Ppd-skripta Po Profesoru

7/24/2019 Ppd-skripta Po Profesoru

1/68

12 1. POJAM POSLOVNOG PRAVA

Poslovno pravo je skup normi kojima se regulie pravni poloaj privrednih subjekata (statusnopravo), njihov odnos prema dravi (reglementsko pravo), kao i poslovi koje obavljaju umeusobnim odnosima.

Historijski razvoj poslovnog prava. Kao posebna grana prava poslovno pravo pojavilo se usrednjem vijeku, razvojem gradova u sjevernoj taliji, gdje je bio !entar evropske trgovine. Prvana!ionalna kodi"ika!ija poslovnog prava izvrena je u drugoj polovini #$ vijeka u %ran!uskojkroz & ordonanse kralja 'uja #$ (o suhozemnoj i o pomorskoj trgovini). alja kodi"ika!ijanastavljena je u ## vijeku.istorijski razvoj poslovnog prava se moe svrstati u * "aze+ (1) dezintegra!ija (&) inkorpora!ijaius mercatoria u na!ionalne kodi"ika!ije i (*) ponovne tenden!ije integra!ije na regionalnom iuniverzalnom planu.

Pre!et poslovnog prava su svi poslovi i odnosi koji nastaju u poslovnom prometu i svi odnosikoji nastaju u toku poslovanja ili su sa njima u "unk!ionalnoj vezi. -n obuhvata status privrednih

poslovnih subjekata, njihove meusobne poslovne odnose (robni i nov/ani promet), kao i odnoseposlovnih subjekata i drave (reglementsko pravo).12 2. "#VOR" POSLOVNOG PRAVA

$stav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava.

#akoni su najvaniji izvor poslovnog prava. 0eu najzna/ajnijima u ovoj oblasti su+ akon opreduze2ima, akon o stranim ulaganjima, akon o zadrugama, akon o osiguranju imovine ili!a, akon o bankama, akon o drutvima za upravljanje "ondovima i o investi!ionim"ondovima, akon o 3egistru vrijednosnih papira, akon o Komisiji za vrijednosne papire itd).Poseban zna/aj ima akon o obliga!ionim odnosima.

Pozakonski akti (uredbe, pravilni!i, uputstva i naredbe) 4 kao izvor poslovnog prava sunajvaniji akti vlade.

%. "#VOR" A$&ONOMNOG POSLOVNOG PRAVA

O'i(aj kao izvor pravaPrema --, u/esni!i u obliga!ionim odnosima su duni da u pravnom prometu postupaju 5uskladu sa dobrim poslovnim obi/ajima6. -sim termina 5dobri poslovni obi/aji6, -- koristi itermin 5trgovinski poslovni obi/aji6, a analiziraju2i odredbe -- moe se do2i do zaklju/ka dase ne radi o sinonimima.7aime, 5dobri poslovni obi/aji6 su pravila poslovne etike. 3azvijaju ih privredne komore, koje

daju i potvrde o njihovom postojanju. -snov za primjenu 5dobrog poslovnog obi/aja6 je izri/itazakonska odredba.58rgovinski poslovni obi/aj6 je obi/aj u uem pravno9tehni/kom smislu. a bi postao izvorprava, potrebno je da ispuni odreene uslove+ mora biti razuman, izvjestan, notoran i prihva2enod ve2ine privrednika, te 5dobar6, tj. mora biti u skladu sa pravilima poslovne etike. 7a osnovunavedenog, trgovinski poslovni obi/aj se moe de"inisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanjakoje je u skladusa pravnim poretkom i moralom, i /ija se primjena o/ekuje jer je ono izvjesno, op2epoznato iprihva2eno od ve2ine privrednika.


2/68

8rgovinski poslovni obi/aji mogu se klasi"i!irati+1 1. 7a osnovu teritorijalne obuhvatnosti 4 op2i, regionalni i lokalni& &. Prema strukama u kojima vae 4 op2i (horizontalni) vae u svim privrednimdjelatnostima, a posebni (vertikalni) se primjenjuju samo u pojedinim strukama.

: slu/aju kolizije razli/itih obi/ajnih pravila ja/i su obi/aji koji dolaze sa ueg strukovnog ili

teritorijalnog podru/ja.-bi/aji kao nepisano pravilo se mogu dokazivati na vie na/ina i to+1 9 putem uzansi, ako su kodi"i!irani& 9 uvjerenjima trgova/kih aso!ija!ija (komore9berze)* 9 putem sudskih odluka; 9 ponekad i sam zakon upu2uje na primjenu obi/aja, a njihova sadrina predstavlja"akti/ko pitanje.

$zanse kao izvor prava:zanse su poslovni obi/aji sistematizirani u zbornike. 0ogu se podijeliti na op2e i posebne, uzavisnosti od toga da li vae za sve poslove u privredi ili za pojedine struke odnosno vrsteposlova. : slu/aju meusobne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podru/ja su na/elno ja/e.

: naoj pravnoj tradi!iji, -p2e uzanse za promet robom donijela je ?;.godine, a kasnije je za to bio ovlaten $rhovni privredni sud. onoenjem --1>@A.godine, -p2e uzanse su od manjeg zna/aja, jer je zakon svojevrsna kodi"ika!ijaobliga!ionog odnosno poslovnog prava.Prema --, na obliga!ione odnose se primjenuju uzanse ako su stranke njihovu primjenuugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu. :zanse su supsidijaranizvor poslovnog prava i u slu/aju suprotnosti uzansi i dispozitivnih normi --, do primjeneuzansi moe do2i samo ako stranke izri/ito ugovore njihovu primjenu.Bto se ti/e posebnih uzansi, postoje2e posebne uzanse se mogu klasi"i!irati u * grupe+1 1. Posebne uzanse za promet poljoprivrednim proizvodima& &. Posebne uzanse koje reguliu poslove vezane za odreeno mjesto 4 tu spadaju 'u/keuzanse

* *. 8re2u grupu /ine+ Posebne uzanse za pomet blokova i plo/a od kamena, mermera igranita, Posebne uzanse o graenju, posebne uzanse za ugostiteljstvo, te Posebne uzanse zapromet robe na malo.

Op(i )slovi poslovanja i *or!)larni )govori kao izvor prava -p2i uslovi poslovanja sadre pravila i uslove poslovanja koje samostalno donose privrednisubjekti i njihove transna!ionalne korpora!ije. 0ogu biti izdati kao op2i uslovi na "ormularuugovora ("ormularni ugovor) ili u obliku tipskih ugovora. : teoriji je sporno da li op2i usloviposlovanja i tipski ("ormularni) ugovori /ine tzv."ormularno pravo, mogu li biti izvori poslovnogprava i kakva je njihova pravna priroda. C tim u vezi postoje * teorije+1 1. 7ormativna teorija, koja op2e uslove uporeuje sa propisima& &. :govorna teorija koja op2im uslovima daje karakter ugovora i

* *. 0jeovita normativno9ugovorna teorija, po kojoj op2i uslovi i "ormularni ugovorisadre i javnopravne i obliga!ionopravne elemente.

:svojeno je miljenje da u svakom pojedinom slu/aju treba !ijeniti zna/aj odreenog op2eguslova poslovanja. Dko je op2eusvojen u odreenoj privrednoj brani, on predstavlja poslovnobi/aj, tj pro"esionalno pravo te brane i kao takav spadaj u domen obliga!ionog prava.-p2i uslovi poslovanja moraju biti objavljeni na uobi/ajeni na/in i druga ugovorna strana morabiti upoznata sa njihovim sadrajem prije zaklju/ivanja ugovora. -bi/no se tampaju na poleini"ormularnog ugovora ili se posebno objavljuju. -bavezuju2i su za ugovorne strane ako su im bili


3/68

poznati ili su im morali biti poznati u vrijeme zaklju/enja konkretnog ugovora. : poslovnojpraksi se smatra da su op2i uslovi poslovanja bili poznati drugoj ugovornoj strani samim tim tosu bili javno publikovani.Pravilo je da se op2im uslovima poslovanja ne smiju stvarati monopolisti/ke pogodnosti zaodreene privredne subjekte na tritu. bog toga sva zakonodavstva predviaju odreenasredstva upravne i sudske kontrole nad njima.

