Upload
alefestina
View
259
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
1/55
POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
Romanika & Gotika
SREDNJI VIJEK
Mrani srenji vijek-greka!!! 1000.-1250. Povedanje populacije: Stanovnitvo Zapane Europe uvostruilo se izmeu 10. i 14. stoljeda.
Od 14,7 milijuna oko 600. godine, broj je stanovnika do 950. godine narastao na 22,6
milijuna, a do 1348. godine (prije velike kuge) na 54,4 milijuna (prema J. C. Russellu).
RAZVOJ GRADA
Neki graovi nastavljaju ivot iz vremena antike, zaravaju staru urbanu osnovu Zidine Osim fortifikacija grae se i poneke palae, stambeni objekti Teite izgranje u to oba koncentrira se na izgranju sakralnih objekata Crkve i samostani
BENEDIKTINCI
Samostanski re koji slijei pravila reovnikog ivota to ih je sastavio Sv. Beneikt (480-543.) za opatiju u Monte Cassinu (528.), ime je stvorio novi, "zapani" oblik samostanskog
ivota, te ubrzo postao uzor za brojne europske reovnike i reovnice, koji poiu samostane
u pravilu izvan gradova
- O 10. stoljeda samostani se poinju uruivati ukongregacije s tenencijama stroegcentralizma, osobito u sluaju Clunya, koji je potkraj 11. stoljeda postao stvarno, iejno i
organizacijsko sreite itave "monarhije reovnika", okupljenih u nekoliko stotina
samostana.
Cluny-evski opat odmah iza pape po vanosti Stalna koncentracija materijalnih dobara, stjecanje niza posebnih privilegija unutar feudalnog
rutva, kao i posebnog poloaja unutar same crkvene organizacije (nezavisnost u onosu na
biskupe) omogudili su im zauzimanje jenog o najistaknutijih mjesta u cjelokupnom ivotu
srednjovjekovne Europe.
Ora et labora Precizno organiziran radni dan Tono oreeno vrijeme za molitvu, obje, posao, Romanika umjetnost- RE I PROMILJENOST
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
2/55
HOOASNICI
Pokloniko putovanje o oreenog mjesta iz religioznih motiva postalo je u srednjem vijekumodno srestvo pokajanja i iskupljenja grijeha.
HOOADA
"Sveti grob" u Jeruzalemu, grobovi apostolskih prvaka u Rimu grob Sv. Jakova u Santiago de Compostela
HOOASNICI
Haoada se ovijaju ili kao organizirani pohoi ili kao pojeinana putovanja, najededugotrajna
ovijaju se ustaljenim pravcima na kojima lokalna protenita (beneiktinske i kateralne crkve)
postaju etape putovanja
KRIARI
Ideal ponovnog osvajanja zemaljskog Jeruzalema osloboenje "Svetog groba" iz ruku nevjernika, ostvarivan je u nizu pokreta o 11. o 13.
stoljeda, u kojima se mijeaju vjerski polet, emografski porast i poziv na pljaku
ARHITEKTURA
BAZILIKA
Najedi, makar ne i iskljuivi tip sakralne arhitekture. Romanika je bazilika uglavnom trobroan ili peterobroan prostor s transeptom i kriptom, s
naglaskom na proelje (zvonici, portali) i svetini prostor (apsie, eambulatorij).
Najede su u potpunosti presvoene kombinacijom poluvaljkastih i krinih svoova.OSTALI OBLICI
Dvoranske crkve Krine crkve s kupolama centralni tlocrti (kapele, krstionice).
SVODOVI
Osnovni oblici svoenja:krini i poluvaljkasti svo
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
3/55
preuzeti su iz ranijih razdoblja Poluvaljkasti svoovi esto su ojaani pojasnicama koje pojaavaju njihovu stabilnost i aju
im ritam
ojaavanje pojasnicama krinih svoova ovoi o izuma krino-rebrastog svoda.
Apsie se presvoavaju polukupolama (kalotama), a u nekim regijamakoriste se i razliitioblici kupola (konstruiranih uz upotrebu trompi, rijee panantiva).
KRIPTA
Prema postoji jo o ranokrdanskog razoblja, tek u romaniko oba, vezano uz procesijskeoblike tovanja relikvija, postaje uobiajeni io sakralnih graevina.
gr. kryptein- sakriti Razvijajudi se o skromnih ophoita oko relikvija smjetenih ispo oltara, kripte vremenom
postaju itave onje crkve, viebrone, s kolonaama koje poravaju krine svoove,
deambulatorijem, skulptorskim i slikarskim ukrasom.
Ipak, reovito su niske i neto rustinije graene i ukraavane o gornje crkve.DEAMBULATORIJ
Proiziao iz ophoita oko relikvija u kripti, tijekom romanikog razoblja uestalo se javlja ikao ophoite oko glavnog oltara u crkvi, zaovoljavajuditime potrebe hooasnika za
komunikacijom sa svetim relikvijama.
O apsie je ovojen kolonaom, a presvoen krinim svoovima ili poluvaljkastim svoom.Najede je obogaden zrakasto postavljenim kapelama (apsiiolama).
TORNJEVI-ZVONICI
Javljaju se od 8/9. stoljeda, no tek u romaniko oba postaju obvezan io sakralne graevine. Arhitektonski proizlaze iz tornjeva, te esto zaravaju fortifikacijski karakter. Najede su smjeteni na proelja ili na sjecite glavnog broa i transepta, a u junim
krajevima (Italija, ijelom panjolska) i kao zasebna graevina ovojena o crkve (kampanil).
POLUKRUNI LUKOVI
Nizovi polukrunih lukova najpostojaniji su element romanike arhitekture. Susredemo ih na portalima, prozorima (monofore, bifore, trifore, kvarifore, heksafore), u
kolonadama koje odvajaju brodove, te prostor apside od deambulatorija, trijumfalnom luku,
pojasnicama svoova, galerijama, slijepim arkaama koje ralanjuju vanjtinu, te nizovima
slijepih arkaica koje prate kornie i zabate.
