitelja. Izraelci su znali ovu istinu od poËetka, ali suje zaboravili. Sada im je Isus ukazao na πto su trebali obratiti pozornostod poËetka: posluπnost i potpuna predaja Bogu tako su povezani dajedno bez drugog postaje samo privid krπÊanskog æivota. “Posluπnost semora pokazati u svemu πto se prihvati. Samoodricanje je bit Kristovanauka. »esto se iznosi i pouËava jezikom koji izgleda vrlo zapovjedniË-ki, zato πto ne postoji drugi naËin za Ëovjekovo spasenje osim odluËnogodbacivanja svega onog πto Êe, ako se gaji, slomiti cijelo biÊe.” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 427,428)

U sljedeÊem susretu saduceji su Isusu postavili pitanja o uskrsnu-Êu, a Isus ih je zaprepastio i uπutkao svojim odgovorom. Onda su seokupili farizeji, s namjerom da uËine posljednji pokuπaj kako bi naveliSpasitelja da kaæe neπto πto Êe moÊi protumaËiti kao da je On protivZakona. Izabrali su jednog uËitelja Zakona da postavi pitanje Isusu kojese ticalo najvaænije zapovijedi (Matej 22,35-40).

ZakonoznanËevo pitanje vjerojatno je poteklo iz pokuπaja rabina dasve zapovijedi poredaju po vaænosti. Ako se dogodi da su dvije zapovijediu sukobu, ona koja se smatra vaænijom, imat Êe prednost i dopustitiosobi da krπi onu koja je manje vaæna. Farizeji su posebno uzdizali prveËetiri zapovijedi Dekaloga kao vaænije u odnosu na posljednjih πest, aposljedica je bila da se nisu snaπli u primjeni vjere u svakidaπnjemæivotu.

Isus im je odgovorio zapovjednim tonom: prvo i najvaænije, u srcumora postojati ljubav da bi netko poËeo dræati Boæji zakon. Posluπnostbez ljubavi nemoguÊa je i bezvrijedna. Meutim, kada postoji prava lju-bav prema Bogu, osoba Êe bezuvjetno uskladiti svoj æivot s Boæjomvoljom izraæenom u svih Deset zapovijedi. Zato je Isus poslije rekao:“Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15)

83

PETAK 5. rujna


ProËitajte iz djela Ellen G. White: Misli s Gore blaæenstava, poglavlje“Duhovna narav Zakona”, str. 44—69; Isusov æivot, poglavlje “Govor nagori”, str. 241—249, i iz poglavlja “Sukob”, str. 498—501.

“GovoreÊi o Zakonu, Isus kaæe: ‘Nemojte misliti da sam doπao uki-nuti Zakon i Proroke! Ne dooh da ih ukinem, veÊ da ih ostvarim.’(Matej 5,17) ... To jest da ispuni mjeru zahtjeva Zakona, da pruæi primjersavrπene usklaenosti s Boæjom voljom.

Isusovo poslanje bilo je ‘da uzveliËa i proslavi Zakon svoj’ (Izaija42,21). On je bio odreen prikazati duhovnu narav Zakona, iznijeti nje-gova dalekoseæna naËela i objasniti njegovu vjeËnu obvezatnost. ...

Isus, jasna slika OËeve osobnosti, sjaj Njegove slave, samoprije-gorni Spasitelj bio je na svojemu putu ljubavi po ovome svijetu boæan-skom ljepotom svojega karaktera æivi prikaz karaktera Boæjeg zakona.U Njegovu æivotu se otkrilo da je nebeska ljubav, naËelo koje nas ËinisliËnima Kristu, temelj Zakona vjeËne pravednosti.” (Ellen G. White,Misli s Gore blaæenstava, str. 47)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako moæemo pasti u kuπnju da poput farizeja postanemolegalisti u dræanju Zakona? S druge strane, koja opasnost postojikada smatramo da nas Bog pun ljubavi oslobaa od dræanja Njego-vog Zakona? Na koje praktiËne naËine moæemo izbjeÊi jednu ilidrugu zamku u danaπnje vrijeme? Razmijenite svoja miπljenja usubotnjoπkolskom razredu.

2. Kao πto znamo, tvrdnja koja se iznosi protiv trajne vaænostiDeset zapovijedi Ëesto nije niπta drugo do pokuπaj da se izbjegnesvetkovanje sedmog dana subote. Iz evanelja se prisjetite svihËuda ozdravljenja u subotu. Kako ona potvruju ne samo trajnuvaænost Boæjeg zakona, veÊ i sedmog dana subote? Zaπto su IsusoverijeËi i primjer posljednje na πto se trebaju pozvati oni koji æeleodbaciti subotu?

3. Teolozi ponekad govore o “moralnom svemiru”. ©to to znaËi?Kako je naπ svemir moralno mjesto? Ako jest, πto mislite πto ga Ëinitakvim? Koju ulogu Boæji zakon ima u moralnom svemiru? Moæe lisvemir biti moralno mjesto bez vladavine Boæjeg moralnog Zakona?Razgovarajte o tome. Kako ideja Boæjeg zakona u moralnom sve-miru pomaæe da objasnimo Sotonin pokuπaj da uniπti taj Zakon?

84



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ... Kadtraæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobitii dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isusumro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom snebeskim anelima u Boæjem kraljevstvu.” (Ellen G. White, The Youth’sInstructor, 7. srpnja 1892.)

85


POUKA 11 6.—13. rujna 2014.

Subota“Tada im nastavi: Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne

Ëovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.”(Marko 2,27.28)

Biblijski tekstovi: Ivan 1,1-3; Matej 12,1-5; Luka 4,16-21;Ivan 5,16.17; Matej 24,20.

Tijekom Isusove ovozemaljske sluæbe, vjerski voe dovodili su upitanje Njegovo svetkovanje subote. Kada su Mu upuÊivane kritike, Kristje naglaπavao svoju vlast kao Gospodara subote (Matej 12,8; Marko 2,28;Luka 6,5). Takoer je pokazao πto znaËi ispravno svetkovanje dana od-mora. Mi smo danas suoËeni ne samo s izazovom “ispravnog svetkova-nja” subote, veÊ i s opÊeprihvaÊenim vjerovanjem da je nedjelja, a nesubota, dan odmora. Meutim, isticanje nedjelje nema osnove u evan-eljima. Rasprave u vezi sa subotom vodile su se oko pitanja kako trebasvetkovati subotu, a ne kada. Isusov æivot i nauk ne ostavljaju nikakvenedoumice da je sedmi dan subota Boæji dan odmora, Ëak i nakon Njegovesmrti i uskrsnuÊa.

Ovaj Êemo tjedan razmiπljati o Kristovom odnosu prema podrijetlui svetosti subote. Zatim Êemo prouËavati Isusov nauk i primjer koji namje ostavio u vezi sa svetkovanjem subote. Na kraju Êemo promatratisubotu onako kako je prikazana u Njegovom nauËavanju i æivotu uËeni-ka nakon uskrsnuÊa.

86

NEDJELJA 7. rujna

KRIST, STVORITELJ SUBOTE

©to sljedeÊi redci govore o Isusovoj ulozi u stvaranju? Zaπto jeona tako vaæna, posebno u pogledu podrijetla subote? Vidi Ivan1,1-3; Koloπanima 1,16; Hebrejima 1,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan poËinje evanelje poznatim rijeËima: “U poËetku bijaπe RijeË.... Sve je po njoj postalo i niπta πto je postalo nije bez nje postalo.” (Ivan1,1-3) Apostoli Ivan i Pavao ne ostavljaju nikakvu sumnju u vezi s Kri-stovom ulogom u stvaranju. Bog Sin, Isus Krist, stvorio je sve: “Jer jeu njemu sve stvoreno — sve na nebu i na zemlji; vidljivo i nevidljivo ...sve je stvoreno po njemu i za njega.” (Koloπanima 1,16.17) Po Kristu jeBog stvorio svemir ukljuËujuÊi naπ SunËev sustav, Zemlju i sve na njoj,æivo i neæivo.