Formularni ugovori su ugovori koji su napisani na "ormularima koje unaprijed sastavljajuprivredni subjekti. Postoje & vrste ovih ugovora+ tipski i adhezioni. Tipski "ormularni ugovor jeponuda drugoj strani da zaklju/i ugovor. ruga ugovorna strana moe ugovor prihvatiti u !jeliniili traiti odreene izmjene pojedinih klauzula. akle, mogu2e je pregovaranje i obezbjeenjeravnopravnosti ugovornih strana. Adhezioni ugovori ili ugovori po pristupu su takoe jedan odoblika "ormularnih ugovora. :govor je sa/injen na "ormularu jedne ugovorne strane i druga akoho2e da ga zaklju/i mora ponueni "ormular prihvatiti u !jelosti. 7ema mogu2nosti izmjene nitipregovora u tom prav!u.

S)ska i ar'itra+na praksa ne mogu biti direktan izvor prava, kao ni pravna na)ka.

II - PRIVREDNA DRUTVA

,. POJAM " O-L"" PR"VR/0N"H 0R$&AVAPrivredno (trgova/ko) drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog li!a koji samostalnoobavlja poslovnu djelatnost u !ilju sti!anja dobiti. -no po pravilu predstavlja ugovornu zajedni!u& ili vie pravnih subjekata, koja ulau kapital i rad da pod zajedni/kim imenom ("irmom)obavljaju registrovanu poslovnu aktivnost sa !iljem sti!anja pro"ita.

#ajeniki ele!enti privreni3 r)4tava. Eitni elementi svih privrednih drutava su+ osniva/kiakt, pravni subjektivitet, udruivanje osniva/kog kapitala, samostalno obavljanje registrovanedjelatnosti, da je privredno drutvo pro"itna organiza!ija i da imovinskopravno odgovara zaobaveze stvorene u pravnom prometu.

Ugovor kao osnivaki ak!je "ormalan. 0ora biti u pisanoj "ormi i mora biti potpisan od svihosniva/a ili njihovih punomo2nika i ovjeren kod suda ili drugog nadlenog organa u skladu saakonom. zuzetno, kod jedno/lanih drutava osniva/ki akt je odluka o osnivanju drutva.

Pravni su"#ek!ivi!e!privrednog drutva zna/i da drutvo moe u pravnom prometu sti!ati pravai preuzimati obaveze, moe biti vlasnik imovine i moe tuiti i biti tueno. Pravna sposobnostprivrednog drutva ispoljava se kroz ; bitna elementa+1 1. Fvrsta i trajna organiza!ija sa organima preko kojih stupa u poslovne odnose sa tre2imli!ima& &. oputeni !ilj zbog kojeg je osnovano* *. Camostalnost u pravnom prometu, neovisno od /lanova drutva

; ;. Posebna imovina, koja je odvojena od imovine /lanova.

Ulagan#e kapi!ala osnivaaje uslov nastanka privrednog drutva. -sniva/ka glavni!a mora biti"ormirana u minimalnom iznosu koji je zakonom propisan za pojedine oblike privrednih drutava.a drutva li!a se po pravilu minimalni iznos osnovnog kapitala ne propisuje zakonom, ve2 je tostvar ugovorne autonomije. :lozi osniva/a mogu biti u stvarima, pravima i nov!u, ali njihovavrijednost mora biti iskazana u nov!u. 0ogu2e je da ulaga/ zadri pravo svojine na uloenimstvarima, a da na drutvo prenese samo pravo koritenja. 8ada se uspostavljaju pravni odnosi


4/68

plodouivanja, upotrebe, zakupa odnosno lizinga, to podrazumijeva da u osniva/ki kapitaldrutva ulazi prihod od unesenog dobra, ali ne i vrijednost samog dobra.zuzetno, kod drutva li!a ulozi osniva/a mogu biti u radu i uslugama. -sniva/ sa takvim ulogomje ravnopravan /lan sa osniva/ima /iji je ulog u nov!u ili naturi. : teoriji ima stanovita da uloziu radu i uslugama ne mogu biti predmet ulaganja u privredna drutva, i to iz & razloga+ (1) li/nirad i usluge se ne mogu unaprijed pro!ijeniti i (&) nad tim ulozima se ne moe provesti prinudno

izvrenje.

$amos!alno o"avl#an#e d#ela!nos!i zna/i da drutvo u pravnom prometu po pravilu nastupa usvoje ime i za svoj ra/un, a za obaveze odgovara !jelokupnom svojom imovinom.rutvo je pro%i!na organiza&i#a, to zna/i da se osniva radi postizanja ekonomskih (lukrativnih)!iljeva, odnosno sti!anja dobiti.

Imovinska odgovornos! privrednih drutava nastaje trenutkom registra!ije. :pis u registarproizvodi pravno dejstvo prema tre2im li!ima esnaestog dana po objavljivanju rjeenja oregistra!iji drutva.

Vrste privreni3 r)4tava su drutva li!a i drutva kapitala. : dru'!vima li&a dominiraju li/ni

elementi. 7jihovi /lanovi odgovaraju neograni/eno solidarno za obaveze drutva. Colidarnaodgovornost uslovljava jednakost njihovih uloga po vrijednosti i spe!i"i/na rjeenja kodraspolaganja ili prenosa udjela (pravo pre/e kupovine i potrebna saglasnost ostalih /lanova zaprenos udjela na tre2a li!a). : drutva li!a spadaju drutvo neograni/ene odgovonosti ikomanditno drutvo.

Dru'!va kapi!ala su privredni subjekti gdje je odlu/uju2i kapital. movina drutva je odvojena odimovine /lanova. Flanovi drutva ne mogu biti tueni niti odgovarati za obaveze drutva. -nisnose poslovni rizik samo do visine svog uloga. zuzetno, za obaveze drutva 2e u slu/ajuzloupotrebe odgovarati dioni/ar u dd, vlasnik udjela u doo i komanditor u kd. : drutva kapitalaspadaju dd i doo.

Pravna priroa privrenog5trgovakog r)4tva obraena je kroz * osnovne teorije+ teorijaugovora, teorija institu!ije i mjeovita teorija.

Teori#a ugovora drutvo smatra ugovornom tvorevinom. :govorom se odreuje njegovapravna struktura, pravna organiza!ija i sve ostale "unk!ije. Prema ovoj teoriji, ako ugovor nesadri odreena rjeenja, treba primijeniti op2a pravila obliga!ionog prava.

Teori#a ins!i!u&i#e trgova/ko drutvo posmatra kao posebnu pravnu institu!iju (pravno li!e).-na ne negira zna/aj ugovornih pravila, ali smatra da u ureenju samog drutva i na/inanjegovog poslovanja kogentne zakonske norme imaju domina!iju nad ugovornim pravilima.

Teori#a o m#e'ovi!o# pravno# prirodi trgova/kih drutava smatra da drutva nisu u potpunosti

ni ugovori niti institu!ije. : njima paralelno postoje pravila ugovornog prava, zakonska pravila,kao i pravila autonomnog prava kroz statute i odluke organa upravljanja. Kod drutavapersonalnog tipa preovladavaju ugovorna pravila, a kod drutava kapitala pravila zakona iautonomnog prava.

Siste!i osnivanja privreni35trgovaki3 r)4tava. Postoje * osnovna sistema+ kon!esioni,normativni i sistem zakona ili upravnog akta. Pozitivna zakonodavstva u pravilu kombinuju sva *sistema, s tim da je jedan od njih uvijek osnovni (dominantan).


5/68

$is!em kon&esi#e (dozvole) podrazumijeva osnivanje drutva na osnovu prethodne dozvolekoju izdaje nadleni dravni organ. 8a dozvola (kon!esija) je po pravilu konstitutivne prirode.Prilikom odlu/ivanja o davanju dozvole, dravni organ je ovlaten da o!jenjuje svrsishodnostosnivanja drutva, kao i druge uslove koje smatra potrebnim.