FRANCUSKA
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
4/55
Prevladava tip bazilike koja je na jugu prekrivena svodom (ili kupolama), a na sjeverusvoovima ojaanim pojasnicama.
Postoje i bazilike s ravnim stropom, onosno otvorenim krovitem, te voranske crkve.
U oblikovnom smislu postoje ostvarenja od cistercitske jenostavnosti o raskonih proelja irazigranih oblika.
BURGUNDIJA
Dijon (Saint-Benigne) 1001-18. Jedno od prvih djela burgundske arhitekture. Sastojala se o vije spojene graevine, longituinalne bazilike i krune, centralne graevine Ra na graevini i samostanskim zgraama nastavljen je o posvete itavog kompleksa 1107. Sauvana je samo kripta Tournus (Saint-Philibert) Sagraena o po. 11. o po.12. st. jedno od prvih remek-jela romanike arhitekture. Skromno ukraeno proelje, razmjerno plitko Jenostavna vanjtina
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
5/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
6/55
Engleska
1066. g. Engleska potpada pod vlast Normana. Novi vladari-novi ukus Graditelji koji u pratnji normanskih knezova olaze u Englesku vjeto prilagoavaju elemente
normansko-romanikog graiteljstva anglosaksonskoj traiciji, te tako nastaje sinteza zvana
"normanski stil".
Osnovne su mu karakteristike u graiteljstvu formiranje naglaenog longituinalnogbazilikalnog prostora presjeenog najede vobronim transeptom i zavrenog pravokutnim
korom, ime se formira izraziti krini tlocrt.
Karakteristian je skroman ukras (uglavnom samo na portalima)
uporaba kubinih kapitela
esto rustino zianje izrazito masivni poupirai. Zanimljivo je a ko velikog broja graevina ovi snani poupirai uopde ne poravaju
svodove, nego drvene krovne konstrukcije, dok su kod ostalih (s izuzetkom katedrale u
Durhamu) svodovi mahom dodavani kasnije, u doba gotike.
Inae,vedina je izvornih romanikih graevina u Engleskoj oivjela u oba gotike znatnepregradnje.
Prva generacija katedrala (Canterbury, Lincoln, Old Sarum, York) nadahnuta jenormandijskom arhitekturom,
iji utjecaj postupno slabi u rugoj generaciji, izmeu 1080. i 1090., pojavom regionalnihposebnosti (Gloucester, Rochester, Worchester).
Treda generacija (urham, Norwich), izmeu 1090. i1100., olikuje se izvornodu svojiharhitektonskih rjeenja, a etvrta (Exeter, Herefor, Peterborourgh, Ramsey, Southwell),
izmeu 1100. i 1120.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
7/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
8/55
NJEMAKA
Njemaka se romanika (Konra II olazi na vlast 1024.) direktno nastavlja na ostvarenjaotonskog oba, koja u svojim razvijenijim oblicima ved saravaju velik io elemenata
karakteristinih za romaniku.
Stoga se u njemakoj romanici razmjerno ugo orao konzervativni bazilikalni tip crkve sravnim stropom.
Nasvoivanje se uvoi kao napreniji sustav graenja u Rajnskoj oblasti uglavnom tek udrugoj polovini 12. st., a drugdje tek u 13. st.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
9/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
10/55
ITALIJA U usporebi s francuskim i njemakim spomenicima romanike talijansko je graiteljstvo
razmjerno konzervativno.
Snaan je utjecaj ranokrdanskih graevina i s tim u vezi traicija bazilike s otvorenimgrenikom krovita (nezainteresiranost za problematiku vezanog sistema i za
nasvoavanje).
Meu talijanske specifinosti iu proelja ukraena slijepim arkadama i patuljastimgalerijama, portali u obliku baldahina s isturenim stupovima koji stoje na lavljim skulpturama,
oblaganje stijena mramorom u obliku raznobojnih pojasa, te reljefna plastika uz portale.
3-b bazilike najede Naglasak na zidnoj masi Velike zidne plohe Debeli zidovi Maleni otvori Bogato ukraena proelja Oblaganje zidnih ploha mramornim oplatama Zvonik Odvojen ili proslonjen uz crkvu Tzv. KAMPANIL koji nije integrealni io same graevine nego je zasebna graevina
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
11/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
12/55
PANJOLSKA
Romanika se umjetnost iri samo u sjevernim porujima Pirinejskog poluotoka u oba kaasu krdanske sile, ezintegrirane u male ravice, tek polagano potiskivale Maure.
Arhitektura pokazuje osta slinosti sa susjenim francuskim pokrajinama (Langueoc), estokombinirane s elementima maurske bujnosti.
Katalonske graevine olikuje zianje sitnim kamenom (ljunak ili mali tesanik), koji jeprvobitno bio obukan.
Njihov esto zepast i oskuno ralanjen izgle proizlazi iz rasporea prostora (najedetrobrodne dvoranske crkve s tri apside).
Posebnost Kastilje je veliki trijem koji, slino krilu klaustra, prati jenu bonu stranu crkve.Santiago de Compostela, Katedrala, 11-12. st.
Zapoeta 1077. (na mjestu svetita to su ga 997. razorili Mauri), ovrena 1122. Zavjetna hooasnika crkva (slina San Serninu u Toulousi), s tlocrtom u obliku latinskog
kria, s tri broa, prostranim emporama, trobronim transeptom s apsiiolama,
eambulatorijem s raijalnim kapelama, te va zvonika na proelju.
Kao graevni je materijal upotrebljen granit. Unato kasnobaroknoj pregranji prestavlja najistaknutiji spomenik ranoromanike
arhitekture u panjolskoj.
