1

Zdravo srce

Poznavati i spriječiti faktore rizika, koji izazivaju kardiovaskularna oboljenja

serbisch, kroatisch, bosnisch

serbe, croate, bosniaque

serbo, croato, bosniaco

2

UvodDrage čitateljice, dragi čitaoci

Ovu brošuru Vam poklanja Švicarsko udruženje za borbu protiv bolesti srca. Time želimo pokazati kako da Vi i članovi Vaše porodice, sačuvate zdravlje i da se zaštitite od kardiovaskularnih bolesti. U tu svrhu, skupili smo važne informa­cije  iz objavljenih knjiga, predava­nja  i  drugih izvora, te iz interneta ( www.swissheart .ch). Ne plašite se: ne morate se odreći svega, što ste do sada rado jeli ili činili. Saznat ćete, prije svega, šta Vašem srcu čini dobro. Bez obzira na Vašu starosnu dob, nikad nije kasno za promjene, koje svakim danom vode ka boljem zdravlju. U svemu tome je najbolje: malim koracima možete puno toga ostvariti!

Želimo Vam da uživate na ovom putova­nju, ka otkrivanju Vašeg srca!

Vaše Švicarsko udruženje za borbu protiv bolesti srca.

S a D r ž a j 3 Srce – središnji organ

4 ateroskleroza

8 Faktori rizika

9 Starost i urodjena sklonost

10 «Plavkasti dim» ostavlja tamne posljedice

13 Opterećenje krvotoka

16 Masti – lažan sjaj

19 Dijabetes

21 Gojaznost i ishrana

24 Vitalni, uz pomoć kretanja

27 Stres – moderna riječ?

29 alarmni signali tijela

3

Srce je snažan šuplji mišić, koji leži na dijafragmi, izmedju plućnih krila. Ako se dlan ruke položi malo u lijevo, od grudnog koša prema rebrima, može se čuti ritmičko ku­canje srca. Rad srca se mijenja, ovisno o potrebama tijela: pri naporu ili uzbudjenju, srce kuca brže i snažnije.

Srce obavlja funkciju, neophodnu za život, tako što, u svako doba dana i noći, pumpa krv kroz krvne žile. Pregradni zid (septum) izmedju desne i lijeve srčane komore ra­zdvaja krv, koja sadrži kisik, od one krvi, koja u sebi ima ugljični dioksid. Krv, obogaćena kisikom, dospijeva iz pluća u lijevu srčanu komoru, te se odatle, uz pomoć glavne arterije (aorta), prenosi u cije­lo tijelo. Iz aorte, krv teče u razgranate arterije, koje snabdijevaju krvlju, glavu, ruke, trup i noge. Arterije se, u svom toku, sve više i više granaju i na samom kraju se završavaju u obliku sitnih kapilara, debljine dlake. To su najtanji krvni sudovi ljudskog organizma.

Preko kapilara, ćelije organizma se snabdijevaju kisikom i hranjivim materijama. Nasuprot tome, ćelije daju kapi­larima ugljični dioksid i tvari neophodne za metabolizam. Nakon ove razmjene, krv, osiromašena kisikom (često se čini da je plavkaste boje), dolazi preko vena, nazad, u desnu srčanu komoru. Odatle, ona odlazi u pluća. U plućima se, iznova, dešava razmjena gasova: s jedne strane, cr­vena krvna zrnca preuzimaju ugljični dioksid i šalju ga u zrak, koji izdišemo, a s druge strane, ona uzimaju kisik iz zraka, koji smo udahnuli. Svježa, s kisikom obogaćena krv, dolazi u lijevu srčanu komoru – krug se zatvara.

Srce – središnji organ

Veliki učinakNaše srce kuca, bez pauze, tokom cijeloga života, otprilike 50 do 90 otkucaja u minuti. Pri tome, srce pumpa 5 do 6 litara krvi u krvotok.

4

Ateroskleroza Proces starenja se razlikuje, od čovjeka do čovjeka. S jedne strane to ovisi o gene­tskim predispozicijama, s druge strane, takodje o vlastitom načinu života. Štetne navike – kao na primjer pušenje – mogu ubrzati proces starenja.

Posebno krvni sudovi «cijene» zdrav način života. Oni najbo­lje funkcionišu kada mogu zadržati svoj «oblik», što znači kada ostanu elastični i kad nisu ugroženi artrozom. Pod aterosklerozom se podrazumi­jeva promjena na krvnim su­dovima, u vidu bolesti.

Posebno je važno stanje srčanih arterija (koronarne arterije), koje snabdijevaju srce sa krvlju, a time i potre­bnom količinom kisika i ener­gije. Samo ako su koronarne ar ter ije dobro prohodne, moguća je dovoljna opskr­bljenost srca krvlju – takodje i pri povećanoj tjelesnoj akti­vnosti.

Zdrav krvni sud

naslage nastale skupljanjem masnoća u krvi

povećano sužavanje

Sužavanje, praćeno jakim oštećenjem krvnog suda

5

sužavanje arterije u nozi

sužavanje moždane arterije

6

Kako nastaje ateroskleroza?Pušenje, gojaznost, visok krvni pritisak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, šećerna bolest (dijabetes tipa 2) ili nedostatak kretanja, oštećuju krvne sudove i utiču na skupljanje masnoće u njihovim unutrašnjim stijenkama. Ove naslage se, usljed promjena ćelija vezivnog tkiva, mišića i krvi, pretvaraju u takozvani talog (plaques). Ovi talozi utiču na sužavanje arterija i otežani protok krvi. Uz to, može doći do pu­canja arterija i stvaranja krvnih ugrušaka.

Ateroskleroza može napasti sve arterije u tijelu. Medjutim, posebno su ugrožene arterije koje vode ka srcu, kao vratne i moždane arterije, jer su njima neposredno ugroženi srce i mozak, organi koji obavljaju važne životne funkcije.

Posljedice ateroskleroze Ateroskleroza srca negativno utiče na srčane funkcije, jer ona ima za posljedicu nastanak koronarne bolesti. Ona se ispoljava kroz razna oboljenja, kao što su angi­na pectoris, srčani udar ili neku drugu slabost srca.