Norma!ivni sis!em (sis!em pri#ave)je dominantan. -n podrazumijeva da su uslovi i postupak

osnivanja drutva unaprijed utvreni propisom, a "unk!ija dravnog organa svodi se naosiguranje primjene zakonskih propisa. -n je duan izvriti registra!iju drutva ako utvrdi da suispunjeni svi zakonski uslovi. Pritom nije ovlaten da ispituje !jelishodnost osnivanja kao ukon!esionom sistemu.

$is!em zakona ili upravnog ak!aprimjenjuje se pri osnivanju javnih preduze2a. -sniva/ki aktje akt dravnog organa 9 zakon ili upravni akt.

6. "N0"V"0$AL"#A"JA PR"VR/0N"H S$-J/7A&A $ PRAVNOM PROM/&$

Poslovni individualitet na tritu privredno drutvo ostvaruje putem obaveznih atributa. Dtributise po zna/aju i obaveznosti mogu podijeliti na obavezne i "akultativne. -bavezni su+ "irma,

djelatnost, sjedite, dravljanstvo (na!ionalna pripadnost) i jedinstveni identi"ika!ijski broj.: "akultativne atribute spadaju oni koji postoje da bi se privredni subjekt ili njegov proizvodrazlikovao od ostalih, odnosno da bi se izgradio poslovni imid. 8u spadaju robni i usluni igovi,uzor!i i modeli.

8ir!apredstavlja individualnu oznaku pod kojom jedan poslovni subjekt ima pravo i obavezuda posluje i da se u svom poslovanju tako potpisuje. -dreuje se aktom o osnivanju. : pravnojteoriji postoji podjela na+1 a) rutva sa personalnom "irmom, koja su ustvari drutva li!a (dno, kd i individualnitrgova!) jer se u "irmu unose njihova imena, jedno ili vie njih. ndividualiza!ija ovih drutava,kojom se ona razlikuju od svojih osniva/a u pravnom prometu, vri se tako to se uz ime "irmedrutva obavezno ozna/ava pravni oblik drutva (npr.Fovi2 i drugi, d.n.o.).

& b) rutva sa realnom "irmom, pod kojim posluju drutva kapitala. z "irme se obaveznovidi predmet poslovanja i ne unose se imena dioni/ara niti osniva/a drutva. %irma drutvakapitala obavezno mora sadravati oznaku oblika drutva (d.d. ili d.o.o.).

/le!enti *ir!e se mogu podijeliti na doputene, uslovno doputene i nedoputene. oputenielementi se dijele na obavezne i "akultativne. -bavezni su+1 1. me ("irma) privrednog drutva& &. oznaka djelatnosti (proizvodnja maina, graevinarstvo, "inansijsko posredovanje i sl)* *. oznaka sjedita, uklju/uju2i i adresu; ;. oznaka oblika organizovanja (, --, K, K, C83, C:3 i sl).

: "akultativne elemente spadaju doda!i u vidu slika, !rtea, ski!a, koji se mogu koristiti kao

usluni i robni igovi. %akultativni elementi mogu ozna/avati i povezanost privrednih drutava(npr.holding, kon!ern, povezano drutvo i sl).:slovno doputeni sastoj!i "irme su oni koji ulaze po posebnom odobrenju, a tu spadaju rije/iEi, %edera!ija, naziv kantona, grada, op2ine ili njihove izvedeni!e ili skra2eni!e. menaodreenih znamenitih li/nosti mogu se unijeti u "irmu uz odobrenje njihovo ili njihovih zakonskihnasljednika. Cud 2e na zahtjev organa, li!a ili zakonskih nasljednika izbrisati uslovno doputeneelemente.7edoputeni elementi su svi oni koji se na osnovu zakonske zabrane ne mogu unijeti u "irmu. 8osu+ oznake ili rije/i protivne zakonu, usluni i robni znakovi drugih pravnih ili "izi/kih li!a,


6/68

slubeni simboli ili znakovi, nazivi ili simboli stranih drava ili meunarodnih organiza!ija, kao irije/i ili znakovi koji bi mogli stvoriti zabunu u prometu.

$potre'a *ir!e. %irma se onako kako je registrovana mora upotrebljavati u prometu i ista2i naposlovnim prostorijama, bilo puna ili skra2ena, a moe i kumulativno. Poslovna pisma morajusadravati "irmu i sjedite drutva.

Pravna i poslovna za4tita *ir!e. %irma uiva viestruku pravnu zatitu+1 a) : postupku registra!ije 9 zakonska zatita koja se provodi po slubenoj dunosti odnadlenog registarskog suda. Castoji se u tome to sud ne2e upisati pod istom "irmom & poslovnasubjekta koji obavljaju istu ili srodnu djelatnost na njegovom podru/ju. Dko su za upis prijavupodnijela & subjekta, prioritet ima onaj koji je ranije dostavio prijavu& b) 7akon registra!ije 9 po osnovu opravdanog poslovnog interesa drutva. -va zatita seostvaruje isklju/ivo po zahtjevu (tubi) poslovnog subjekta koji smatra da je njegova "irmapovrijeena. 3ok za podnoenje tube je * godine od dana kad je u sudski registar upisana tuena"irma. 8uba se moe podnijeti sudu sjedita tuitelja ili sudu sjedita tuenog. 8ubeni zahtjevmoe biti usmjeren na zabranu upotrebe "irme od strane tuenog i njeno brisanje iz registra,naknadu tete i javno objavljivanje presude.

* !) Krivi/nopravna zatita zbog neovlatenog koritenja tue "irme ili obiljeja.

bog nejasno2e u razlikovanju imena i drugih elemenata "irme (zatitnog znaka, iga, !rtea),neovisno od koritenja prava na tubu, mogu2e je da privredna drutva zatitu ostvaruju i naosnovu propisa u nelojalnoj konkuren!iji ili o zatiti intelektualnog i industrijskog vlasnitva.Prednost ovog oblika zatite je u tome to registra!ija "irme nije pretpostavka za traenje zatite ito podnoenje tube nije vezano za prekluzivni rok, a zatita se moe traiti i u inostranstvu.

$pis *ir!e ) javni registar r)4tava i prenos *ir!e r)4tva. %irma se obavezno upisuje usudski registar ili javni registar privrednih drutava. Poto je "irma /esto sinonim za samodrutvo, vai prin!ip neotuivosti imena ("irme) od drutva, ve2 samo zajedno sa drutvom.Prin!ip neodvojivosti "irme od poslovnog subjekta spre/ava dovoenje u zabludu tre2ih li!a u

pravnom prometu.

Naela *ir!e privrenog s)'jekta su+1 9 Naelo o"aveznos!i (obligatornosti) "irme 9 svaki tip poslovnog subjekta mora imati"irmu, "irma mora biti nazna/en u osniva/kom aktu, upisana u sudski registar i istaknuta naposlovnim prostorijama, a poslovni subjekt je mora upotrebljavati u svom komuni!iranju& 9 Naelo is!ini!os!i 4 svi elementi "irme treba da odgovaraju stvarnom stanju, kako suupisani u sudski registar1 9 Naelo pose"nos!i (distink!ije) "irme 4 "irma jednog drutva se mora jasno razlikovatiod "irmi drugih drutava. : sudski registar istog suda ne mogu biti upisana & subjekta sa istom ilisli/nom "irmom, a koji obavljaju istu ili srodnu djelatnost. Cud o tome vodi ra/una po slubenojdunosti

& 9 Naelo #avnos!i (publi!iteta) "irme 4 "irma je atribut koji je svo vrijeme izloenjavnosti. Cve izmjene u "irmi podlijeu na/elu publi!iteta* 9 Naelo zakoni!os!i obavezuje registar da ne udovolji zahtjevu za registra!iju "irme kojane sadri obavezne elemente ili sadri zabranjene elemente.

