If you can't read please download the document
Upload
adrian-repustic
View
565
Download
31
Embed Size (px)
Citation preview
aa1
page | 33 19. STOLJEE HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA
STANJENAHRVATSKOMPROSTORUZAVRIJEMEFRANCUSKEREVOLUCIJEI KOALICIJSKIH
RATOVA PROTIV FRANCUSKE Francuskarevolucija1789.bilajenajva
nijidogadajeuropskog18.stolje a.Bilajenadahnutaracionalisti
'ko-prosvjetiteljskimpogledi matevo denageslom
Sloboda,bratstvo,jednakost
iizvrilajesnaanutjecajnazemljeuEuropi.Car JosipII.,iakoprista
aprosvjetiteljstva,u
'vrivaojecentralizamiiriogermanizacijutakopotiru
iuzakonjenaitradicionalnapravapojedinih
nenjema'kihnarodasvojeCarevinetojeizazivalosvevi
enezadovoljstva.Car
JosipII.nijesehtiookrunitikrunomsv.Stjepana.Hrvatskiseprostortijekom
vladavineJosipaII.nalaziousklopuAustrijskeCarevineu'ijemsusastavubili:
BanskaHrvatska(tzv.Provincijal),Me
dimurje,Rijeka,VojnakrajinatedioIstre.U
sklopuMleta'keRepublikebilisu:ve
idioIstre,Kvarnerskiotoci,Dalmacijai
Bokakotorska.JedinisamostalniteritorijbiojeteritorijDubrova
'keRepublike.PodupravomHrvatskogsaboraihrv.banabilesu
samoBanskaHrvatskai Banskakrajina(granica).Banskukrajinu
(BanijailiBanovina) 'inilesudvije regimente:Petrinjskasasjedi
temuPetrinjiiGlinskasasjedi temuGlini. Medi murjejenakon'etverogodi
njegpripadanjazagreba 'komdistriktupripojeno
madarskojZalatskojupaniji.Rijekakaoslobodnaluka(1719.)dobilaje1779.
zasebansamoupravnistatus(Corpusseparatum)i1786.pripojenajeUgarsk om
primorju(LittoraleHungaricum)na'ijemje'elubioguverner.JosipaII.naslje
duje LeopoldII.kojijeponovnouspostaviostale
kiustavuBanskojHrvatskoji Ugarskoj te se 1790. dao okruniti za
hrvatsko -ugarskog kralja.
UHrvatskomsaborusudjelovalisuprelati,velika
itepredstavniciplemstvaiz
upanijaipredstavnicikraljevskihslobodnihgradova.Saborjesazivaoban,a
izboriimenovanjebanabilojeunadle
nosticara(kralja).1790.kraljLeopoldII. zahrvatskogbanai
menovaojevelika aIvanaErd+dyjakojijenatojdu
nostiostaopunih16godina.Plemstvojebiloglavnipoliti
'ki'imbenikiuBanskoj
HrvatskojiuUgarskoj.BuduidazasebnavladaBanskeHrvatske,usporednos
obnovomustavnogstanja, nijeobnovljenanitijebiloizgledadaesetouskoro
u'initi,Hrvatskijesabor1790.zaklju 'iodapriznajeUgarskonamjesni
'kovijeeikao vladu zaHrvatsku.Ma darski saborskizastupnici,kaoima
darski palatin (najvi iupravnidostojans tvenik),zahtjevalisudasema
darskijezikuvedeikao
slubenijezikuHrvatskoj.Utomsuzahtjevuhrv.zastupnici,na'elusbanom
Erd+dyjem,vidjeliprijetnjuodma
darizacijetesuzahtjevalidaidaljelatinskijezik
ostaneslubeni.Tadasumadarskisaborskizastupnicipokrenuliipitanje
pripadnostiSlavonijeizagovaralisupripojenjeSlavonijeMa
darskoj.Hrvatskisu im se zastupnici odlu 'ili suprotstaviti i u
tome su se otporu istaknuli Nikolakrlec 33
ibanErd+dykojijenazajedni 'komsaboruuBudimu1790.uzviknuoRegnum
regno non praescribit leges 33.
Francuskaje20.travnja1722.odlukomsvojeZakonodavneskup
tineobjavilarat Austriji.NapadnutojAustrijiupomo
jepriteklasaveznicaPruska.Austrijsko - prusko zajedni tvo u tom
ratu bilo je prav antifrancuska koalicija. Nedugo nakonpo'etka te
koalicije, car Leopold II. je umro (1792.). Nasljedioga je sin
Franjo II.koji jesastavioratovanjeprotivFrancuza,zavr
enotekutravnju1795.miromu Baselu.UtomseratuFrancuskaiskazalkaomo
navojnasila,ame dunjezinim vojskovodama 'elni je 'ovjek postao
general Napoleon Bonaparte!Kako je Pruska, nakon Baselskog mira,
istupila iz koalicije s Austrijom, Napoleon
jeubrzopoveonoviratprotivAustrijekojajebilaprisiljenanaprimirjes
Francuskom, sklopljen 1797. u Leobenu, a zatim i na mirovni ugovor
potpisan iste godine u Campoformiju. Francuzi su17. svibnja1797.
zauzeli Veneciju i ukinuli Mleta'kuRepubliku.Odukinu
aMleta'keRepublikedomirauCampoformiju nastaoje u Dalmaciji pokret
za sjedinjenem Dalmacije s BanskomHrvatskom.
Najupornijizagovaratelj sjedinjenja bio je dalmatinski franjevac
Andrija Doroti , au Zagrebu j e bilo nekoliko istaknutijih podr
avatelja me du kojima se isticao M. Vrhovac. Iz Dalmacije je bila
upu ena molba caru(kralju) Franji II. da omogu isjedinjenje Dal mac
ije s Banskom Hrvatskom. To je sjedinjenje tra io i Hrv. sabor
1802. Franjo II. je iste godine odgovorio da za sjedinjenje nisu
sazrele potrebne okolnosti i da zbog toga do daljnjega odga da
svoju odluku o tom pitanju. Nakon poraza Austrije od Francuskeu
drugom (bitka kod Ul ma 1805.) i u tre em(bitka kod Austerlitza
1805.) ratu, potpisan je 25. prosinca 1805. mirovni ugovor u
Pounu(Bratislava). Austrijska Carevina je u duhu odredaba Po unskog
mira po'elanaputatiisto'nojadransketeritorije ko je je
francuskavojska zauzi mala kreui se kopnom. Kako bi Francuzi do li
do Boke kotorske, stali su 1806. na tlu
Dubrova'keRepublikedaseodmore.Udru enaruskaicrnogorskavojska,
eljevioplja'katiDubrovnik,krenulajenadubrov a'kotlotesuKonavlama
sukobilasumornomfrancuskomvojskom.Francuzisebilipotisnutiusam
Dubrovniksvedodolaskanovihfrancuskihpostrojbikojesuistjeralerusei
crnogorcesdubrova 'kogtla.Francuzisuseodsamogpo 'etkaboravkau
Dubrovnikuponaalikaopraviokupatori,zaposjedaju itvrdave,samostane,
kole i kue. Rusi su se prema odredbama Tilsitskog mira iz 1807.
morali povui sJadrana, odnosno i iz Boke kotorsketo je zna'ilo
slobodan prolaz Francuzima u samu Boku. No, i nakon toga, Francuzi
su ostali na tlu Dubrova 'ke Republike, a
31.sije'nja1808.suiformalnoukinuliDubrova
'kuRepubliku'ijisuteritorij,kaoi teritorijBokekotorske,uklju
'iliusvojupokrajinuDalmaciju.Na'eluvojne
pokrajinskeupraveuDalmaciji,nalaziosegeneralAugusteMarmontkojijeuo'iukinuaDubrova'keRepublikeodsvojihnadre
denihdobionaslovvojvoda dubrova'ki (Duc de raguse).
Na'elufrancuskecivilnepokrajinskeuprave u Dalmacijibio
jegeneralniprovidursasjedi temuZadruitudunostNapoleonI.
povjeriojeVincenzuDandolu,istaknutomvenecijanskomfrankofilu.Generalni
providurDandolo,nadahnutrazvijenomFrancuskomkaouzorom,nastojaoje
unaprijeditigospodarskiikultruniivotuDal
maciji.Poticaojepoljoprivredu, osnovao jetrgova 'ku komoruuSplitu,
sredio carine, sudstvo je odvojiood uprave, ukinuo batinanje i
torturu u istra nom postupku, osnovao prizivna sudi ta u Zadru i
Splitu, poticao osnivanje novihkola, u Zadru je ustanovio i
visokukoluza
studijfilozofije,prava,medicineiprirodnihznanosti.Kaotalijan,Dandol
oje favoriziraotalijanskijezik,tejenjegovimnastoja
njemuZadrupokrenuti dvojezi 'nitjednikIlRegioDalmata
(KraljskiDalmatin)
natalijanskomihrvatskomjeziku.Bilesutoprvehrvatskenovinekojesuizlazileod12.srpnja
1806. do 1. travnja 1810.33 Kraljevstvo kraljevstvu ne pripi suje
zakone 34 Page | 34
Uratnomsukobuspetomantifrancuskomkoalicijom(AustrijeiEngleske),
Francuskajepostiglanovepobjedeodkojihjebilanajva
nijaonaprotivaustrijskevojskekodWagrama1809.Nakontoga,Austrijajeprisiljenada
Sch+nbrunnskimmiromiz1809.ustupiFrancuskojBelja 'kookruje(zapadnu
Koruku, Goriku, Trst, Kranjsku, Pazinsku grofoviju te dijelove
civilne Hrvatske iVojnekrajinekojisusenalazilinaprostoruju
noodSavedomora).TimejeAustrija potpuno izgubila pristup do mora.Te
tako dobivene slovenske i hrvatske teritorije, kao i hrvatska
podru'ja od Istredo
Bokekotorske,Francuzisuodmahadministrativnoujedinilinazvalitajsklop
Ilirski mprovincijama(Lesprovincesillyriennes).UIlirski
mprovincijamaivjeloje
tada1556000stanovnika.Na'eluIlirskihprovincijabiojegeneralniguvernersa
sjedi temuLj ubljani.Tajedu nostbilapovjerenafrancuskomvo
diMarmontu koji je uspostaviosredi njuupravu Ilirskih provincijai
deset podru 'nih intendantura.Od1811.uvedenajenovapodru
'naupravnaorganizacija:uspostavljenoj e
6civilnihprovincija(Dubrovnik,Dalmacija,civilnaHrvatska,Istra,KranjskaiKoruka)ijednavojnaprovincija(Vojnakrajina).Od1.sije
'na1812.iuIlirski mjeprovncijamauvedenfrancuskiGra
danskizakonik(Codecivil,
donesen1804.ipremaNapoleonuI.nazivaniCodeNapol
on).Svisugradanipostalijednakipredzakonom,sudstvojeodijeljenooduprave,ukinutisu
zemaljskistale
i,porezniprivilegiji,autonomnapravagradova,uvedenajeop avojnaobvez
aiobvezaplaanjaporeza,ukinutisucehovi,feudalnaobveza,au
DalmatinskojZagoriseljacisupostali vlasnici
zemljekojusuobradivali.Dunostgeneralnog providura obavljaoje mar
alMarmont do 1813. Otadasu Ilirske provincijeuleu posljednjugodinu
svoga postojanja, anjihovajesredi njauprava iste godine premje tena
iz Ljubljane u Trst i tu je do 'ekala svoj kraj 1814. HRVATSKE
ZEMLJE UOI I NAKON BEKOG KONGRESA UBanskojHrvatskojjenakonIvanaErd
+dyjabanskudunostod1806.obna ao
grofIgnjatGyulay,austrijskigeneraltopni
ta.Banovaojepunih25godina,do 1831. Sudjelovao je u svim
koalicijskim ratovima protiv Francuske.Francuski porazi u Rusiji
1812. i potom u velikoj bitki kod Leipziga 1813. potaknuli s u
AustrijskuCarevinudakreneuzauzimanjeteritorijakojejeizgubilaPo
unskimiSch+nbrunnski
mmirom.TakosufrancuskeIlirskeprovincijeod1813./14.ponovno dole u
sastav Austrijske Carevine. Po 'etkom
proljea1814.NapoleonovaFrancuskabilajeslomljena:31.o ujkauParizsuu
levojnesnage este protufrancuske koalicije, a11. travnja Napoleon
je abidicirao
uFontainebleauuipotomjekonfinirannaotokuElba.Glavnabrigapobjedni
'kihzemaljabilajezati m da dogovoromutvrde poratni me dunarodni
poredak u
Europinana'elimalegitimitetairestauracije.Njihovisusepredstavniciokupiliu
Be'u.Tajskup,poznatkaoBe 'kikongres,vijeaojeodrujna1814.dolipnja
1815. U tenjidazadovoljesvojeinterese,zemlje pobjednice,sudionice
tog kongresa,naga dalesuseipoga
dalemedusobno.Utojaktivnostisvojimse
inicijativamaiutjecajemposebiceisticaoClemensMetternich,austijskiministar
vanjskih posl ova. Zaklju'ciBe'kog kongresa sadr ani suunjegovu
zavr
nomdokumentu(Actefinale)od9.lipnja1815.,kojisesastojiod121'lanka.Austrija
jeuskladusasvojiminteresimadobilaIlirskeprovincije.Dubrova
'kaRepublika nijebilaobnovljena.Njezinteritorij,kakojestajalou 94.
'lankuActefinale,dodijeljen je Austriji. Tako je Austrija, dobiv i
1815. cijelu isto 'nojadransku obalu,od
uaSo'edoBudve,po'elaodtada,kaopomorskazemlja,izgra divatisvoju
dominaciju na
Jadranu.AustrijskicarFranjoII.,posavjetusvojegministraMetternicha,stvarnogupravlja'a
u Austriji, vladao je Hrvatskom i Ugarskom apsolutisti 'ki i to
punih 13 35 Page | 35
godina(1812.-1825.).Tajfrancjozefovskiapsolutizam(nazvantakoukasnijoj
historiografskojliteraturiponjema 'komoblikucarevai menaFranz)i
maoje zadaudaonemoguiotporeHrvatskogiUgarskogsaboracarevoj(
kraljevoj)upravnoj politici, osobito na hrvatskom prostoru. Car je
bive Ilirske
provincije1816.proglasioKraljevinomIlirijom,kojasesastojalaoddvagubernija-
Ljubljanskog i Primorskog.UBanskoj Hrvatskojdjelovalesuupanijeiza
francjozefovskogapsolutizma i nakonponovnogvra
anjaustavnosti.Onesuobavljaleupravno -politi 'keisudske
poslove.Glavnurije'unjimaimalisuplemi i.SudilosepremaVerb+czyjevu
zakoniku. Sadravao je ugarsko obi 'ajno pravo koje je krajem 15. i
po 'etkom 16. st.prikupioisistematiziraoIstvanVerb
+czy,protunotarkraljevskogdvorskogsuca.
PodnaslovomTrodjelnodjeloobi
'ajnogpravaslavnogkraljevstvaUgarskeinjemu
pripojenihpodru'ja34.Tajjezakonik1514.usvojioUgarskisabor.Potpisaogajei
kralj,nonijebioovjerenkraljevimpe 'atom,pa,prematome,nijedobioni
definitivnupravnusankciju. No, bez obzira na to, u Ugarskoj se
smatraoi pri mjenjivao kao zbornik veeeg prava. U Banskoj Hrvatskoj
bio je upotrebi svedo 1852., kad je zamijenjen austrijskim Gra
danskim zakonikom.Austrijskauprava,naostalimdijelovimabiv
ihIlirskihprovnicija,bilajerazli 'ito organizirana.