Krist, koji je trebao postati Ëovjekov Otkupitelj, bio je i njegovStvoritelj. I upravo tada, na kraju tjedna, Gospodin nam je dao danodmora. “Zato πto je subota naËinjena za Ëovjeka, ona je Gospodnji dan.Ona pripada Kristu. ... Poπto je On sve stvorio, stvorio je i subotu. Onju je odvojio kao uspomenu na djelo stvaranja.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 226)

Isti Bog koji je stvorio Ëovjeka s potrebom za odmorom, takoer jepruæio Ëovjeku moguÊnost da se odmori: dao je jedan dan u tjednu kadaljudi trebaju ostaviti po strani svakidaπnje poslove i probleme i odmoritise u Njemu, Stvoritelju. Nakon zavrπetka stvaranja On se osobno odmo-rio sedmoga dana ne zbog umora, veÊ da bi blagoslovio i posvetio subo-tu i dao nam primjer koji trebamo slijediti. Takoer je poËinuo u subotukada je na kriæu zavrπio naπe otkupljenje, ne zato πto Mu je bio potre-ban odmor, veÊ da bi (izmeu ostalog) potvrdio trajnu vrijednost subote.Krist, koji poziva umorne da se odmore u Njemu (Matej 11,28.29), pozivanas da se na poseban naËin odmorimo jednom tjedno, svake subote.

Svetkovanje subote vezuje nas za poËetak Zemljinog stvaranja,za sam temelj naπeg postojanja. Zar to nije najbolje vrijeme zarazmiπljanje o vaænom pitanju: πto Ëinim sa æivotom koji mi je Bogdao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

87


KRIST, GOSPODAR SUBOTE

ProËitajte Matej 12,1.2. O Ëemu govore ovi redci? Zaπto sufarizeji smatrali da to “nije dopuπteno”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Ponovljenom zakonu 23,25 zapisano je: “Kad ueπ u vinogradsvoga susjeda, slobodno ti je zobati groæa do mile volje, ali u svoj sudne smijeπ stavljati.” Problem, znaËi, nije bio u tome πto su uËeniciuËinili, veÊ u koji dan su to uËinili. Rabinski propisi jasno su zabranji-vali mnoge vrste poslova subotom, meu kojima su bili i ratarski radovi.Prema miπljenju farizeja, uËenici su bili krivi zbog trganja klasja, njego-vog trljanja meu πakama i odvajanja zrna æita od ljuske.

Kakvo znaËenje imaju primjeri koje je Isus upotrijebio kaoodgovor farizejima? Vidi Matej 12,3-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvim primjerom (1. Samuelova 21,1-6) Krist tvrdi da se djelo Da-vida i njegovih ljudi, iako u uobiËajenim okolnostima nisu smjeli jestikruh namijenjen sveÊenicima (Levitski zakonik 24,9), ne bi trebalosmatrati krπenjem obrednog zakona zato πto im je bio ugroæen æivot.Drugi primjer koji je Isus spomenuo (Matej 12,5) odnosi se na ærtve idarove u subotu u sluæbi u Hramu, kojih je bilo dvaput viπe nego udruge dane (Brojevi 28,9.10). Æidovi su uvidjeli da sluæba u Hramu imaprednost nad subotom.

Nakon πto je naveo ove primjere, Isus je dao dvije izjave kojimaopravdava svoju vlast da promijeni svetkovanje subote koje su farizejiopteretili: 1) “Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote.”(Marko 2,27) Ovdje Isus potvruje edensko podrijetlo subote i mijenjapogreπno postavljene vrijednosti farizeja u vezi s Ëovjekom i subotom:subota je stvorena u korist ljudskog roda, a ne obrnuto. 2) “Stoga je Sin»ovjeËji gospodar i subote.” (Marko 2,28) Krist je potvrdio svoj poloæajStvoritelja i Zakonodavca subote. Stoga samo On ima vlast osloboditisubotu od tih ljudskih propisa.

Duhovni voe Boæjeg naroda optuæili su Gospodara subote dakrπi dan koji je On osobno stvorio i posvetio. Koju bismo pouku iztoga trebali izvuÊi o opasnosti od duhovnog sljepila meu onimakoji bi trebali bolje poznavati Boæju rijeË?

88

UTORAK 9. rujna

ISUSOV PRIMJER

©to nam tekst u Luki 4,16 govori o Isusovom stavu premasuboti? Zaπto je to toliko vaæno za nas danas? Vidi Ivan 14,15; 1.Petrova 2,21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz koji je apostol Luka upotrijebio u 16. retku, “po svom obiËa-ju”, potjeËe od grËke rijeËi koja se odnosi na stalne navike. DrugimrijeËima, Isus je redovno odlazio u sinagogu u subotu. Luka to smatravaænim i Ëetiri puta u evanelju spominje Isusov odlazak u sinagogu usubotu (Luka 4,16; 4,31; 6,6; 13,10). Takoer, Luka posebno poistovje-Êuje subotu sa sedmim danom (Luka 23,54-24,1). To πto je Isus Kristtijekom svoje ovozemaljske sluæbe svetkovao sedmi dan subotu, zajed-no sa Æidovima, svjedoËi da se tjedni ciklus zadræao joπ od vremenadavanja Zakona na Sinaju, odnosno od stvaranja. Njegov primjer svet-kovanja subote, kada je u pitanju dan i naËin svetkovanja, krπÊani tre-baju slijediti.

©to je Isus Ëitao u posebnoj prigodi u sinagogi? Zaπto je toznaËajno? Vidi Luka 4,16-21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

To nije bilo prvi put da je Isus Ëitao i pouËavao u sinagogi. Proπloje viπe od godinu dana otkako je krπten u rijeci Jordanu. Meutim, toje bio Isusov prvi posjet Nazaretu nakon πto je napustio stolarskuradionicu, gdje je proveo prvih trideset godina svojeg æivota i gdje jeodlazio u mjesnu sinagogu. Dok je bio mlad, “Ëesto su Ga subotompozivali da Ëita pouke iz Proroka u sinagogi, i srca bi sluπatelja ustrep-tala od radosti kad je nova svjetlost zasjala s poznatih rijeËi svetogaspisa” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 47).

Ali ovoga puta bilo je drugaËije. Isus je izabrao odreene retke izKnjige proroka Izaije 61,1.2, koji govore o Mesijinom ovozemaljskomradu i Njegovom dolasku “da proglasi godinu milosti Gospodnje” (Luka4,19). Bila je to subotna, jubilarna godina, vrijeme za odmor. Isus jeizabrao dan odmora, subotu, da objavi svoju sluæbu otkupljenja, oslo-boenja i izljeËenja. U Isusu pronalazimo mir izraæen na stvaran naËinsvake subote.

89

SRIJEDA 10. rujna

»UDA U»INJENA U SUBOTU

U evaneljima su zapisana brojna Ëudesna izljeËenja koja je IsusuËinio u subotu. Zanimljivo je zapaziti da je u veÊini sluËajeva do izlje-Ëenja dolazilo na Isusov prijedlog, kao da je namjerno æelio lijeËiti usubotu, iako je to mogao Ëiniti u bilo koji drugi dan. Isus je æelionaglasiti da se iscjeljivanje u subotu nije kosilo sa Zakonom. Naprotiv,to je viπe bilo u skladu sa Zakonom od onoga πto su farizeji i vjerskivoe radili u subotu.

Koje tvrdnje nalazimo u sljedeÊim tekstovima kojima se oprav-dava Isusovo lijeËenje u subotu? Matej 12,10-12; Luka 13,15.16;Ivan 5,16.17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je toËno da moramo ostaviti po strani osobne poslove u subotu(Izlazak 20,8; Izaija 58,13), to vrijeme nikada ne bismo trebali posvetitibeskorisnoj dokolici. U sukobu s farizejima Krist je jasno naglasio daje “slobodno subotom Ëiniti dobro” (Matej 12,12). Prema rabinskim obi-Ëajima, bolesniku je mogla biti pruæena pomoÊ u subotu samo ako muje æivot bio u opasnosti. Isto tako, ako bi ovca ili vol upali u jamu usubotu, bilo je dopuπteno da se æivotinja izvadi i spasi joj se æivot. A zarnije Ëovjekov æivot dragocjeniji od æivota æivotinje? Naæalost, KristovikritiËari pokazali su veÊe suosjeÊanje prema æivotinjama nego premaljudima koji pate. Oni su odobravali pojenje æivotinja, ali ne i lijeËenjaljudi. Isus je takoer izjavio: “Otac moj neprestano radi, zato i ja radim”(Ivan 5,17), πto se odnosi na Boæje djelovanje u korist Njegovih stvore-nja. »ak i u subotu On daje æivot i odræava svemir (Hebrejima 1,2.3).