Glavni je bro presvoen poluvaljkastim svoom s pojasnicama, a boni krinim svoovima. Na kriitem transepta i glavnog broa na trompama je poignuta kupola s lanternom. Kao
graditelji se spominju Robertus i Bernardus.
Boni su portali bogato ukraeni skulpturama, ok glavni potjee iz vremena baroknepregradnje.
Ispod portika Katedrale nalazi se podzemna crkva (Iglesia baja / San Jos) iz 12. st;jenobrona, s transeptom i apsiom s pet oltarnih nia.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
13/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
14/55
ROMANIKA SKULPTURA
Francuska Kiparstvo romanike vee se u Francuskoj uz traicije galsko-rimskih skulptura (sarkofazi), brojnog bizantskog importa sitne plastike u bjelokosti, te ostvarenja ranosrednjovjekovne minijature. Kao najraniji raovi istiu se navratnik Crkve Saint-Genis-des-Fontaines (datiran 1019-20.), s
plitkim reljefom koji prikazuje Krista i apostole,
zatim kapiteli s grubo rezanim likovima u kripti crkve Saint-Benigne u Dijonu (1001-1018.), te Saint-Germain-des-Pres u Parizu (990-1014.). Zaaci ekorativne reljefne skulpture bili su usko ogranieni: ukras portala (ponekad i fasada), skulptorski ukras stupova (kapiteli), te poneki reljef na oltarima, krsnim zdencima i grobovima Postanak, stil i saraj monumentalne romanike skulpture u Francuskoj vezan je uz
benediktinske samostane.
Na kateralama je pojava monumentalne skulpture u romaniko oba jo rijetka (obrnuto odItalije gdje je katedrala, kao izraz gradske kulture, mjesto koncentracije skulpture).
Samonstan Cluny oigrao je za romaniku skulpturu onu ulogu koju su zaranosrednjovjekovnu minijaturu odigrali irsko-kotski reovnici.
Poruje rasprostiranja figuralnog kapitela uglavnom se pouara s porujem na kojem jenastajala monumentalna skulptura.
Romaniki figuralni kapitel u biti prestavlja vrhunac arhitektonskog ukrasa u europskojumjetnosti
Bit romanike skulpture je "reljef sa oreenim sarajem", pri emu je realnost onosagotovo zanemarena.
Ranje se u puno vedoj mjeri porazumjevaju negoli stvarno prikazuju. Zamjejuje pisanu rije Namjenjeno cjelokupnom puku Skulptura je mahom bila bojana (i pozladena). Bojani je sloj sve pokrivao, a boje su bile ive (crvena, plava, zelena, oker, siva, crvenosmea).
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
15/55
Oi skulptura su ponegje (Autun) bile ispunjene staklenom masom. Najizrazitije su kole Langueoca, Burgunije i Provanse. Skulptori: Gislebertus (Autun), Girauldus (Bourges), Bernardus Gelduinus (Toulouse),
Gilabertus (Toulouse), Godfridus (Chauvigny), Brunus (Saint-Gilles-du-Gard).
Portali Kapiteli propovjedaonice Hijerarhijska perspektiva Stilizacija ponavljanje stilizirane figure u horizontalnim ritmovima Glavni zadatak romanike skulpture je prikazati oreeni saraj Ispriati priu Kockasti kapitel Scene iz Evanelja Zanati Svakonevni ivot Mjeseni raovi Borbe ljui i ivotinja Alegorije Geometrijski ukrasi Zakon kadra Naro izrazito poboan, ali nepismen Biblija pauperum Izgled i oblikovanje daleko od stvarnosti Grubi i eformirani likovi, ali ivi i izraajni
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
16/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
17/55
Italija
U Italiji, romanika skulptura isprva je po snanim utjecajem ranokrdanske i bizantskeumjetnosti, da bi kasnije, pod utjecajem francuske skulpture, nastala i izrazitija
monumentalna djela.
U onosu na Francusku, uoljiv je bogatiji skulptorski ukras unutranjosti (propovjeaonice,oltarne ograe, krsni zenci ...), a znatno skromniji na portalima (najede rascjepkan u
odijeljene scene).
U Lombardiji, iz koje putuju graditelji i klesari (tzv. maestri comacini) u ostale krajeve, prva jeznaajna umjetnika linost majstor Wiligelmo (Guglielmo), koji 1099. ukrauje proelje
katedrale u Modeni (4 velika reljefa s motivima iz Geneze).
Kipar Nicolao ukrasio je portale katedrale u Ferrari (1135.) i crkve San Zeno u Veroni (zajednos nekim Gullielmom).
Najznaajnije jelo, sintezu lombarijske romanike plastike, ostvario je Benedetto Antelami(oko 1150. - oko 1230.), koji je radio i kao graditelj.
Prvo njegovo poznato djelo je reljefSkidanje s kria (1178.) u transeptu katedrale u Parmi. Kasnije je sagradio i ukrasio skulpturama krstionicu katedrale u Parmi (1196-1211.) i radio na
proelju katerala u Borgo San onnino (anas Fienza u Emiliji), te u Vercelliju (San Andrea i
katedrala San Eusebio).
Njegov opus pokazuje sronosti s junofrancuskom skulpturom. Antelamijevim suranicima i uenicima pripisuju se prikazi mjeseci u muzeju katerale u
Ferrari (prvobitno na junom portalu) i reljef s konjikim likom Olraa a Tresseno (1233.,
Milano, Palazzo della Ragione).