1814.osnovanoje,kao
zasebnaoblast,AustrijskoprimorjezasjeditemuTrstu.ToAustrijskoprimorjeimalojeusvomsastavu4okru
ja: Rije'ko,Istarsko,Gori 'koiTransko.Austrijskaupravanapodru
'juDal macije, nekadanje mleta'ke Boke kotorske i biv e Dubrova'ke
Republike, sastojalo se od gubernija- pokrajinske'inovni 'ke vlade
u Zadru, glavom gradu te pokrajine;zati mod'etirijuokruja
(Zadarskog,Splitskog,Dubrova
'kogiKotorskog)usastavukojihsubilepretureiop ine.Na'eluguberni
janalaziosegubernator. Slubeni jezikuuupravi, sudstvu
ikolstvu,kakouIstri,tako iuDalmaciji,bio je talijanski, to
seobjanjavalotradicijom, ve om razvijenoutogjezika,kaoi time to
su'inovnici, suci i u 'itelji taj jezik bol je ili jedino
poznavali.UBanskojHrvatskojuvijeksusebudno'uvaliibranilimogu
ioblicihrvatske dravnosti.Najstarijehrv.zemljeDal
macija,HrvatskaiSlavonijasmatralesusei
daljejednomkraljevinomtojestalajoiunjihovudr avno-pravnom naslovu:
Regnum Dalamatiae, Croatiae et Slavoniae. I u naslovu hrvatskoga
bana redovitose isticalodajeon:banusregnorumDal
matiae,CroatiaeetSlavoniae.Iakose hrvatskaTrojednicaposlijeBe
'kogkongresa1815.na lausklopuAustrijske Carevine i u neposrednoj
prilicida bude upravno ujedinjena, toseipak nije
dogodilojercarskidvoruBe 'utonijehtiojersebojaodabitoujedinjenjeoja
'alo Hrvate koji bi se, udru eni s ina'e jaki m Madarima, mogli
efikasnije suprotstavljatiaustrijskimNijemci
matezahtjevatiipreustrojHMpremasvojim interesima. Zbog toga je
Dalmacija i dalje ostala izolirana upravno vezana za Be', a
nezaZagreb.Od1817.pokrajinajeDal macija-usklopuAustrijskeCarevine-
dobilanazivkraljevine (KraljevinaDal macija,
tojeodmahuloiunaslovaustrijskih vladara). VOJNA KRAJINA U PRVOJ
POLOVICI 19. STOLJEA Zadnj apromj enagr anicei zme duHr vatskogKr
alj evstvai Os manskog Carstva
Zavrijemeaustro-turskograta(1788.-1791.)potreijeputu18.st.jednood
glavnihrati tasTurci mabilopodru 'jeSrbije.Zbogvi eporazaglavnine
austrijskevojskenapodru
'juSrbije,AustrijskojeCarstvobiloprisiljenonamirovnepregovoresOsmanskimCarstvom.Mirovnisporazumpotpisanjeu
SvitovunaDunavuuBugarskoj4.kolovoza1791.Sre
divanjenovihgranica34skraenoTripartit,lat.OpustripartitumiurisconsuetudinariiinclytiregniHungariae
partiumque eidem annexarum 36 Page | 36 izmedudvavelikacarstvazavr
enojetek1795.NovagranicapremaBosni,u nepreki nutojcrti,po'i
njenagornj emtokurijekeGli ne,tj.nato 'kigdjepotok
Maljevacunjuutje'e.OdatleseprotezalapremaCetingradu,zati muzKoranu
premaDrenikgraduidaljeprekoVagancaili 'kogPetrovogSelaulaziupodru
'jeisto'ne padi ne planine Pljeevice. Tu prolazi isto 'nim rubom
oslobodenog Iza'ia i preko Sko'aja izbija nadomak Bihaa.
Bezveepotporaaustijskevojske,kraji
nicimanijepolazilozarukomosloboditi Bi
haiostaledijeloveTurskeHrvatske.Ti mej enepovratnopropu tena
posljednjaprilikadasepovrateonidijelovipovijesnihzemaljaHrv.Kraljevstva
kojesutijekomStogodi njegahrvatsko
-turskogarataosvojiliTurci.Ratjeu
cijelostizavrioneuspjehom,alijeupovijesnomrazvojuVojnekrajineimaoveliko
zna'enje.Austrijskidobitak
1791.biojezapravoposljednjeproirenjeVojne krajine. Najvi e se
proirila Li 'ka pukovnija. Na r az medu 18. i19.
st.Zbogstalnepotrebezas
veveomvojskomradiu'estalihratova,vojnajevlasts velikompozorno
upratilakretanjekraji kogstanovni tva.UgradovimaVojne
krajineivjeloje1799.samo22100stanovnika.Me duti
m,uHrvatsko-slavonskoj vojnojkrajinipostojalaje,uzv
ojnekomitete,igrupacija tapskihgradova,tj. gradova u kojima su bila
pukovnijska upravnaizapovjedna sjedi ta svelkomkoncentracijomkraji
kih'asnika,njihovihobitelji,trgovaca,obrtnikaikolskog
osoblja.Kadaje1792.zapo'eoprvipetogodi njiratsFrancuskom,sredi
njeinstitucije AustrijskogCarstvanisuvi
emogleja'imintervencijamauprehraniikreditima
kunimzadrugamautjecatinaubla avanjetekihprilika,osobitoupukovnijama
Karlova'kekrajine.Velikesocijalnenapetostiibunedovodenajprijedokona'nog
ukidanjakantonalnogsustavaipo 'etkaveegbrojareformakojeeseu
dotjeranomesistematiziranomoblikuobjaviticijelojKrajini,kaonjezinnoviustav,
1807.Snovi mKraji kimtemeljnimzakonomnastojaloseuvjeritikraji ko
stanovni tvodasudobiliustavkojieKrajinidonijetiblagostanjetrajnijeg
karaktera.Sadr ajnovogaTemeljnogzakonaraspore
denjeu8glavnimoblasti:o vojni m dunosti ma, o pravu kraji nika na
nepokretna dobra, o ku ni m zadrugama,ovojnojiop
inskojraboti,oporezu,oobrtuiotrgovini.Na alost, novizakonnijedaleko
odmakaoodterezijanskihodredabaprvogKraji kog zakonaiz1754.Idokse
najednojstranidoistanastojiubla itibijedukraji kog stanovni
ta,nadrugoj se strani istodobnonastoji iz Krajine izvu imaksimum
dobroizvjebanihvojnika.Kunojzadruzi,'ijijestatusdobiosredi
njemjestou sastavuvojnekrajine,it
ajseputpridajevelikapozornost.Zbognedore 'enosti pojedinih
odredaba, doneseno je, poslije 1807., vi e dopuna. Napol eonova Fr
ancuska pri tie AustrijskoCarstvoPrvidodirikraji kogstanovni
tvasFrancuzimapo 'inju1806.kadajeNapoleon
ugovoromuBratislavidobiopravodazapotrebeDalmacije,dr ivojnucestuod
VenecijedoDal macije.Teistegodinekraji kostanovni
tvojunoodSavenijeni slutilodae uskoro postati dio velokoga
Francuskog Carstva.Pari ko vojni
krugovi,kojieubuduezapovijedatiiupravljatiKrajinom,zadr alisuu
Karlova'kojiBanskojkrajini,stoljetnivojnisustavdaju
itomdjeluHrvatske
samofrancuskoime(LaCroatiemilitaire).KrajinejeuNapoleonovomratus
Rusijom ustupilatri pukovnijedoksuostalekraji kepostrojbe bilezadu
ene
branitiobaluodengleskemornarice.KrajNapoleonovihratova,Krajinaje
do'ekalasasvi miscrpljena35. 1813.autrijskaofenzivakre
enafrancuskeprekosavske ste 'evine. Sredinom rujna sve pukovnije
stare Karlova 'ke i Banske 35Ufrancuskimrevolucionarnimratovi
masudjelovalojevi eod100000kraji nika,au Napoleonovi m ratovi ma
oko 67 000 kraji nika 37 Page | 37
krajineponovnosupodaustrijskomzastavom.KrajinapozdravljadolazakAustrijeu
nadi dae prestati turske provale i plja 'ke iz Bosne.
Uspostavomkraji
kogsustavaiNapoleonovimporazom,stvorenisupreduvjetiza nastavakkraji
kihreforma,zapo'etihve1807.Mladiupravni'asnicinastoje organiciji
kraji ke privrede, uprave i sudstva dati novi polet, a i otvoren je
putnovom oivljavanju trgovine. Gospoda rskipol et
KrajineTrgova'kiprometizgodineugodineprimasvevi
enovihtereta,ponajprijeitoiz Podunavlja,umsku gradu i drvo za
ogrjev.esnaest godina nakon Napoleonovaporaza kodLepziga(1829.),
izra den jeuKrajiniprviprojekt kraji keeljezni
cekojabiteretprevozilaodSiskadoSenja.Upovijestihrvatskih
eljeznica,tajprojektozna
'avapo'etakizgradnjeeljeznicaunas,toHrvatskustavljauredprvihzemaljauEuropikojesupristupeprojektumodernizacijesvojih
prometni ca.Proj ektjeupo'etnojverzijiizradi okraji
kikapetanJosipKaj etan Knei ,kojejezagovaraosustavvise
eeljezniceosSiskadoBandinogSela,a kona'anprojektkojemu sevra
aojodvaputa,izra denjetekdevetgodina kasnije (1838.)36.
Oivljavajuobrtni 'keitrgova'ko-prometneprivrede,procesnoveupravnei
komandneintegracijekojaukidapodjeluKrajinenageneralate,dokjeBanska
krajinajedinasa
'uvalapovijesnutradicijuisamostalnost(alisamodo1822.kada
nestajeKraljevinaIlirija).Banskajekrajina1823.ponovnopriklju
'enazajedni 'koj generalkomandiuZagrebu.Osnovanajenovakraji
kainstitucijabrigada, sastavljena od dvije pukovnije. Po'etak
uspona kraji kog dru tva
Krajikitemeljnizakoniz1807.nijeudovoljnojmjeripopraviopolo ajobrtni
'ke privrede jer je svako obrtni 'ko zvanjeprogla eno punim zani
manjemto zna'i da je sveobrtniketrebaloosloboditivojneslu
be.Drugimrije'im,'lanovimakune zadrugeuKrajiniz
abranjenojebavitiseobrtomjerjeprvaiosnovnazada a kune
zadrugeosiguratidatidr avito veibroj vojnika.Izni mka su samokova
'i i
kolari.Takodervrijednapovlasticajetadaobrtnikanatjelesnukaznubatinanja
moe kazniti samo sud kraji ke pukovnije. Obl i ko v a nj ek raj iko
g mal o gsvi j et a UVojnojkrajini,navojno -feudalnomposjedu,stolje
imaseoblikujemalisvijetpunpredrasuda,diskri
minacijaitraumakojesunastalezbogmnogi htjelesnih kazni(ponajvi
ebatinanje) kojih nisubilipotedenini starci, niene,ni djeca.
Teainetakorijetkakaznabilajetr 'anjekrozibe(ukinuta1855.).Be
'kiDvor stoljei maj egospodari onadpol ovicomhrv.zemalj
ateejmnogokraji kekrvi prolivenonafrancuski m,njema 'ki
m,ruskim,turski m, austrijskimitalijanski m ratitimazapreti
dinastijeHabsburgovaca.Uzprolivenukrv,potrebnoje
pridodatiinekolikomiljunaradnihdanakojesusvakegodinekrajiniciHrvatske
moralidatisvome voljenomcarukrozdravnuiopinskurabotu.Temeljni
zakonnijebitnomijenjaostareodredbeobesplatnojdr
avnojiopinskojraboti, kojaponovomzakonunijesmjelabitive
aod18danapojednommu karcui4 danapovoznomblagu.Odop
inskerabote,oslobo denisusamo'lanovikune
zadruge.DravnurabotuuVojnojkrajinidajesvakaku nazadrugapremaveli
'ini svogposjeda.Svioni kojinisuulaziliugrupacijupravih kraji
nikamorali suse otkupitioddavanjaobveznedr
avnerabote(25,5kruna).1850.izra denjeuBe'u posljednji Temeljni
zakon za Krajinu.Gol emerazl ikei zme duci vil neivoj neHrvatskepo
'i nj unestaj ati 36 Zamiljen s konjskom vu'om prvih vlakova u nas
38 Page | 38 Golemerazlikeizme
duKrajineibanskeHrvatskedijelilesuhrv.dr avniteritorijnavojni
'kiicivilnisvijet.Tekeseupreporodnodobajavitiidejeoponovnom
sjedinjenjuBanskeHrvatskesKrajinom.Otomesvjedo 'epismakraji
kihrodoljubaLjudevituGajuidrugi mpreporoditeljima.Isti
'useidejeoslobodi 'ovjeka i naroda,o prirodnom pravu svake etni 'ke
zajednice da izgra duje vlastitu demokraciju i dravu
DragutinRakovacupuujedramati'anpozivdasebraakrajiniciuklju'eu
proljee naroda i podr e nacionalni preporod:Puke o klin, ma' u tok
Sadje brao drugi skok.(nau'iti napamet) Pol i ti ' keponu deZag re
bab e' ko mDvo ruosj edi nj enj ukraj i keup ra vesvrhov no mup rav
o mci vil neHrva tske i razv oj a 'enj upe ri fe rni hdj el ova Voj
ne kraji neNacrtipreporodnihstrujanjakojasupoticalateritorijalno
-integracijskeprocese, hrvatskipoliti
'kikrugovi,okupljeninaHrvatskomsaboru,prihvatilisu1848.
pitanjesjedinjenjaKrajinesgra
danskomHrvatskomkaoosnovniproblemhrvatke
politike.Moesezaklju'itidasu hrvatskipoliti 'ari u borbiza Vojnu
krajinu izgradilinovuicjelovitustrategijupremarje enjukraji
kogpitanja.Po ruka DragutinaRakovca pokre e cijeluKrajinu.Polaze i
odpoliti 'kogrealizma,SaborjeuKrajikiustavugradioodredbuodjelomi
'nomsjedinjenjuKrajinepreko vrhovnom upraviteljstva trojedne
Kraljevine . Ustav donosiinekoliko drugi h
odredabaodkojihsuzaprocesrazvoja 'enjaisjedinjenjanajva
nijeove:novi zakoni oKrajinimogu sedonositi samona sveop em
saborutrojedneKraljevine,a
narodnijezikuvodiseusvejavneposloveKrajineinjezinekole.Kraji
kiustav Hrvatskogsaboradonosiodlukedru
tvenogzna'enjakojimsenastojiubrzati proces bre preobrazbe
tradicionalnoga vojni 'kog drutva u gradansko- kapitalisti
'kodrutvo. 1849.hrvatskipoliti 'arisdijelomkraji kih'asnikai du
korakdaljeuborbizasjedinjenjesBanskomHrvatskom.Naime,zatra enojeod
vrhovnihvojnihkrugovauBe
'urazvoja'enjesvihperifernihdijelovaVojnekrajinei sjedinjenje s
maticom zemlje37. PRETPREPORODNO DOBA Narodni preporodiu
pojedinimzemljama Europe zapo 'eli su u zadnjim desetljei
ma18.st.iokon'alitijekomprvepolovice19.st.,aponegdjeiudrugoj
polovici19.st.Imalisuglavnuzada
usjedinitidijelovevlastitognarodaistvorit i
modernunacijunaosnovamateritorijalnecjelokupnosti,jedinstvenogknji
evnog jezika,emocionalneintegracije,uvo
denjajedinstvenihpropisaimjera,jednakosti pred zakonom i uope
potrebe omoguavanjato irih gradanskih iljudskih
slobodaiprava.Svakinarodnipreporodimaojesvojespecifi
'nosti.Imaoihjei hrvatski narodnipreporod.Istotako, svaki
jenarodnipreporodimaosvoju pretpovijest, vrijeme pripreme, pretpo
'etke.Tenjadaseizpre ivjelogfeudalnosputanog drutvenog ustrojaprije
de u suvremenijeidemokratskimzaslugamaobilje
enogradanskodrutvo,bilaje svrsishodnopro
etadvamaosnovnimpostulatima:postignu enacionalno- jezi
'neunifikacijeinacional no -teritorijalneintegracije.Tatenj
aHrvatabilaje doneklesli 'na prijanjim tenjamaFrancuzailitenjama
NijemacaiTalijana. Preprekekojesustajalenaputubr egostvarivanjatete
njebilesuprodukt politike tu dinske vlasti.