Isus je pouËavao da ne trebamo zauzeti legalistiËki stav u svetkova-nju subote. Svetkovati je znaËi “poËinuti se” od svakidaπnjih poslova(Hebrejima 4,10) i, πto je joπ vaænije, prestati s pokuπajima da vlastitimsnagama ostvarimo spasenje — πto je nemoguÊe u svakom sluËaju. Sotonanas æeli navesti da sebiËno dræimo subotu. Ako nas ne moæe okrenutiprotiv subote, pokuπat Êe nas gurnuti u drugu krajnost: legalizam.

Iako je lako postati legalist kada je u pitanju svetkovanje subo-te, s druge strane, neki mogu biti vrlo nemarni u svetkovanju. Kakoostvariti pravu ravnoteæu? Takoer, zaπto moramo biti oprezni unaπem odgovoru na to kako drugi svetkuju subotu (ne zaboravitekakvo su miπljenje farizeji imali o Kristovom dræanju subote)?

..................................................................................................................................

90

»ETVRTAK 11. rujna

SUBOTA NAKON USKRSNU∆A

Mnogi krπÊani svetkuju nedjelju umjesto subote navodeÊi za tomnoπtvo razloga, od kojih je glavni Kristovo uskrsnuÊe u nedjelju. Meu-tim, niπta u Novom zavjetu, ukljuËujuÊi tekstove o uskrsnuÊu, ne poka-zuje da subota treba biti zamijenjena nedjeljom. Kristova je namjera bilada se subota svetkuje i nakon Njegovog uskrsnuÊa.

©to nam redak u Mateju 24,20 govori o suboti u godinamanakon Isusovog uskrsnuÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kristove rijeËi zapisane u Mateju 24,20 pokazuju da je 70. godine,oko Ëetrdeset godina nakon Njegove smrt, subota i dalje smatrana sve-tom. Meteæ, uzbuenje, strah i bijeg iz Jeruzalema nisu bili prikladni zasubotnji dan.

Koje joπ tekstove nalazimo u Novom zavjetu koji pokazuju daje sedmi dan, subota, i dalje smatran svetim nakon Kristovog uskr-snuÊa? Vidi Djela 13,14.42; 14,1; 17,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odlazak u sinagogu za uËenike je bilo ono πto je odlazak u Crkvuza nas danas: jedan od najboljih naËina da svetkujemo subotu. To jeposebno vidljivo u æivotu apostola Pavla koji je redovno odlazio na slu-æbu koja se subotom odræavala u sinagogi. Bio je to njegov obiËaj. Slije-dio je Isusov primjer (Djela 17,2). Iako je bio apostol neznaboπcima izagovornik opravdanja vjerom, obiËno je subotom odlazio u sinagogu nesamo da bi propovijedao Æidovima, veÊ da bi svetkovao sveti subotnjidan.

Jedne subote, nakon πto je bogosluæje u sinagogi zavrπilo, nezna-boπci su molili Pavla da im propovijeda Evanelje. Apostol je to mogaouËiniti veÊ sljedeÊeg dana, u nedjelju, ali je Ëekao cijeli tjedan. “SljedeÊesubote skupi se gotovo sav grad da Ëuje rijeË Boæju.” (Djela 13,44) Oviredci nam pruæaju snaæan dokaz da prva Crkva nije niπta znala o zamje-ni sedmog dana tjedna za prvi.

Dobro, znamo da smo u pravu kad je u pitanju svetkovanjepravog dana. To je, naravno, vaæno. Kako nas svetkovanje subotemoæe uËiniti krπÊanima koji imaju viπe suosjeÊanja, ljubavi i brige?

91

PETAK 12. rujna


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “Subota”,str. 220—227.

“‘Stoga je Sin »ovjeËji Gospodar i subote.’ Ove rijeËi pune su poukei utjehe. ... Ona upuÊuje na Njega i kao Tvorca i kao Onoga koji posve-Êuje. Ona oglaπava da je Onaj koji je stvorio sve na Nebu i na Zemlji, ikoji sve odræava, Glava crkve, rekao: ’Dadoh im svoje subote, kao znakizmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveÊujem’ —Ëinim ih svetima. (Ezekiel 20,12) Tada je subota znak Kristove sile danas uËini svetima. Ona je dana svima onima koje Krist Ëini svetima. Kaoznak Njegove sile koja posveÊuje, subota je dana svima koji kroz Kristapostaju dio Boæjeg Izraela.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 226,227)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Mi smo Kristovi stvaranjem i otkupljenjem. Kako nas subotapodsjeÊa na ove vaæne istine?

2. U Ëemu je problem s legalistiËkim dræanjem Ëetvrte zapovije-di? S druge strane, zaπto nemarno svetkovanje subote nije rjeπenjeza legalizam? Koji kljuËni Ëimbenik svetkovanje subote Ëini pravimblagoslovom?

3. Zaπto subota i prilika da se odmorimo toga dana trebaju bitiposebni podsjetnici na vrlo vaænu istinu da se ne spaπavamo djeli-ma, veÊ Kristovim zaslugama?

4. Kako moæemo doæivjeti dublje i bogatije iskustvo s Gospo-dinom u subotu?

5. Koje pouke o svetkovanju subote moæemo izvuÊi iz Kristovogprimjera ozdravljanja u subotu? Kako nam ta izljeËenja pomaæu dabolje razumijemo znaËenje subote?

6. ReËeno nam je da subotu dræimo “svetom”. Razmislite onekim svojim aktivnostima u subotu. Koliko su one svete?

92



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415)

93


POUKA 12 13.—20. rujna 2014.

Smrt i uskrsnuÊe“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u

mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25)

Biblijski tekstovi: Ivan 11,11; Ivan 1,1-4; Luka 8,54.55; Ivan5,28.29; Matej 5,22.29; Ivan 11,38-44.

Ljudi imaju uroenu odbojnost prema smrti zato πto su stvoreni daæive i nikada ne umru. Smrt je uljez koji nije trebao postojati.

Zato je u vrijeme svoje ovozemaljske sluæbe Isus pokazao neizmjer-no suosjeÊanje prema oæaloπÊenima. Kada je ugledao udovicu u Nainukako svojeg jedinca sina nosi u grob, “saæali se nad njom te joj reËe:‘Nemoj plakati!’” (Luka 7,13) Skrhanom ocu Ëija je dvanaestogodiπnjakÊi upravo umrla, Krist je uputio rijeËi utjehe: “Ne boj se! Samo vjeruj.”(Marko 5,36) Svaki put kada smrt pogodi naπe voljene, Isus je njeænoganut naπom boli. Njegovo suosjeÊajno srce plaËe s nama.

Meutim, Krist Ëini mnogo viπe od toga nego πto plaËe s nama.Pobijedivπi smrt svojom smrÊu i uskrsnuÊem, On ima rjeπenje za smrti daje obeÊanje da Êe svakoga koji vjeruje u Njega uskrisiti u vjeËniæivot. To je najveÊe obeÊanje koje nam je dano u Boæjoj rijeËi; u su-protnom, kad bi smrt imala posljednju rijeË, naπ cijeli æivot i sve πtosmo ikada postigli bilo bi uzaludno.

94

NEDJELJA 14. rujna

STANJE MRTVIH

Pisci Staroga zavjeta dosljedno su prikazivali Ëovjeka kao nedjeljivoæivo biÊe. RazliËiti hebrejski izrazi obiËno prevedeni kao tijelo, duπa iduh samo su dodatni naËini da se opiπe, s razliËitih glediπta, osoba kaocjelina. U skladu s ovim glediπtem, u Svetom pismu se koriste razliËitemetafore za opisivanje smrti. Izmeu ostalog, san se istiËe kao odgova-rajuÊi simbol za opisivanje biblijskog razumijevanja stanja mrtvih (vidiJob 3,11-13; 14,12; Psalam 13,4; Jeremija 51,39; Daniel 12,2). Smrt jeu potpunosti kraj æivota. Smrt je nesvjesno stanje u kojem nema misli,osjeÊaja, djela niti bilo kakvih odnosa (Propovjednik 9,5.6.10; Psalam115,17; 146,4).

Meutim, do Isusovog vremena ovo razumijevanje naravi ljudskogroda, osobito smrti, naπlo se u suprotnosti s poganskom dualistiËkomidejom o besmrtnosti duπe koja se brzo πirila tadaπnjim poznatim svi-jetom.