0jelatnost (predmet poslovanja) poslovnog subjekta /ine utvrene poslovne aktivnosti kojimase on bavi i koje su upisane u sudski registar. a bi se registrovao za odreenu djelatnost,poslovni subjekt mora ispunjavati posebne uslove za obavljanje te djelatnosti. Dko su ispunjeniposebni uslovi, poslovni subjekt moe registrovati jednu ili vie djelatnosti, a pod odreenim


7/68

uslovima moe obavljati i djelatnosti koje nisu upisane u sudski registar+ to je u slu/aju kad seneregistrovane djelatnosti vre u manjem obimu ili povremeno, a neposredno slue slueregistrovanoj djelatnosti i doprinose ra!ionalnijem poslovanju tj. potpunijem iskoritavanjupomo2nih materijala.jelatnost je promjenjiva kategorija. -dluku o promjeni donosi nadleni organ drutva s tim tose mijenja osniva/ki akt i registra!ija. Ca pravnog stanovita, promjena djelatnosti je proirivanje,

suavanje ili zamjena predmeta poslovanja.jelatnosti su klasi"i!irane Ctandardnom klasi"ika!ijom djelatnosti (CK), koja je u na pravni iekonomski sistem uvedena posebnim akonom o CK i na osnovu njega donesenom -dlukom oCK. :tvrena klasi"ika!ija predstavlja obavezan standard i slui za potrebe statistike, planiranjai istraivanja, poreskih, !arinskih i drugih eviden!ija.Prema naem pozitivnom pravu, ugovor zaklju/en izvan registrovane djelatnosti je pravno valjanza tre2a li!a ako su ispunjena & uslova+ (1) da ga je zaklju/ilo li!e koje je ovlateno za zastupanjei (&) da je tre2e li!e bilo savjesno, tj. da nije znalo ili moralo znati da je ugovor izvan registrovanedjelatnosti njegovog saugovara/a.

Sjei4te. : naem pravu prihva2en je "ormalni kriterij, tako da se sjeditem poslovnog subjektasmatra mjesto koje je upisano u javni registar drutava, a osniva/i to mjesto odreuju

osniva/kimm aktom. 0eutim, ovako odreeno sjedite drutva se ne moe razlikovati odmjesta obavljanja djelatnosti koja se obavezno registruje.Po realnom kriteriju, koji je prihva2en u vie zemalja, sjedite drutva je mjesto u kome seobavlja njegova djelatnost ili iz kojeg se upravlja drutvom. Dko se djelatnost obavlja u viemjesta, sjeditem se smatra ono mjesto koje je utvreno aktom o osnivanju i upisano u registar.Cjedite ima viestruk pravni zna/aj. Prema njemu se odreuje+ mjesna nadlenost suda,upravnih organa i organa kontrole, mjesto zaklju/enja i izvrenja ugovora ako ugovorom nisuodreeni, mjerodavno pravo, karakter ulaganja (doma2e ili strano).

Jeinstveni ienti*ika9ioni 'roj :!atini 'roj;. Cvaki pravni subjekt po zakonu mora imatiidenti"ika!ijski broj kao poreski obveznik, koji dobiva od Poreske uprave %Ei, odnosno mati/nibroj u 3C.

"!ovina privreni3 s)'jekata. -sniva/ki (osnovni) kapital drutva je nov/ana vrijednostuloga koji /lanovi (osniva/i) moraju uplatiti prilikom osnivanja drutva. znos osnovnog kapitalaodreuje se osniva/kim aktom, a minimalni osnovni kapital dd i doo "iksiran je zakonom. -p2iminimumosnovnog kapitala dd je ?G.GGGK0, a za doo &.GGGK0. $rijednost pojedina/nog uloga ne moebiti manja od 1GGK0.: poslovnom pravu se primjenjuju odreeni prin!ipi unoenja (ulaganja) kapitala i odravanjanjegove vrijednosti za vrijeme poslovanja drutva. 8i prin!ipi su utvreni kogentnim normama, aizraavaju se u slijede2em+1 9 osnovni kapital dd mora u !jelosti biti upla2en na poseban ra/un prije upisa drutva u

registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire& 9 ulozi u nov!u kod osnivanja dd ne mogu biti manji od propisanog minimuma 4?G.GGGK0* 9 kod doo, do datuma podnoenja zahtjeva za registra!iju, mora biti upla2en najmanjezakonski minimum uloga u nov!u (&.GGGK0); 9 ulozi u stvarima i pravima moraju u !jelosti biti uneseni do dana podnoenja zahtjeva zaregistra!iju drutva


8/68

? 9 svaki /lan drutva kao osniva/ je obavezan namiriti u nov!u punu vrijednost uloga ustvarima i pravima, ako bi vrijednost uloga u trenutku podnoenja zahtjeva za registra!iju bilamanja od pro!ijenjene vrijednosti u osniva/kom aktuH 9 osniva/ki ulog kod drutva kapitala i kod doo ne moe se sastojati u radu i izvrenimuslugama@ 9 po/etna !ijena dioni!e prilikom emisije ne moe biti ispod njene nominalne vrijednosti.

3azlika iznad nominalne vrijednosti je dioni/ka premijaA 9 osniva/i dd ne mogu raspolagati izvrenim uplatama dioni!a> 9 trokovi osnivanja dd se ne mogu ispla2ivati na teret osnovnog kapitala1G 9 simultano osnivanje podrazumijeva bezuslovnu uplatu upisanih dioni!a u !jelosti.

7a/elo odravanja vrijednosti osnovnog kapitala obavezuje drutvo da za svo vrijeme poslovanjaima osnovni kapital najmanje u iznosu zakonskog minimuma, to se postie na * na/ina+1 9 zabranom smanjenja osnovnog kapitala ispod nominalne vrijednosti propisanezakonom& 9 zabranom dd da upisuje vlastite dioni!e, ograni/enjem u sti!anju vlastitih dioni!a* 9 zabranom pove2anja osnovnog kapitala za iznos vlastitih dioni!a.

-snovni kapital dd podijeljen je na dioni!e, a kod doo na udjele. :pravlja/ka i imovinska pravau/e2a u drutvu srazmjerna su u/e2u u osnovnom kapitalu. zuzetno se mogu emitovatitzv.pluralne (privilegovane) dioni!e, koje odstupaju od na/ela propor!ionalnosti.

"!ovina i i!ovinska !asa. movina je ukupnost imovinskih prava koja pripadaju jednomposlovnom subjektu, a koja se mogu izraziti u nov!u. Fine je stvarna prava, obliga!iona prava,imovinski dio autorskih prava, prava industrijske svojine i udjeli u drugim poslovnim subjektima.: imovinu ulazi i zahtjev za naknadu tete. movinska masa je ekonomska kategorija i obuhvatasva ekonomska dobra koja pripadaju jednom privrednom li!u. Camo aktiva se smatra dijelomimovine privrednog subjekta, a pasiva je teret (obaveza) imovinske mase koja se iz te mase moraisplatiti povjerio!ima.movina privrednog subjekta je jedinstvena, bez obzira na to gdje se njeni dijelovi nalaze.

Privredni subjekt moe imati samo jednu imovinu, bez obzira na njenu veli/inu.

Pravni pro!et. Pravni promet ozna/ava prenos subjektivnih prava na predmetima imovine sajednog na drugi subjekt. Cutina pravnog prometa jeste u tome to se ne prenosi samo "akti/kavlast sa jednog

li!a na drugo kao to je to slu/aj kod ekonomskog prometa, nego se prenosi i ovlatenje odnosnopravna vlast koju objektivno pravo priznaje titularu na toj stvari.


9/68

otvaranje ste/ajnog i likvida!ionog postupka, i prestanak privrednog subjekta (brisanje). Postupakupisa regulisan je posebnim zakonom1. 3egistar drutava po naem noveliranom pravu obuhvataregistar podataka i registar isprava.