Mogući nagovještaj srčanog infa­rkta je, upravo, napad angine pectoris: stezanje grudnog koša i pritisak na grudi, često povezan sa bolom, koji se javlja u lijevoj ruci ili u vratu. Pretežno se angina pectoris javlja pri tjelesnom na­poru, pri uzbudjenju, hladnoći ili poslije jela, a ukazuje na nedo­voljno opskrbljivanje srčanog mišića krvlju. Simptomi se povlače poslije nekoliko minuta ili nakon uzimanja lijeka za proširenje kr­vnih sudova (na primjer nitroglice­rin).

Srčani infarkt nastaje kada krvni ugrušak zatvori neku od koronar­

Podmukla bolestateroskleroza nastaje neprimjetno i tokom dužeg niza godina. Što je više fa­ktora rizika zastupljeno, to je veća opasnost da osoba, u toku svog života, oboli od ateroskleroze i njenih nepoželjnih posljedica.

7

nih arterija. Time se otežava protok krvi, tako da jedan dio srčanog mišića više ne dobija dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari. Oboljeli dio tkiva umire, već nakon nekoliko sati, ukoliko se pacijentu ne pruži hitna pomoć. Simptomi srčanog udara su jaki i dugotrajni bolovi u području srca, koji se vrlo često prenose i na lijevu ruku ili vrat. Vrlo često nastupaju i osjećaji straha, koji su praćeni vrtoglavicom, hladnim znojem ili mučninom. Srčani udar može imati za posljedicu poremećaj srčanog ritma, koji može dovesti do prestanka rada srca ili smrti.

Ateroskleroza vratne arterije i moždanih kanala negativno utiče na protok krvi u mozgu. Privremena paraliza i smetnje pri govoru ili iznenadno, ali kratkotrajno osljepljenje su znakovi opasnosti, koje treba uzeti vrlo ozbiljno i koji upućuju na nedovoljan protok krvi u mozgu. On nastaje tako što se na arteriji, koja mozak snabdijeva krvlju, javlja začepljenje ili pukotina. Moždani udar može prouzrokovati stalnu paralizu i poremećaje u govoru.

Zatvaranje perifernih krvnih sudova je posljedica izražene ateroskleroze arterija, koje se nalaze u području karlice ili nogu. Zbog nedostataka kisika u mišićima nogu, oboljele osobe imaju, pri hodanju, jake bolove u podkoljenicama ili nadkoljenicama. Stajanjem umjestu, smanjuje se potrebna količina krvi u mišićima nogu, čime i bo­lovi popuštaju. Ako se protok krvi u nogama još više pogorša, može doći do oštećenja kože i mišića nogu. Bez hirurškog zahvata na aterosklerotičnim krvnim sudovima, tki­vo, s vremenom, odu­mire.

Promjena krvnih sudo-va u koronarnoj arteriji

8

Faktori rizikaZahvaljujući opširnim istraživanjima, bilo je moguće prepoznati i izučavati najvažnije faktore rizika, koji utiču na nastanak ateroskleroze. Postoji razlika izmedju faktora na koje se može uticati i onih, na koje nemamo uticaja.

Starost, nasljedni faktori i pripadnost muškom spolu, faktori su na koje nemamo uticaj. Čak i ako postoje negativni predznaci nasljednih faktora, srećom, postoje i razne mogućnosti da utičemo na zdravlje našeg srca. Recept: po mogućnosti izbjeći i umanjiti sve faktore rizika, na koje možemo uticati, a po potrebi ih i liječiti.

U faktore rizika, na koje možemo imati uticaja, u prvoj liniji se ubrajaju:

• pušenje• povišeni krvni pritisak• povišene vrijednosti masnoće u krvi (kolesterol)• dijabetes (tipa 2)• nedovoljno kretanje• gojaznost• stres

U raznim novijim istraživanjima, izmedju ostalog se izučavala direktna povezanost izmedju bolesti krvnih sudova i infekcijskih bolesti. Bolesti i upale zubnog mesa, igraju ovdje važnu ulogu. Posebna važnost, na listi faktora rizika, pridaje se sma­njenju ženskih spolnih hormona (estrogena) kod žena, u vrijeme poslije prestanka mjesečne periode. U periodu do tada, koji najčešće leži izmedju 45. i 50. godine života, krvni sudovi su relativno zaštićeni od artroze i to zahvaljujući ženskim hor­monima. Nakon prestanka mjesečne periode, znatno se povećava faktor rizika, pa je, za žene posebno važno da izbjegavaju ili umanje ove faktore – gdje god je to moguće.

9

Starost i genetski uticaji Starenje nema za posljedicu samo promjene vanjskog izgleda, kao što su sijeda kosa i karakterne bore na licu. Postoje, takodje i nevidljive posljedice u samom organi­zmu, kao što je ateroskleroza, koja, najčešće nastaje tokom dužeg niza godina. Drugim riječima: starenjem se povećava rizik za dobijanje srčanog udara. Još nije pronadjeno čudo, u vidu sredstva za podmladjivanje. Samo zdrav način života će sačuvati zdravlje vašeg srca i dati mladalački izgled Vašem tijelu.

Muškarci obolijevaju od ateroskleroze prije žena. Već poslije navršene 45. godine života, kod muškaraca se, znatno, povećava opasnost od oboljenja. Kod žena je nešto drugačije, jer se faktori rizika povečavaju tek poslije prestanka mjesečnog krvare­nja. Ulaskom u klimaks, žene relativno brzo sustižu muškarce, što znači da češće obolijevaju, sa, nerijetko, težim posljedicama od muškaraca.

Pored starosne dobi i spola, važnu ulogu igraju i nasljedni faktori. Na njih se, ta­kodje, ne može uticati. Koronarne bolesti srca, koje se, kod ženskih članova porodice javljaju prije navršene 55. godine, a kod muških članova porodice prije 45. godine života, upućuju na postojanje nasljednih faktora za oboljenje od ateroskleroze.

Jave li se, u porodici, bolesti srca i krvotoka, tada je još neophodnije da se obrati pažnja na način života i izbjegne izlaganje faktorima rizika, na koje možemo utica­ti. Odrasli ne bi smjeli zaboraviti da su djeci i mladima uzor. Nije dovoljno samo mladima »propovijedati” o zdravom načinu života, već ga treba i primjenjivati u svakodnevnici.