Kako je Isus opisao smrt prijatelja Lazara? Vidi Ivan 11,11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos ovim i drugim tekstovima, odreeni broj krπÊana tvrdi daje Isus vjerovao u besmrtnost duπe jer je razbojniku na kriæu rekao:“Zaista, kaæem ti danas, bit Êeπ sa mnom u raju!” (Luka 23,43) ZnaËenjeovog teksta u potpunosti se mijenja ovisno o tome na kojem se mjestunalazi zarez. (Najstariji grËki spisi Novoga zavjeta nemaju znakove in-terpunkcije.) Ako je zarez stavljen ispred rijeËi “danas”, kako stoji uveÊini biblijskih prijevoda, to znaËi da su Isus i razbojnik otiπli u raj togistog dana; ako se zarez stavi iza rijeËi “danas”, znaËi da je Isus uvjera-vao razbojnika da Êe biti spaπen u buduÊnosti. Isusove rijeËi, zapravo,naglaπavaju sigurnost spasenja, a ne vrijeme razbojnikovog odlaska naNebo. Sam tekst to potvruje. Kao prvo, razbojnik nije traæio da odmahode na Nebo nakon smrti, veÊ da ga se Isus sjeti kada doe u Boæjekraljevstvo. Tri dana poslije Isus je osobno potvrdio da joπ nije uzaπaona Nebo (Ivan 20,17). Zato nas ovaj tekst ne uËi da duπe umrlih idu naNebo nakon smrti.

BuduÊi da shvaÊamo da je smrt nesvjesno stanje poput sna,zaπto je nauk o uskrsnuÊu toliko vaæan za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

95


NADA U USKRSNU∆E

Prigodom stvaranja “Jahve, Bog, napravi Ëovjeka od praha zemalj-skog i u nosnice mu udahne dah æivota”. Rezultat je bio Ëovjek, “æivaduπa” (Postanak 2,7). Dok god Bog odræava dah æivota u æivim biÊima,ona su æiva. Ali kada im oduzme dah, ona umiru i vraÊaju se u prah(Psalam 104,29; Propovjednik 12,7). To nije samovoljna Boæja odluka; toje neizbjeæna posljedica grijeha. Ali radosna je vijest da u Kristu postojinada, Ëak i kada je smrt u pitanju.

ProËitajte Ivan 1,1-4. ©to u ovim redcima ukazuje na Isusovusilu da uskrisi mrtve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist ima æivot u sebi jer je On æivot (Ivan 14,6). On je sve stvorioi ima silu da dade æivot kome hoÊe (Ivan 5,21). On ima silu da uskrisimrtve.

Kako dolazi do uskrsnuÊa? Vidi Luka 8,54.55.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema Bibliji, uskrsnuÊe je ukidanje smrti. Æivot se obnavlja kadaBog ponovno udahne dah æivota. Tako Luka objaπnjava uskrsnuÊe Jairo-ve kÊeri. Kada je saznao da je dvanaestogodiπnja djevojËica preminula,Isus je otiπao u njezin dom i rekao oæaloπÊenima da spava. Zatim “je onuze za ruku te viknu: ‘Djevojko, ustani!’ Njoj se povrati duh, i odmahustade.” (Luka 8,54.55) Na Isusovu boæansku zapovijed, naËelo æivota,proiziπlo od Boga, vratilo se u djevojËicu. GrËka rijeË pneuma, koju jeLuka upotrijebio, znaËi “vjetar”, “dah” ili “duh”. Kada se u Bibliji pri-mjenjuje na ljudska biÊa, nikada ne oznaËava svjesno biÊe koje postojiizvan tijela. U ovom se tekstu jasno odnosi na dah æivota.

Smrt je tako uobiËajena da je doæivljavamo kao gotovu Ëinjeni-cu. Kako moæemo imati povjerenje u Boæja obeÊanja o vjeËnomæivotu, kada u ovom trenutku izgleda da je smrt pobjednik?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

96

UTORAK 16. rujna

USKRSNU∆E I SUD

Na temelju onoga πto smo dosad prouËavali, moæemo steÊi dojamda je uskrsnuÊe namijenjeno samo nekolicini. Meutim, Isus je izjavioda Êe doÊi vrijeme kada “Êe svi koji poËivaju u grobovima Ëuti njegovglas” (Ivan 5,28.29). Vjernici i nevjernici, pravednici i greπnici, spaπenii izgubljeni, svi Êe ustati. Kao πto je objavio Pavao, “uskrsnut Êe prave-dni i nepravedni” (Djela 24,15).

BuduÊi da Êe na kraju svi ustati iz mrtvih, svi Êe se suoËiti sjednom od dvije vjeËne sudbine. O kakvim je sudbinama rijeË? Ivan5,28.29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OpÊa narav uskrsnuÊa ne ukazuje na to da Êe u posljednji dan sviuÊi u blaæenstvo i radost vjeËnog æivota. “Tada Êe se probuditi mnogikoji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeËni æivot, drugi za sramotu,za vjeËnu gadost.” (Daniel 12,2)

Biblija nauËava da Êe Bog suditi svakom Ëovjeku i odluËiti o sud-bini svake osobe koja je ikada æivjela (Propovjednik 12,14; Rimljanima2,1-11). Izvrπenje Boæje presude, meutim, ne slijedi odmah nakon smr-ti neke osobe, veÊ nakon njezinog uskrsnuÊa. Dotad i spaπeni i izgub-ljeni spavaju nesvjesno u prahu. UskrsnuÊe samo po sebi nije ni nagra-da ni kazna. To je stanje prije primanja vjeËnog æivota ili osude.

GovoreÊi o dva uskrsnuÊa, Isus je ukazao da Êe naπa sudbina bitiodluËena na temelju moralnih osobina naπih djela (dobrih ili zlih). Me-utim, ta Ëinjenica ne znaËi da Êe nas naπa djela spasiti. Naprotiv, Isusje jasno nauËavao da naπe spasenje ovisi iskljuËivo o naπoj vjeri u Njegakao osobnog Spasitelja (Ivan 3,16). Zaπto se onda djela uzimaju u obzir?Zato πto ona pokazuju je li naπa vjera u Krista i naπa predaja Njemu bilaiskrena ili nije (Jakov 2,18). Naπa djela pokazuju jesmo li joπ uvijek“mrtvi zbog svojih prekrπaja i grijeha” (Efeæanima 2,1) ili “smatrate sebemrtvima grijehu, a æivima Bogu u Kristu Isusu” (Rimljanima 6,11).

Razmislite o vjeËnoj sudbini koja Ëeka svakoga od nas. Akoiπta stoji izmeu vas i vjeËnog æivota, zaπto odmah ne doneseteodluku da se toga oslobodite? ©to moæe biti vrijedno gubitka vje-Ënosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

97

SRIJEDA 17. rujna

©TO JE ISUS REKAO O PAKLU?

Isus je upotrijebio dva grËka izraza, hades i gehena, kada je govo-rio o smrti i kazni za nepravedne. S obzirom na opÊeprihvaÊeno znaËe-nje rijeËi “pakao”, moramo je pozorno razmotriti.

RijeË hades ima isto znaËenje kao i hebrejska rijeË πeol, najËeπiizraz u Starom zavjetu koji oznaËava carstvo mrtvih. Ovi izrazi jedno-stavno imenuju grob ili mjesto na koje svi odlaze nakon smrti, beznaznaka kazne ili nagrade. Meutim, postoji jedan tekst gdje je rijeËhades povezana s kaznom. U pitanju je priËa o bogatom Ëovjeku i Lazaru.

ProËitajte retke u Luki 16,19-31. Koja je osnovna pouka ovepriËe? (Vidi retke 27-30.) Zaπto je pogreπno upotrijebiti ovu priËukao dokaz da ljudi nakon smrti idu u raj ili pakao?

..................................................................................................................................

Ova se priËa ne bavi stanjem mrtvih. OpÊprihvaÊeno, ali nebiblijskovjerovanje mnogih Isusovih suvremenika pruæilo je pozadinu za ovupriËu, u kojoj pronalazimo vaænu pouku da naπa buduÊnost ovisi oodlukama koje svakodnevno donosimo u svojem æivotu. Ako odbacimosvjetlo koje nam Bog daruje ovdje na Zemlji, nema viπe novih prilikanakon smrti. Svaki pokuπaj da se ova priËa protumaËi doslovno vodi umnoge nerjeπive probleme. Naime, detalji priËe su namjerno vrlo Ëudnikako bi nam pokazali da Isus nije æelio da Njegove rijeËi budu shvaÊenedoslovno, veÊ u prenesenom znaËenju.