Registar poataka. 3egistarski poda!i su pravnorelevantne /injeni!e koje se obavezno upisujuu registar drutava. Po propisima trgova/kog prava, registarskim poda!ima se smatraju+

1 1. "irma i sjedite subjekta (puni i skra2eni naziv "irme, prevod na strani jezik i "irmupodruni!e, te poda!i o sjeditu drutva sa geogra"skim umjesto sa nazivom ulu!e i broja sjeditadrutva)& &. poda!i o obliku drutva (dno, kd, dd, kda)* *. djelatnost (po pravilu u skladu sa standardnom klasi"ika!ijom); ;. pri registra!iji podruni!e ili drugog dijela privrednog drutva+ "irma, sjedite,djelatnost, "irma i sjedite drutva /iji je organiza!ijski dio podruni!a, te poda!i o prokuristipodruni!e ili drugog li!a ovlatenog za zastupanje mati/nog drutva u poslovanju podruni!e(ako za podruni!u nije data posebna prokura).? ?. imena i prebivalita li!a ovlatenih za zastupanje drutva (/lanovi dno, komplementarikod komanditnog drutva i doo, opunomo2eni komanditori, direktor i izvrni direktor dd i dno,prokurista)

H H. poda!i o /lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, o vlasnitvu,osnovnom kapitalu, dioni!ama i udjelima@ @. poda!i prema posebnom zakonu kojima se regulie postupak registra!ije privrednihsubjekata i dodatni poda!i potrebni za bliu identi"ika!iju privrednog drutva (broj i datumosniva/kog akta, vrijeme na koje je osnovano drutvo, imena /lanova upravnog i nadzornogodbora dd i doo, prestanak drutva).

Registar isprava. 3egistarske isprave su dokumenti koje subjekti upisa (privredni subjekti)prilau uz zahtjev za registra!iju 4 prijavu, koji se obavezno pohranjuje u zbir!i ispravaregistarskog organa.

Pravna priroa registra. 3egistar drutava je javni registar, to zna/i da su poda!i iz registra

dostupni svim zainteresiranim li!ima koja mogu izvriti uvid u upisane podatke i traiti izdavanjeizvoda, ovjerene kopije ili prepisa isprave za bilo koje registrovano drutvo.

:pis u javni registar privrednih drutava ima konstitutivno dejstvo, to zna/i da danom upisaupisani subjekt sti/e pravnu i poslovnu sposobnost. Prema tre2im li!ima upis u registar imapravno dejstvo protekom 1H.dana od dana objavljivanja rjeenja o izvrenoj registra!iji poslovnogsubjekta, a prije tog dana samo prema nesavjesnim tre2im li!ima, tj. onima koja su znala zaupisane podatke ili sadraj isprava na osnovu kojih je izvrena registra!ija. Cam upis, bez valjaneobjave, nema dejstvo prema tre2im li!ima. : slu/aju nesaglasnosti izmeu objavljenih i stvarnoupisanih podataka, prednost imaju objavljeni poda!i.

Prijava )pisa. Postupak upisa se pokre2e prijavom. Prijavu je ovlateno i obavezno podnijeti

li!e koje je aktima drutva ovlateno za njegovo zastupanje. :z prijavu se prilau propisanidokumenti i dokazi. $anparni/ni postupak registra!ije je hitan i mora se zavriti u roku od 1?dana od dana prijema ispravne i potpune prijave za upis u javni registar drutva. - upisu sudodlu/uje rjeenjem, a o pro!esnopravnim pitanjima zaklju/kom. Pravni lijekovi su alba i zahtjevza zatitu zakonitosti.

Vrste )pisa. Prema pravnim dejstvima, upisi se dijele na kona/ne, privremene (uslovne) iobavjetavaju2e.


10/68

*onani upis je upis kod kojeg se u registar unose /injeni!e koje su bezuslovne i kona/ne, bezvremenskog ograni/enja. 8u spada upis osnivanja, trans"orma!ije, statusnih promjena, prestankaposlovnog subjekta, statusno povezivanje, upis li!a ovlatenih za zastupanje. Kona/ni upisi moguse brisati samo na osnovu pismenog zahtjeva ili tube rgistarskom organu.

Uslovni (privremeni) upis je prednota!ija (predbiljeba) odreenih /injeni!a /ije trajanje je

vremenski ograni/eno, tako da, kada se u odreenom roku ispune potrebni uslovi, uslovni upis sepretvara u kona/ni. -vdje se upisuje otvaranje ste/ajnog postupka ili postupka likvida!ije, teograni/enja prava ste/ajnog dunika u raspolaganju imovinom. Kad se steknu uslovi za kona/niupis, sud po slubenoj dunosti brie predbiljebe.

+"av#e'!ava#u,i upis (zabiljeba, adnota!ija) za !ilj ima obavjetavanje drugih li!a orelevantnim /injeni!ama vezanim za poslovni subjekt ili njegova odgovorna li!a. -buhvata upisevezane za+ zabranu bavljenja odreenom djelatnosti odnosno poslovima, upis privremenih mjerazatite izre/enih prema subjektu ili ovlatenim li!ima, te upis ograni/enja u prometu. Kad isteknevrijeme za koje je upisana, sud brie adnota!iju po slubenoj dunosti.

Naela registriranja=

1 1. Naelo o"aveznos!i (obligatornosti) zna/i da se po zakonu svi poslovni subjektiobavezno upisuju u registar.& &. Naelo zakoni!os!i (legaliteta) podrazumijeva da se upis vri po zakonompredvienom postupku, a upisuju se pravna stanja i poda!i koje je odredio zakon. Cud na to pazipo slubenoj dunosti.* *. Naelo #avnos!i (publi!iteta) ima & aspekta. Prvi, sudski registar je javna knjiga isvako je moe razgledati, prepisivati i iz nje traiti izvode. rugi aspekt, poda!i upisani u registarsuda objavljuju se u Clubenim novinama %Ei.; ;. Naelo #edins!venos!i zna/i da se registar privrednih subjekata u %Ei vodi pojedinstvenom "ederalnom akonu, na jedinstven na/in.? ?. Naelo kons!i!u!ivnos!i zna/i da se "akti/ke /injeni!e u trenutku upisa pretvaraju upravne. Poslovni subjekt sti/e pravnu i poslovnu sposobnost danom upisa u registar, a iste gubi

danom brisanja.1 H. Naelo is!ini!os!ipodrazumijeva da su poda!i uneseni u sudski registar ta/ni i istiniti u"ormalnom i materijalnom smislu.& @. Naelo pismenos!i ("ormalizma) je zastupljeno tokom !ijele pro!edure upisa. okaziusmene prirode se ne podnose niti izvode.7eki autori kao posebna na/ela izdvajaju jo na/elo savjesnosti i povjerenja, te na/elo prioriteta(prior tempore potior iure).Ostale vrste registara. -vdje spada 3egistar vrijednosnih papira, zemljine knjige, te posebneeviden!ije brodova, aviona, poslovnih znakova i sl.

>. S$-J/7&" POSLOVNOG PROM/&A

Kao subjekti poslovnog prometa mogu se javiti+ individualni trgova! (samostalni obrtnik)vlasni!i samostalnih radnji, bez pravnog subjektiviteta svi obli!i privrednih drutava berzejavna preduze2a (kompanije) svi obli!i povezivanja drutava putem kapitala, kao to su holding,kon!ern, razni "ondovi i sl ostali obli!i pravnih li!a, koja mogu biti i nepro"itnog karaktera("onda!ije, zadruge i druge aso!ija!ije).