10

«Plavkasti dim» ostavlja tamne posljedicePušite li?Navike utiču na naš način života. Skoro sve osobe posjeduju odredjene «rituale», koji njima predstavljaju dio neke »normalne» svakodnevnice. Ako je i Vama pušenje postalo navikom, odvojite sebi minutu vremena i razmislite, da li postoji neka bo lja alternativa. Prestanak pušenja ima odredjene prednosti:

Vaša tjelesna sposobnost se povećala.

Osjećate se slobodnije, manje kašljete i bolje dišete.

Hrana je ponovo ukusna.

Vaša koža je ljepša i sporije stari.

Vaše tijelo, Vaša odjeća i Vaš stan nemaju više neugodan miris duhanskog dima.

Štedite novac.

Možda sve ovo Vama nije dovoljno važno. Ipak pripazite: i kamen se troši, ako po njemu neprestano kaplje voda. Ako konzumirate duhanski dim, tokom dužeg niza godina, morate biti svjesni da se izlažete rizicima i računati sa posljedicama po Vaše zdravlje:

Pušenje utiče na nastanak ateroskleroze srčanih arterija, te arterija mozga, nogu i bubrega.

Pušenje je faktor rizika, direktno ovisan o količini, koja se konzumira. Jeste li znali da je, kod pušača, rizik za dobijanje srčanog udara četverostruko veći, nego kod nepušača?

Pušenje oštećuje dišne kanale i pluća. Postoji cijeli spektar bolesti, koje pušenje prouzrokuje, od kroničnog bronhitisa do raka pluća.

Pušenje ne ugrožava samo vlastito zdravlje pušača, kako to piše na kutiji cigareta. Dokazano je, takodje, da nepušači, koji su izloženi duhanskom dimu, imaju povećan rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih i plućnih bolesti.

11

Prestati pušiti = ne izlagati se rizicimaPušenje je reverzibilni faktor. Prestanete li pušiti, bićete već poslije nekoliko godina (ovisno o količini popušenih cigareta) oslobodjeni tereta tj. rizika koje pušenje sa sobom nosi.

Savjeti: prestati pušitiPostanite neovisni o pušenju! Vaša odluka, da prestanete pušiti, donijet će Vam samo prednosti. Uistinu, morate moći prebroditi trenutke, kada nastupe simptomi ovisnosti i puno puta odoljeti cigaretama.

Najbolje je da sebi izaberete neki odredjeni dan, od kada želite prestati pušiti. To može biti, na primjer rodjendan, neka proslava ili prvi dan godišnjeg odmora.

Svoju odluku saopštite svojim prijateljima, porodici, kolegama i kolegicama, kako bi Vas i oni mogli podržati.

Obratite pažnju da, za vrijeme odvikavanja, dovoljno spavate, da ste fizički aktivni i da se svjesno opuštate.

Razmislite o tome, kako biste sebe mogli nagraditi.

Planirajte svoj prestanak pušenja. Savjetovanje putem telefona (Rauchstopp­linie) može Vam dalje pomoći! Pored telefonskog broja 0848 000 181, postoje i telefonske linije na raznim stranim jezicima, kao što je 0848 185 186 za srpski/hrvatski/bosanski.

12

rezultati 0 do 2 boda vrlo slaba ovisnost

3 do 4 boda slaba ovisnost

5 bodova srednja ovisnost

6 do 7 bodova jaka ovisnost

8 do 10 bodova vrlo jaka ovisnost

1. Kada, nakon što ste se ujutro probudili, zapalite Vašu prvu cigaretu?

2. Da li Vam teško pada da ne pušite na mjestima, gdje je pušenje zabranjeno (npr. kino)?

3. Koje cigarete se ne biste htjeli odreći?

4. Koliko cigareta, dnevno, popušite?

5. Da li ujutro, uopšteno, više pušite nego u toku ostatka dana?

6. Desi li se da pušite i kada ste tako bolesni, da morate ostati u krevetu?

u roku od 5 minuta 3u roku od 6 do 30 minuta 2 u roku od 31 do 60 minuta 1poslije 60 minuta 0

da 1ne 0

prve ujutro 1druge 0

do 10 011 do 20 121 do 30 231 i više 3

da 1ne 0

da 1ne 0

Test: koliko ste ovisni?Pomoću slijedećeg testa (Fagerström­test za odredjivanje ovisnosti o nikotinu) možete saznati, koliko ste ovisni o pušenju.

13

Krvotok i krvni pritisakPrema procjenama, svaka treća osoba u Švicarskoj ima previsok krvni pritisak (Hy­pertonie), a odprilike, jedna trećina njih to i ne zna. Vrlo rijetko, povišeni krvni pritisak prouzrokuje poteškoće. Ipak, to ne znači da je on bezopasan, čak suprotno tome: ako se hipertonija ne liječi, rizik za dobijanje srčanog ili moždanog udara je od dva do deset puta veći. Visok krvni pritisak, koji se ne liječi je kao tempirana bomba, čije se odbrojavanje ne čuje. Odredjena količina pritiska u krvnim žilama, neophodna je za proticanje krvi kroz krvotok. Sa svakim otkucajem srca, oslobadja se odredjena količina pritiska, koji se prenosi u arterije. Krvni pritisak regulišu tri važna faktora: širina krvnih sudova, rad srca i volumen krvi. Visina krvnog pritiska se, tokom dana, mijenja: ujutro su ove vrijednosti relativno niske, s prvim dnevnim aktivnostima raste i visina krvnog pritiska. Predveče, krvni pritisak najčešće raste, dok u toku noći opada. Kratkotrajne promjene visine krvnog pritiska, često su rea­kcija tijela na fizičke ili psihičke podražaje. Naporna tjelesna aktivnost, uzbudjenost i podražaji, privremeno, podižu krvni pritisak.

Obično se krvni pritisak mjeri pomoću aparata sa manžetom, koja se može napuha­ti i koja vrši pritisak na nadlakticu. Na manometru se mogu očitati vrijednosti tj. visina krvnog pritiska (milimetarska skala sa živom = mm Hg). Prva izmjerena vri­jednost, gornja i sistolična vrijednost je maksimalan pritisak u arteriji, koji nasta­je otkucavanjem tj. radom srca. Donja ili diastolična vrijednost, odgovara pritisku u arterijama izmedju dva otkucaja srca. On je, prije svega, ovisan o širini i elastičnosti arterija.