Koje je opomene Isus uputio u vezi s paklom? Vidi Matej 5,22.29.30; 23,33.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U mnogim biblijskim prijevodima Isus je jedanaest puta upotrijebiorijeË “pakao”. Koristio se grËkim izrazom gehena, od hebrejskog imenaGe Hinom, πto znaËi “Dolina Hinomova”. Prema Starom zavjetu, u tomklancu juæno od Jeruzalema, kraljevi Ahaz i Manaπe obavljali su zastra-πujuÊe poganske obrede spaljivanja djece Molohu (2. Ljetopisa 28,3;33,6). Poslije je poboæni kralj Joπija zabranio ove obrede (2. o kraljevi-ma 23,10). Zbog poËinjenih grijeha u toj dolini, prorok Jeremija je pro-rokovao da Êe Bog to mjesto nazvati “Dolinom klanja”. (Jeremija 7,32.33;19,6) Tako je za Hebreje ta dolina postala simbol konaËnog suda i kazneza nepokajane. Isus je upotrijebio to ime figurativno, bez iznoπenjadetalja o vremenu i mjestu izvrπenja kazne, πto pronalazimo u drugimbiblijskim tekstovima. Pakao, stoga, nije mjesto vjeËne kazne.

98

»ETVRTAK 18. rujna

ISUS JE POBIJEDIO SMRT

Zaπto je Lazarovo uskrsnuÊe bilo vrhunac Kristovih Ëuda uovozemaljskoj sluæbi? Vidi Ivan 11,38-44.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Isus uskrisio joπ dvije osobe iz mrtvih, nijedno uskrsnuÊenije bilo tako dojmljivo kao Lazarovo. Bio je mrtav Ëetiri dana, πto jeMarta potvrdila pokraj groba. Isus je uËinio Ëudo usred dana pred mno-πtvom svjedoka, poπtovanih ljudi iz Jeruzalema. Nitko nije mogao opo-vrgnuti ono πto se dogodilo.

Ipak, daleko vaænije od Lazarovog uskrsnuÊa bilo je Isusovo us-krsnuÊe. BuduÊi da je imao æivot u sebi, On ne samo da je imao silu dapodiæe iz mrtvih i daje æivot kome hoÊe (Ivan 5,21), veÊ je takoer imaosilu da poloæi svoj æivot i ponovno ga uzme (Ivan 10,17.18). Njegovo jeuskrsnuÊe bilo uvjerljivi dokaz za to.

Kakva je veza izmeu Isusovog i naπeg uskrsnuÊa? Zaπto jeNjegovo uskrsnuÊe tako vaæno za naπe spasenje? Vidi 1. KorinÊani-ma 15,17-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neprijeporna je Kristova sila da slomi veze smrti. Ustao je iz grobakao prvina onih koji su zaspali u Njemu. Njegovo uskrsnuÊe je jamstvouskrsnuÊa svakog vjernika, jer On ima kljuËeve smrti (Otkrivenje 1,17.18).

“Krist je za vjernika uskrsnuÊe i æivot. U naπem Spasitelju je ob-novljen æivot koji je izgubljen uslijed grijeha; On u sebi ima æivot daoæivi onoga koga hoÊe. Njemu je podareno pravo da daruje besmrtnost.Æivot koji je u ljudskoj prirodi poloæio, On ponovno uzima i daje galjudskom rodu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 651)

Nakon smrti Vladimira I. Lenjina, njegovo tijelo je zamrznutou nadi da Êe znanstvena dostignuÊa jednoga dana omoguÊiti daponovno bude vraÊen u æivot. Dosad su pokuπaji bili neuspjeπni,zar ne? Smrt je tako moÊna da æivot moæe ponovno obnoviti samoOnaj koji ga je stvorio. ©to nam ta istina govori o tome da moramovjerovati da nas Isus moæe uskrisiti kao πto je obeÊao?

99

PETAK 19. rujna


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlja “Lazare,izii!”, str. 429—439, i “Uskrsnuo je kako je rekao”, str. 646—651.

“Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromova, glasBoæjeg Sina poziva svete koji spavaju. On gleda grobove pravednih izatim, diæuÊi ruke prema Nebu, uzvikuje: ’Probudite se, probudite se,probudite se, vi koji spavate u prahu zemljinu, i ustanite!’ Uzduæ ipoprijeko cijele Zemlje mrtvi Êe Ëuti ovaj glas i oni koji ga Ëuju oæivjetÊe. ... Oni dolaze iz tamnice smrti, obuËeni u besmrtnu slavu, kliËuÊi:’Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj æalac?’ (1. KorinÊani-ma 15,55) A æivi pravedni i uskrsnuli sveti sjedinjuju svoje glasove udugi, radostan pokliË pobjede.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 507)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Svi se mi suoËavamo sa stvarnoπÊu smrti, njezinom konaË-noπÊu i besmislom. Ako, kao πto mnogi vjeruju, ne postoji Bog,nada u vjeËni æivot i uskrsnuÊe, koji je onda smisao ljudskog æivo-ta? Koji je njegov smisao ako prije ili poslije svatko umire i svakosjeÊanje na njega nestaje? Kako naπe razumijevanje uskrsnuÊa dajeodgovore na ova nerjeπiva pitanja?

2. Koje se opasne ideje kriju u vjerovanju u besmrtnost duπe?Zaπto Sotona πiri ovu nebiblijsku doktrinu? Kakvu Êe ulogu ovaideja imati u posljednjim dogaajima na svrπetku vremena? Razmi-slite o svim moguÊim obmanama kojih su poπteeni oni koji shva-Êaju smrt kao san sve do uskrsnuÊa.

100



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreena za molitvu.Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na moli-tvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljnida poæanju sve blagoslove koji se mogu steÊi. Oni Êe iskoristiti svakupriliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba.” (Ellen G. White, PutKristu, str. 85.)

101


POUKA 13 20.—27. rujna 2014.

Drugi Kristov dolazak“Neka se ne uznemiruje vaπe srce! Vjerujte u Boga i u me

vjerujte! U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilotako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kadodem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebii da vi budete gdje sam ja.” (Ivan 14,1-3)

Biblijski tekstovi: Ivan 14,1-3; Matej 16,27; 1. Solunjanima4,13-18; Matej 24,3-14; 24,42.44.

Drugi Kristov dolazak, spomenut viπe od tri stotine puta u Novomzavjetu, temelj je svih naπih doktrina. On je osnova naπeg identiteta kaoadventistiËkih krπÊana. Taj je nauk dio naπeg imena i vaæan je dio Evan-elja koje smo pozvani navijestiti. Bez obeÊanja o Njegovom dolasku,naπa vjera bila bi uzaludna. Ova veliËanstvena istina daje smisao naπemæivotu i potiËe naπ misijski rad.

Vladalo je miπljenje da Êe Ëekanje koje traje duæe nego πto smooËekivali oslabiti naπu vjeru u Isusovo obeÊanje o povratku. Meutim,to se nije dogodilo. Æelja za Kristovim povratkom kod mnogih je jaËanego ikada.

Ovaj Êemo tjedan prouËavati πto je Isus rekao o “blaæenom ispunje-nju nade, naime, pojavi sjaja velikoga Boga, naπega Spasitelja, IsusaKrista” (Titu 2,13).

102

NEDJELJA 21. rujna

OBE∆ANJE

Nakon Posljednje veËere Isus je rekao uËenicima da Êe otiÊi tamokamo oni, bar neko vrijeme, ne mogu poÊi s Njim (Ivan 13,33). Pomisaona razdvojenost od UËitelja ispunila je njihova srca tugom i strahom.Petar je upitao: “Gospodine, kamo ideπ? ... Zaπto te sada ne mogu sli-jediti?” (Ivan 13,36.37) ZnajuÊi æelju njihovog srca, Krist ih je uvjeravaoda Êe samo privremeno biti razdvojeni.

ProËitajte Kristova obeÊanja u Ivanu 14,1-3. Primijenite terijeËi na sebe. Zaπto vam one trebaju biti dragocjene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ObeÊanje naπega Gospodina nije moglo biti jasnije. U grËkom je-ziku obeÊanje “dolazim uskoro” nalazi se u sadaπnjem vremenu, Ëimeje naglaπena izvjesnost dogaaja.

Isus je ukazao na sigurnost svojega drugog dolaska. On nije rekao:“Moæda Êu doÊi ponovno”, veÊ: “Dolazim uskoro.” Svaki put kada jespomenuo svoj povratak, koristio se izrazima koji oznaËavaju izvjes-nost.

Ponekad dajemo obeÊanja koja poslije ne moæemo ispuniti usprkossvim naπim naporima i odluËnosti. S Kristom nije tako. Mnogo puta jejasno pokazao da je Njegova rijeË pouzdana.