Ostala Italija zaostaje za Lombardijom U Toskani se najznaajnija jela nalaze u Pisi, Lucci i Firenci. Majstor Guglielmo izradio je veliku propovjedaonicu Katedrale u Pisi (1159-62.). Dekorateri arhitrava: Gruamonte (San Andrea u Pistoji, 1166.; San Giovanni Fuorcivitatis u
Pistoji, oko 1170.), Biduino (San Salvatore u Lucci, nakon 1180.; San Cassino u Settimu kod
Pise), Giudetto da Como (katedrala u Lucci)
U junoj Italiji (Apulija, Kalabrija) nastaju brojne romanike propovjeaonice (Canosa, Acetto,Ravello, Salerno, Bitonto),
biskupske katedre (Canosa, Bari), te karakteristino ekorirani okviri prozora.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
18/55
Bronane vratnice: San Zeno u Veroni (11. i 12. st.), Trani (oko 1175., Barisanus da Trani),Ravello (1179., Barisanus da Trani), katedrala u Pisi (oko 1180., Bonanus da Pisa), Monreale
(1186., Bonanus a Pisa), Katerala u Beneventu (po. 13. st.).
Skulptura u bronci uglavnom je inspirirana bizantskim radovima u bjelokosti. Skulptura se esto iri alje o portala po itavom proelju osta skulpture nalazi se i po unutranjosti (kameni namjetaj, propovjeaonice, kapiteli,
krsni zdenci, nadgrobni spomenici)
Nema tvrdo rezanih skulptura niti dominacije linija kao u Francuskoj
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
19/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
20/55
ROMANIKO KIPARSTVO U OSTALIM ZEMLJAMA
to se ostalih zemalja tie, graevine nemaju tako puno skulptorskog ukrasa Nisu skulptorski bogate kao Francuska i Italija, no sklonost ukraavanju je ipak prisutna U Njemakoj je upeatljiv utjecaj Francuske
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
21/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
22/55
Hrvatska
Centralno poruje romanike skulpture u Hrvatskoj prestavlja almacija U Istri je monumentalna kamena skulptura slabo ola o izraaja, te iskazuje izracitu crtu
rustinosti, no sauvano je nekoliko vrijenih rvenih raspela
u Sjevernoj Hrvatskoj sauvani su tek sasvim skromni ostaci romanike plastike Poetke romanike skulpture nalazimo u jelima proizalim iz traicija preromanike
plastike,
u kojima tijekom 11. stoljeda narativno-ilustrativni prizori u kojima dominira ljudski likodnose prevagu nad ornamentalno-simbolikim.
Tijekom 12. stoljeda, u zreloj romanici, skulptura poprima monumentalni karakter, uklapajudise u tijekove zapadnoeuropske likovne prakse (skulptorski ukras zadarske katedrale),
no pojedini spomenici oaju i snano prisutan bizantski utjecaj. U vrijeme kasne romanike (13. stoljede) najznaajniji centri postaju Trogir (Raovanov portal)
i Split (Buvinove vratnice, skulptorski ukras zvonika katedrale).
Posebnu grupu unutar korpusa romanike skulpture ine velika drvena raspela Prijelazno oba izmeu romanike i gotike (poetak 14. st.) obiljeeno je znaajnim jelima u
Puli (portal franjevake crkve), Zaru (portal katerale), Trogiru (ijelovi portala katerale) i
ubrovniku (klaustar franjevakog samostana).
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
23/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
24/55
ROMANIKO SLIKARSTVO
OPDE OLIKE
Najdominantniji vid slikarskog izraza u romanici je zidno slikarstvo. Redovito su u pitanjufreske, a rjee oslikani rveni stropovi.
Pre kraj romanike sve se uestalije javljaju i vitraji. U Italiji, posebice u Rimu i Veneciji, njeguje se tradicija mozaika Gl. izraajno srestvo je linija koja uokviruje i presijeca plohe istih boja Plonost prikaza, zanemaruje se iluzija trede imenzije Zarava se stiliziranost ljuskih likova karakteristino i za slikarstvo prethodnog razdoblja. isproporcije, anatomske netonosti, izostavljanje sporenih motiva i narativnost (slino kao
i kod skulpture)
Karakteristian je i suzran kolorit, naivan crte i reucirana ranja Dolazi i do kvantitativnog pomaka, freskama se saa ukraavaju itave unutranjosti crkava
te je i publika kojoj su slike namijenjene mnogobrojnija i razliitog profila, negoli u
prethodnom razdoblju-
romanike freske namjenjene su svekolikom puku, to ovoi o vede neposrenosti ijasnode likovne poruke
Slike na asci razmjerno su rijetke (neto su brojnije u kasnijem razoblju, osobito u Italiji ipanjolskoj) i gotovo reovito otkrivaju vedu ili manju ovisnost o Bizantu.
Slikarstvo minijatura uglavnom nastavlja razvojni put zacrtan u prethodnom razdoblju, ali svevie ispoljava i ugleanje na jela monumentalnog slikarstva
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
25/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
26/55
Hrvatska
Pri formiranju likovnog jezika na poruju Hrvatske u oba romanike oluujudu je uloguoigrala sreozemna komponenta, to jest prostor na kojem se preplidu zapani i istoni
utjecaji i na kojima se graila jena specifina likovna kultura (ariobizantizam).
Takve su prilike nuno oveleo oreene heterogenosti likovnog izraza na naem tlu, afragmentarnost sauvanog oatno oteava rekonstrukciju razvojnih tokova hrvatskog
romanikog slikarstva.
Najvedi io sauvanih jela nalazi su u primorskom pojasu (Istra, almacija). Iz predromanikog i ranoromanikog razoblja sauvane su cjeline u crkvama Sv. Foke ko
Peroja, Sv. Mihovila na Limom i Sv. Ivana na ipanu, koje svjeoe o obiaju potpunog
oslikavanja unutranjosti crkava.
Tijekom zrelog romanikog razoblja, u 12. stoljedu, itavo je primorje bilo podijeljeno u triijela koja se osta jasno razlikuju na umjetnikom planu.
Dok je sjeverni dio bio uvelike ovisan o Veneciji, a srednji ostvario razmjernu neovisnost podokriljem ugarsko-hrvatske rave, juna se oblast izrazitije priklanjala Bizantu.
Ipak, u ukupnosti romanikog slikarskog izraza u Hrvatskoj, uoljivo je a apokaliptikatematika zapanjakih izvora nije uspijevala navlaati arhainu iejnost trijumfalnog
krdanstva uraslu u kulturu itavog Jarana.