Da li je Vaš krvni pritisak normalan? sistolična gornja vrijednost diastolična donja vrijednost Optimalan 120 mm Hg ili manji 80 mm Hg ili manje Normalan ispod 140 mm Hg ispod 90 mm Hg Povišen 140 mm Hg ili više 90 mm Hg ili više

Dugotrajno povišen krvni pritisak vodi ka aterosklerozi, jer se stijenke krvnih sudo­va, izložene visokom pritisku, s vremenom zadebljavaju i stvrdnjavaju. Uz to, tako visok krvni pritisak oštećuje unutrašnje stijenke arterija (endotel). Najčešće po­

14

sljedice hipertonije su koronarne srčane bolesti, praćene anginom pectoris ili srčanim infarktom, moždanim udarom, kao i oštećenjima bubrega i arterija oka.

Krvni pritisak i njegovo mjerenjeKrvni pritisak je povišen onda, kada njegove vrijednosti, pri nekoliko mje­renja u stanju mirovanja, iznose 140/90 mm Hg ili više. Samo jedno mjerenje pritiska, najvjerovatnije, nije mjeroda­vno, zbog promjena vrijednosti krvnog pritiska u toku dana. Isto tako, može se desiti da su vrijednosti krvnog pritiska, kada ga osoba mjeri kući, normalne, dok su one znatno više, kada se mjerenje vrši u ljekarskoj ordinaciji. Tada se govori o ordinacijskoj hipertoniji ili strahu od «bijelog mantila». Pri tome, radi se o netačnom, kratkotrajno povišenom kr­vnom pr itisku, koji je povezan sa unutrašnjom napetošću, koja se, kod pojedinih osoba javlja zbog atmosfere u ljekarskoj praksi.

Za dijagnosticiranje hipertonije može se koristiti i dugotrajno mjerenje krvnog pritiska. Pri tome, mali elektronski ure­djaj, kojeg se sa sobom nosi, automatski registruje krvni pritisak i to tokom 24 sata. Rezultati izmjerenih vrijednosti daju tačniju analizu krvnog pritiska.

15

Savjeti: šta učiniti kad se krvni pritisak povisi?Visok krvni pritisak se, u svakom slučaju, mora liječiti. Jednostavne mjere mogu doprinijeti njegovoj normalizaciji.

Tjelesna težina: pokušajte smanjiti tjelesnu težinu.

Kretanje: umjeren, ali redovan kardiovaskularni trening, pomaže normalizaciji krvnog pritiska.

Ishrana: jedite nemasnu hranu, unosite u organizam dovoljne količine ka­lijuma i kalcijuma, dosta voća i povrća, kao i nemasne mliječne poizvode, poput jogurta i posnog kvarka. Takodje, smanjeno konzumiranje soli, može, kod nekih, uticati na lagano spuštanje krvnog pritiska. Sol se lako može zamijeniti začinima i mirisnim biljkama.

Sol: smanjite konzumiranje soli, tako što ćete obratiti pažnju na količinu soli u preradjenim proizvodima (kruh, sir, gotovi proizvodi, supe itd.). Izbjegavajte dosoljavanje hrane, za vrijeme obroka. Pri kuhanju, koristite više začina i mirisnog bilja, umjesto soli.

Alkohol: reducirajte konzumiranje alkohola na dvije čaše dnevno.

Opuštanje: naučite neku od metoda opuštanja, koja će Vam olakšati opuštanje, kada ste «pod pritiskom».

Pri lagano povišenom krvnom pritisku, ove metode, najčešće pomažu da se on ponovo normalizuje. U svim ostalim slučajevima, one, u pravilu, više nisu dovoljne. Tada je neophodno uzimati lijek za spuštanje krvnog pritiska. Vaša kućna ljekarka ili ljekar, pro­pisati će Vam lijek, koji Vama najbolje odgo­vara. Ako je djelovanje lijeka prejako ili se jave popratne pojave, obratite se Vašem ljekaru ili ljekarki. Moguće je naći preparat, koji ćete Vi dobro podnijeti.

Ne zaboravite izmjeriti krvni pritisak!Bez mjerenja krvnog pritiska teško je, ili nemoguće, prepoznati visok krvni pritisak, jer on, rijetko izazi­va tegobe. Samo redovno mjerenje krvnog pritiska ( jednom godišnje) u ljekarskoj praksi ili u apoteci daće Vam sigurnost da su Vaše vrijednosti normalne.

16

Masti – lažan sjajKako Paracelsus reče: «Samo količina čini da neka stvar nije otrov.» Ovo vrijedi i za kolesterol: odredjena količina ove tvari je neophodna ljudskom organizmu, preve­lika količina mu šteti.

Kolesterol je važna gradivna tvar za hormone, žučnu kiselinu, a i sastavni je dio ćelijskih zidova. Odredjena količina kolesterola se unosi sa hranom. Veliku količinu proizvodi organizam sam, u jetri i probavnom traktu. Prekomjerne količine koleste­rola se talože u krvnim sudovima, što vodi ka aterosklerozi, sa svim njenim nega­tivnim posljedicama. Takodje i povišena količina neutralnih masnoća, takozvanih triglicerida, zajedno sa kolesterolom, utiče na nastanak ateroskleroze.

Usred visokog sadržaja masti u krvi (hiperlipidemije), prvo dolazi «samo» do oštećenja sudova, tek kasnije će se kod oboljelih osoba, posljedice ispoljiti u obliku angine pectoris, srčanog infarkta ili moždanog udara.

Dijagnoza «povišen kolesterol»: Puno osoba odmah pomisli kako nikad više, mirne savjesti, neće jesti neko teško jelo. Ovaj strah je neopravdan: «previše kolesterola» ne znači apsolutno odricanje od užitka, više se radi o mogućnosti da se preispita i promijeni vlastiti način ishrane. Osim toga, zdrava ishrana pričinjava zadovoljstvo, puna je užitka, nije dosadna niti bezlična.