37Rije'jeopukovnijamaVara
dinskoggeneralata,oumbera'kojkapetanijiigradu Senju. 39 Page | 39
Rjeavanje jezi 'nogpitanja tako derseusporavalo tu
dinskompolitikom. NametanjetalijanskogjezikauIstriiDal maciji,njema
'kogimadarskogubanskoj
Hrvatskojinjema'koguVojnojkrajininijebilopoticanosamorazlozi ma
administriranjave itendencijamaodnaro
divanjatalijanizacijom,germanizacijom
imadarizacijom.BanskaseHrvatskatimtendencijamaodupiralaodr avanjem
latinskogkaoslubenogjezika.Zaseoskiputsvedo18.st.nijebilojavnihosnovnihkola,aselja'koiteljstvojeuglavnombilonepismeno.Potrebu
jedinstvenoghrvatskog knji evnog jezika isticali sudo kraja 18.
st.ponajprije obi'niposlovniljudi.Npr.karlova
'kitrgovacitomJosipipuusvomjedjelu Temelyxitnetergovinepolagnara
veydogacsajev,tiskanom1796.isticaodabii
Hrvati,pouzorunaNijemce,trebaliureditisvojjedinstvenijezikitotakodabise
opredijelili za jedandijalektu kojim bi se moglo'istije govorit i
pisati kojega vsaki u pisanju knjiga dr ati bi se moral .
Unastojanj udasepri hvatijedanhrv.dijalektidaljeizgra duj ejedi
nstveni hrv. knjievni jezik sudjelovalisu ipojedini jezikoslovci,
kojimajejezikoslovlje bilo usputnapreokupacijailipakstruka.Npr.Rije
'aninJosipZavr nikpredlagaoje
1801.dubrova'kutokavtinukaojedinstvenihrv.knji
evnijezik.Dvijegodine kasnije(1803.)tiskanjeuBe 'uRi'oslovnikiliri
'koga,italijanskogainima 'koga jezikaautoraJosipaVolti
asortografijomusavr enogslavonskogpravo pisa.
Osobitosuzna'ananastojanjaFranaMarieAppendinija(Talijan).Kaopovijesniki
lingvist, koji je izvrsno poznavao i latinski, nau 'io je u
Dubrovniku i hrvatski
jezik,teodlu'ionapisatiigramatikutogjezika.Svojugramatikuhrvatskoga
jezika,
pisanunatalijanskomjeziku(GrammaticadellalinguaIllirica),dovriojeza
francuskeokupacijeDubrovnikaiobjavio1808.nakonukinu aDubrova'ke
Republike.PosvetiojujeAugusteuMarmontukojimujezatiskanjetegramatikedao
potrebnu financijsku potporu.IJoakim Stulli,hrvatskileksikograf iz
Dubrovnika,posvetioje svojtalijansko -
hrvatsko-latinskirje'nik,tiskan1810.uDubrovniku,AugusteuMarmontuzbog
njegoveblagonaklonostiifinancijskepomo i.Tiskanjemtogtrojezi
'nogrje'nika Stulli je pokazao izri 'ajno bogatstvo hrvatskoga
jezika.Nahrvatskimprostorimapodfrancuskomvla
uFrancuzisu'akipoticali uporabuhrv.jezikao'emusvjedo
'eprvehrvatskenovine(IlRegioDal mata), hrvatskijezikunovootvoreni
mseoski mkolamaiMarmontovoimenovanjeopata Ante Sivri a nastavnikom
hrv. jezika u Centralnojkolu u Ljubljani. Marmont
jebiosklonuvodenjuhrv.jezikaunjegovutokavskomizri 'ajukaoslubenog
zemaljskog jezika u Ilirskim provincijama.i meStar'evi
,sveenikifilolog,napisaojei1812.objaviouTrstudvapriru'nikazau'enjehrv.jezika:Novari
'oslovicailiri 'kaiNovari'oslovicailiri 'ko- franceska. Prihvatio
je i pone to dotjerao slavonskuortografiju iz druge
polovice18.st.,tezagovarao tokavskuikav tinuzajedinstvenihrv.knji
evnijeziku NapoleonovojIliriji.Star
'evijeprvimeduhrvatskimjezikoslovcimaistaknuo postojanje'etiriju
akcenatatokavskog knjievnog jezika i uveo njihovoPage | 40
biljeenje.Zagreba'kibiskupMaksi milijanVrhovac,kaoprista
aprosvjetiteljstva, doivljavaojeneugodnostizbogoptu
bizamasonstvo38,liberalizami povezanosti sIgnjatomMartinovi
em,ugarskimjakobincemiurotnikomkojejebioosu dennasmrt.Podupi
raojetenj ezaujedinjenjehrvatskihzemaljaipru aojeotpor
Madarima,zauzimaosezaodr anjelatinskogakaoslu benogjezikaubanskoj
Hrvatskoj,smatrajuigaidealni
mzapruanjeotporamadarizacijiigermanizaciji, tezailirski
jezikusmisludagatrebanjegovatiugovoru,pismuitisku.Tajsvoj stav
potkrijepio je otvaranjem tiskare u Zagrebu 1749. godine u kojoj su
tiskane
knjigenailirskomjeziku.PotpomagaojehrvatskejezikoslovceIstraninaJosipa
VoltiaiDubrov'aninaJoakimaSullija.Kao tokavac,smatraojedabiilirski
38 'iji je 'lan bio prije nego je postao biskup! 40
trebaobitijeziktokavskoganarje'ja.Uvidaojepotrebujedinstveneortografije.
1813.uputiojesvimupamasvojebiskupijepismoukojempoti 'esveenstvoda
sakupljanarodnepjesmeipripovijetke,narodneuzre 'iceiposlovicet
estareknjigeirukopise 39.Kolikomujestalodopromicanjatogop
egdobra,dokazaoje svojom obilnom nov 'anom potporom za izgradnju
zagreba 'ke bolnice, osnutkom zagreba'kog orfanotrofija i dodjelom
ove eg biskupijskog imanja uZagrebu za
uredenjegradskogparka(prozvanogkasnijeMaksimir).Biojeprvipokrovitelji
mecenazagreba 'kogdrutvaMusikvereinf rCroatieninAgram(Drutvo
skladnoglasjazaHrvatskuuZagrebu),osnovanog1827.,kojeekasnijedjelovati
kontinuirano, ali podrazni m imenima od 1925. i daljekaoHrvatski
glazbeni zavod. PjesnikAntunMihanovi
izadoje1815.Re'domoviniodhasnovitostipisanjav
domorodnomjeziku,kojomjepoticaonapisanjehrvatskomjezikom.AntunNagy
1813. t raio je te 1814.dobio dopu tenje za izdavanje lista
nailirskom jeziku,
latinicominaslavonskojtokavtinipodnaslovomSlavonskiihorvackiPhoenix.
Notajselistnijepojavio.Jurajporerodlu'iojeizdavatigodi
njakpodnaslovom Almanahilirsk
i.Uspiogajeizdatisamojednom-za1823.1826.po'elesuu
Zagrebunanjema'komjeziku izlaziti tjednanovineLuna. ULunisukatkad
izlaziliipojediniprilozinahrv.jezikukajkavskognarje
'ja.Bilisutouglavnom stihovi Tome Miklouia, Romualda Kvaternika,
Ljudevita Gaja i
dr.MadarisuidaljenastojaliukorijenitisvojjezikubanskojHrvatskojtesu1811.
trailidasemadarskijezikveodsljedeekolskegodineuvedeuhrv.kolekao
nastavnipredmet,anakon6godinaika
onastavnijezik.Hrvatskisusenunciji, kaoiranije,energi
'nosuprotstavljalitimzahtjevima.Izglasavanjezaklju
'kaotomepitanjujerje1.lipnja1812.zajedi 'kiUgarskisaborbioraspu
ten.Kadsetajsabor1825./26.ponovnosastao,Madarisuopetpokrenulijezi
'nopitanje. Hrvatskinuncijiostalisuprisvojemstavudaojezi
'nompitanjuubanskoj Hrvatskojmoeodlu'ivati samoHrvatski
sabor.Izaista,Hrvatski sabor10.je rujna1827.raspravljaooto
meidoniozaklju'akdasemadarskijezikmoeuvesti uhrv.
kolekaoobvezanpredmet. To me dutimnijeupotpunostizadovoljilo
MadarekojisuhtjelipotpunusupremacijuuUgarskoj.RazumijesedaseHrvati
nisumoglipomiritistomvelikommadarskomtenjom.Mladahrv.inteligencija,
poteklaponajvi eiznovonastalogposlovnoggra
danstva,nosilajeusebiizrazitije
narodnosneosjeajeigajilaspremnostzasustavnijeija 'esudjelovanjeu
kulturnomipoliti 'kompreporodusvojeg
anaroda.Tasemladahrv.inteligencija kolovalatijekomtre
egaiprvepolovice'etvrtogadesetljea19.st.dijelomna
KraljevskojakademijiznanostiuZagrebu,dijelomudoma imbogoslovnim
u'ili tima,aliiuPadovi,Grazu,Be'uiPeti.Padovajetihgodinabilaobuzeta
duhomrisorgimenta - talijanskogpokreta zaoslobo
denjeodaustrijskevlastii uj edinj enjeTalijana.GraziBe 'sutihgodi
nai malivelikbrojstudenata
nenjema'kogpodrijetla.Osobitosu'eki,slova'ki,poljskiitalijanskistudenti
osnivalisvojadru
tva,organiziralipredavanjairasprave,'italidomoljubne
broureiknjige.Unjihovimdru
tvimasusudjelovaliipojedinihrv.studenti.Bilo
jeidrutavakojasuosnivalihr v.studenti,npr.uGrazuukojemsusudjelovali
LjudevitGaj,Di mitrijeDemeteridr.Nakonzavr etkastudijaveinajemladih
Hrvatapopovratkuudomovinuosje alapotrebudadjelujudomoljubnoiutom su
se pravcuaktiviralii drugipoj edinci iz raznih dobnihgeneracija.
Njihova
ukupnajavnaaktivnostod1830.do1834.neposrednojeprehodilapo'etkuHRVATSKOG
NARODNOG PREPORODA. LjudevitGaj1830.uBudimuobjavljujesvojubro
uruKratkaosnovahorvatsko -
slavenskogapravopisanja.Tajhrvatskidomolju,kojipotje
'eizobiteljinjema'kogpodrijetla,pisaojenajprijenanjema
'kom,aubrzoinahrvatskomjeziku kajkavskognarje
'ja.Neoptereensvojimnjema 'ki mpodrijetlo,smatraoje39 prikupljene
materijale uklju'ivao je u fond knjiga biskupijske knji nice 41
Page | 41
Hrvatskusvojompravomijedinomdomovinom,anjezinusudbinuisvojom
sudbinom.Gajinjegovisuvremenicidobrosuznalidaintegracijihrvatskoga
narodauteritojalno -upravnomsmisluodlu 'ujudrugi,atosubilivladaju
i'imbenici Austrijske Carevine i da zbog toga borba ne e biti laka.
Procesistandardizacijehrvatskogknji
evnogjezikastvorilisuupreporodnomvremenu dva knji evna jezika:
kajkavski - u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, inovotokavski - u
ostalim dijelovimaHrvatske. Prematome, biloje potre bno
opredijeliti se za jedanodtih, zaprakti 'nijipravopis. Novo
tokavski knji evni jezik bio je u prednosti jer je me du Hrvatima
bilo najvi e tokavaca.GajevaKratkaosnovatiskanajedvojezi
'no:nahrvatskominjema 'komjeziku.
BuduidajeGajbiokajkavac,pisanajenakajkavskomnarje 'ju.Unato'tome,
Gajsenijezalagaozakajkavskonarje 'je,vezazajedni
'kihrvatskistandardni jezik,jezikkojemjehtio dati novu
ortografijuprema'ekomuzoru(upotreba dijakriti 'kih
znakova).1830.uZagrebujenalatinskomjezikutiskana
knjiicahrvatskogprotonotaraJosipaKu
eviOposebnimpravimaiustavuKraljevine Dal
macije,HrvatskeiSlavonije(Demunicipalibusiuribusetstatutisregnorum
Dalmatiae,CroatiaeetSlavoniae)kojajeizvornodokazivalatrajnu
zasebnost
dravnopravnogpoloajaHrvatskeinjegovunezavisnostuodnosuprema
Ugarskoj.Tazbirkaistra enogisabranoghrvatskogdr
avnogpravanastalajeu duhuzaklju'akaHrvatskogasabora iz1827. Te
jegodineosnovan i poseban
radniodbor,podpredsjedanjemAleksandraAlagovi
a,kojiedvijegodinenakon smrti MaksimilijanaVrhovcapostaozagreba
'kibiskup.Rodenu
Slova'koj,alihrvatskogpodrijetla,biojeuodsutnostibanaIgnjataGyualayaimenovanza
namjesnikabanske'astiuHrvatskojtejeplodnodjelovaonesamouvjerskom
smjeru,veinadrugi mjavnimpodru'jimauinteresuZagreba,Zagreba
'kebiskupije i banske Hrvatske uope.
1832.uZagrebujetiskananalatinskom knji icapravnikaiknji evnikaIvana
DerkosapodnaslovomDuhdomovinenadsinovi masvojimkojispavaju(Genius
patriaesuperdormientibussuisfiliis).Tomjesvojomknji icomveunaslovu
istaknuonjezinusvrhu,tj.zalagaosedatajjezik(hrvatskijezik)integrirausebi
bogatstvo svih triju narje 'ja. Pitanjemjedinstvenogahrvatskogknji
evnogajezikapozabavioseigrofJanko Drakovi u svojoj brouri
Dizertacija40 objavljenoj1832., napisanoj
natokavskomnarje'ju.Drakovi smatradajehrvatskomnarodupotreban
jedinstvenknji evnijezik,atobitrebaobititokavskidijalekt.Dra kovi
jebio plemi ,pri padnikhrvatskogvelika kogroda.Zani mljivojetodaj
etubro uruizdaou62.godiniivotaidajebiostarijiodsvojihmla
dihkolega,azajedni 'kaim jebilaista misao.Tako
derbiojedokazdaipripadnicihrvatskogplemstva
podupirunarodnopreporodnipokret. UznjegasusejoistaknuligrofJuricaOr
iigrofFranjoKul mer.Drakovi evabrourapokretalajeidrugava
napitanjatese spravomsmatraprvi mformularni mprogramompredstoje
eghrvatskog narodnogpreporoda.Iznosizahtjevezaob
navljanjevlastihrvatskogabanaiza
osnivanjesamostalnehrvatskevlade,zarazvoja
'enjeVojnekrajineiujedinjenj hrvatskihzemalja,zauvo
denjehrvatskogakaoslu benogajezikanateritoriju
cijeleHrvatske,kojembisekasnijepridru
ileislovenskezemlje,kaoiBosna,a sve bi se zajedno zvaloVelika
Ilirija ili Kraljevstvo Iliri 'ko. Meduti, smatrao je
dabiUgarskatrebaladatiifinancijskupomoHrvatskojkakobise
toprijeizvuklaizgospodarskogzaostajanja.Up
ozoravaojenapotrebupromicanjahrv. trgovine(osobito izvozne
prekorije 'ke luke), na sustave kreditiranja
utrgovinskomposlovanju,napotrebeimogu nostiindustrijskograzvojaina
nunost organiziranog stru 'nog kolovanja. Kao pripadnik plemstva,
Dra kovije u brouri izbjegavao potrebu feudalnih odnosa.40
Disertatio iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom zakonotvorcem
Kraljevinah naih za buduu Dietu ungarsku odaslanem 42 Page | 42
Upreporodnomduhu,nastalajeipjesmaJosipaKundeka,sve enikaikajkavca,
Re'jezikanarodnoga(1832.).LjudevitGaj,kaovode
ali'nostpokreta,ocijenioje
dasusazreleprilikeizapokretanjejavnogperiodi 'kogglasilanahrvatskom
jezikuDaniczaHorvatzka,SlavonzkaiDalmatinzka.No,od1833.Daniczaizlazi
kaoknji evnilist.KakojeGaj elioobradivatiulistui
iredrutveneteme,uklju'ujui i politi 'ka pitanja, izravno se obratio
caru(kralju), ali je na odgovor'ekao jako dugo. Gajevu je molbu
podupirao i novi hrvatski ban Franjo Vlai. Gaj
je'ekaonaodgovorgodinudana,kojijedobio 1834.,nakon 'egajeizdao
proglas na kajkavskom narje 'ju kojim obznanjuje dae po'etkom
naredne godineu Zagrebu po'etiizdavatiNovinehorvatzko
-slavonzko-dalmatinzkesknji
evnimprilogomDanicza.Novineizlazenakajkavskom,Daniczavuhorvatskomivudrugehilirzkehnarechah
.Snajavomizdavanjatihpublikacijaineposrednompripremomzatiskanje,zavr
ilojepretpreporodnorazdobljedugo'etiriipoldesetljea (1790. -
1834.). CRKVA U HRVATA I NARDONI PREPOROD Kul turno p reg al
atvoCrkve uHrvataUloga Crkve u Hrvata bilaje odiznimneva nosti.