Kad je rijeË o Njegovom utjelovljenju, Gospodin je proroËki objaviopreko Davida: “Evo dolazim.” (Psalam 40,8) I doπao je (Hebrejima 10,5-7). Stvarnost Njegovog prvog dolaska jamËi sigurnost Njegovog drugogdolaska.

Tijekom svoje ovozemaljske sluæbe, Isus je dao obeÊanje oæaloπ-Êenom ocu: “Ne boj se! Samo vjeruj! Ozdravit Êe!” (Luka 8,50) I uskoroje Jairova kÊi ustala iz mrtvih. Krist je objavio da Êe tri dana nakonraspeÊa na kriæ ustati iz groba; i ustao je. ObeÊao je da Êe poslatiSvetoga Duha uËenicima; i poslao ga je u odreenom trenutku. Ako jenaπ Gospodin ispunio sva obeÊanja u proπlosti, Ëak i ona koja su sljudskoga glediπta izgledala nemoguÊa, moæemo biti sigurni da Êe odr-æati svoje obeÊanje o ponovnom dolasku.

Kako moæete odræati vatru koja gori u vaπem srcu zbog drugogIsusovog dolaska?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

103


SVRHA DRUGOGA KRISTOVOG DOLASKA

Veliki plan spasenja dostiÊi Êe vrhunac u drugom Kristovom do-lasku. Bez Njegovog povratka na Zemlju, Njegovo utjelovljenje, smrt iuskrsnuÊe ne bi imali nikakvog znaËenja za naπe spasenje.

Koji je jedan od osnovnih razloga Kristovog povratka? VidiMatej 16,27.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot nije uvijek pravedan, zapravo Ëesto je nepravedan. Nemamouvijek priliku vidjeti kako pravda pobjeuje u naπem druπtvu. Neviniljudi pate, dok zli napreduju. Mnogi ljudi ne dobivaju ono πto zasluæuju.Ali zlo i grijeh neÊe vladati zauvijek. Isus Êe doÊi “da svakome platiprema njegovu djelu” (Otkrivenje 22,12).

Ova tvrdnja ukazuje na to da Êe se sud odræati prije Kristovogpovratka. Kada Isus doe, veÊ Êe biti odluËeno o sudbini svakog ljud-skog biÊa. Isus je jasno ukazao na ovaj istraæni sud u priËi o svadbenojgozbi (Matej 22,11-13). To πto nam se sudi po naπim djelima, ne znaËida nas naπa djela ili zasluge spaπavaju. Spasenje je plod Boæje milostii prima se vjerom u Isusa (Marko 16,16; Ivan 1,12), koju pokazujemovlastitim djelima.

U vezi s obeÊanjem u Mateju 16,27 vaæno je da Êe pravda biti zado-voljena. Trebamo samo priËekati da se to dogodi.

Prigodom drugoga Kristovog dolaska, oni koji spavaju u Kristu bitÊe uskriπeni u vjeËni æivot. Kao πto smo vidjeli prije — buduÊi da znamoda mrtvi spavaju u grobu — obeÊanje o drugom dolasku i uskrsnuÊu uvjeËni æivot koji slijedi, za nas je posebno vaæno.

“Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromova, glasBoæjeg Sina poziva svete koji spavaju. On gleda grobove pravednih izatim, diæuÊi ruke prema Nebu, uzvikuje: ‘Probudite se, probudite se,probudite se, vi koji spavate u prahu zemljinu, i ustanite!’ Uzduæ ipoprijeko cijele Zemlje mrtvi Êe Ëuti ovaj glas i oni koji ga Ëuju oæivjetÊe. »itava Êe zemlja odzvanjati koracima iznimno velike vojske iz svakognaroda i plemena, jezika i puka. Oni dolaze iz tamnice smrti, obuËeniu besmrtnu slavu, kliËuÊi: ‘Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti,tvoj æalac?’ (1. KorinÊanima 15,55) A æivi pravedni i uskrsnuli svetisjedinjuju svoje glasove u dugi, radostan pokliË pobjede.” (Ellen G. White,Velika borba, str. 507)

104

UTORAK 23. rujna

KAKO ∆E ISUS DO∆I?

U svojoj propovijedi o buduÊim dogaajima, Krist je izrazio zabri-nutost zbog laænih uËenja o Njegovom drugom dolasku. Upozorio jeuËenike na ljude koji Êe doÊi u Njegovo ime “i reÊi: ‘Ja sam Mesija’”(Matej 24,5; vidi takoer retke 23-26). BuduÊi da nije æelio da NjegoviuËenici budu prevareni, jasno je opisao svoj drugi dolazak.

©to Matej 24,27 govori o tome kako Êe izgledati Isusov drugidolazak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sijevanje munja ne moæe se sakriti ili laæno prikazati. One sijevajui bljeskaju po cijelom nebu na takav naËin da ih svatko moæe vidjeti.NeÊe biti potrebna nijedna reklama da privuËe pozornost ljudi. SvakiËovjek, dobar i zao, spaπen i izgubljen, Ëak “i oni koji su ga proboli”(Otkrivenje 1,7), vidjet Êe Ga kako dolazi (Matej 26,64).

Kako nam redci u 1. Solunjanima 4,13-18 mogu pomoÊi dashvatimo kakav Êe biti drugi Kristov dolazak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

O drugome dolasku Krista Êe svi ljudi ugledati u Njegovoj boæan-skoj slavi kao “Kralja kraljeva i Gospodara gospodar...” (Otkrivenje 19,16).Pri utjelovljenju Sin je doπao sam i bez izvanjskog sjaja: “Ne bijaπe nanjem ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali, ni ljupkosti da bi namse svidio.” (Izaija 53,2) Ali ovaj put siÊi Êe u svoj svojoj slavi i veliËan-stvu okruæen “svim anelima” (Matej 25,31) i “s glasnom trubom” (Matej24,31). Uza sve to, mrtvi u Kristu ustat Êe u besmrtnost.

Ako imamo povjerenje u Boga kada je u pitanju tako nevjeroja-tan dogaaj kao πto je drugi dolazak, zaπto Mu ne bismo vjerovalina svakom podruËju svojeg æivota?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

105

SRIJEDA 24. rujna

KADA ∆E ISUS DO∆I?

Kada je, misleÊi na Hram, Isus rekao: “Ovdje sigurno neÊe ostati nikamen na kamenu. Svaki Êe se sruπiti” (Matej 24,2), uËenici su bilizbunjeni. “Kaæi nam kad Êe to biti, i koji je znak tvoga dolaska i svrπetkasvijeta?” (redak 3), upitali su. Prema njihovom miπljenju, razorenje Hra-ma znaËilo je kraj ovozemaljske povijesti i Isusov povratak.

Isus je vjeπto odgovorio opisujuÊi znakove za oba dogaaja: razo-renje Jeruzalema 70. godine i Njegov drugi dolazak, jer uËenici nisu bilispremni shvatiti razliku meu njima.

Nama je vaæno da shvatimo narav i svrhu ovih znakova. Oni namnisu dani da bismo odredili datum Isusovog dolaska, jer “πto se tiËeonog dana i Ëasa, o tome nitko niπta ne zna; ni aneli nebeski, ni Sin,veÊ jedino Otac” (Matej 24,36). Znakovi pokazuju povijesni tijek dogaa-ja da bismo uvidjeli da je Njegov dolazak blizu, na vratima. Kao πto sene trebamo baviti odreivanjem datuma, isto tako ne smijemo zanema-riti vrijeme u kojem æivimo.

ProËitajte tekstove u Mateju 24,3-14.21-26.29.37-39 (vidi ta-koer Marko 13; Luka 21). Kakvu je sliku svijeta Isus ovdje prika-zao? Na koji naËin odgovara svijetu u kojem danas æivimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Najvaænija misao koju je Isus æelio utisnuti u um uËenika jest daje Njegov dolazak blizu. Njegova cijela propovijed o buduÊim dogaajimabila je takva kao da Êe apostoli æivi doËekati Njegov dolazak (vidi Matej24,32.33.42).

U stvarnom smislu, gledano iz kuta svakoga od nas, drugi dolazaknikada nije dalji od trenutka naπe smrti. Smrt je dubok san u kojemosoba nije niËega svjesna. Prigodom smrti zatvorimo oËi i, bez obzira nato hoÊe li proÊi jedna ili tisuÊu godina, sljedeÊe πto Êemo ugledati bitÊe drugi Kristov dolazak. Tako ideja o blizini Kristovog dolaska, o kojojgovore Pavao, Petar i Jakov, doista ima smisla. Za svakoga od nas Njegovdolazak nikada nije dalji od trenutka naπe smrti.