11/68

?. #AS&$PANJ/ PR"VR/0N"H S$-J/7A&A

astupanje je pravni odnos na osnovu kojeg "izi/ko li!e (zastupnik) obavlja neku pravnu radnjuza zastupanog (privredno drutvo, holding, kon!ern i sl). 8a radnja proizvodi dejstva neposrednoza zastupanog, sve dok se zastupnik kre2e u grani!ama svojih ovlatenja. -snov za zastupanjemoe biti+ zakon, statut ili ugovor o osnivanju drutva, ugovor o zastupanju (punomo2stvu), te

sudsko rjeenje kojim se imenuje ste/ajni ili likvida!ioni upravnik.a razliku od zastupanja, predstavljanje je istupanje u ime poslovnog subjekta bez stvaranjaimovinsko9pravnih obaveza. Predstavnik daje izjave volje koje ne proizvode imovinskopravneu/inke za drutvo.astupni!i poslovnih subjekata tradi!ionalno se dijele na slobodno i vezano osoblje. Clobodnoosoblje /ine "izi/ka li!a koja na osnovu zakona, sudskog akta ili iz prirode drutva imajuovlatenja za zastupanje poslovnog subjekta. 8o su+ generalni direktor, predsjednik upravedrutva, /lanovi 7- (javni drugari), komplementari, te ste/ajni i likvida!ioni upravnik.$ezano osoblje (o""i!ers) su li!a koje imenuje i razrjeava generalni direktor ili predsjednikuprave. 8u spadaju+ izvrni direktori, pomo2ni!i direktora, punomo2ni!i, rukovodno osoblje svihrangova.

Vrste privreni3 zast)pnika.

akonski zas!upni&i su li!a /ija ovlatenja za zastupanje se zasnivaju na samom zakonu. 8o sugeneralni direktor ili predsjednik uprave drutva kapitala, odnosno /lanovi drutva li!a. rutvone moe postojati bez zakonskog zastupnika, jer sud ne2e izvriti registra!iju. Cadraj ovlatenjazaposlenog zastupnika je zaklju/ivanje ugovora i vrenje drugih pravnih poslova i radnji. Pored"unk!ije zastupanja i predstavljanja drutva, zakonski zastupnik po samom zaknu vri iposlovodnu "unk!iju, to uklju/uje i odgovornost za nezakonit rad drutva.-vlatenja zakonskog zastupnika mogu biti ograni/ena. -grani/enja se obavezno upisuju uregistar, jer u suprotnom nemaju dejstvo prema tre2im li!ima.

: teoriji su poznata * modaliteta ograni/enja zakonskog zastupnika+1 a) a je za zaklju/ivanje ugovora potrebna saglasnost odreenog dravnog organa iliorgana drutva, koje se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno& b) kvalitivna ograni/ena zastupnika zna/e da odreene ugovore bez obzira na vrijednostzastupnik moe sklopiti samo uz saglasnost nadlenog organa drutva* !) kvantitativna ograni/enja, koja se odnose na vrijednost zaklju/enog ugovora bez obzirana vrstu.: praksi se koristi kombina!ija sva * modela.

$!a!u!arni zas!upni&i. Pojam 5statutarni6 zastupni!i je pravno9tehni/ki izraz za sva li!a koja suna osnovu statuta ili ugovora o osnivanju drutva ovlatena za zastupanje. Ctatutarni zastupni!i

mogu biti samo zaposleni!i drutva, s tim to mogu biti iz slobodnog ili vezanog osoblja.astupnitvo i eventualna ograni/enja se obavezno upisuju u javni registar drutva. Ctatutarnizastupni!i postoje uporedno sa zakonskim zastupni!ima, ali se meusobno ne isklju/uju ve2koordiniraju. -bi/no su to predsjednik nadzornog odbora, predsjednik drutva ili skuptinedrutva, razno rukovodno osoblje, sekretar drutva, kao i rukovodio!i pojedinih organiza!ijskih!jelina.

as!upni&i odre/eni ak!om suda. : ovu kategoriju spada ste/ajni upravnik.


12/68

Punomo,s!voje posebna vrsta voljnog zastupanja koje se zasniva na pravnom poslu, odnosnougovoru o punomo2stvu. :govorom zastupnik drutva na drugo li!e prenosi dio svojihovlatenja. Cam taj pravni odnos, kao i "ormalni akt, naziva se punomo2, punomo2je iliopunomo2enje. avanjem punomo2i ne prestaje zakonsko ili statutarno zastupnitvo li!a.a punomo2 u poslovnom pravu vae slijede2a pravila+1 9 daje se u pisanoj "ormi

& 9 punomo2nik moe biti pravno ili "izi/ko li!e* 9 punomo2nik moe preduzimati samo one radnje na koje je ovlaten i u grani!amaovlatenja; 9 ako je dobio op2u (generalnu) punomo2, punomo2nik moe preduzimati samo poslovekoji spadaju u redovno poslovanje drutva, iznad toga mora imati posebnu punomo2? 9 prema zakonu, punomo2nik mora imati posebnu punomo2u slijede2im slu/ajevima+mjeni/ni poslovi, preuzimanje jemstva i svih vrsta garan!ija, poravnanje i oprost duga, besplatna!esija, inter!esija, zasnivanje realnih tereta na imovini, odlu/ivanje o arbitrai, te odri!anje odtubenog zahtjeva.H 9 statutom moe biti predvieno da je za davanje punomo2i potrebna saglasnost organaupravljanja ili zakonskog zastupnika.

Prema pravilima obliga!ionog prava postoji vie vrsta punomo2stva+1 1) op2a (generalna)& &) posebna (spe!ijalna)* *) poslovna punomo2 po zaposlenju; ;) punomo2 trgova/kog putnika.

Poslovno punomo,s!vo. Poslovni punomo2nik je zaposleno li!e koje privredno drutvo odnosnoindividualni trgova! ovla2uje da u ime zastupanog zaklju/uje ugovore i druge pravne radnje kojisu uobi/ajeni za poslovnu djelatnost zastupanog. -vo punomo2stvo sadri zakonska ograni/enja.Poslovni punomo2nik ne moe otuiti ni opteretiti nekretnine zastupanog, ne moe preuzetimjeni/ne niti obaveze jemstva i ne moe uzeti zajam niti voditi spor za zastupanog. a ovakveradnje poslovni punomo2nik morao bi imati spe!ijalnu punomo2.

-sim navedenih, vlastodava! svojom voljom moe nametnuti i dodatna ograni/enja.


13/68

Punomo,s!vo po zaposlen#u. Punomo2nik po zaposlenju je pravnotehni/ki termin za punomo2li!a koja u drutvima rade na takvim poslovima /ije je obavljanje vezano za zaklju/ivanje iizvrenje odreenih ugovora (prodav!i u prodavni!ama, ugostiteljstvo, turizam itd). a bi jednoli!e bilo punomo2nik po zaposlenju, nije potreban poseban ugovor o punomo2stvu.

Trgovaki pu!nikje li!e koje je u ime drutva ovlateno preduzimati samo one poslove koji seodnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomo2i. -vlatenje na zaklju/ivanje ugovora morabiti nesumnjivo, u suprotnom se smatra da moe samo prikupljati ponude (porudbine). ako jeovlaten da proda robu, trgova/ki putnik nije ovlaten da naplati !ijenu, niti da proda robu nakredit. a te radnje mora imati spe!ijalnu punomo2. Pored ovlatenja na prikupljanje ponuda,punomo2 trgova/kog putnika standardno sadri i slijede2a ovlatenja+1 9 da prima reklama!ije na pravne i materijalne nedostatke isporu/ene robe& 9 da prima izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zaklju/enih njegovim posredovanjem* 9 da u ime vlastodav!a preduzima potrebne mjere radi o/uvanja njegovih interesa iz togugovora.

Prokuraje najira trgova/ka punomo2, /iji su sadraj i obim ovlatenja usmjereni na sveukupno

poslovanje poslovnog subjekta. Cadraj ovlatenja i ograni/enja prokure isklju/ivo su odreenizakonom i on ne zavisi od volje trgova/kog drutva, odnosno ne moe biti izmijenjen statutom iliugovorom o osnivanju. zvan zakonskih ograni/enja, prokurista je neograni/en. akonskoograni/enje odnosi se na raspolaganje nepokretnom imovinom. 7aime, prokurista ne moe vritiraspolaganje i optere2ivanje nepokretne imovine zastupanog, osim ako za to nije izri/ito iposebno ovlaten.Bto se ti/e davanja prokure, vae slijede2a pravila+1 9 prokuru daje generalni direktor, odnosno uprava drutva i to u pisanoj "ormi& 9 ne moe sadravati nikakva ograni/enja zasnovana na statutu, ugovoru o osnivanju iliodlu!i organa poslovodstva* 9 prokura je neprenosiva, upisuje se u sudski registar i javno objavljuje u slubenomglasilu.