Prva hrvatska gramatika isusovcaBartolaKaia(1604.)ipravopisdubrovak
'kogdominikancaRaj munda Damanjia
(1639.)ozna'avajupo'etakintenzivnijihnastojanjaustvaranjuzajedni
'kog hrv. knji evnog jezika. Predvodnici hrv. narodnog preporoda
odlu 'it e
sezatokavskidijalektkojisusvojedobnofranjevacFranjoGlavini
(16.st.)i biskupIvanTomkoMrnavi (16./17.st.)predl
agalikaobosanskijezikkojijeu Hrvata najopenitiji .
Bogatstvuhrv.jezikapridonositrajnonastojanjedaseusavr
ecrkveno-liturgijski evandelistari,misali,obrednici,brevijari i
molitvenici,tiskanina latinici,glagoljicii bosan'ici. Nad
liturgijski m knjigama bdije plejada jezi 'nih i crkvenih
entuzijasta, odKaievaObrednika(1647.),prekoVrhov
'evapu'kogMolitenikanatokavskom (1804.) do posljednjeg Par 'ieva
izdanja glagoljskog Misala (1905.). Uloga Crkve posebnoseisti 'eu
organizaciji kolstva:visokihu 'ilitau Zadru
(dominikanci),Zagrebu(isusovci)iLepoglavi
(pavlini),akademija(Zagreb,
Poega),visokihkolafranjevacadiljemHrvatske,dijecezanskihsjemeni ta,
gimnazijairazli
'itihstupnjevaupskihkolabezkojihjenezamislivaprosvjeta
irihnarodnihslojeva.Crkvajeiglavniinspiratorliterarnogstvaranjaiznanosti,
bilo sakralne, bilo profane.Maksi milij an Vrhovac- i dej niza '
etni k hrv. naro dnog p repo roda Ovaj zagreba'ki biskup jedan je
od idejnih za 'etnika HNP-a. Njegova
prosvjetiteljskausmjerenostnajizra
enijajeuprikupljanjunacionalnogblagai
irenjuknjigeuhrv.narodu.Onsamnabavljasve tobimoglopridonijeti
duhovnomprobitku naroda i razvoju znanosti uHrvata.1808. predlae
Hrvatskom saboru da se njegova knji nica otvori
javnosti.Vrhov'evazamisao o promicanju kulturesvega naroda
objanjava njegovu povezanost sa irokim krugomljudiizsvih hrv.
krajeva. Uzanimanju kakotu
problematikurjeavajudrugislavenskinarodi,dopisujeses ocemslavistike
Dobrovskim,SlovencemKopitaromidrugima.DobrovskomjeVrhovacobe ao
poslatiStullijevRje 'nik,hrvatskepisce 14./15.st.,dubrova
'keposlovice,narodne pjesme, a izvjetava ga i o prevo denju Svetoga
pisma na hrv. jezik. Na Kopitarovjepoticajzagreba 'kibiskup
1813.objaviosvojuposlanicuoprikupljanjunarodnogblaga.Zani
majugadjelastarihhrv.pi sacaicrkvenihtekstovaizna
ihkrajevaizvanBanskeHrvatskekaoispomenicikojidokazujudatikrajevijezi
'noikulturno pripadaju hrv. etnikumu. Dubrova 'ki pjesnik.uro
Feriposveuje mu 43 Page | 43
svojedjeloPsalmorumparaphrasisimolidagabiskuppreporu 'iuZagrebuiu
gornjoj Hrvatskoj .Vrhovacsetako
derzalaeizaprikupljanjedokumenatakojisvjedo 'eopravi
maHrvatskenaDal maciju.Utomtraenjuneebitiobeshrabrenaustrijskim
nastojanjima da se onemogu i ujedinjenje Dalmacije s Banskom
Hrvastkom pae i dalje poduzimati sveto je u njegovoj mo i za drag
sunarodnjake , kako nazivaDalmatince,inastavitiprikupljatidokum
entezapravnoobrazlo enjepripadnosti
DalmacijeHrvatskoj.MaksimiljanVrhovac spravommo ebitinazvan idejnim
za'etnikom i pokreta'em nacionalnog osvje tenja Hrvata. K o l o m l
a d i h ro d o lj u b a Upreporodnomduhuzagreba
'kibogosloviosnivajuKo lomladihrodoljuba(1835., kasnije nazvan Zbor
duhovnemlade i), knji evno drutvo za njegovanje
narodnogjezika,izdavanjeknjigaiprou
'avanjenacionalnepovijestiikulture. Osnovano je i
Skladnoglasje(1836.kasnijiV ijenac), skojima se uklju 'uju
ukulturnetijekove HNP-a. Oba drutvaimalasu za cilj narodno osvje
ivanje i
kulturninapredak.Bogosloviprikupljajunarodnepjesme,oduevljenoihu'eipjevaju,aposlijekaoupniciaktivnosudjelujuuprosvje
ivanjuinacionalnom uzdizanjuvjernika.Me dunajistaknutijimasve
enicimakojidjelujuuzbogoslove suPavao toos (pie Kipdomovineleta
1831.)iJosip Juratovi (isti'e senaglazbenom podru'ju). P o p i A r
v a t i BuduidajeilirskipokretuHrvatskojpodutjecajemliberalnegra
danskeinteligencije,nadahnutejozefinisti 'ko-prosvjetiteljski
mduhom,kojanastojiCrkvu
podreditidravi,aodsveenikau'initilojalnogadr avnogslubenikaipri bli
itiga ivotulaika(zahtjevzaukidanjecelibata
1848.),neizbjenojedovelodo nesuglasicasaslu
benomCrkvom,zabraneradabogoslovskihdru tavaizatvaranjasjemeni
ta.Dasprije'idaljnjenapadenaCrkvu,1849.biskupHauli
kpokreetjednikKatoli
'kilist,kojieuduhutolerancijeipomirljivostiiznositi crkvene
stavove.UZadruje1844.pokrenutlistZoradalmatinskausklopukojegdjelujumnogi
poznatisveenici:MatoVodopi ,imeLjubi ,MihovliPavlinovi idr.Uvrijeme
preporodaupnici glagolja i,popiArvati ili Harvaaniozna'avaju
nepremostivbedemprednadiranjemtu dinskihjezika. Svoj su
jeziknazvali arvackiili slovinski , ali nikadilirski .
HrvatskinarodnipreporoduIstrivezanjeuzimeJurjaDobrile,biskupa,
prosvjetiteljaiborcazajezikipoliti
'kapravaistarskihHrvata.Intereseistarskog naroda zastupao je u
istarskomSaboru ibe 'komParlamentu. Bioje pro
etsocijalnimidejama,podupirekole,stipendirasiroma
neu'enike,akao'lanDrutva sv. Jeronima uIstripokree
kalendarIstranin. Biojei Strossmayerov prijatelj.
UpreporoduistarskihHrvatainjihovupovezivanjusHrvatskoms
udjelujuiostali
sveenici.PetarStudenacdopisnikjeGajevihnovina,azaslugomistarskih
upnika utemeljeno je i Slavjansko dru tvo 1848. dok je u Puli
osnovano Dru tvo sv. .irilaiMetoda.Zapoliti 'keuspjehezaslu
nisuMatkoLaginja,Matko Mandii
VjekoslavSpin'ikojisenakonosnutkaSlavenskognarodnogkr anskogsaveza
zalago za njegovo povezivanje sa strankama u Hrvatskoj.Zao'uvanjei
ja'anjenarodnesvijestiBunjevacaiokacauBa'kojiBaranji
najzaslunijijebiskupIvanAntunovi
.OdvelikesuvanostiBunjeva'ko-oka'ke
novineBunjeva'ko-oka'kavila(1875.),mjese'nikNeven,Suboti
'kadanicate narodneikranske'itaonice,otvaraneuzhrvatskekatoli
'keupeukojimase cijene izdanja zagreba 'kog Drutva sv. Jeronima i
Matice hrvatske. 44 Page | 44 HrvatiuBiHzalausezanacionalnooslobo
denja,autesvrhepokre u'asopisGlasHercegovaca(1891.)kojiseobra
abosanskimihercegova 'kimHrvaticama spozivomnaobranunarodnogj
ezikakoj ijeproroksl ave...zakojiseHrvati oruja
hvatao,vojevaoiumirao jerizdajom jezika, izadaje se inarod.U BiH
najvie su se istaknuli predstavnici klera: franjevac Grgo Marti ,
Pakal Buconji , Didak Buntii dr. U sklopu narodnog preporodajavlja
se i religijskipreporod, obiljeen obnavljanjemve postojeihipoj
avomnovihredovaikongregacija.Zaslugom
biskupaHaulikauZagrebdolazesestremilosrdnice
sv.VinkaPaulskogkojesvoju aktivnosti reinaDubrovnik,dokur
ulinkepostajunaj brojnijomdru bom.Na Strossmayerovpozivu.akovosti
uisestreSv.Kri a,anekolikogodinakasnijeu
BosnudolazeiklanjateljicepredragocijenekrviIsusove
tekeriBojeljubavi. Sarajevski nadbiskup J. Stadler utemeljujered
Slu avki malogIsusa koje svoj apostolski arusmjeruju prema
siromanoj djeci,starcima inemo ni ma. Od mukihredovavanisu Druba
milosrdnebraeu Zagrebu,trapistiuokolici Banjaluke, isusovci u
Bosni, karmeli ani u Somboru itd. HRVATSKI NARODNI PREPOROD -
ILIRSKI POKRET (1835. - 1848.)
Po'etakhrvatskognarodnogpreporodaobilje
ilojepokretanjeNovina(prviput
izlaze6.sije'nja1835.,dvaputatjedno,kajkavskonarje
'jeistaripravopis)i Danice (10. sije'nja 1835., jedanput
tjedno,tokavsko narje 'je i novi pravopis). U 10. broju Danice
objavljena je Mihanovi eva pjesma Horvatska domovina. Ilirsko ime
za teritorij i n arode u ovom dijelu europskog jugoistoka izme du
Drave i Dunava na sjeveru i Jadranskog mora na jugu bilo je i
ostalo u dugoj upotrebi. Tose ime upotrebljavalo jou starom Ri mu,
a od vremena humanizma i renesanse pojedini su strani i hrvatski
knji evnici i znanstvenici pod ti m i menom podrazumijevali i naziv
za Hrvate.Sinoni
mzahrvatstvo,tj.Hrvata(ilirski,ilirik...)poznatojejo
odpretpreporodnog doba.MatijaGrbac,Istraninisveu 'ili
niprofesor,u16.jestolje uuzsvojeime
dodaoiIlirik.Istojeudrugojpolovici16.st.u
'inioinjegovzemljakMatijaVla
'i,protestantskiteolog,lingvistipovjesni
'ar.TalijanskiisusovacDanijelFarlatiu18. st.svoju povijestcrkve
uanticii ranom srednjem vijeku nazvao je Illyricum
sacrum.Autorinekihlati nsko -hrvatskihilitalijansko
-hrvatskihrje'nikateautorinekihzna'aj ni
hgramatikahrv.jezikazahrvatskisuj ezikupotrijebljavaliilirski
naziv. Zna'ajnajei1809.godina kadasuFrancuziodslovenskih i dijela
hrvatskih zemalj austrojilizasebnoupravnopodru 'j eitomsupodru'j
udalinazivIlirske
provincijeodkojihekasnijeAustrijskaCarevinaosnovatisvojeupravnopodru
'je poznazivomKraljevinaI
lirija.Ilirskisenazivupotrebljavaoiuadministrativnom
jezikuAustrijskeCarevine,kaoiusaborskimraspravamauHrvatskomi
Ugarskom saboru, u hrvatskoj historiografiji i u politolo koj
literaturi.Zani
mljivojepakdahrvatskipuknikadainigdjenijezasvojjezikkoristionaziv
ilirski jezik jersuznalidasutajnazivsmisliliu
'enipojedinci.Onisusvoj jezik nazivalihorvatski m
(kajkavci),arvackim,harvackim('akavci),
rvackim,harvackim,hrvackim,hrvatskim(tokavci ). Uhrvatskojknji
evnostimnogisu piscipri mjerikojisvojjeziknazivajuhrvatskimi
menom.Npr.MarkoMaruli isti 'e kakoJuditu,pisanu1501.,pi eizri
'itonahrvatskom jeziku,aFilip Grabovac naglaava da su naziv za
ilirski i hrvat ski narod i jezik istog zna 'enja41.
Gajinjegoviistomi
ljenicismatrajudabiilirskoimemoglookupitirasutedjelove
hrvatskoganaroda,ausporednostimiduhovnagazbli
ititeujedinitisostalim
junimSlavenima.IakojeAustrijaprovodilauglavnimcentralisti
'kupolitikui41TosevidiiznaslovanjegovadjelaCvitrazgovoranarodaijezikailiri
'kogaaliti rvackoga, 1749. 45 Page | 45
nametalagermanizaciju,uIlirskomjepokretutovi
evidjelarastuusnagukojomeseHrvatimoiuspjenooduprijetiMadarima.Uzto,Ilircisu
mogli obavitizaAustrijukorisnuulogu,tj.privu
iHrvatskoj,atimeiAustriji,iostale
juneSlavene,medukojimaipravoslavce,kojisubiliizlo
eniruskimutjecajima.