Slikarstvo dalmatinskih graova, sasvim na tragu irih europskih kretanja, irilo je svojeutjecaje na ruralne sreine u zaleu (Srima).
S druge strane, istarsko zidno slikarstvo, donekle izolirano od dalmatinskih kretanja, preraslo je u
pravu regionalnu tradiciju
Nakon 1200. goine, uslije jo uvijek ovoljno nerasvijetljenih razloga, sve se vie proirujeizraa slika na rvu, kojih masovna proizvona poiva na sasvim oreenim estetskim
iealima, zajenikim za itav jaranski bazen.
Relativna brojnost slikanih raspela ini taj segment naeg spomenikog blaga vanim ijelomeuropske umjetnike batine.
Najprisniji onos s europskim likovnim kretanjima oituju jela knjinog slikarstva, koja iskazuju
uoljivo ovajanje o bizantskih traicija i priklanjanje Zapau
Razoblje kasne i okasnjele romanike (13. stoljede), opdenito je oba lagane stagnacijeromanikog likovnog izraza u Europi, uslije ega u naim krajevima jaa jena provincijalna
crta.
Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa slika na drvu s prikazomBogorodice s Djetetom.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
27/55
Prema raspolau mnotvom bizantskih posuenica tipoloke i morfoloke naravi, te slike suse o bizantskih uzora razlikovale po osutnosti svetosti u sebi, te razvijanjem osjedajno
neposrenijih likova, to nuno izaziva tenju i ka prironijoj uvjerljivosti.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
28/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
29/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
30/55
GOTIKA ARHITEKTURA
Francuska
Umjetniki oblici koje nazivamo gotikim javljaju se u Francuskoj u rugoj polovini 12.stoljeda
u ostalim zemljama tek polovinom 13. stoljeda, te traju o sreine ili konca 15. stoljeda.Ime
Nastaje u 16. st. u Italiji (arte gotica) kao oznaka za barbarsko i pretjerano Suprotno od skladne i smirene umjetnosti renesanse barbarsko je bio sinonim za gotsko (po Gotima) Vasari prvi put spominje prijev gotski stil Goti su za njega bili svi ljudi s onu stranu Alpa Ti Goti, ti barbari, neupueni u pravi klasini duh, razvili su svoj vlastiti stil, koji je puka zbrka
zvonika i tornjeva, grotesknih ukrasa i nepotrebnih detalja, koji su vrlo daleko od jednostavne
ljepote klasinog svijeta.
Vrijeme renesanse i stilova koji su uslijedili poslije nje, odbacili su gotiku Tek 19. st. (romantizam) oslobaa gotiku o pogrnog prizvuka barbarski U arhitekturi, prvi primjeri gotike pojavljuju se u Ill de France panjolska, Italija,prihvaden je gotiki stil, ali je tu najvie izgubio o svoje osobitosti i
sjedinio se s lokalnim arhitektonskim tradicijama
Engleska crkvena arhitektura prola je o ranog i srenjeg engleskog stila preko ekorativnogdo perpendikularnog stila
Razdoblje od oko 1130-40. do oko 1270. i"poruje o stotinu milja oko Pariza"
predstavljaju izvorite i centar gotike
umjetnosti.
Ill de France Plodna i napredna zemlja Gradovi: Graovi se izgrauju unutar utvrenog beema gje nastaju spontane aglomeracije
pojeinanih graanskih kudica u krivuavih uliica koje se slijevaju prema graskom
centru, na kome se izgrauje vijednica ili katerala kao stvarna i simbolina ominantagraskog ivota.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
31/55
- Skolastika: Izraava sveukupnost znanja i spoznaja u okvirima krdanskog svjetonazora.Obuhvada gramatiku, ijelektiku i retoriku (trivium), te geometriju, aritmetiku, astronomiju i
muziku (quarivium). Vrhunac skolastike misli prestavljaju sedmorica doktora (Roscelin iz
Compignea, Anselmo Canterburyjski, Guillaume de Champeaux, Ablard, Albert Veliki, Toma
Akvinski i uns Scotus). U skolastici su se sjeinili antiki logicizam i krdansko uenje
("Krdanski aristotelizam"). Suptilnost skolastike metoe oglea se u etaljnom
ralanjivanju pojmova i onosa (realia, nominalia).
Sveuilita: Predstavljaju udruge (universitas) nastavnika i studenata koje nastaju u 12. i 13.st. kao ogovor na zahtjeve to ih postavlja razvoj rutva, porast gradova, obrta i trgovine.
Teite intelektualne jelatnosti tako se premjeta iz zatvorenih beneiktinskih delija i
skriptorija u univerzitetske vorane, gje se, na bazi skolastikog uenja, voe rasprave o
pitanjima vjere i znanosti.
Prosjaki redovi: Franjevci (osnovao ih je Franjo Asiki, pravila potvrena 1221.), utemeljeni na naelima
apostolskog siromatva, oriu se zemaljskih obara i okredu temeljnim vrijenostima vjere.
jeluju kao puki propovjenici iredi emocionalniji i neposreniji oivljaj vjere.
ominikanci (osnovao ih je ominik Guzman, re potvren 1216.), ive po strogomisciplinom i polau zavjet siromatva, orjentirani su rau na filozofiji i teologiji, te
propovijedanju, a od 1233. voditelji sudova inkvizicije.
heretici: Valdanezi, bogumili, patareni, katari, albigenzi, husiti ... Kuga:
ARHITEKTONSKI OBLICI
Katedrala Konstruktivni elementi: Osnovna tenja sakralne gotike arhitekture je ostvarivanje impresivnog unutranjeg
prostora i oivljavanje zinih masa. To je omogudeno upotrebom triju bitnih elemenata:
rebrastog svoa, iljastog luka i kontrafora (vanjskih poupiraa).