O «dobrom» i o «lošem» kolesteroluKo se više zanima za kolesterol, nezaobilazno nailazi na skraćenice HDL (visoke gustoće lipoproteina) i LDL (niske gustoće lipoproteina). Ovo su dva oblika kole­sterina. Kako se kolesterin ne može rastvarati u vodi, da bi se transportovao u krvi, veže se na bjelančevine.

«Dobar» ili HDL­kolesterol ima zaštitnu funkciju i štiti krvne sudove. Njegove viso­ke vrijednosti su, stoga, poželjne i nisu štetne. Količina HDL­kolesterina se, prije svega, povećava redovnom tjelesnom aktivnošću. Prestanak pušenja ili smanjenje tjelesne težine utiču, takodje, na porast HDL­kolesterina. Takodje i odredjeni način ishrane ,npr. unošenjem namirnica kao što su jela mediteranske kuhinje (sa puno maslinovog i ulja od repice, ribe i, s vremena na vrijeme čaše crvenog vina) pozi­tivno utiču na porast HDL­vijednosti u krvi.

Kod «lošeg» ili LDL­kolesterina je sve to drugačije. On utiče na nastanak ateroskle­roze. Što je LDL­vijednost u krvi viša, to krvnim sudovima prijeti veća opasnost.

17

Savjeti: pri jelu obratiti pažnju na masnoćePrimjenjivanjem načina ishrane, koji potpomaže smanjenje vrijednosti masnoće u krvi, ne znači da morate poznavati kolesterijsku vrijednost svih namirnica i da ih uvijek možete moći izračunati. U osnovi, dovoljno je da podesite količinu koleste­rola, kojeg konzumirate.

Uopšteno, ako patite od debljine, konzumirajte manje količine masti i kalorija. Pri ishrani, obratite pažnju na skrivene masnoće, koje se kriju u mesu, punoma­snom mlijeku i mliječnim proizvodima, kao i u pecivima i slatkišima. Količina masnoća, koje konzumirate, trebala bi da bude manja od trideset procenata od ukupne količine kalorija dnevno.

Na porast kolesterola, prvenstveno, utiču zasićene masne kiseline, koje se javljaju u životnim namirnicama životinjskog porijekla (kobasicama, mesu i puteru) i ponekim biljnim proizvodima (kokosovo ulje, palmino ulje, kakaopu­ter). Umjesto toga, dajte prednost nezasićenim masnim kiselinama, kao što su ulje od repice ili maslinovo ulje.

Samo povremeno konzumirajte životne namirnice sa velikom količinom kole­sterola, kao što su žumance, iznutrice i plodovi mora.

Odnos izmedju vrijednosti ukupnog kolesterola i HDL­kolesterola upućuje na posto­janje faktora rizika za obolijevanje od ateroskleroze ili srčanog infarkta. Iznosi li ovaj kvocijent više od pet, to upućuje na veliku opasnost od bolesti.

Optimalne vrijednosti masnoće u krvi Ukupan kolesterol 6,5 mmol/l ili manje HDL­kolesterol 1,0 mmol/l ili više LDL­kolesterol 4,1 mmol/l ili manje Trigliceridi (neutralne masnoće) 4,0 mmol/l ili manje

Ove vrijednosti se odnose na zdrave osobe, osobe bez faktora rizika. Za osobe, koje imaju ove faktore ili osobe, koje su već oboljele od ateroskleroze, vrijede znatno strožije krajnje vrijednosti.

18

Poznajete li Vašu krvnu sliku?Preporučuje se, da se, svakih pet godina, kod ljekara kontroliše kr vna slika. Pri sumnji i/ili u slučaju da su zastupljeni nasljedni faktori, kontrola se preporučuje jednom godišnje.

Jedite puno voća, povrća, proizvo­de od žitarica i kompleksnih uglji­kohidrata, kao što su krompir i kruh od punog zrna.

Unosite dosta tečnosti, na primjer nazasladjenog čaja i mineralne vode.

Količina kolesterola u krvi ne ovisi samo o ishrani, već i od individualnih faktora. U slučaju da kod osoba, koje spadaju u rizičnu grupu i imaju povećanu vrijednost masti u krvi, promjena načina ishrane ne donese željene rezultate, ljekar mora posegnuti za lijekom koji smanjuje količinu masnoće u krvi.

19

Dijabetes Za razliku od biljaka, ljudi i životinje, samo unošenjem hrane u organizam, mogu obnoviti svoje energetske rezerve. U organizmu se, unesena hrana, najvećim dijelom pretvara u glukozu (groždjani šećer), najvažniji izvor energije. Kako bi glukoza iz krvi dospjela u ćelije tijela, neophodan je insulin. Ovaj hormon se obrazuje u štitnoj žlijezdi. Kod osoba, koje su oboljele od dijabetesa (tipa 2) radi se o nedostatku insulina. Zbog toga se glukoza ne može, iz krvi, transportovati u ćelije tijela, već se skuplja u krvi. Posljedice dijabetesa tipa 2 nastaju, s jedne strane, zbog manjka glukoze u ćelijama, a s druge strane, zbog previsoke koncentracije glukoze u krvi, koja uzrokuje aterosklerozu.

Razlikujemo dva oblika dijabetesa:

Dijabetes tipa 1 javlja se, najčešće, u mladosti ili djetinjstvu. Zbog imunoloških procesa, koji još nisu razjašnjeni, ćelije koje proizvode inzulin bivaju uništene već u štitnoj žlijezi. Tako dolazi do potpunog nedostatka inzulina.

Dijabetes tipa 2 (dijabetes mellitus ili «starački šećer») javlja se, prvenstveno, kod odra­slih osoba, poslije 45. godine života. Kod ovog oblika dijabetesa, tijelo još proizvodi inzu­lin, ali ga ćelije više ne primaju (otpornost na inzulin). Ovo, takodje,vodi ka porastu glu­koze u krvi.

Dijabetes: uznemiravajuće činjenice Dijabetes podstiče arterosklerozu. U poredjenju sa drugim osobama, oboljeli od

dijabetesa su petorostruko više izloženi riziku od srčanog infarkta i trostruko više, riziku od moždanog udara. Ugrožene su, takodje, i arterije nogu: otežana cirkulacija krvi u nogama, kod dijabetičara je dvadeset puta češća nego kod zdravih osoba.