BrojsuradnikaDaniceilirskebiojeustalnoporastu.UzGaja,isticalisuse:VjekoslavBabuk
i,DimitrijeDemeter,AntunMihanovi
,IvanTrnski,DragutinRakovac,Bogoslavulek,AntunKazna
'i,IvanKukuljevi ,LjudevitVukotinovi ,
Pavaotoos,IvanMaurani,AntunNem'i.OdSlovenaca,timsepokretom
oduevioiosobnomusepriklju'ioStankoVraz,kojegajenajaktualnijipjesniktog
doba, France Preern, nazvao slovenskim
odmetnikom.Gajjera'unaoinapodr kuSrbaIlirskompokretu.Tasepodr
kaSrbauglavnom svelananekolikopojedinaca(PetarJovanovi iMiloPopovi
).RedovitamonjihSrbaotrosunapadalinastojanjahrvatskihIliraca,u'emujeprednja'ioTeodor
Pavlovi
,urednikLetopisaMaticesrpskeiSrpskognarodnoglista.BoidarPetranovi
,jedanodrijetkihhrvatskihSrba,vodiojeprepisku
svodeimhrvatskimIlircimaidoneklebiosimpatizerpokreta.1836.pokrenuojeizdavanje
godi njakaLjubiteljprosvije tenijaspodnaslovomSrbsko -dal
matinskijal manah, tiskan
irilicom.ZarazlikuodhrvatskihIlirraca,kojisupodimeno mI l i
rpodrazumijevaline samoHrvate,ve i Slovence iSrbe,Petranovi
jepodtimimenompodrazumijevaosamoSrbe42.VukStefanovi
Karadinijeprihvaaoideje hrvatskogilirizma. On jesmatraodasu svi
tokavci Srbi(uklju'ujui ipravoslavce tokavce,ikatolike
tokavce,imuslimane tokavce-srbitriju
vjera43),tejesvojrje'niknazvaosrpskimrje 'nikom.Nanjegajeutjecali
nekolicinaslavistakojisusebavilikonstrukcijam
aoklasifikacijislavenskihjezika (JozefDobrovski,
JernejKopitar).Istotako,narodnepjesmekoje jeKaradi
skupljaopohrvatskimkrajevima,objavljivaojepodnaslovoSrbskenarodne
pjesme.1836.napisaojejedanjezikoslovniopis
,kojemujedaonaslovSrbisvii svuda, a objavio ga je 13 godina kasnije
u knji ici Kov'ei. Otvaralesusei'itaonicekojesubilenajva
nijepreporodneustanove.Prvatakva 'itaonica- zahvaljujui Metelu
Oegovi u - osnovana je 1838. u Vara dinu, a te iste
godineosnovanesuilirske'itaoniceuKarlovcuiuZagrebu.Ne tokasnijesu
otvorene'itaoniceuBakru,Petrinji,VinodolskomiPo
egi.Tesu'itaonicebile mjesto svakodnevnog dru enje
Iliraca.Uzagreba'kojIlirskoj'itaonici,1842. osnov ana jeMatica
ilirska-drutvo za izdavanj eknji evni hiznanstveni hdj
elatejeteistegodi nepokrenutknji evni'asopisKolo,kojijerazinomure
divanjaivrijedno usuradni 'kihpriloga
nadvisivaoDanicuilirsku.UrednicisubiliRak ovac,VraziVukotinovi
(Gajihje
nazivaoRak,Vrag,iVuk).Hrvatskiilircinehrvatskogpodrijetla,pohrva
ivalisu svojai menaiprezi mena (Lisinski,Vukotinovi
).Ilircisudobrosura divalis veinomhrvatskihbiskupa,kao i shrvatskim
banom.MirkoOegovi ,biskup senjskiiprista
apokreta,napisaojeiobjaviotribro urenalatinskomjezikuu
kojimajeosporavaoma darskosvojatanjeviroviti 'ke,poekeisrijemske
upanije, kao i tenju MadaradaHrvatima nametnuma darski jezik.
Aleksandar Alagovi ,biskupzagreba'ki,osobitojepodupiraoradDru
tvaskladnoglasjaza Hrvatskukojemujebiopokrovitelj.NakonAlagovi
evesmrti,novizagreba
'kibiskuppostajeJurajHaulik.PodrijetlomSlovak,nastojaosedok
azatikao'ovjeki
crkvenipoglavarkojivoliHrvateiradizanjihovodobro.UUgarskomsaboruse
suprotstavljao prijedl ozi ma Ma darada ma darski postane slu
benijezik u Hrvatskoj. Podravao je latinski kao slu beni, ali je
predlagao da se i hr vatskom 42Tojevidljivoiznaslovanjegovebro
ureNjekolikorjecidalmatisnkimIlirim(Serbljima) prilikom nove 1839.
godine od jednog domorodca43 Kajkavce je svrstavao medu Slovence,
a'akavce je smatrao mogui m ostaci ma nekadanjih Hrvata- tako je
gotovo eliminirao Hrvate kao narod i postao najpoznatiji i
najutjecajniji zagovaratelj velikosrpstva, tj. velikosrpske
ekspanzije 46 Page | 46
jezikupridapotrebnapozornostidaseuvedeuhrvatskegimnazije.Posebnoje
zasluanzaosnivanjeHrvatsko -slavonskoggospodarskogdru
tva(1841.),kojeje
poticalorazvojgospodarstva,gospodarskogobrta,tiskatesudjelovanjena
domaim i medunarodnim gospodarskim izlo bama.U Banskoj Hrvatskoj
javljaju se ma daroni, podr avatelji velokoma darskih tenji.
NeprestanajavljasuprotstavljanjasIlircimanatjeral asui hnastrana'ko
okupljanjepasu 1841.uBanskoj
Hrvatskojbileosnovanedvijestranke:Horvatsko-vugerskastrankaiIlirskastranka.Horvatsko
-vugerskastrankase protivilatenjamahrvatskihiliricaoju
noslavenskomokupljanjuokoHrvatske, bilajeprotiv
ilirskogimena,protivtokavskognarje'jainovogpravopisa, zalagala se
daHrvatskabudeuto'vrojzajedniciMa darskom, da hrv.upanije
sameneposrednoaljesvojenuncijeuUgarskisaboridama darskijezikpostane
slubenijezikBanskeHrvatske.Sdrugepakstrane,Ilirs
kastrankasezalagalaza hrvatskonarodnojedinstvoprihva
anjemjedinstvenoghrvatskogknji evnog jezika, razvijanjem emotivne
povezanosti i te nji za teritorijalnom cjelokupno u, te
zatosamostalnijominezavisnijomHrvatskomuzajednicisUgar skom.1842.,
prilikomizbornihskup tina,nakojimasebiraloupanijsko'inovni
tvo,doloje dootrogstrana'kognademtanjaizme duiliracaima
darona.Ilircisupobjedili.
Buduidasuilirciunadmetanjukoristilinekeilegalne metode, Madarisuih
optuivalikaoprevratnikeikaoneprijateljeMa daraiHM,tesuzahtijevali
zabranuilirskogimena.Ma
daronisuzatajsvojzahtjevpridobilinovoghrv.bana,
FranjuHallera,1842.NjihovaprotuilirskaakcijadovelajedotogadajecarMetternichuimecara
FerdinandaI.donioodlukuoukidanjuilirskogimenai
ilirskogagrba44.Zbogtecenzure,pojedininarodnjaciodlu
'ilisupokrenutisvojlist
izvanAustrijskeCarevine,ukojembislobodnijemoglinapadatiantihrvatsko
djelovanjemadaronaiantihrvatskupolitikuaustrijskogre
ima.Novi'asopiszvao
seBranislav,atiskanjeuBeograduodstudenoga1844.dosije
'nja.1845.(samo 13brijevajeizalo).Upo'etkugajeure
divaoBogoslavulek,apotomPavao avlovi
kojisezbogpreseljenjauBeogradsmatraiprvimhrvatskimpoiti 'kim
emigrantom.1844.uZadrupo'injeizlazipreporodni'asopisZoraDalmatinskau
kojemjesuradivaoiPetarPreradovi
,'asnikautrijskevojskekojijedotadapisao
njema'ki,aodtadahrvatski(uprvombrojujeobjavljenanjegovapjesmaZora
puca,bitedana).Pokreta'iurednikjebioAnteKuzmani ,apisaloseprete
itotokavskom ikavicom i da l matinski m pravopisomiz 1820.(toje
dovodilo do netrpeljivostiizme duGajaiKuzmani
a).Nanovimupanijskimizborim1845.u zagreba'kojupaniji pobje
dujumadaroni zahvaljuju i isti mnedopustivi m metodamakakvi
masuseposlu iliiilirci1842.ZbogtogasunaMarkovutrgu nastalinerediu
kojima jebiloubijeno13,ranjeno27gra dana.Tzv.srpanjske rtvemedu
zagreba'ki m Hrvati ma smatrane su prvi m narodnj a 'ki m
mu'enicima.1845.ponovnojebiladopu tenaupotrebailirskogai
mena,alisamo
uknjievnosti.Ilirskipokret(od1843.Narodnipokret)trajaojedo1848.1843.
pridonoseiafirmacijihrvatskogajezika,IvanK.Sakcinskiodr
aojesvojhrvatski govornahrvatskomjeziku.Biojetoprvizastupni
'kigovornahrvatskomjeziku.
Novanarodnja'kapobjedadogodilase1847.kadajeVukotinovi
Hrvatskomsaborupredloiodahrvatskipostaneslu
benisaborskijezik,atajjeprijedlogbio i usvojen. HRVATSKA U DOBA
REVOLUCIJE 1848./1849. Godina 1848.bila jejednaod grani 'nih godina
19.st. nanekimeuropskih prostori ma. UmnogonacionalnojAustrijskoj
Carevini,upravozato to jebila takva,odvijalesuse1848.razli
'iteakcije-premaspecifi 'nimpotrebamai interesima svakog pojedinog
naroda. Kad su u drugoj polovici velja'e1848. u
44DanicailirskaDanicahrvatska,slavonskaidalamatinska,aIlirskenarodnenovine
Narodne novine 47 Page | 47
Parizuizbilinemirivelikihrazmjera,ohrabrilisuipotaknulinezadovoljnikeimeduaustrijskimpodanicima.Ve
3.oujka1848.bilojeveomaburnouUgarskom
saboru.Zastupnikutomsaboru,LajosKossuth,odr
aojegovorukojemjezahtjevaosamostalnuugarskuvladu,ustavnoure
denjeAustrijskeCarevinei ukidanje feudalnih odnosa. Demonstracije u
Be 'u protiv Metternichova re ima od 11. do15. oujka1848. bile su
vrlo masovne i Metternich je morao o dstupiti s poloaja dvorskog i
dr avnog kancelara te emigrirati. Ustrojena je nova austrijska
vlada koja ukida cenzuru (po kojoj je bio osobito ozloglaen
Metternichov sustav vladanj a), a ogl asio se i car(kralj) Ferdi
nand I. koji je obe ao ustav. Pri k raj u
be'kihdemonstracijaizbilisu15.o ujka1848.velikinemiriiuPe tigdjesu
buntovniMadari,raspustividotadanjeUgarskonamjesni 'kovijee,izabrali
svojunovuvladupodpredsjedni tvomgrofaBatthy (nyja.Vladuj
e17.oujka1848. priznao carski (kraljevski) dvor u Be 'u, a ministar
financija je bio Kossuth. Svasutazbivanjapokreta
'kidjelovalainahrvatskomprostoru,osobitou
banskojHrvatskojiDalmaciji.Utomsugibanjuprednja
'ilivodeinarodnja'kiprvaciuZagrebu.NapozivLjudevitaGajaiIvanaKukuljevi
asastalase25. oujka 1848. velika Narodna skup tina u zagreba'kom
Narodnom domu, koja je usvojila Narodne zahtjeve u kojima su izra
ene elje hrv. naroda: dase ujedine Dalmacija i Vojna Krajina s
Banskom Hrvatskom, da Banska Hrvatska dobije vladu na 'elu s banom
neovisnu oma darskoj vladi, da hrv. jezik postane sl u beniu
cijelokupnom javnomivotu, da Hrv. sabor postane predstavni 'ko
tijelo naroda, da se ukine kmetstvo, da se uvedu gra danske
slobode, da se osnuje hrv. narodna
vojska,tedasezapovijednikbanskepukovnijeuGlini,pukovnikJosipJela'i,imenujehrv.banom.Zaodr
avanjatevelikeNarodneskup tineuZg,njezi nisudionicinisujo
znalidajedvadanaprije -23.oujka1848. -car(kralj) Ferdinand I. i
menovao pukovnika Josipa Jela 'ia hrv. banom! Odlu'nu ulogu za
imenovanje Jela'ia banom i mali su svaki na svoj na 'in Ljudevit
Gaj i grof Fran joKulmer. Gaj je preko svojih veza uznastojao da
Jela 'i bude imenovan za bana, a u tom je pravcu bio anga iran i
Kul mer koji je smatrao svoga prijatelja Jela 'iavrlo pogodnom
osobom za du nost bana.Josip Jela'i rodenje u Petrovaradinu
1801.gdjeje tada njegov otacFranjo
slubovaokao'asnikaustrijskevojskeikasnijestigaodo'inapodmarala.Kadje
47-godi nji pukovnik Jela 'i i menovan za hrv. bana, istodobno je
bio unaprije den u 'in generala i postavljen za zapovijednika obiju
ban skih pukovnija, a svega 14dana
kasnije,8.travnja1848.,dobioje'inpodmaralaidunostvrhovnogvojnog
zapovijednika u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj
krajini.Upogleduosnivanjazasebnehrv.vladekojabibilaneovisnaomadarskoj
vladi, banJela'i smatraojedabisetomo damogloposti idogovoromsMa
darima,aliMadarinisubilizadogovaranjejersusmatralidabinovaugarskavladagrofa
Batthy(nyjatrebalabitinadle navladaizaHrvatsku.Reagiraju
inatakavstav, banJela'iprekinuoj
esuradnjusugarskomvladomdosazivanjanovog
Hrvatskogsabora.Potomjesvojimbanskimpismomod25.travnja1848.,
potujui stavoveizneseneuNarodnim zahtjevi ma,ukinuotlaku,svaku
urbarijalnudauicrkvenudesetinu.Nadalje,banJela 'i
potpisaojenovisaborski izborniredpremakojemusuodr
anisaborskiizboriiustrojennoviHrvatskisabor kojijeprestaobitistale
koipostaomoderno,predstavni 'kotijeloukojemsu
veinu'iniliizabranizastupnici.ZasjedanjenovogHrv.sabora,kojejesazvao
Jela'i,zapo'eloje5.lipnjaitrajalodo9.srpnja 1848.gdjesuseme du
izglasanimzaklju'cimaisticalislijede
i:ukidanjefeudalnihodnosauBanskoj Hrvatskoj, podlij eganjesvih gra
dana obvezi plaanja poreza, ujedinjenje Dal
macijeiVojnekrajinesBanskomHrvatskomtedaban,uslu 'ajuobrambenog
rata, ima sve ovlasti u interesu
obrane.Usvomantiaustrijskomzanosu,Ma darisusmatralidasunadijeli
odostvarenja njihovihnacionalnihte
nji.Organiziralisusvojedobrovolja 'kevojnepostrojbe 48 Page | 48
zvaneHonved(domobranstvo).12.lipnja1848.jednajehonvetskapostrojba
upala uSrijemske Karlovce toje bioznak dasuseMa dari namjeravalii
oruanom silom nametnuti Banskoj Hrvatskoj. Iz Pe te se zahtjevalo
od Ferinanda
I.daseukloniJela'isbanskedunostizbogsvojegugledauhrv.narodu.Ban
Jela'i,gdjegodjestigao,svudajedo 'ekansoduevljenjem.Nedoputanje
Madara da Banska Hrvatska osnuje samostalnu vladu u Hrvata se do
ivljavalo
kaonasiljekojemsetrebaoduprijeti.PremaodobrenjuDvoraiplanuaustrijskog
vrhovnogvojnogzapovijedni tva,slijediojenapadna Ma dare.