U gotikoj arhitekturi svo ne poiva na zinoj masi, ved se njegova teina i pritisak sistemomsvoenja kanalizira prema stupovima nosaima, a boni pritisak primaju na sebe kontrafori.
Ovakav sistem svoenja omogudava rastvaranje zinih ploha mnogobrojnim i velikim
prozorima, to gotike graevine ini aleko svijetlijim o romanikih (obojena svjetlost).
Najedi oblik svoenja je krino-rebrasti svo, no susredemo i ruge oblike rebrastog svoenja
(zvjezasti, mreasti, zrakasti), a ko skromnijih graevina i obian prelomljeni poluvaljkasti svod
Po arhitektonskom konceptu gotike su crkve usmjerene ka visini, a mogudnosti kombiniranjakrino-rebrastih svoova ovoe o vede razveenosti crkvenih prostora, prema je osnovna
bazilikalna koncepcija i dalje dominantna.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
32/55
Pore konstruktivnih mnogobrojni su i ekorativni elementi (fijala, vimperg, krini cvijet,rakovica, mreite, kljuni kamen).
Razveene zine povrine gotikih crkava, pune ekorativnih elemenata i bogato opremljeneskulpturom (osobito proelja) oimaju se esto poput kamene ipke (npr. katerala u
Reimsu).
- Prozori su najede ukraeni vitrajem, to u unutranjosti proizvoi udesne svjetlosneefekte.
Gotike katerale uvijek su tijesno graene uz ostale zgrae Bile su neraskiivi io graskog ivota
Gradnja katedrala
3 elementa koja su vana za stvaranje gotike katerale i crkve:
elja a se proslavi bog i krdanska vjera U modnim graovima biskupi i bogati graani osjedali su potrebu i smjelost za izgranjom
velebnih katerala koje de namaiti sve graevine u grau i biti viljive s velike ualjenosti
Srenjovjekovna filozofija zastupa miljenje a se o boga ne moe odi samo vjerom ved irazumom, naporom misli
Sve je to utjecalo na arhitekturu gotike katerale u ijoj se uzvienosti moglo sagleatizemaljsko utjelovljenje stremljenja ka bogu
Oblik im je sloen Na prvi dojam strog Bogatstvo detalja Novac za granju je esto olazio u viu onacija brojnih graana Mnogi su i osobno radili na izgradnji Chartres, graani su vukli kola s graevinskim materijalom kroz tijesne ulice o grailita Stremljenje u vis Brojne tehnike inovacije Prelomljeni krini svo, potporni lukovi, lebedi kontrafori, Svaki element ima tono svoju ulogu u oravanju ravnotee Prenoenje bonog pritiska krinih svoova prema olje, o potpornih lukova alje prema
kontraforima i na kraju pritisak se prenosi prema zemlji
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
33/55
Gotiki oblik granje putem prenoenja teine crkve preko nosaa i kontrafora na tlo,omogudio je a ziovi vie ne slue kao oslonac i zato su mogli nesmetano postaviti iroke
prozore
Vitraji Svjetlost Osjedaj nezemaljskog
Profana arhitektura:
Sve vie se grai u kamenu i sve ede je upravo monumentalna, a bogatstvom arhitektonskihukrasa jeva a zaostaje za sakralnom. Ipak, i alje je najvedi io sauvanih profanih
graevina fortifikacijskog karaktera, to ih ini bitno razliitim u onosu na jela sakralne i
stambene arhitekture, no upravo u razoblju gotike osegla je obrambena arhitektura najvii
nivo estetske vrijednosti.
ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ
etiri razvojna stupnja gotike: - Rani gotiki stil (1140-1200.): Noyon, Sens, Laon, Senlis, Paris (Notre-Dame); - Zreli gotiki stil (1210-1250.): Bourges, Chartres, Reims, Amiens, Beauvais,
Paris (Sainte-Chapelle);
- Stil rayonnant(zrakasta gotika, 1250-1350): Paris (Notre-Dame), Carcassonne,Troyes (St-Urban), Rouen (St-Quentin);
- Stilflamboyant(plameni stil, kasna gotika, kraj 14. i 15. st.): Bordeaux, Limoges,Bayonne, Albi, Rouen (St- Maclou).
Gotovo sve su monumentalne graevine nastajale u uem vremenskom razoblju, teoraavaju vie razvojnih faza, a mnoge su oivjele temeljite restauracije tijekom 19. st.
(Violet-le Duci njegovi uenici).
- Arhitekti:
Guillaume de Sens (Wilhelmus Senonensis) (? - 1180.) Graditelj katedrale u Sensu. Graditelj katedrale u Canterburyju (nakon 1175.). Gradnju je prema njegovim planovima
nastavio njegov pomodnik William.
Jean de Challes (? - poslije 1258.) Prouio krakove transepta i bone fasae parike katerale Notre-Dame. Pierre de Montereau (Montreuil) (oko 1200. - 1266.)
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
34/55
- Pregraio i proirio glavni bro i transept opatijske crkve St-Denis (od 1231.). - Izgradio refektorij i Bogoroiinu kapelu crkve St-Germain-des-Prs u Parizu (1239-44.). - Upravljao izgranjom parike katerale Notre-Dame nakon J. de Callesa (1259-66.). Jean des Champs (? - poslije 1287.) - Zapoeo po vlastitim nacrtma kateralu u Clermont-Ferrandu (1248.). - Sudjelovao pri gradnji katedrala u Limogesu, Rodezu i Toulouseu. - U junu Francusku uvoi gotike oblike francuskog sjevera. - Sagradio transept katedrale u Sensu, transept katedrale u Beauvaisu i portal katedrale u
Troyesu.
- Izradio planove za dogradnju katedrale u Senlisu. - Predstavnik cvijetne gotike (stilaflamboyant).