Dijabetes, takodje, napada oči, bubrege i nervni sistem.

20

Oprez! Mnogi dijabetičari tipa 2 i ne zna­ju da imaju povišen šećer u krvi. To je lako moguće, jer je povišen šećer, u početku, rijetko praćen simptomima. U slučaju da se su­mnja na povišen šećer u krvi i/ili ako je prisutan nasljedni faktor, preporučuje se redovna godišnja kontrola.

Dijabetes tipa 2, vrlo često se može spriječiti, ako se zdravo hranimo, do­voljno i redovno krećemo i održavamo normalnu tjelesnu težinu. Ukoliko je to potrebno, dijabetes tipa 2 se može tera­pirati tabletama ili inzulinskim injekci­jama.

Kvalitetna kontrola krvi je posebno važna kod liječenja dijabetesa. Redovnim i dobrim kontrolama šećera u krvi, daju se spriječiti teške posljedice ove bolesti.

Simptomi, kao što su jaka žedj, mala­ksalost i česte infekcije kože, ponekad mogu ukazati na dijabetes. Pri javljanju ovakvih simptoma, otidjite ljekaru. Di­jabetes mellitus se dijagnosticira odre­djivanjem vrijednosti glukoze u krvi. Kao gornja granica, normalne vrijednosti šećera u krvi, kontrolisane prije jela, iznosi 5,6 mmol/l.

21

Gojaznost i ishrana

Gojaznost je važan faktor rizika, koji se može spriječiti. Smatra se da ona izaziva koronarne srčane bolesti i da utiče na nastajanje drugih rizika, kao što su visok krvni pritisak, povišena masnoća u krvi i dijabetes. Koštano­mišićni sistem, tako dje se opterećuje viškom kilograma, pa dolazi do raznih drugih obol­jenja, na primjer prijevremenog okoštavanja zglobova (artroza).

Ovisno o raspodjeli masnog tki­va u tijelu, razlikuju se dva oblika, tijelo oblika «jabuke» i oblika «kruške». Kod «jabuke» s e m a s n o t k i v o s k u p l j a prvenstve no u predjelu stoma­ka, dok se kod «kruške» ono zadržava, uglavnom, u predjelu k u k o v a i n a b u t i n a m a (karakteristično za žene). Kod tijela oblika jabuke, r izik za oboljenje od neke kardiovasku­larne bolesti je znatno prisut­niji, nego kod tijela oblika kruške.

Da li sam debeo/la?Body Mass Index (BMI) je veličina za mjere­nje prekomjerne težine. BMI se izračunava na slijedeći način: tjelesna težina u kilogramima, podijeljena sa tjelesnom visinom, u kvadratnim metrima.

Primjer: osoba je 1,68 m visoka i 83 kg teška. Njen BMI iznosi 29, jer je 83:(1,68 x 1,68)=29.

BMI 19 do 25 normalna tjelesna težina, poželjna domena

BMI preko 25–30 lagano i osrednje povišena tjelesna težina

BMI preko 30–35 visoka tjelesna težina ili gojaznost

BMI preko 35 teška gojaznost (adipozitas)

Širina strukaŠirina struka se mjeri na visini pupka

Prednost (radije kruška)za muškarce: obim struka manji od 102 cmza žene: obim struka manji od 88 cm

22

Sastav je važan Piramida zdrave ishrane Vam pokazuje, kako da kombinujete životne namirnice da biste se zdravo hranili.

Koristiti povremeno

Uzimati umjereno

Jesti za svaki glavni obrok

Unositi svakodnevo u potrebnim kolićinama

Pet puta dnevno u razlicitim bojama

Piti tokom cijelog dana

23

Savjeti za zdravu ishranu

Jedite, dnevno, pet porcija voća i povrća (ukupno 500g), od toga najma­nje dvije porcije u sirovom stanju. Time ćete tijelu osigurati neophodne količine dragocjenih vitamina, mineralnih tva­ri i biljnih vlakana.

Svakodnevno konzumirajte proizvo­de od žitarica (kao što su kruh od punog zrna, tjesteninu od punog zrna, pahul­jice od žitarica) ili krompir.

Meso se ne mora svaki dan servirat na stol. Ako konzumirate meso, dajte prednost nemasnim vrstama mesa.

Odprilike, dva puta sedmično, jedite neko riblje jelo.

Slatkiši su sredstva za uživanje, koje sebi možete dozvoliti samo u manjim količinama.

Obratite pažnju na način spremanja hrane i dajte prednost nemasnim jelima i nezasićenim masnim kiselinama, npr. ulju od repice ili maslinovom ulju.

Ako želite smanjiti tjelesnu težinu, nemojte samo smanjiti količinu kalori­ja, koju unosite u organizam, već se, takodje i redovno krećite.

Da bi se smršavilo, treba imati mno­go strpljena. Mršavite polagano (pola do 1 kg sedmično). Uspjeh «brzih di­jeta» je najčešće kratkotrajan.

Test: kako se hranite?

1. Meso i mesne preradjevine jedem, uglavnom, svakodnevno

dnevno 2

četiri do pet puta sedmično 1

rijetko 0

2. Konzumiram jaja (računajući i «skrivena» jaja u pecivima itd.)

Više od 7 komada sedmično 2

4 do 7 komada sedmično 1

3 ili manje sedmično 0

3. Konzumiram

Puter, sir i punomasno mlijeko, svakodnevno 2

najčešće margarin/nemasan sir, rijetko puter/punomasno mlijeko 1

samo ponekad i to nemasne mar­garine ili sir, ne trošim puter 0

rezultati Ako ste osvojili 0 do 2 boda, hranite se, uzimajući u obzir konzumiranje masti, bolje od prosječnog stanovništva.

Ako ste osvojili 5 do 6 bodova, sma­njite konzumiranje masti, Vaše zdravlje će Vam biti zahvalno.

24

Biti vitalan pomocu kretanjaKretanje je potreba tijela, kojoj se, često, ne pridaje dovoljno značaja. Napreci u tehnici imaju za posljedicu da je sve više ljudi, sve manje tjelesno aktivno. Moderan način života sve se više odlikuje «pasivnošću», svejedno, radilo se o korišćenju auta ili o večernjem sjedenju pred televizorom.