Kako nam ova ideja pomaæe da shvatimo “neizbjeænost” Kristo-vog drugog dolaska?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

106

»ETVRTAK 25. rujna

BDIJTE I BUDITE PRIPRAVNI

Zaπto je vaæno da uvijek bdijemo i budemo spremni za Isusovdolazak? Vidi Matej 24,42.44.

..................................................................................................................................

Glavna misao Isusove proroËke propovijedi jest da trebamo bdjeti,biti budni. To ne znaËi besposleno Ëekati, veÊ budno bdjeti, poput do-maÊina koji Ëuva dom od moguÊih provalnika (Matej 24,43). Dok budnobdijemo, trebamo obaviti odreeni posao, kao πto je vjerni sluga izvrπa-vao zadatke koje mu je gospodar povjerio pri odlasku (Matej 24,45;Marko 13,34-37).

Koji je stav koban za nas koji tvrdimo da vjerujemo u drugiIsusov dolazak? Vidi Matej 24,48-51; Luka 21,34.35. Kako moæe-mo izbjeÊi takav stav? Zaπto je lako pogrijeπiti ako nismo dovoljnooprezni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usporedba o zlom sluzi vrlo je pouËna, osobito za nas adventistiËkekrπÊane. Ovaj sluga prikazuje one koji kaæu da vjeruju da Êe Isus ponov-no doÊi, ali ne uskoro. Uvjereni da je Gospodnji dolazak daleko, misleda joπ uvijek imaju vremena da æive sebiËnim æivotom i uæivaju u gre-πnim zadovoljstvima i da imaju dovoljno vremena da se pripreme zadrugi Kristov dolazak. Naæalost, ova je misao smrtonosna zamka zatoπto nitko ne zna kada Êe Isus doÊi. »ak i da Krist ne doe ubrzo, svatkood nas moæe neoËekivano poËinuti i iznenada izgubiti priliku da sepomiri s Bogom. Ali iznad svega, stalno popuπtanje grijehu postupnootupljuje savjest i postaje nam se sve teæe pokajati. Sotoni nije vaænovjerujemo li u drugi Kristov dolazak sve dok moæe utjecati na nas daodgodimo pripremu.

Kako moæemo biti spremni veÊ danas? Ako se pokajemo, priznamogrijehe Isusu, obnovimo vjeru u Njegovu smrt na kriæu koju je podnioza nas i predamo svoju volju u potpunosti Njemu. U uskoj zajednici sNjim moæemo uæivati u pravom miru, pokriveni Njegovom haljinom pra-vednosti.

Koliko Ëesto razmiπljate o drugom Kristovom dolasku? Kakonjegova izvjesnost utjeËe na vaπ æivot? Kako moæemo uËiniti pravuravnoteæu izmeu svakidaπnjih obveza i oËekivanja Kristovog po-vratka?

107

PETAK 26. rujna


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “Na Ma-slinskoj gori”, str. 519—527; u knjizi Velika borba poglavlje “PreteËejutra”, str. 236—249.

“Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao pola dlanaljudske ruke. To je oblak koji okruæuje Spasitelja i koji iz daljine izgledakao obavijen tamom. Boæji narod zna da je to znak Sina »ovjeËjega. UsveËanoj tiπini oni ga netremice promatraju dok se pribliæava Zemlji ipostaje sve svjetliji i sjajniji, dok ne prepraste u veliki bijeli oblak,kojemu donji dio sliËi na razgorjelu vatru, a nad kojim lebdi dúga save-za. Isus se pribliæuje kao silni Pobjednik. ... Sveti aneli, golemo,bezbrojno mnoπtvo, prate Ga zvukovima nebeskih himni. »ini se da jenebeski svod prepun sjajnih biÊa — ‘tisuÊe tisuÊa ... mirijade’. Nemaljudskog pera koje bi moglo opisati ovaj prizor; nema uma smrtnogËovjeka koji bi mogao zamisliti njegov sjaj.” (Ellen G. White, Velikaborba, str. 504)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Iako trebamo vjerovati u skori Kristov dolazak, kako moæe-mo izbjeÊi opasnost fanatizma? To nije uvijek lako. Koliko fanaticisebe doista smatraju fanaticima?

2. Razmislite o ideji da je drugi Kristov dolazak blizu svakomeod nas, na osobnoj razini, zato πto naπa smrt nikada nije dalekobez obzira na to koliko æivimo. ©to nam to govori o stvarnoj bliziniKristovog drugog dolaska kada je svatko od nas u pitanju?

3. Kako odgovarate onima koji ismijavaju ideju o Kristovomdrugom dolasku? Prije nego πto im odgovorite, pokuπajte se stavitina njihovo mjesto, promatrati stvari s njihovog glediπta. Kadasagledate njihove tvrdnje, razmislite koji biste im odgovor moglidati.

4. ©to mislite o ideji da moæemo ubrzati ili odgoditi drugiKristov dolazak?

5. Da znate da Êe Isus doÊi sljedeÊi tjedan, πto biste promijenilisada u svojem æivotu?

108



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuË urukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograni-Ëena bogatstva SvemoÊnoga?” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82)

109

»asopis Æivot i zdravlje utemeljen je davne 1924. godine. Prvi urednik bio mu jeAlbin MoËnik, a slijedili su Sigfried Ludewig i Mirko GolubiÊ. Naæalost, ugasio senakon petnaestak godina, uz vihor Drugog svjetskog rata. Godine 1972. ËasopisÆivot i zdravlje poËinje izlaziti ponovno kao “Obiteljski Ëasopis za prouËavanje ipromicanje prirodnih zdravstvenih naËela”. Urednik mu je Slavko »op. Naklada muje od dvadeset do Ëak Ëetrdeset tisuÊa primjeraka, izlazi tromjeseËno, redovito punihdvadeset godina, do Domovinskog rata, kad mu je urednica bila –urica Garvano-viÊ-Porobija. Nakon zatiπja od dvadesetak godina, ponovno je pokrenut kao “Obitelj-ski Ëasopis za promicanje cjelovitog zdravlja”, a urednica mu je Nevenka BlaæiÊ-»op.Potpuno je u boji, formata 17x24 cm, na 32 stranice. U njemu ima za svakoga po-neπto: Aktualnosti, LijeËnik vam savjetuje, Svijet kuhanja, KritiËna toËka, Obiteljskikutak — rubrike su prvoga broja. Drugi broj je u cijelosti posveÊen prestanku puπe-nja. Cijena mu je skromnih 10 kn, a naklada optimistiËnih 20.000 primjeraka. Moæeli se ljepπe obiljeæiti 90. obljetnicu? Devedeseti roendan — a joπ uvijek mlad i zdrav!

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Æivot i zdravljeponovno izlazi!

Æivot i zdravlje

110

01 U Propovjednik 7,29 Skupa pogreπka02 S 1. KorinÊanima 15,22.23 Adam ponovno u svojem domu03 » Hebrejima 11,5 Otvorena vrata04 P Postanak 7,1 Sigurni u korablji05 S Postanak 18,19 Dom koji Bog moæe blagosloviti

06 N Postanak 39,9 Kako bih mogao uËiniti neπto takvo?07 P Postanak 32,29 ZajamËena snaga08 U Hebrejima 11,27 GledajuÊi nevidljivo09 S Psalam 105,39 Oblak i vatra10 » Brojevi 13,30 Zaπto Ëekati?11 P Joπua 1,8 Jedini naËin pobjede12 S Suci 7,2 Previπe vojnika

13 N 1. Samuelova 3,1 Bez generacijskog jaza14 P 1. Samuelova 17,34.35 Priprema za vodstvo15 U Efeæanima 6,12 Sotonin tajni rad16 S Propovjednik 2,11 Kasno buenje17 » 1. o kraljevima 17,1 Glas u pustinji18 P 2. Ljetopisa 20,21 Pjesma za borbu19 S Luka 9,62 Sve na oltaru

20 N Jona 1,2 Poslanik koji oklijeva21 P Tuæaljke 3,26 Jeremija, Boæji vjesnik22 U Habakuk 2,4 Vjera i Boæja obeÊanja23 S Daniel 6,4 Daniel, Boæji ambasador24 » Ezra 7,6 Znanje zahtijeva djelovanje25 P 2. KorinÊanima 4,7 Nesavrπeni26 S Matej 9,21 Osobni pristup

27 N 2. KorinÊanima 5,14 Niπta preskupo28 P Djela 8,26.27 Samo za jednog Ëovjeka29 U Djela 9,6 Od Savla do Pavla30 S Filipljanima 3,13.14 Prema cilju31 S Psalam 105,1.2 Dovde nam je Jahve pomogao

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2014.