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
35/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
36/55
Italija
Gotiko graiteljstvo u Italiji slijei uzore cistercitske gotike koju su prigrlili franjevci. Talijanski graditelji daju prednost prostoru s umjerenom visinom i razmjerno zatvorenim
graevnim korpusom, preuzimajudi o francuske gotike oreene konstruktivne elemente(prelomljeni lukovi, krino-rebrasti svodovi, kontrafori).
Proelja crkava realiziraju se kao ukrasne stijene nakojima se razvija repertoar gotikiharhitektonsko-dekorativnih i skulptorskih cjelina.
U Italiji je sauvan izrazito velik broj profanih graevina iz gotikog razoblja (utvre, palae,javne zgrade, stambene zgrade, mostovi).
Arhitekti ne slijede dostignuda got. Katerala Ill e Francea
Skromnija i jenostavnija rjeenja
Cistercitima i franjevcima rasko oblika nije ogovarala osta se uva zina masa Zahvaljujudi velikim plohama ziova Italija je bogata freskama Fra Filippo da Campello (13. st.) Pripisuju mu se crkve Sv. Franje i Sv. Klare u Assisiju,
franjevake crkve u Tainu i Terniju, te San Simone u Spoletu).
- Antonio di Vicenzo (oko 1350. - 1402.) Radio u Bologni gradske utvrde, crkvu San Petronio,te zvonik crkve San Francesco.
- Arnolfo di Cambio (oko 1240. - 1302.) Graitelj i kipar. Uenik Nocola Pisano. Izraioplanove za Palazzo Vecchio i katedralu u Firenci, te za katedralu u Orvietu.
- Jacopo Talenti (oko 1300. - 1362.) Graditelj crkve Santa Maria Novella u Fireci. - Nicolo Pisano (oko 1225. - prije 1287.) Graditelj i kipar. Pripisuje mu se autorstvo projekta
crkve Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji.
- Giovanni Pisano (oko 1250. - poslije 1314.) Graditelj i kipar. 1284-99. upravlja gradnjomkatedrale u Sieni. Koncem 13. st. rai na katerali u Pisi. 1304. ovrava kor i io proeljakatedrale u Massa Maritima.
- Giovanni di Simone (13/14. st.) 1277. gradi Camposanto u Pisi. Pripisuje mu se pregreadnjacrkve Santa Maria della Spina u Pisi (1321.).
- Scipione Bon. 1338. radi na crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. - Giovanni Bon (? - 1442.) Graditelj i kipar. Radio na C'Oro i uevoj palai (Porta ella
Carta) u Veneciji.
- Bartolomeo Bon (? - 1464.) Graditelj i kipar. Glavni predstavnik venecijanskog gotico fiorito.S ocem radi na C'Oro i uevoj palai (Porta ella Carta) u Veneciji. 1441-45. gradi Scuola
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
37/55
Grande della Misericordia (izgorjela 1485.). 1441-52. obnavlja crkvu Santa Maria della Carit
(saa Gallerie ella Accaemia). Sreinom 15. st. poinje graditi C del Duca na Canal Grande.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
38/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
39/55
PANJOLSKA
Gotiki oblici olaze u panjolsku posrestvom cistercita, no vremenom francuski utjecajuprevladavaju strogost cistercitskog graditeljstva.
Stil mudejar (12. o 16. st.) javlja se kao mjeavina maurskih i zapadnoeuropskih elemenata.
Graditelji:
Enrique (? - 1277.) Jedan od graditelja katedrala u Burgosu (transept) i Leonu. Unosi upanjolsko graiteljstvo elemente francuske gotike.
Jaime Fabre iz Mallorce (13/14. st.) 1296-1317. gradi dominikansku crkvu u Mallorci. 1317.imenovan oivotnim graiteljem katerale u Barceloni.
Engleska
Gotika arhitektura u Engleskoj, poput one u Francuskoj, ima izvorite u graiteljstvuNormandije, ali ostaje vjerna masivnom stilu normanske arhitekture.
Karakteristian element je vrlo ubok kor (esto jenakih imenzija kao i broovi), koji jeuglavnom pravokutnog tlocrta s Bogoroiinom kapelom (Lay Chapel) na zavretku.
U okviru sloenih kateralnih sklopova javljaju se centralne prostorije namijenjeneadministraciji gradnje (Chapter-house), brojne kapele, te klaustri.
etiri faze
Early English (1190-1250.) (Canterbury, Lincoln, Salisbury, Wells,) Decorated Style: Geometrical Style (1250-1280.) i Flowing Style (1280-1360.); (Westminster Abbey, York, Exeter, Lichfield) Perpendicular Style (1360-1480.) (Gloucester, Winchester, Winsdor (St. George's Chapel), Canterbury,) Tudor Style (1480-1600.) (Wesminster Abbey (kapela Henrika VII).) Graditelji: William the Englishman (naslijeuje Williama of Sens u granji katerale u
Canterburyju; 1172. ovrava svoove u transeptu i koru; 1180-81. izrauje kriptu), Geoffrey
de Noyers (graditelj katedrale u Lincolnu, od 1192.), Wiliam of Wykeham (1324-1404; glavni
nadzornik granje kraljevskih katela Winsor, Lees, over; 1378. poinje izgranjom New
Collegea u Oxfordu; od 1394. obnavlja se po njegovim nacrtima katedrala u Winchesteru).
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
40/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
41/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
42/55
njemaka i ostale zemlje
Proor francuske gotike na prostor Njemake ogoio se izmeu 1190. i 1220. U prvoj se fazi tek pojeini elementi novog stila uklapaju u preteito romanike graevine
(Bamberg, Limburg, Naumburg), da bi u drugoj prevladala prostorna koncepcija fracuskegotike (Kln, Regensburg), a u tredoj i potraga za vlastitim razvojem (Sv. Elizabeta u
Marburgu, Liebfrauenkirche u Trieru, Erfurt, Lorenzkirche u Nrnbergu, Frauenkirche u
Mnchenu).