Životni stil, siromašan kretanjem, povećava rizik za oboljenje od neke koronarne srčane bolesti, bolesti mišićno­koštanog tkiva (artroze, bolesti kostiju) i drugih poteškoća. Puno tjelesnih i psihičkih oboljenja može se, vrlo jednostavno spriječiti: umjerenim, ali redovnim kretanjem.

Ko se kreće, ima od toga višestruku korist; krvni pritisak i vrijednosti kolesterola se, kretanjem, poboljšavaju, a time se smanjuje rizik za dobijanje srčanog infarkta i moždanog udara. Redovna tjelesna aktivnost nije samo zdrava, već, istovremeno, ona daje osjećaj dobrog raspoloženja , čini zadovoljstvo i pomaže pri razgradnji stresa. Osobe, koje se bave sportom, osjećaju se, u pravilu, uravnoteženijima i sposobnijima od onih, koji se malo kreću.

Koliko kretanja je potrebno?Puno ćete učiniti za Vaše zdravlje, ako, uz pomoć sportskih aktivnosti, potrošite samo oko 1000 kilokalorija sedmično. Ovaj cilj ćete ostavariti sa

najmanje pola sata kretanja dnevno, u obliku dnevnih ili sportskih aktivnosti «srednjeg» intenziteta ili/i

vježbanjem ili neki drugim sportom, tri puta sedmično po 20 do 60 minuta.

«Srednjim» intenzitetom se označava svaka sportska aktivnost, pri kojoj dolazi do ubrzanog pulsa i disanja, kao što je slučaj kod ubrzanog hodanja, vožnje bicikla ili kod povrtlarskih poslova. Pri tome, nije neophodno, da se tih pola sata dnevno neprestano krećete. Sve tjelesne aktivnosti u toku dana, od najmanje 10 minuta, mogu se sabrati.

25

Test: da li se dovoljno krećete? Tjelesno sam aktivan

a) nikako ili samo rijetko.

b) samo kad se pruži prilika (šetnja, planinarenje).

c) svakodnevno, ali ne tako da se moj puls i disanje ubrzavaju ili da se čak lagano znojim (kratke šetnje, ku­povina, poslovi u domaćinstvu).

d) jednom sedmično, kada se bavim sportom

e) najmanje 30 minuta dnevno ili na­jmanje tri puta sedmično, u trajanju od 60 minuta. Pri tome se ubrzavaju moj puls i disanje, i lagano se znojim (kao na primjer pri vožnji biciklom ili ubrzanom hodanju).

rezultati

a) i b): trebali biste više činiti za Vašu vitalnost

c) i d): Vi ste već tjelesno aktivni, ali pokušajte povećati Vašu aktivnost, kako bi i Vaše zdravlje od toga moglo imati koristi.

e) Bravo! Vi se dovoljno krećete. Vaše zdravlje će od toga profitirati.

26

Na šta, kod treninga, trebate obratiti pažnjuAko se neko duže vrijeme niste bavili sportom ili ste se njime malo bavili, osjećate se zdravim i niste stariji od 40 godina, odmah možete početi sa laganim treningom, da biste ga, s vremenom, intenzivirali. Kao osnovno pravilo vrijedi, poželjan je osjećaj lagane topline u tijelu i ubrzani puls. Za vrijeme trčanja (džogiranja), Vaš tempo bi trebao biti takav, da ste u stanju da, uz to, još s nekim razgovarate. Ukoliko se desi da teže dišete, trebate usporiti tempo.

Prije nego počnete trenirati, porazgovarajte s Vašim ljekarom, ako se, nikad do sada, niste bavili sportom, ako ste stariji od 40 godina, ako imate poteškoća sa disanjem, bolujete od neke srčane bolesti ili bolesti zglobova.

Savjeti za aktivan način života Izaberite neki sport, koji će Vam pričinjavati zadovoljstvo. Za srce i krvotok,

posebno su pogodni sportovi, koji su dinamični, kao na primjer:

• brzo hodanje (Walking), planinarenje • lagano trčanje (Jogging) • vožnja biciklom • plivanje • vježbanje u vodi (Aquafit) • hodanje na skijama (Langlauf) • tjelesne vježbe/gimnastika • ples/aerobic

Integrišite Vaš program tjelesnih aktivnosti u svoju svakodnevnicu:

• Jedan dio puta, do posla, predjite pješice ili se odvezite biciklom. • Koristite obične stepenice, umjesto pokretnih stepenica ili lifta. • Takodje, poslovi u domaćinstvu i vrtu poboljšaće Vašu vitalnost.

27

Stres – moderna rijec?Svi pričaju o stresu. Stres je čak postao statusnim simbolom, jer ko je u stresu, djeluje kao da je tražena i važna ličnost.

«U stresu» se nalazi svako tijelo, koje je u stanju pripravnosti tj. spremnosti da izvrši neku akciju. Krvni pritisak raste, srce kuca brže i dolazi do povećane opreznosti. Simpatički dio vegetativnog nervnog sistema reguliše ove procese. Stres može biti izazvan tjelesnim, emocionalnim ili vanjskim faktorima. Hoće li osoba neku situa­ciju doživjeti «stresnom», ovisi, ne samo od samog dogadjaja već, prije svega, od vlastite reakcije. Ono što nekome predstavlja opterećenje, drugome može činiti zadovoljstvo (na primjer vožnja automobilom).

Stres ne mora biti uvijek negativan. Odredjena primjesa «stresa», čini život uzbud­ljivijim. Ipak, čim dodje do preopterećenja tijela i duha, stres postaje opasan. Pre­veliki stres vodi ka neprekidnom nervozitetu (napetosti), nesanici ili bijegu u neku vrstu ovisnosti (cigarete, alkohol, nezdrav način ishrane).

Previše stresa ugrožava zdravlje. Stresni hormoni (adrenalin, noradrenalin, angio­tensin II, aldosteron itd.) predstavljaju srčanim bolesnicima direktne faktore rizika, koji negativno utiču na razvoj bolesti i proces liječenja. Nezadovoljstvo na poslu, ograničena lična sloboda i drugi socijalni problemi, povoljno utiču na nastanak poznatih faktora rizika (pušenje, visok krvni pritisak, gojaznost). Osobe, koje su neprestano napete, nestrpljive, agresivne, nemaju vremena i zapostavljaju svoje osjećaje, znatno su više izložene riziku od srčanog infarkta.