Prokurator (prokurista) moe biti samo poslovno sposobno "izi/ko li!e koje je stru/no i kod kojegne postoji kon"likt interesa u odnosu na drutvo.a prestanak prokure vae op2a pravila o prestanku punomo2i, uklju/uju2i ste/aj i likvida!ijuprin!ipala, kao i opoziv. Prestanak se upisuje u sudski registar i javno objavljuje.3azlikuju se & vrste prokure+ pojedina/na (samostalna, individualna) i zajedni/ka (kolektivna). :nekim pravima mogu2a je i njihova kombina!ija. Pojedina/na (individualna) prokura postoji kadje data jednom ili vie li!a, s tim to svaki od prokuratora djeluje samostalno i ima punaovlatenja koja prokura sadri po zakonu. Kod zajedni/ke (kolektivne) prokure, pravni poslovi iradnje su punovani samo ako postoji saglasna volja svih prokuratora.

Prekoraenje grani9a ovla4tenja. Dko zastupnik prekora/i grani!e svojih ovlatenja, to 2e zazastupanog proizvesti obavezu samo ukoliko naknadno odobri preduzetu radnju (ratihabita!ija).-dobrenje se moe dati isklju/ivo za !ijeli posao, a ne za pojedine dijelove i to usmeno ilipismeno. 7uno je da ratihabita!ija bude u/injena u roku koji je po redovnom toku stvaripotreban da se ugovor takve vrste razmotri i o!ijeni.Dko zastupani odbije ratihabita!iju ili vrijeme za njeno davanje istekne, zastupnik i zastupani 2esolidarno odgovarati savjesnom tre2em li!u za prouzrokovanu tetu.


14/68

III 0 I1+VIN$*A +D2+V+RN+$T PRIVREDNI3 $U45E*ATA

-snov odgovornosti privrednih subjekata moe biti zakon, ugovor i drugi osnovi nastankaobliga!ija (delikt, neosnovano boga2enje, poslovodstvo bez naloga). C tim u vezi razlikuju segraanskopravna, administrativna i krivi/na odgovornost.


15/68

; 9 kad uti/u na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili u korist tre2ih li!a, ili uti/u dadrutvo preuzme obaveze, za koje znaju ili moraju znati da ih drutvo nije u mogu2nosti ispuniti.

Pored ovoga, komanditor moe odgovarati kao komplementar za obaveze drutva kojeneovlateno zasnovao u ime drutva.

Ogovornost za r)gog ko stat)sni3 pro!jena i o'lika r)4tva zasniva se na zakonu poprin!ipu univerzalne suk!esije. (suk!esori preuzimaju sva prava i obaveze prethodnika).

Ogovornost za o'aveze ko pro!jene o'lika r)4tva se ne mijenja obzirom da ne dolazi dolikvida!ije, ve2 samo do promjene oblika postoje2eg drutva koje zadrava iste /lanove iimovinu.

Ogovornost kontrolnog za s)psiijarno r)4tvo postoji u slu/aju da su obaveze supsidijarnogdrutva nastale izvrenjem obavezuju2ih instruk!ija kontrolnog drutva. -dgovornost jeneograni/ena solidarna.

Ogovornost za 4tet) koj) pro)zrok)je organ i zaposleni ) r)4tv). rutvo odgovara za tetu

koju uzrokuju njegovi organi tre2im li!ima usljed namjere ili krajnje nepanje.11. S&A&$SN/ PROMJ/N/ PR"VR/0NOG S$-J/7&A

Ctatusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata, to imaodraza u pravnom prometu. -vim promjenama dolazi do stvaranja ve2ih ili manjih subjekata, jerse spajaju odnosno pripajaju, ili se !ijepaju imovine postoje2ih pravnih li!a.ajedni/ke pravne karakteristike statusnih promjena izraavaju se u slijede2em+1 1. -dluke o statusnim promjenama donose ulaga/i ili skuptine, na na/in utvrenstatutima& &. onoenju odluka prethode obimne radnje koje se ogledaju u donoenju planareorganiza!ije, sastavljanju revizorskog izvjetaja, obezbjeenju garan!ija povjerio!ima,

zaklju/ivanju ugovora itd.* *. Cpajanje ili pripajanje razli/itih tipova drutava uvijek povla/i trans"orma!iju, tj.promjenu oblika postoje2eg drutva i statusnu promjenu; ;. Provoenjem statusnih promjena dolazi do univerzalne suk!esije. 7e dolazi dolikvida!ije imovine? ?. Ctatusne promjene zahtijevaju osiguranje i zatitu dioni/ara, odnosno /lanova drutva,kao i drutava zahva2enih promjenom, uklju/uju2i i zatitu povjerila!a.H H. Pravni akti koje donose organi upravljanja drutava zahva2enih trans"orma!ijomnemaju pravna dejstva prema tre2im li!ima@ @. Ctatusne promjene proizvode pravna dejstva u trenutku upisa u sudski registar, kada seiz registra briu drutva koja su prestala statusnom promjenom.

Osnovne vrste stat)sni3 pro!jena su spajanje, pripajanje i podjela.

$pa#an#em dolazi do prestanka & ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo drutvo. Eitno jenaglasiti da se drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima li!a. -snovna pitanja koja se prispajanju postavljaju jesu zatita /lanova i zatita povjerila!a. 7a zatitu /lanova primjenjiva supravila o zatiti manjine 4 /lan ili dioni/ar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravood drutva zahtijevati da otkupi njegov udio po trinoj !ijeni.atita povjerila!a ostvaruje se tako to je propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenihdrutava, sve do namirenja povjerila!a ili njihovog obezbjeenja.


16/68

Pripa#an#e je mnogo /e2e u praksi. -vdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom drugomdrutvu. Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je drutvo kome su sepripojila. rutva kapitala se ne mogu pripajati drutvu li!a i obrnuto. Dko dolazi do pripajanjarazli/itih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd9u), prvenstveno se moraju primijeniti pravila otrans"orma!iji organiza!ijskih oblika drutva. atita dioni/ara i povjerila!a ostvaruje se na istina/in kao kod spajanja.

Pod#ela ili &i#epan#e je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie novih manjihdrutava. rutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su njegovi univerzalnisuk!esori. 7ovonastala drutva po zakonu odgovaraju neograni/eno solidarno za obaveze svogpravnog prethodnika. Pravno je mogu2e podijeliti svaki oblik drutva na & ili vie novih drutavau istom ili drugom obliku.Promjena oblika je statusna promjena u kojoj drutvo ne prestaje, ve2 samo mijenja svoj oblik.Promjena oblika nema uti!aja kad su u pitanju postoje2a prava i obaveze prema tre2im li!ima.Eitno je naglasiti da postoje odreena zakonska ograni/enja vezana za promjenu oblika. 7aime,drutvo sa neograni/enom solidarnom odgovorno2u ne moe promijeniti svoj oblik, akomanditno drutvo se moe trans"ormisati samo u komanditno drutvo na dioni!e. Kod drutavakapitala nema ograni/enja za promjenu oblika.

111. PR/S&ANA7 PR"VR/0N"H S$-J/7A&A

: ekonomskom smislu, prestanak zna/i da je subjekat prestao obavljati poslovnu djelatnost. :pravnom smislu prestanak ozna/ava gubitak pravnog subjektiviteta, bez obzira na to da li jeimovina tog subjekta i dalje u "unk!iji ili ne. -va dva prestanka se po pravilu podudaraju, aizuzetak su statusne promjene i trans"orma!ija organiza!ijskog oblika.3azlozi prestanka utvreni su imperativnim normama i mogu se podijeliti u * grupe+ ekonomski,pravni i tehni/ki. Ikonomski razlozi se dalje mogu podijeliti u & podgrupe+1 1. -bjektivna nemogu2nost obavljanja registrovane djelatnosti 4 nastaje kad prestanupostojati objektivni (prirodni i drugi) uslovi za vrenje privredne djelatnosti (rudarstvo,eksploata!ija na"te i sl). Pod pretpostavkom da je aktiva ve2a od pasive, provodi se postupak

likvida!ije& &. :zro!i trine, "inansijske i poslovne prirode 4 postoje u slu/aju kad je poslovnisubjekt trajnije nesposoban za pla2anje. : takvom slu/aju provodi se ste/ajni postupak.