Sukob i hrabrost

111

01 P Luka 17,21 Boæje kraljevstvo u srcu02 S Matej 13,33 Kao kvasac

03 N Otkrivenje 19,8 Kraljevsko ruho04 P Matej 1,23 Bog je s nama05 U Efeæanima 1,5.6 Posvojeni sinovi i kÊeri06 S Psalam 40,9 Blagoslovi posluπnosti07 » Habakuk 2,20 U Svetinji nad svetinjama08 P Psalam 45,7 Izvor suÊuti i milosti09 S Jeremija 31,3 Da nas privuËe k Bogu

10 N Izlazak 19,5 Uvjeti Saveza11 P Jeremija 31,33.34 Napisan u srcu12 U Psalam 105,8 Boæji vjeËni zalog13 S Izaija 63,3 Neopisiva osamljenost14 » Izaija 53,5 Grijesi cijeloga svijeta15 P Rimljanima 5,18 Tako dragocjeno — a opet besplatno16 S Ivan 16,7 Branitelj sliËan Kristu

17 N Psalam 51,12 Sila koja Ëisti i oæivljava18 P Zaharija 10,1 Kasna kiπa19 U Izaija 27,3 Potrebno je vrijeme20 S Matej 5,48 Savrπeni veÊ sada?21 » Ivan 16,24 »eka naπ zahtjev22 P Luka 10,19 Aneoska pomoÊ23 S Efeæanima 3,20 Znak krπÊanstva

24 N Filipljanima 1,9-11 Uvjeti za krπÊanski rast25 P Koloπanima 3,12 U ljubaznosti26 U 2. Solunjanima 1,12 Boæanska uputa27 S Rimljanima 13,14 Zajedniπtvo s Kristom28 » Izaija 63,7 Hvala Bogu!29 P Luka 12,35.36 Dok Ëekamo30 S 1. KorinÊanima 3,14 Kakve li nagrade!

31 N Izaija 40,1.2 Podignite pogled!

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2014.

Boæja zadivljujuÊa milost

112

01 P Matej 5,18 Sukob zavrπen02 U 1. Petrova 3,8 Stanovnici Neba03 S Djela 4,13 Kristov utjecaj04 » Psalam 37,3 Uplaπenima i slabima05 P Izlazak 31,13 Jedina sigurnost06 S 1. Ljetopisa 16,11 Otvorite prozore svoje duπe!

07 N GalaÊanima 1,4 Sigurna pobjeda08 P Matej 7,7 Nebesko jamstvo09 U Matej 7,12 Æivjeti novim æivotom10 S Efeæanima 5,8 Osnove spasenja11 » Matej 10,32.33 Biti æiv Bogu12 P Ivan 14,30 SuosjeÊajni krπÊanin13 S GalaÊanima 2,20 Bezrezervna predaja

14 N Efeæanima 5,25-27 Bez mane15 P 2. KorinÊanima 4,2 Istina Êe pobijediti16 U Ivan 17,22.23 Ljubav bez premca17 S Nahum 1,7 Uvijek prisutna pomoÊ18 » 2. KorinÊanima 5,21 Boæanska zamjena19 P 1. Petrova 4,8 Njegujte njeænost u domu20 S Psalam 89,20 Uhvatite se za boæansku silu

21 N Jakov 4,4 U svijetu, ali ne od svijeta22 P 1. KorinÊanima 9,16 Boæanska milost, naπa najveÊa potreba23 U Ivan 6,51 Gozba Boæje rijeËi24 S Otkrivenje 16,15 Zavrπni sukob25 » Hebrejima 10,22 Prednosti ostvarene molitvom26 P Hebrejima 12,2 Sadaπnje prednosti u buduÊnosti27 S Filipljanima 2,8 Sveti Duh — poklon nad poklonima

28 N Izaija 8,20 Gospodnji naËin razmiπljanja29 P Ivan 8,12 Kada Istina usmjerava æivot30 U Matej 25,15 Hoditi Isusovim stopama

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2014.

Ovaj dan s Bogom

113

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!


114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.

06. Psalam 7.07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.12. Psalam 14.

13. Psalam 15.14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.

20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.

27. Psalam 27.28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.

03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.

10. Psalam 39.11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.



31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.02. Psalam 61.03. Psalam 62.04. Psalam 63.05. Psalam 64.06. Psalam 65.

07. Psalam 66.08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.

14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.

21. Psalam 76.22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.

28. Psalam 81.29. Psalam 82.30. Psalam 83.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-118

06. Psalam 119-12007. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-146

13. Psalam 147-15014. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-20

20. Izreke 21-2421. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-4

27. Pjesma 5-828. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-10

07. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-32

14. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-9

21. Daniel 10-1222. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-3

28. Amos 4-629. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-21

03. Izaija 22-2504. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-44

10. Izaija 45-4711. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-66

17. Jeremija 1-418. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-24

24. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-46

31. Jeremija 47-49

116

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2014.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 4.7. 11.7. 18.7. 25.7. 1.8. 8.8. 15.8. 22.8. 29.8. 5.9. 12.9. 19.9. 26.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

117

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2014.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 4.7. 11.7. 18.7. 25.7. 1.8. 8.8. 15.8. 22.8. 29.8. 5.9. 12.9. 19.9. 26.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

119


120

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 3/2014.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 3/2014Carlos A. Steger, The Teachings of Jesus

121

Eu

roaz

ijsk

a di

vizi

ja

RU

SIJ

A

KIN

AMO

NG

OL

IJA

IND

IJA

EG

IPA

T

SU

DA

N

SA

UD

IJS

KA

AR

AB

IJA

ET

IOP

IJA

TU

RS

KA

KA

ZA

HS

TAN

UZ

BE

KIS

TAN

KIR

GIS

TAN

TAD

ÆIK

ISTA

NT

UR

KM

EN

ISTA

N

BJE

LO

RU

SIJ

AU

KR

AJI

NA

MO

LD

AV

IJA

GR

UZ

IJA

Ark

tiËk

i oc

ean

AR

ME

NIJ

A

Uni

jeC

rkve

Skup

ine

Vjer

nika

Stan

ovni

kaB

jelo

rusk

a65

294.

058

9.46

3.00

0K

avka

ska

130

787.

610

18.2

52.3

10Is

toËn

orus

ka84

545.

021

22.5

28.4

01D

alek

oist

oËna

5020

2.30

68.

035.

608

Mol

davs

ka15

290

9.65

04.

114.

925

Juæn

a75

484.

598

96.7

88.0

00Tr

ansk

avka

ska

3229

1.72

617

.007

.000

Ukr

ajin

ska

900

299

51.6

8345

.513

.000

Zapa

dnor

uska

390

356

29.3

6194

.676

.681

Uku

pno

1.87

81.

003

116.

013

316.

378.

000

Mis

ijsk

i pr

ojek

ti1.

Izgr

adn

ja s

redi

πta

utj

ecaj

a u

Min

sku

, B

jelo

rusi

ja.

2.Iz

grad

nja

crk

ve u

Kaz

anu

, R

usi

ja.

3.Iz

grad

nja

Adv

enti

stiË

ke π

kole

u »

erka

siju

, U

kraj

ina.

4.Iz

grad

nja

obr

azov

nog

sre

diπt

a u

Dn

jepr

opet

rovs

ku,

Ukr

ajin

a.5.

Izgr

adn

ja A

dven

tist

iËke

πko

le u

Lvo

vu,

Ukr

ajin

a.6.

Izgr

adn

ja A

dven

tist

iËke

sre

dnje

πko

le u

Vin

ici,

Ukr

ajin

a.7.

DJE

»JI

PR

OJE

KT:

Mis

ijska

igr

aliπ

ta n

a cr

kven

om i

man

jupo

red

post

aje

grad

skog

met

roa.

Viπ

e: w

ww

.Ad

ven

tist

Mis

sion

.org

PAK

ISTA

N

AFG

AN

ISTA

NIR

AN

NE

PAL

TAJL

AN

D

MIA

NM

AR

FIN

SK

A

SIR

IJA

Documents

Pouke Isusove - Adventisti Hrvatska · 2018-12-20 · Njegova je zadaÊa bila da u potpunosti objavi Boga koji se otkrio u Starom zavjetu. Tako je predstavio Boga kao naπeg nebeskog