Uskladustim odobrenjemiplanom,Jela
'ijemobiliziraovojskui7.rujna1848.navijestiorat ugarskoj
vladiuPeti. Togistogdana,Jela'i je osnovaozasebnuhrv. v ladu
nazvanuBanskovije
eukojemjebilo5odsjeka:vojni,financijski,pravosudni,
prosvjetniizaunutranjeposlove.Sobziromnasvojupredstoje uodsutnostiz
Hrvatske,Jela'i jeimenovaoMirkaLentulajazabanskognamjesnikakoji je
ujedno bio i predsjedatelj Banskog vije a. Prijeobjave rata, Jela
'ijepregovaraosMa dari matraeida se ugarsko
ministarstvorataifinancijasjedinisasjedi njomvladom u Be'u, aostala
emi nistarstvaHrvatipriznatiuzuv jetdaimsezajam'ipotpunaunutarnja
neovisnostiupotrebahrv.jezika.Ma darisuteuvjeteodbili.11.rujna1848.
Jela'isasvojomvojskomprelaziDravukodVara
dina.Proglasiojesjedinjenje Medi murja s BanskomHrvatskom i nasta
vio prema Peti. U to vrijeme ma
darskiOdborzaobranudomovine,na'elusKossuthom,stvarapoprili 'nojaku
madarskuvojskukojajesformacijamahonvedapru
alasnaanotpor.Ratujuinamadarskom tlu,car FerdinandI. 30.rujna 1848
. imenovajeJela'ia
zakraljevskogkomesaraivrhovnogzapovijednikaaustrijskevojskeuUgarskoj
'emuseseradovaliiesiiSlovacikojisuuJela 'iuvidjeliborcazanacionalnu
ravnopravnostuAustrijskojCarevini, koja bitreba la
postatidravnazajednica ravnopravnihnaroda.Jela
'ijebitnopridoniorazbijanjuopsadeBe
'akadje6.listopada1848.izbioustanakuBe 'u,aJela'i
jeporaziopostrojbema darskihhonvedakodSchwechata [vehata]
30.listopada1848.Naaustrijskomcarskom
prijestoljubolesnogFerdinandaI.naslje
dujenjegovsinovacFranjoJosipI.kojije tadai maosamo18godi na.
Onje2.prosinca1848.imenovaoJela 'ia gubernatoromDal
macijeiRijeketojezna'iloi renjehrv. prostorapod Jela'ievom vlau.
Austrijsko-madarskiratsvesevi eintezivirao.Ma
darisu14.travnja1849.u
DebrecinuproglasilidetronizacijuhabsburgovacaiimenovalisvogavoduLajosa
KossuthanamjesnikomUgarske.Uratsuseuk lju'iliiRusi kaosaveznici
Austrijske Carevine.Ta koalicijaje postrojbamama darskih honveda
nanijela tekegubitke,anajve
iikona'niporazmadarskevojskedogodiose13.kolovoza
1849.ubitkikodVilagosa.Ma darskesusevojnesnagena leurasulu,mnogisu
'asnicipostalizarobljenici,amnogisuuspjeliiemigriratikaoiLajosKossuth.Jo
prije tog pokoravanja Ugarske, Franjo Josip je 4. o ujka 1849.
oktroirao ustav kojije pokazaokakojeoja
'alicarski(kraljevski)Dvorodustaoodbilokakvogustroja
carevinetojesmetalovladaju emaustrijskomvrhutejebilosveo
'itijekakoe ustavno stanje biti uskoro zamjenjeno potpunim
apsolutizmom.Narodnipokretuhrv.zemljamaodpo
'etka1849.po'eosegasiti.Zadnjibroj
'etrdesetosmakoglistaL'Avvenire,kojijeuDubrovnikuure
divaoIvanAugust Kazna'i, iziao je 31. oujka 1849. Zadnji broj
zadarske Zore dal matinske izi ao je
26.lipnja1849.asopisDanicahorvatska,slavonskaidal matinska,kojajeod
po'etka1849.ponovnonaz vanaDanicomilirskom,izlazilajejo samodokraja
lipnja1849.GejveNarodnenovine,kojesubilenjegovovlasni
tvo,kaoitiskarau kojojsusetiskale,bilesuod29.svibnja1849.uslu
biaustrijskevlade.Tesu novine od velja'e 1850. postale islubeni
reimski list. 49 Page | 49
CESTEIELJEZNICEUPRETPREPORODNOIPREPORODNOVRIJEME.POECI PROMETNE
INTEGRACIJE JADRANSKE
ORIJENTACIJEOslobodenjevelikogdijelahrv.zemaljaimiruSrijemskimKarlovcima1699.
otvaravratadugoro 'neobnoveKraljevine Hrvatskena gotovosvim
razinama. Ritam uklju'ivanja oslobo denih dijelova, i to Slavonije
i Srijema na sjeveru, Like iKrbaveusredi njojHrvatskojiDal
macijenajugu,nijebiojednakomjeranicjelovit.Procesgospodarskeobnoveinacionalnogpreporodaovisiojenajvei
mdijelomoizgradnjivelikihprometnihputovakakobiseHrvatskojpo
novnovratila njezinavrloosjetljivageopoliti
'kaistratekapozicijamostaizme duSredozemljai
SrednjeEurope.ProcesimodernizacijeHrvatsketijekom18.i19.stolje
agibajusebezprostoraodVrbasadoUnekojiidaljeostajeusklopuTurskogCar
stva.BezkanjonaVrbasaiUnezapinjaojeprometnikrvotokizme
duhrv.sjevejaihrv.juga
ibeztihkanjonaputrobnihtokovaodZemunadohrvatskihlukanaJadranubio
jezahrv.poduzetnikepreskup.BezTurskeHrvatske,tj.beznajpovoljni
jihtrgova'kihputovadolinomVrbasaiUne,Hrvatskajemoral agraditivrlo
nepovoljneplaninskeprometnicepremasvojimlukamanasjevernomJadranu,
naputajuinekadnajvitalnijepravcepremaSplituiDubrovnikusvoji
mpoznati m kanjonima Vrbasa i Une. Gradnj a brzi hcesta prema
JadranuDruginepovoljan'imbenikupo'etnojmodernizacijiKraljevineHrvatskebilesu
novegraniceodDravedoJadrana.OneseoblikujuodvremenaprodajeDalmacije
Venecijipo'etkom15.st.dostvaranj aVojnekrajinetijekomStogodi
njegtursko- hrvatskograta.1726.interesizagreba
'kihibe'kihprivrednihkrugovapoti 'u gradnju prvebrze ceste prema
Jadranu- Karolina, koja spaja Karlovac s Bakromi Rijekom preko
Ravne Gore i Mrkopolja.Udrugojpolovici18.st.po
'injegradnjadrugeveliketrgova 'kecesteKarlovac-
SenjpoznatijakaoJozefina
45.SamodevetgodinakasnjegradiseuKrajiniidruga
velikatrgova'kacestapemamoruodGospi adoKarlobaga,poznatijakao
Terezijana. Tojetipi
'naplaninskacesta,iroka3,5mkojajesluilapretenoza izvozdrvenegra
deidovozitastanovnicimaLi 'kepukovnijeitrebalajeslu iti
kaotrgova'kiputzapadnjeBosne(Bihaa)premaizvozno -uvoznojluciu
Karlobagu46.
TreivelikicestovnipravacpovezujeJozefinuiTerezijanusjevernomvelebitskom
padinom,uklju'ujuiGospiiOto'ac.Dravaje1787./1789.zavr
ilaizgradnjute prve velebitske
magistrale.Krajikavelebitskamagistralaspustila se1832.prekoVelebi
ta, MalogAlana i Obrovcado Zadra,tj.upravnogsredi ta
Dalmacije.Tajecestapoznatapod imenom Dalmatinska
cesta.GradnjanoveLuizinskecesteodKarlovcadoRijekepovjerenajetako
derFilipu Vukasovi ukojijedo1809.dovr ionajveidioceste,azavr
enaje1811.pod francuskom okupacijom. Imala je status privatne ceste
s visokom cestarinom, ado polovice 19. st. bila je jedna od
najmodernijih cesta.UHrvatskojKarlovaci
mavanuulogukaovelikoprometno'vori te.Unjemuse spajaju putovi
dunavskog sliva s cestovnim prometnicama prema Senju i Rijeci.On je
vrh prvog prometnog trokuta: Karlovac- Rijeka - Senj.
LukesjevernogJadrana-Hrvatskoprimorje-dijelesenadvastrogoodvojena
podru'ja: velikdio morskeobale odNovogdoRijekeprogla enje,nakon
preustrojaod1776.do1786.,Ugarskimprimorjem.Rijekaje1779.dobilastatus
Corpusseparatumkrunesv. Stjepana.Odtadaje neposrednopodre
denaUgarskoj. Ta je promjena oduzela pravo Hrv. saboru ihrvatskoj
zemaljskoj vladi 45 u promet putena 1786.46 gradnja povjerena kraji
kom 'asniku Filipu Vukasoviu 50 Page | 50
daizravnoutje'unarazvojRijeke injezineluke.Promjena1779.odredilaje
sudbinu Rijeke sve do propasti Monarhije 1918. Naj sta ri jipl
anovio i zgrad nj i elj ezni ' ki h p ru gauHrv atsk
ojPovijesteljeznica u Hrvatskoj ima po 'etak u 1827. kada je
Dvorski ratn i savjet zatraio da se kroz vojnokraji ko podru'je
izgradieljeznica od Siska do
mora.ZahvaljujuikapetanuJosipuKajetanuKne
iuinjegovomelaboratuiz1829.gdje predlaegradnjukombiniraneeljezni
'ko-cestovnelinijeodSiskadoSenja,
Hrvatskaulaziuredprviheuropskihzemaljakojesuzakora
'ileumodernizaciju svojihprometnica47.
Kneijezagovaraorekonstrukcijukraji ke Jozefine od
KarlovcadoSenjakaonajkra ecestedoJadranskogmora.Ugarskonamjesni 'ko
vijeeuPetinijehtjelopodr atiKnei evprojektmodernizacijeprometnicau
HrvatskojjeronzaobilaziRijekuiUgarskopri morje.OdostalihKne ievih
prijedloga,Dvorskiratnisavjetodobr
iojerekonstrukcijuJozefinesredstvi ma Krajikog proventnog fonda. Bi
tkazaSi sak-prometnosredi tefavori zi rani hverti kalaelj ezni '
kihmagi stral aHrvatske(184 1. )Zbograzli
'itihpogledanaprometnuintegracijuTrojednice,pojavl jujuseprvi
otpori kraji koj eljeznici u Pe ti i Rijeci, kao i prva razmi moila
enja u pitanju kakoi kojim pravcem trasiratieljeznicu s kopna do
mora.NapresudnistratekiploajSiskauoblikovanjubudu
emreemodernihprometnicaupozor
avaojeisamKnei.1841.izradiojezarazvojnepotrebe be'kogsredi
taposebanprojektkojieutj ecatinasvebudu einterese austrijskog
kapitalaugradnji eljeznica premaJadranuiOrijentu.Ken iev
seprojekt48temeljinatrinajve etrgova'ko-empi
rijsketo'ke:Sisak-Trst-Split.Spajajuiteto'kedobiojepotupnojednakistostrani
'antrokutsaSiskomkao
njegovimdominantnimvrhom.Osnovicaitogasamoneznatnorazmaknutog
trokutavodilajemor skimputemizAquilejauSalonu.Kne i evprojektizra
enfascinirajui
mtrkoutomsluiteBe'ukaotemeljeniorijentacijskipravacgradnje
svihmagistralniheljeznica.Idoista,onaizBe 'asti euTrst1857.,auSisak
1862.Nagodba sUgarskom1867. i dioba vlasti s Pe tomonemoguile
suostvarenjetreeto'ketogtrokuta,tj.gradnjumagistralnogeljezni
'kogpravca od Siska do Splita.SamogodinudanaprijeizradeKne
ievaelaboratasfascinantnimtrokutom, grupanajpoznati
jihrije'kihtrgovacaiprijevoznika,nezadovoljnazboggradnje krajike
eljezniceSisak -Senj,zatrailaje
1840.odobrenjezaprojektiranjeeljezni
'keprugeSisak-KarlovackrozPokuplje.Ciljteeljeznicebiojezamijeniti
nesiguraniskupplovniputrijekomKupom,eljeznicomnalokomotivskuvu 'ui
privu'inaLujzijansku cestu iuRije 'ku lukutovi erobe.Novoplanirana
eljeznicaSisak-Karl ovacnevodiizravnopremamoru. Ume
dusobnonademtanjeSenjaiRijekeuklju
'ujuseivanjski'imbenici.Senjanitraezatituu vojni mkrugovi
maZagrebaiBe 'a.Rije'anepakuprvojfazipotpoma e veleposjedni
'kikrugSlavonije,zati mpe tanskipoliti 'kiiprivrednipredstavnici,a
najizdanije madarski politi 'ar Lajos
Kossuth.Rije'anipodnosevladarupredstavkuzahtijevaju
idaseobustavirje enjeopo'etkupripremnihradovanakraji
kojeljezniciSisak-BandinoSelodoksene
izradinjihovprojekt.Naprvevijestida suzapo'eliradovinagradnjikraji
keeljeznice Sisak - Bandino Selo,Trgova'kizbor Rijeke
zahtijeva(1841.) da se zabrani daljnji radovi. Od Ugarskog namjesni
'kog vijea u Peti zahtijevaju da se 47prvaeljezni
'kaprugaotvorenajeuEngleskoj1825.,prvaeljeznicauaustrijskom dijelu
Monarhije izgradena je 1828., ali na konjsku vu'u.