Graditelji: Gerardus Arnoldus
Wenzel Roritzer
Konrad Roritzer Matthius Roritzer Wolfgang Roritzer Joerg Ganghofer Hans Stethaimer
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
43/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
44/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
45/55
Belgija, eka...
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
46/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
47/55
GOTIKA SKULPTURA
Francuska
Italija
Njemaka
Ostale zemlje
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
48/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
49/55
GOTIKO SLIKARSTVO
OPDE OLIKE
Zapanoeuropska gotika ne poznaje monumentalno slikarstvo (osim u rijetkim sluajevimaprofanih prostora) jer je sve manje i manje zinih ploha koje bi mogle biti ukraene freskama.
Veliki prozori gotikih katerala Francuske, Engleske i Njemake uvjetovali su bogat razvojumjetnosti vitraja.
Intenzivan kolorit vitraja aleko namauje kolorit fresaka, tapiserija i slika na drvu, ali neomoguduje bitniji pomak u onosu na likovnost romanikog oba (plohe boja uokvirene
linijama)
Jeino u Italiji, gje je graiteljstvo sauvalo zinu masu, olazi o snanog razvoja zinogslikarstva
I slikarstvo na drvu, tradicionalno razvijenije u Italiji, u oba gotike oivljava pravi procvat pase umjesto jenostavnih romanikih slika na rvu, poinju izraivati bogati poliptisi i oslikani
krilni oltari, ukraeni rezbarijama i pozlatom.
Slikarstvo minijatura u sjeverozapadnom dijelu Europe postaje dominantna slikarska tehnika inositelj likovnog razvoja slikarstva, te pokazuje majstorsku tehniku linearnog crtea i bogatu
skalu boja.
Takoer se sve vie razvija i izraa tapiserija koje de u Francuskoj postati i najistaknutija jelamonumentalnog slikarstva
Novinu gotikog oba prestavljaju grafike (rvorezi, bakrorezi) koje, uslije tehnike izrae,iskazuju naglaenu linearnost
I u slikarstvu primjedujemo iste one olike kao i ko skulpture:1. Tenja ka vedoj realistinosti2. Obradanje panje na etalje3. Psiholoka iniviualizacija likova
Poseban problem u tenji ka to vedoj realistinosti prikaza javlja se problem ostvarivanja
iluzije trede imenzije (volumena i prostorne ubine). Posebno se to onosi na fresko-
slikarstvo koje je narativnijeg karaktera od onog na dasci.
Snaan poticaj u tom smislu prestavlja slikarstvo Giotta i Bononea, no tek na izmaku
gotike voedi sjevernjaki umjetnici poput Jana van Eycka u potpunosti savlaavaju
perspektivu
- Poput skulpture, ni gotiko slikarstvo nije kompaktna stilska cjelina, ved se krede u rasponuo jela koja jeva nagovjetavaju raski s romanikim traicijama o onih koja je teko
razluiti o ostignuda rane renesanse. U tom smislu potrebno je u gotikom slikarstvu uoiti
razvoj stila, koji tenja ka realistinosti i prouhovljenoj estetici stalno potie.
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
50/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
51/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
52/55
Paolo Veneziano
Venecijanski slikarski krug zapoinje s Paolom Venezianom. Najznaajnija je linost mletakogTrecenta. Nemamo jako puno podataka o njemu, pretpostavlja se da je roen po. 14.st. ,
1333. javlja se ved kao zreli majstor i o 1358. go. Ga spominju okumenti.
Zaetnik je jene kole u mletakom slikarstvu Njegov jeini okumentirani uenik je Nikola Ciprijanov e Blonis iz Zara Na osnovi starih bizantskih kreacija, kreira neto novo, zrai jenom novom osjedajnodu Likovi su mu elegantni, manekenskih proporcija Ko njega je osobito upeatljiv jean lirini senzibilitet Fantastian kolorit, ima jenu ivost koju bizantsko slikarstvo nema Djelovao je u Veneciji, ali i u Dalmaciji. 1348. u Veneciji je zavladala kuga i on ju je napustio te
10-ak godina boravi u Dalmaciji. Tu je ostavio neka djela i odatle je primao i ispunjavao
narube za Marke
Zbog oskudnih arhivskih podataka i njegove nesklonosti potpisivanju, brojna nam djela ostajusumnjiva-jel u pitanju slika njegova sina, uenika ili neki njegov loiji ra
Paolo Veneziano (? - 1358/62.) Najznaajnija linost venecijanskog slikarstva u 14. stoljedu. Spominje se izmeu 1333. i
1358. Djelovao u Veneciji, Vicenzi, Istri i Dalmaciji. Izrazom znatno vezan uz bizantsku
traiciju, o koje se ovaja ivodu likova i prizora, te profinjenom psihologizacijom i
modelacijom.
Bogorodica s Djetetom (oko 1325., 142 x 90 cm, Venecija, Accademia). Krunjenje Bogorodice (1358., New York, The Frick Collection). - Smrt Bogorodice (1333., Vicenza, Museo Civico). Ostaci poliptiha iz Vicence Izokefalija je ved pomalo poremedena U likovima se osjeda aak Bizanta, ali onosi nam i neto novo Likovi sa strane imaju eleganciju i neku krivu liniju tijela, pomalo se osjeda gotika s-linija - Poliptih (oko 1350., 167 x 285 cm, Venecija, Accademia). Zrelo djelo Krunjenje Bogoroice je u centralnom polju, a sa strana su kristoloke scene Bio je namijenjen nekom gl. oltaru
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
53/55
ola je o izraza sklonost ka konzervativizmu Pomalo se osjeda uccio, ima nekih njegovih rijeenja ili su ipak u pitanju isti biz. izvori raperija je rijeena na biz. nain Fizionomije likova takoer oaju biz. uzore Elegancija, ak je i deva izuzetno elegantna
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
54/55
8/3/2019 POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI
55/55