28

Savjeti za bolje savladavanje stresnih situacijaPostoje razne metode za savladavanje stresnih situacija. Koja od njih najbolje pomaže, ovisi o ličnim osobinama čovjeka.

Slušate li više Vaš «unutrašnji glas». Analizirate li naveče stresne situacije tokom dana i pitate li se, šta se to u Vama dešavalo.

Odvojite sebi 20 minuta dnevno, kako biste, nesmetani vanjskim uticajima, mogli mirno i opušteno sjesti ili leći, i razmišljati o nečemu lijepom.

Redovno pravite pauze. I pri velikim poslovnim obavezama, odvojite vrijeme za sebe, pa bilo to samo 15 minuta. Vašu svakodnevnicu morate isplanirati tako, da ona obuhvata i vrijeme za opuštanje.

Smanjite konzumiranje napitaka, koji sadrže kofein, kao što su kafa ili čaj. Više od četiri do pet šolja kafe, dnevno, čine Vas nemirnim i nervoznim.

Obratite pažnju na zdravu ishranu. Uživajte u jelu i jedite «na miru».

Razmislite šta bi Vam moglo pomoći da se osjećate uravnoteženim. Ponuda je velika: sport, metode opuštanja, kao što su joga, autogeni trening, relaksacija mišića. To može biti takodje i neki hobi, kao muzika ili interesantan razgovor, u krugu prijatelja.

Družite se s ljudima, u čijem društvu se osjećate dobro.

Sa dobrim prijateljima razgovarajte o svojim problemima.

Prihvatite činjenice, koje ne možete promijeniti; drugim riječima, brinite se o onome, što možete popraviti.

Pokušajte da izbjegnete ili ublažite stresne situacije. Na primjer, ne vozite auto u špici. Izbjegavajte osobe, koje vas nerviraju.

Analizirajte svoje ponašanje u odredjenim situacijama. Pokušajte spriječiti negativne reakcije i ako je moguće, reagovati pozitivno i opušteno.

Ne dozvolite da drugi odlučuju za Vas. U slučaju da se jave poteškoće i problemi, razgovarajte o njima.

29

Alarmni signali tijelaU, otprilike, dvije trećine svih slučajeva, tijelo pokazuje alarmne signale, prije nego što se desi srčani infarkt. Tipičan znak opreza su bolovi u grudima, pri fizičkom naporu ili uzbudjenju (angina pectoris). Uzrok je otežan protok krvi kroz srčani mišić, usljed napora. Ne mora svaki bol u grudima upućivati na neku konorarnu bolest srca. Kratkotrajni, probadajući bol, koji se jednim prstom može tačno loka­lizovati, prije da dolazi sa periferije grudnog koša ili od muskulature.

Prepoznati simptomeTipične tegobe kod angine pectoris:

Bolovi, koji ostavljaju osjećaj stezanja ili pritiska u predjelu iza grudnog koša, a mogu trajati nekoliko minuta.

Bolovi se mogu prenositi i na vrat, u predio ramena i u lijevu ruku. Tegobe vrlo brzo nestaju, nakon uzimanja jednog nitropreparata za širenje

krvnih sudova (npr. nitroglicerina).

U slučaju da, do tada zdrava osoba, doživi ovakav napad, trebalo bi, bez oklijeva nja, potražiti ljekara ili pozvati kola hitne pomoći.

Kod srčanog infarkta se radi o sličnim simptomima, razlika je u dužini trajanja bola:

Bolovi u predjelu srca, koji probadaju, štipaju i stežu, koji se šire na vrat, zahvataju donji dio vilice, ramena, ruke i gornji dio stomaka.

Jaki bolovi, koji traju najmanje 15 minuta.

Strah, poteškoće pri disanju, osjećaj gušenja.

Bljedilo, hladan znoj i mučnina.

Eventualno, gubitak svijesti i prestanak disanja i rada srca.

30

Nije svaki infarkt praćen ovim, tipičnim, bolovima. Otprilike, jedna petina svih infarkta, odvija se u «tišini», posebno kod dijabetičara, starijih osoba i žena.

Kako možete pružiti pomoć, u slučaju infarkta Nazovite kola hitne pomoći, broj hitne pomoći: 144 (za Švicarsku).

Recite ime, starost i adresu pacijenta. Položite pacijenta tako, da mu podignete gornji dio tijela.

Ukoliko pacijent leži na podu, trebalo bi glavu, vrat i ledja poduprijeti jastucima ili dekama.

Odstranite odjeću ili dijelove odjeće, koje se nalaze u predjelu vrata i stežu, kao što su kravata ili kragna košulje.

Ukoliko Vam je pri ruci, dajte pacijentu aspirin (500 mg), rastvoren u vodi i u svakom slučaju, nitroglicerin.

Ostanite sabrani i nazovite kola prve pomoći, čak i ako pacijent ublažuje svoje tegobe, iz straha od bolesti (bolje je jednom previše, nego jednom prekasno).

Lokalizacija bolova pri srčanom infarktu

Švicarsko udruženje za borbu protiv bolesti srca (Schweizerische Herzstiftung)

Schwarztorstrasse 18 Postfach 3683000 Bern 14telefon 031 388 80 80 telefax 031 388 80 88info@swissheart.ch www.swissheart.ch

Račun za donacije PK 30­4356­3 © S

chw

eize

risc

he H

erzs

tift

ung,

Mai

201

1

Brošura «Zdravo srce» je nastala uz stručnu i finansijsku podršku migesplus­a, u okviru Nacionalnog programa «Migracija i zdravlje 2008 – 2013» i izdana je na slijedećim jezicima:

albanskom

portugalskom

srpskom/hrvatskom/bosanskom

turskom

Ova brošura je nastala u okviru nacionalnog programa «Migracija i zdravlje 2008 – 2013», pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

Informacije i narudžbe preko interneta: www.migesplus.ch – internet stranica za informacije o zdravlju jna vašem jeziku www.swissheart.ch/shop

Schweizerisches Rotes Kreuz, Werkstrasse 18, 3084 Wabern, info@migesplus.ch, 031 960 75 71

32