48najstarijimakroprojektprometneintegracijeijadranskeorijentacijehrvatskoga
gospodarstva (1841.) 51 Page | 51 prednostgradnjedarije
'komprojektu.ProjektnudokumentacijueljezniceSisak-
Rijekazavriojeing.MarioA.Sanfermo1842.ipredaoUgarskomnamjesni 'kom
vijeu.KneieviiSanfermoviprojektipovijesnisutemeljihrv.eljeznicatei
maju golemu povijesnu i dokumentacijsku vrijednost. Za
povijesteljeznica u Hrvatskoj, Sanferno je u 'inio jo jedan vaan
korak. U svom je elaboratu predlo io produenje eljeznice Sisak-
Karlovac iz Siska krozSlavonijudoVukovara,na
enajveelukenaDunavu.Svojimjeprijedlogom
(1852.)zapravoutjecaonaoblikovanjenovogeljezni 'kogpravcaVukovar-
Rijeka, eljeznice koja nudiuspostavu naeprvepogodnetransverzale od
veleposjedni 'kihekonomij aume durj e'juDraveiSavedoizvoznihl uka
Hrvatskog pri
morja.Rije'aniprihvaajusugestijusvojegaprvogprojektantaSanfermaoprodu
etku
po'etnetraseSisak-KarlovacdoVukovara.NastavljaseizradaprojektnedokumentacijepremaVukovaruizapo
'injepripremazaosnivanjedioni 'arskog drutva. Prvioglasoosnivanju
Drutva49pojaviose1843.Upozivuzaupisdionica
istaknutjeovajciljvukovarsko-rije'keeljeznice:povezatiBanat,najplodnijidio
Ugarske, s Rijekom kao izvoznom lukom.U
ljeto1845.zakazanajenaprijedlogKossuthaprvakonferencijape tansko-
srijemskom irije'kog drutva. Imalaj eza ciljdogovoriti uvjete o
ujedinjenju dioni'arskih drutava. Trgova'kiipoduzetni
'kikrugoviHrvatskeiUgarskemoralisubrinutiodrugojparalelnojpruzipremaJadranskomemorukojujepo
'elagraditisredi njadravna vlast
1842.Rije'jeonajteoj,najskupljojinajve ojeljezni
'kojmagistraliCarstva:Be'-Trst.UBe'ujepostojaojo
1841.planospajanjube 'ko-transke eljeznice sa Siskom preko Zagreba
i Zidanog Mosta. Ri j ekai Uga rskona mj es ni ' kovij e ep roti
vspaj anj avukov a rsko -ri j e 'kesbe' ko-tr anskomelj eznicomU
nacrtu ugovora50 o ujedinjenju dioni 'arskih drutava 1845. stajala
je i odredbaozabranigradnjepobo 'neprugekojabispojilavukovarsko
-rije'kusbe'ko- transkomeljeznicom,tojezna'ilodaujedinjenodru
tvonedoputaspajanje
vukovarsko-rije'keeljeznice,pobo'nomprugomprekoZagrebaiZidanogMosta,sbe'ko-transkomeljezni
'kom magistralom.Protivspajanjasu posebice bilirije'ki
privrednikrugovikojisuznalidabiseizgradnjompriklju 'kasavprometiz
savsko-dravskog medurje'ja i Podunavlja prebacio u
Trst.Razli'itiinteresiponovnosuo
ivjelistareraspraveopravcimamodernizacije
prometnicauHrvatskoj.UregionalneintereseHrvatskemoraojezasje
inajveiautoritetzemlje-Hrvatskisabor.Upredstavcivladaruiz1845.,Saborzahtijeva
dasebri euvijetkojimsezabranjuje izgradnjapobo 'neprugepremabe'ko-
transkojeljeznici.ZahtjevHrvatskogsaborazaizlazaknabe
'ko-transkueljeznicudolinomrijekeSaveutirenovipravacprometneintegracijeHrvatske
koji esdefinitivnooblikovati1860. -ih. LajosKossuthsmatrao
jeda,akose dopustigradnjapriklju 'kapreko
ZagrebanaeljeznicuBe'-Trst,propalaje rije'kapruga.Njegovaocjenabila
jeto 'na jertadaUjedinjenikonzorcij nebi
mogaopronaibankuuEuropikojabipratilagradnjuskupebrdskeprugeod
Karlovcado Rijekepreko Delnica. Kolikogods e Kossuthborioza ugarsku
eljeznicu,onjeutojborbinaizlaziona 'vrstotporhrv.narodnjakaina
nerazumijevanje Be'a. Uvrijeme
madarsko-hrvatskograzlaza,kojije1848.svevi enajavljivaoprvi
medunacionalnirat usredi njojEuropiizme duHrvataiMa dara,dolazido
najteeg i sudbonosnog udara na hrv.eljeznice. Posebni m zakonski
m'lankom 49 Societ per la strada ferrata Vukovar- Fiumana 50 Unitae
Societatis Pestano Fluminensis ad construendam semitam f erratam 52
Page | 52
Ugarskijesabor1848.ovlastioorganevladedauradesvekakobiseuskoroj
budunostiizgradilo6novihnajva nijih eljeznicazanacionalnuprivredu
Madarske.Madarskipoliti 'kiiprivrednikrugovi1848.vra
ajusesvojojprvotnoj tenjionajkraojiizravnojveziBudi mpe
tesRijekom.Postajeo'itodaUgarska naduirokodustajeodtolikopri
eljkivanevukovarsko -rije'keeljeznice,aneprijateljstvoMa
daraprematoj eljezniciprouzro 'ilojeuJela'iaihrv.narodnjaka jo vee
nezadovoljstvo i primoralo Hrvate da se 1848. joja'e oslonena Be'.
Utj ecaj najveeeljeznicemagi stral eBe '- T rst(1842.-1857.)napl
ani ranj e novi helj ezni 'kih pruga uHr vatskojZbog velikihtro
kova na gradnji eljezni'kemagistrale Be'-Trstkasnesvi
pripremniigradevniskiradovinanjezinuplaniranomprodu etkudoZagrebai
Siska.Tekje1855.vladarodobrionastavakizgradnjeeljezni
'keprugeZidani Most-Zagreb.Zaduenadravaprepustila
je1857.izgradnjuieksploataciju eljezni 'ke pruge Zidani Most -
Zagreb - Sisakiposebnogodvojka Zagreb -
KarlovactvrtkiA.Szecsenyidrugovi .eljeznicaodZidanogMostadoZagrebai
Siska otvorena je za promet 2. listopada 1862.eljeznica do Karlovca
otvorena je1. lipnja
1865.UpovijestiprviheljeznicauHrvatskojodvojcidoSiskaiKarlovcaimalisuove
dalekoseneprometneciljeve:prekoKarlovcadosegnutiSenjiRijeku,aizSiska
povuibe'kumagistraludoSplita.Dakle,napomolujeostvarenjeprometnih
vizijaKnei evafascinantnogtrokutakojijepoticaoprometnuiter
itorijalnu
integracijuhrvatskihzemalja.Najnezadovoljnijaje'lanicaMonarhijeu
prednagodbenovrijemeUgarska,jerjojAustrijazatvaraekspanzijuprema
Jadranu. Medutim, austrijski porazi1866. i Nagodba s Ugasko m
1867.obiljeavaju kraj munjevitog be 'kog prometnog prodora na
Jadranu. Novi proj ektkraj i ke elj ezniceZe mun-Senj i Rij
ekaprekoSiska,Karl ovca iDrenice Uklju'ivanjeSiskaupolazneto
'keKneievekraji keeljeznicepremamoru prouzro'ilojestrahme durije'ki
mtrgova'kimkrugovi ma.Me duti m,tajstrahje
rijeengodinudanaprijenegotojeodvojakodZidanogMostadoSiskakona
'nopredantvrtki A.Szecsenyidrugovi .Ukrugovimavojnihvrho
vaMonarhijei zagreba'keGeneral
-komandenastaje1856.potpunonovprijedlogoizgradnji prave kraji ke
magistralekojase nadvamjesta (SisakiKarlovac) vezuje na austrijsku
dravnumagistraluBe'-Trst.Projekt vojnih vrhovaMonarhije ima naslov
ProgrameljeznicekrozHrv. -slav.vojnukrajinukaonajkra eveze
jadranskihmorskihlukaRijekeiSenjasdonjimDunavomkodZemuna.Magistralni
smjer Zemun- Rijeka, SenjProgram dijeli na dva glavna dijela: a) od
Zemuna do Karlovca, b) od Karlovca do Rijeke s posebnim odvojkom za
Senj. Za novi projekt kraji ke eljeznice Zemun - Senj i Rijeka
pokazuje velik interes be'kafinancijskaaristokracijeokupljenaod
1854 .okoCredit-AnstaltaiAustrijskog drutvadravniheljeznica.Vanjski
'initeljikoji sena europskoj politi
'kojscenikristalizirajudjelujuveomapovoljnonamogu nostlak eg
donoenjabe'ko-petanskeodlukeovelikojinvesticiji
umodernizacijuprometau Hrvatskoj.Politi 'kapolarizacijaizme
dudravauSvetojalijansiBe 'udajenovi poticaj da seeljeznicom kroz
Vojnu krajinu pribli i europskomdijeluOC-a, Kneevini Srbiji te
Crnom i Egejskom moru. Dreni cakaop rvap ri j evoj nato '
kahrvatskeko nti nental neelj ezni ceprema Jadranu 53 Page | 53
Izrada projektanovekraji ke eljeznicezapo 'ela je najprije ukraji
kojgradevinskojdirekcijiOgulinskepukovnije.Sastavlja '
studijebiojeiovajput domaisin,kaji kikapetangra
devinskestrukeAntonRatkovi .Zasvakog
projektantaeljeznicenalokomotivskuvu 'ushrvatskogkopnapremaJadranu
bio je najvei tehni 'ki problem kako svladati visoko planinsko
gorje koje po 'inje kodOgulina.Novikraji kiprojektantRatkovi
odlu'iosezapravacprekoDrenice, tj. preko Kajine kako je i preporu
'ivao Program Ministarstva rata.Za vojne krugove u Krajini i Be 'u
pravac preko Gorskog kotara i Delnica ocijenjen je kao
najnepovoljniji, jer je pretpostavljao potrebu pregovora s
Ugarskom. Bez njezinasepristankanisumoglizapo
'etipripremniradovinateritorijuBanske Hrvatske.
NakonprvihpozitivnihobavijestikojesustizaleizHrvatske,Ministarstvorata
prihvaa Program eljeznice kroz Hrvatsko -slavonsku vojnu krajinu
kao najkra i spoj jadranskih morskih lu ka Rijeke i Senja s
Dunavom. U vladini m je krugovi ma Program ocijenjen kao va an
medunarodni prometni pothvat jer povezuje Crnoi Jadransko more.
Promatrana s vojno intervencijske to 'ke, eljezni 'ka magistrala
Zemun- Rijeka, Senj omoguuje brzo prebaciv anje vojske i ratnog
materijala iz
udaljeneBrodskeiPetrovaradinskepukovnijesdesneobaleDunavaprema
Jadranu. U isklju'ivo vojnim interesima kraji ka eljeznica omogu
uje i najbru koncentraciju kraji kih trupa na bilo kojoj grani 'noj
to'ki prema Bosni i Srbiji. Be' nije mogao donijeti odluku o
izvedbenom projektru kraji ke eljeznice prije
negotojezavrenaizgradnjabe 'ko-transkogodvojkadoZagrebaiSiska
(1862.). To j e jedan od osnovnih razlogatoje koncesija za istra ne
radove i
izradustudijskogprojektapodijeljenatek1863.Njujedobilonajpoznatijebelgijskodrutvo
za gradnju eljeznica,apovjerenajeuglednom europskom stru'njaku za
gadnjueljeznica ing. Achillesu Clavelu. Tehni 'ki elaborat zavren
je potkraj1863.Claveljetegodineu
urbanoradionacijelojtrasiodZemunado RijekeiSenjadr
eiseuglavnomsmjernica Programaiz1856.Dreise pretprojekta A. Ratkovi
a, Clavelje potvrdio dajei na krajki gradevinski
stru'njakdobroobavioprethodneradove.Claveljesvojprojektskartomtrasei
ostalimprilozimaobjavio1864.uposebnojbro uri.Zapovijestnaepomorskei
prometnekulturevaljaupozoritinapredivneClaveloveplanovepomorskihlukau
Senju, Kraljevici, Bakru i Rijeci.Vrijednost te nikad izgra dene
eljeznice treba procjenjivati na osnovi'injenice
dajeomoguavalapovezivanjesvihlukaigradskihnaseljakojale euzobalu
Hrvatskogpri morjaodSenjadoRijeke.Zati m,rije 'jeonajekonomi 'nijem
projektuizlaskahrv.kontinentalneeljeznicenamore,uzizbjegavanjeprometno
najtee i naskuplje varijante kroz Gorski kotar. GOSPODARSKI RAZVOJ
HRVATSKE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEARazdobljeprosvje
enogapsolutizmazav ravaFrancuskomrevolucijomkojaje
ozbiljnopotreslaiHM.FrancuzisusepovukliizHrvatskeulistopadu1813.
Medutim, car Franjo I., te ei za novu Austrijsku Carevinu
centralizira, stvara od Napoleonove civilne Hrvatske, Kranjske ,
Koruke, Transkog primorja i Istre upravnoadministrativnu jedinicu
nazvanu Kraljevina Ilirija sa sjedi tem u Ljubljani. Tek 1822. dio
Hrvatske vra en je pod banovu vlast, ali bez Kvarnerskih otoka koje
je car priklopio Istri, bez Dalmacije koja jebila izravno pod
Dvorom, i bez Vojne krajine koja je trebala poslu iti austrijskim
carevima za rje enje isto'nog pitanja. Nijebilonikogatkojei
maosnageikapitaladaiposlije1822.vratistarugospodarskusnagutimpodru
'jima.Dalmacijaseubrajalame dunajzaostalije
zemljeMonarhije.Obalnipojasjetijekom19.st.preivljavaobave ise
ribarstvom, vinogradarstvom i sitnom pomorskom trgovinom. 54 Page |
54 Ni sjeverni dio Hrvatske nije dobro pro ao. Carski m patentom iz
1808. car Franjo I.obj avi oj edaj epapi rnatinovacWi
enerStadtBanke,koji msefinanci raorat protivFrancuza,obezvrije
den.No,idravajenastavilatiskatipapirnatiilo ibakreninovactesu20.
velja 'e1811.naredbomosni enjuvrijednostinovca ponitene 'etri
petine vrijednosti. To je uvelike osiroma ilo hrvatske trgovce, a
uzglad,kojaje1817.zahvatilagotovocijeluHrvatsku, udobanakonBe'kog
kongresapodvladavinomMetternicha,gospodarstvoHrvatskebiloje
zanemareno.Opi mcehovskimredom1813.reformiranicehovipre
ivljavajusve do 1872. te su trebalibitiglavni opskrbljiva
'istanovni tva.No,krajem 18.i po'etkom 19. st.ve susedoselili
ivahnistranitrgovci(Nijemci, Grci, Srbi, Ci ncari).Ugl
ednizagreba'kitrgovci,radiza titesvojihinteresa,osnivaju
Trgova'kizborkojegPravilapotvr dujekraljFerdinand27.kolovoza1835.Ti
mje Pravili ma,izakojihsustajalinajuglednijizagreba
'kitrgovciPavleHatziAnastas Popovi
,reguliranpoloajradnesnage,aliimalotrgovaca,veletrgovacai
trgova'kihdrutava,aograni 'enajeikonkurencija.Prav
ilaTrgova'kogzborabila suvrlo kvalitetna i uzimala su se
kaoosnovaobrtni 'ko-trgova'kogzakonodavstva do 1918.Trgovinai
mavelikete koeusvomrazvoju.Do1822.gotovodainemaveza
ZagrebasRijekom,adioni 'arinaLuizinskojcesti,dovr enoj1809.,napla
uju tako
visokecestarinedasetrgovci'estoradijesluestaromKarolinom.Ve ina
plemstvaimatekoeuvodenjusvojihimanjazaziru iodtrgovineiproizvodnje,
kojesusejosmatralenedostoj nim zanimanje,pajetouo'ioicar FranjoI.
obilazeiHrvatsku 1819.iobeaosjedinjenjepodru
'jajunoodSavesaZagrebom.
Medutim,onjeodtogaizuzetoVojnukrajinutejetosjedinjenje
postalonajveatenjanovoggra danskogslojakojibeztoganijevidiomogu
nost pravog gospodarskog
napretka.Velikozna'enjezagospodarstvoimajubiskupisasvojimdobrouro
denim ekonomijama.BiskupVrhovacimaojevelikuvrtljarijuuVla
kojulici,azapo 'eoje
uredivatiiMaksimirkaopark.BiskupAleksandarAlagovi
Maksimirjeurediouz
pomonjema'kihstru'njaka.NjegovudjelatnostnastaviojeJurajHaulikikrajem
1841.nanjegovujeinicijativuuZagrebuosnovanoiGospodarskodru tvo.Prvi
tajnicitogdrutvabili suRakovaciCarlvonKlinggraff. Gospodarskodru
tvo
glavnijepoticajnapretkuunjegovanjupoljoprivredneproizvodnje.Buduidanije
bilonijednebanke,razvilosezelena enjeprivatnikaskamatamaod30do40%
godi nja.Timesu se ponajvi ebavili idovski trgovci. idovi su dobili
od Hrvatskog sabora1840. pravo stalnog stanovanja. Nisu se mogli
bavitipoljodjelstvom,aod1848.moralisupla
atidostavisokutolerancijskupristojbu.
Punuravnopravnoststeklisutek1873.uvrijemebanovanjaIvanaMa urani a.
idovi su se rijetko dru ili s trgovcima grkoisto 'ne
vjere.NakontosuHrvatskaiSlavonija1790.zaklju 'iledaei matizajedni
'kuvladus Ugarskom, upanije su nakon toga primile naredbe odUgarske
toje zna'ilo
zapostavljanjegospodarskihproblemauHrvatskoj,atakojebilosvedo1848.
Rijeka 1822.nijepripojenaHrvatskoj,ve
jeostalakaoodvojenotijelokaoCorspusseparatumna'elu s
gubernatorom,obi 'nomadarom.Rije'kostanovni
tvonijemoglorazvitisvojegospodarskepotencijalepasusviva
nijipogonipreli urukestranaca.Utvornicirije
'kogtrgovcaAndrijeLudovika Adami akojijeizvoziopapiruJu
nuAmerikuiuTursku,montiranjeprviparni strojuHrvatskoj.Adami
iMihanovi predlaudaseRijekarazvijekaoglavna
uvoznaiizvoznalukaHrvatske.Zani mljivjeinjihovprijedl ogdasezasluni
mtrgovci madadeplemstvo.RaspustomPo unskogsabora1827.Mihanovi
ostajebezzastupni 'kogmandata,nitijebiodelegiranusljede
iPounskisaborjersu Madarisaznalida je njegovamajka
sestraprotonotaraJosipa Ku evia koji se zalagao da latinski jezik
ostane slu beni. Mi hanoviipak neodustaje od svoje 55 Page | 55
zamisli, ve prije odlaska u Ameriku na njema 'kom jeziku pi e
elaborat o izvozu hrvatsko-ugarskih vina u pet dr ava sj.i ju.
Amerike. Ideja je propala. Budui da pokuaji rije'ko-hrvatskih
gospodarstvenika nisu na li podrku za svoje planove, Dizertacija
grofa Dra kovi e je zapravo uputa hrvatskim zastupnicima
kakodasepostavenaPo unskomsaboruprilikomrje
avanjagospodarskihpitanja.Drakovistavljavanostnaosnivanjetrgova
'kogdrutvauRijeci,a
osimtogainarazvitakjednogjezikakojimesemoiobavljatiposlovinairem
podru'ju. Na Pounskim saborim (1832.- 1836.) Madari su 'ak preuzeli
ideju kojusupokrenuliAdami ,Mihanovi
,DrakoviiFranK.Sakcinski,pasu1848.osnovali
Ugarskotrgova'kodrutvokojejetrebaloobavljatiugarskiizvozprekoRijeke.U
tomdrutvunijebilopredstavnikaHrvata.Od1840.do1895.Rijekaizgraduje
svojuumjetnu lukuto jebio jedanodnajve
ihgradevinskihpothvatauHrvatskoj. Rijeka je postala veliki trgova
'ki grad i snana luka. Grof Drakovije u Franscuskoj uo 'io vanost
nacionalnog tr ita pa je svojom Dizertacijom Ilircima ukazao na
potrebu ure denja nae trgovine i prometa. Industrije se u Hrvatskoj
po 'ela razvijati tek poslije 1848. jer ve ina manufaktura nije
preivjela krizna vremena poslije ratova s Francuskom. Od ve ih
industrijskih pogona treba spomenuti tvornice posu da iz kamenine
pa je u Zagrebu dr. Krieger
1828.osnovaotakvutvornicuuNovojVesi.Mihanovi
jepokuaooivititrgova'ke veze Hrvatske sa Srbijom,podr avajui
otvaranje kombiniranog rije'nog puta (Beograd- Sisak) i
izgradnjueljezni 'ke pruge Sisak- Senj. Od tog plana nije bilo ni
ta. Proglaenje Osijeka slobodnim kraljevskim gradom 1809. omoguilo
je gospodarskipoletgradukojisescestompremaDardimogaobr
erazvijatikao proizvodnoitrgova'kosredi te(Osijekpostajegradsajmova
).Nanjegovrazvoj utjecalo je i toto je Osijek bio sjedi te
velikogupana viroviti 'ke upanije, pa jeuprvojpolovici19.st.biove
iiodZagreba.Medutim,Osijeksenijemogao
snanijeuklju'itiuplovidbuDunavomjersutuplovidbumo nopoliziralabe
'kai petanska drutva.1839. Drakovi je raspisao nagradu od 20 dukata
za najbolju knjigugospodarskogsadr
ajaoizvozuvina,40dukatazaknjiguosuknarskojikoarskojindustriji,15dukatazaknjiguoindustrijipapirai16dukatazaknjiguo
opemgospodarstvu.Gospodarskepriru 'nikeuzsisa'kogtrgovcaFranjuLovri
a traiiJelislavaPranikojaje 1859.pozivalana irenjepu'kegospodarske
knjige.OdlukaHrvatskog sabora iz 1845., prema kojoje se hrvatski
jezik uvestiu upravu,pravosu
deikole,primjenjenajeupravougospodarstvu.Predavanja
CarlaKlinggraffaoprakti
'nomselja'komgospodarstvubilasuobjavljivanjana
njema'komihrvatskomjeziku,auputeogospodarstvuobajvljivalesuseu
kalendarima.OsnivanjetvornicauHrvatskojusporavajunedostatakkapitalaipolitikaBe
'aiPete.UOsretkukrajSamoboratvornicastakla,kojujeosnvovala1839.
VilhelminaKulmer,pravajerijetkostutovrijeme.Upogonujeijedna
manufaktura kamenina uKrapini, a u sj. Hrvatskojproradiloje vi e
tvornica eera.FranjeFerdinand porer
1840.unjema'komlistuCroatiaobjavljujestudijuoindustriji,ukojojdajeosvrtnaprilikeuIstriiDal
maciji,apredtsvalja
ekonomskiprogramkojijeprostornomnogoiriodDrakovievaprogramaiz 1832.
Nedostatakkapitalaosje
aseiurjie'nomiumorskombrodarstvu.FranjoLovripomae pri kupnji broda
Florisdorfkoji dobiva ime Sloga, a bio je izuzetno
vaanzapovezivanjeHrvatskeiSlavonije.Dovo enjem'asspoisaBranislavse
smatra da je njegovo potapanje izazvano namjerno. 56 Page | 56
1846.jeJacquesEpsteinuZagrebuosnovaoDrutvo'ovje'nosti kojejei malo
bibliotekusnovinamakojesuzagreba 'komtrgova'komstaleutrebalepruiti
informacije o zbivanjima u
gospodarstvu51.Dolojeidootvaranjaprvahrvatske
tedionice52uZagrebu1846.koajje uspjenoprebrodilaprvete
kegodineikrize,abilesudodijeljeneiprvedividende.Ovasebankapostepenopretvarausna
nubankarskuustanovusgotovosvimoblicimanov
'anogibankarskogposlovanjatepostajenajve a nova'ana institucija na
podru 'ju hrvatskih zemalja, a mo da i ire. BANSKA HRVATSKA OD
1850. DO 1883. RAZDOBLJE NOVOG APSOLUTIZMA (1849. - 1852. - 1859.)
Obi lj e j a apsol uti sti 'kog sustavaBanskavladauZagrebujenaizri
'itizahtjevbanaJela 'i aproglasilaoktroirani
ustavod4.oujka1849.kaotemeljnidr avnizakon.Ovajustav,koji jeustvari
predigra za otvoreni apsolutizam, koji je nastu pio 31. prosinca
1851. u svojoj
jebitiimaozaciljosiguratitradicionalnimonarhijskiapsolutizamuzzadr
avanjeonih liberalnih na'ela koja su pru ala ekonomske i upravno
pravne norme premarazvoju kapitalisti
'kogdrutvauklju'ujuiiviestrukemodernizacijskereforme.Zatose
premaoktrojunerazdjeljiva,jedinstvenaAustrijskaCarevinasastojiod
krunovinakojimaseobe avaodredenaautonomija,ajam 'isetako der
ravnopravnostnarodaipriznajepravona
'uvanjeija'anjenarodnostiinarodnog jezika.Na snagu su stupile i
odredbe koje su stvarale temelje kapitalisti 'kom uredenju.
Ukinutisufeudalniposjedovniodnosi,progla enajejednakost svihgradana
predzakonom,zajam 'enoslobodnostjecanjeimetkauzpravnusigurnost
privatnog vlasni tva. Zajam'eno je i pravo gra dana bez razlike
vjeroispovijesti i podrijetla da se bave svakom granom privre
divanja i postignu dr avne slube.Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji s
Hrvat skim primorjem, Rijekom i Rije'ki m kotarom
oktrojobeavanezavisnostodKraljevineUgarske.Hrvatsko -slavonskavojna
krajinaostajeidaljepodupravomsredi
njihvojnihoblasti,dakleizvanvlasti Hrvatskoga sabora i bana.Obe an
je dodue statut kojime njezini stanovnici dobiti ista gra danska
prava kao i pu 'anstvo ostalih podru 'ja Carevine. Rije' je o
temeljnomzakonuod 7.svibnja
1850.,kojije,nakonuvodenjaotvorenogapsolutizma, bio samo djelomi
'no proveden.Kako biseubrzalekapitalisti
'kedjelatnostiistvorilojedinstveno tr ite,alii
ubrzalacentralizacija,ukinutesucarinskegraniceizme
duAustrijeiUgarske,a jedinstvenocarinskopodru 'jestupilojenasnagu
1.srpnja 1851.Austrijskiporezni sustavprimijenjenje
nacijeluMonarhiju.Radilose ustvarionovom carinskomapsolutisti
'komrei mukojisetemeljionatrostrukojtradiciji:
prosvijeenomapsolutizmuMarijeTerezijeiJosipaII.,Metternichovojstabilizacijistarog
reima i gradanskom liberalizmu 1848./1849. Novi se re im nije mogao
krozduevrijemeodr atizbogsvebrojnijihproturje
'ja.Carseubrzoodlu'iona otvorenibirokratskicentralizam.Rije
'jeoSilvestarskompatentukojimse31. prosinca
1851.ukidaoktroiraniustav,kaoneprikladani
tovienepovrediv.Silvestarskipatentpotvrdiojedodu
ejednakostpripadnikadr avepred zakonomkaoive zapo'etiprocesukidanj
afeudal nogure denj a,alise ravnopravnost naroda vi einespominje.
Najavljenasuiop a na'elazaizgradnjujedinstvenecentralisti
'keupravezacijeluMonarhiju,aradiloseustvari o normama
kojesuregulirale izgradnju novogbirokratsko -centralisti
'kogapsolutizma pod nadzorom sveobuhvatnog be 'kog sredi ta, kojee
u interesu 51 To drutvo kasnije osniva i prvu pu'ku kuhinju 52
perva horvatska tedionica 57 Page | 57
svojepolitikeuskorouvestiiotvorenugermanizaciju1854.Budu idajeutom
sveukupnomprocesuosobitova nuuloguimalastru'nostisposobnostministra
unutarnjihposlovaAlexandraBacha,icijelijeapsolutisti
'kisustavprozvan njegovimi
menom(Bachovapsolutizam),premdaonsamnijebionjegovtvorac. Unato'
uspjenom provodenju najvanijih modernizacijskih reformi, kona 'ni
slom treeg carskog ili novog apsolutizma nije se dao izbje i.
Dakako pridonijele sutomebrojnepekulacije
ibrojneinvesticijekaoikroni 'nostanjedeficitarnog
dravnogbudeta,'emujenasvojna'inpridonijelaiprvasvjetskaekonomska
krizagodine1857.StogacaruFranjiJosipunijepreostalodrugonegodaotpusti
ministraBacha(22. kolovoza1859.)tenajavipobolj anjeu vladanju
,apotom i saziv poja'anogdravnogvijea(5.oujka1860.), tojedakakozna
'iloi slubeni kraj desetogodi nje apsolutisti 'ke politike i
vladanja.U' i nciapsol utisti ' ke moderni zacije u Hrvatskoj
(1849.- 1859.) Oktroirani ustav u svojoj je biti zanemario hrv.
samostalnost proglaenu u njenom Saboru 1848.tovi e, odredio je i
podvrgavanje Hrvatske centralisti 'koj upravi u Be'uza cijelu
Monarhiju. Dodu e, priznao j e prekid realne unije s Hrvatskom,
zati m povratak Hrvatskog pri morja i grada Rijeke pod vl ast
Hrvatskog sabora i bana, a obeao je i mogue zdruenje Hrvatske i
Slavonije Dalmaciji. Nakon proglaenja oktroiranog ustava u
Hrvatskoj (6. rujna 1849.) cen tralisti 'kavladauBe'umoglajepri
ipostupnimpripremamazaukidanje neposluneBanskevladeizapo
'etisvojemodernizacijskereforme.Napo 'etku 1850.
uvedenojeucijelojMonarhijivojni 'kiorganiziranooru ni
tvo(andarmerija),odkojegajeuHrvatskojuspostavljena 'itavaregimenta
-1000ljudi,azatimsu uskorouslijedilei drugereforme,prije
svegauspostavanoveBanskevladeu lipnju1850.Prijetoga,kraljjekona
'nosankcioniraozaklju 'keHrvatskogasabora iz
1848.,aliipaktako,daihjesankcijaprilagodiladuhuoktroiranogustava,osobito
to se ti 'e Sabora i vlade. Nai me, kraljeva je sankcija proglasila
Sabor od 1848. rasputenim, a Bansku je vladu podredila centralnoj u
Be 'u.Ulipnju1850.ure denajeuHrvatskojnovaBanskavladasbanomna 'elu.
Slijedila je i nova reorganizacija cijelokupne politi 'ke uprave.
Zemlja je razdijeljenana estupanija,kojeosimnazivanisuimaleni
tazajedni'kogs nekadanjom municipalnom upravom. Na'elu upanija
stajali su vrhovniupani, koji su postali izvr ni organi Banske
vlade, koja je sve vi e postajala produ ena ruka sredi nje be'ke
vlade.upanije su se dijelile na kotare, a na njihovu'elu stajali su
podupani. Oktroiraniustavnajaviojetako
derodvajanjesudstvaoduprave,osiguranje nezavisnih sudaca, ure denje
dravnog odvjetni tva, a proglasio je i samoupravu opina uz izbor
zastupnika i javnost rada op inskih vijea dok su gradovi iznad 10
000 stanovnika dobili uskoro zasebne carske patente, ustvari
privremene zakone, koji su regulirali procese modernizacije gradske
uprave (kod nas Zagreb, Osijek i Rijeka).Banskavladapreure
denajetakoucarsko-kraljevskoNamjesni tvo,a vrhovni upanipostalisu
upanijskipredstojnici,kojijednostavnoizvr avajuodlukeNamjesni
tva.Na'eluNamjesni tvauHrvatskojostaojeidaljeban Jela'i. Od njega
se o'ekivalo slijepo pokoravanje sredi njoj be'koj vladi 'emu
seJela'iustrajnoopirao. inovni
'kajehijerarhijapodvrgnutastrogojkontroli,a
dodatnozna'enjeiugleddavalesuiuniformezelenebojekojajeuskoro
postalaisimbolomgermanizacije,paihjenarodzbogn jihovasveukupnog
ponaanja kao i nepoznavanja hrv. jezika nazivaoBachovim
husarima.Usporednosapsolutisti
'komsamovoljomkojuod1854.pratiiotvorenagermanizacija,jerjeusveuredekaoisrednjekoleuvedenslu
beninjema'kijezik, be'kasredi njavladaustrajnojeradilanaprovo denju
modernizacijskih reformi.U cijeloj Carevini,pa tako i uHrvatskoj,
ure deno je i dr avnoodvjetni tvo. Tu visoku slu bu dobio je u
Hrvatskoj Ivan Ma urani . U 58 Page | 58
meduvremenu,uvedenjenoviodvjetni 'kired,amoderniziranajeslu
bajavnog
biljenitva.Medunajvanijadostignuanovogcarskogapsolutizmaspadauvo
denjeOpeggradanskogzakonika1852.kojijezamijeniofeudalnog
Verbecijua. Onsetemeljio na slobodnom pravu vlasni tva i kao takav
bio je u izravnoj suprotnosti spravom zajedni 'kog vlasni tva
selja'kih zadruga. Zato je taj zakonik
uHrvatskojubrzaoprocesraspadanjazadrugasasvimnjegovi mte
kimposljedicama,me du kojima je na prvom mjestuop e inagloosi