Pravni razlozi su /injeni!e ili stanja poslovnog subjekta, kao to su+ statusne promjene,nemogu2nost privatiza!ije na zakonom predvieni na/in, presudom je utvrena nitavost upisa usudski registar.3azlozi tehni/ke prirode se svode na nepostojanje odnosno prestanak postojanja potrebnih uslova(dodatnih) za poslovanje subjekata. 7aj/e2e su ti uslovi utvreni podzakonskim aktima, aukoliko nisu ispunjeni, administrativnu mjeru zabrane vrenja rada i djelatnosti donosi nadlenidravni organ.Po naem pozitivnom pravu, privredni subjekti mogu prestati+

1 9 istekom vremena za koje je drutvo osnovano& 9 statusnom promjenom (spajanje, pripajanje, podjela)* 9 okon/anjem ste/ajnog postupka i postupka redovne likvida!ije; 9 prestankom na osnovu sudske odluke? 9 odlukom /lanova, odnosno skuptine drutva.

-dlukom suda donesenom na zahtjev nadlenog organa ili li!a koje dokae pravni interes,drutvomoe prestati u slijede2im slu/ajevima+


17/68

1 9 kad najvii organ upravljanja ne vri svoja ovlatenja, ili ako nije izvren reizbor organa/iji je prethodni mandat istekao preko & godine& 9 kad drutvo ne ostvaruje prihod due od & godine jer ne vri djelatnost* 9 kad je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje odreenih djelatnosti (npr.od Komisijeza vrijednosne papire, :reda za nadzor i sl); 9 kad prestanu postojati zakonski uslovi za dalje poslovanje drutva (npr.kapital ispod

minimuma).

Steaj privrenog s)'jekta2 je zakonom utvreni postupak po kome se imovinaprezaduenog poslovnog subjekta (ste/ajnog dunika) povjerava posebnim organima,imenovanim od suda, koji unov/avaju imovinu (ste/ajna masa) radi namirenja njegovihpovjerila!a. 7a/ela ste/ajnog postupka su+& 0aterija regulisana akonom o ste/aju i likvida!iji, Cl.novine %Ei br.&*J>A1 1. 7a/elo ravnopravnosti (jednakosti) povjerila!a 4 podrazumijeva njihov ravnopravan ijednak tretman, to isklju/uje na/elo prior tempore potior iure. Cvi povjerio!i se srazmjernonamiruju iz ste/ajne mase, po isplatnim redovima. zuzetak od ovog na/ela postoji kod razlu/nihi izlu/nih povjerila!a.

& &. 7a/elo univerzalnosti podrazumijeva da ste/ajnu masu /ini !jelokupna dunikovaimovina, bez obzira na to gdje se nalazi u trenutku otvaranja ste/aja.* *. 7a/elo unov/enja imovine ste/ajnog dunika 0 sva imovina ste/ajnog dunika seunov/ava putem ste/ajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje.; ;. 7a/elo ograni/enja ste/ajnog dunika podrazumijeva nemogu2nost raspolaganjaimovinom ste/ajnog dunika, a u !ilju zatite i odravanja postoje2e imovine ste/ajnog dunika.Cva dunikova prava i ovlatenja se ex legeprenose na organe ste/ajnog postupka.? ?. 7a/elo atrak!ije sastoji se u tome to ste/ajni sud u svoju nadlenost privla/i sve drugesporove koji nastanu u vezi sa ste/ajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno ili pasivnolegitimisan.H H. 7a/elo ekonomi/nosti se ogleda u hitnosti postupka, kao i /injeni!ama da se ne moetraiti povrat u prijanje stanje zbog proputanja rokova ili ro/ita, ne moe se podnositi prijedlog

za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.

Steajni post)pak se pokre2e pismenim prijedlogom ste/ajnog dunika ili bilo kojegpovjerio!a koji ima pravni interes. : slu/aju insolventnosti pravnog li!a, njegov zakonskizastupnik je ex lege duan da podnese prijedlog za pokretanje ste/ajnog postupka u roku od *Gdana od nastupa insolventnosti. Cubjekti nad /ijom imovinom se moe pokrenuti ste/ajnipostupak su+1 a) Cvi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom& b) unik pojedina!, tj./lan d.n.o. ili komplementar u komanitnom drutvu* !) =avnopravni subjekti (javna preduze2a)

Cte/aj se ne moe otvoriti nad imovinom entiteta, kantona, grada, op2ina i javnih "ondova koji se"inansiraju iz budeta. -sim toga, postoje zakonska ograni/enja za otvaranje ste/aja nadimovinom dunika koji proizvodi naoruanje i vojnu opremu. Dko je izuzetno isklju/enamogu2nost voenja ste/ajnog postupka nad imovinom nekog pravnog li!a, za obaveze tog li!asolidarno odgovaraju osniva/i, s tim to se ovo izuze2e ne odnosi na sve subjekte organizovane uobliku d.d. 3azlog za pokretanje ste/ajnog postupka je insolventnost dunika. -na postoji uslijede2im slu/ajevima+


18/68

1 1. Dko je trajnije nesposoban za pla2anje 4 smatra se da nesposobnost za pla2anje postojiako dunik u periodu od *G dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele nov/ane obaveze.Finjeni!a da dunik izmiruje neke od obaveza ne zna/i da je sposoban za pla2anje& &. bog o/ekivane insolventnosti za budu2e obaveze. z ovog razloga prijedlog zapokretanje postupka moe podnijeti samo ste/ajni dunik.

Nale+nost za steajni post)pak. 7adlean je kantonalni sud na /ijem podru/ju jesjedite ste/ajnog dunika. Cte/ajni postupak vodi sudija pojedina! (ste/ajni sudija), koji poslubenoj dunosti provodi sve radnje. Postupak je hitan i dvostepen. Po albi u drugostepenompostupku odlu/uje vije2e od troji!e sudija. bog kratkih rokova i ekonomi/nosti postupanja, uste/ajnom postupku nije doputen povrat u prijanje stanje, obnova postupka niti izjavljivanjerevizije.

Organi steajnog post)pka osim ste/ajnog sudije su privremeni ste/ajni upravnik, ste/ajniupravnik, skuptina povjerila!a, privremeni odbor povjerila!a i odbor povjerila!a.

$!ea#ni upravnik je organ ste/ajnog postupka kojeg imenuje ste/ajni sudija rjeenjem ootvaranju ste/ajnog postupka. -n mora imati odgovaraju2e stru/no obrazovanje i poloen stru/niispit u skladu sa podzakonskim aktom entitetskog ministarstva pravde. a ste/ajnog upravnika nemogu biti imenovana+1 9 li!a kod kojih postoje razlozi za izuze2e sudije po odredbama PP& 9 bliski srodni!i ste/ajnog sudije* 9 li!a odgovorna za obaveze u ste/aju ili /lanovi uprave odnosno menadmenta ste/ajnogdunika; 9 povjerio!i u ste/ajnom postupku ili su u konkurentskom odnosu sa ste/ajnim dunikom? 9 li!a koja su bila ili su jo uvijek zaposlena kod ste/ajnog dunika i vezana su za njegovuimovinu i kapital.

Prava i o'aveze steBajnog )pravnika s)=1 9 da stupi u posjed imovine koja /ini ste/ajnu masu, upravlja imovinom i po mogu2nostinastavi poslovanje do izvjetajnog ro/ita ako to nema tetnih posljedi!a za povjerio!e, te daunov/i imovinu ste/ajnog dunika u skladu sa odlukom skuptine ste/ajnih povjerila!a& 9 da na osnovu rjeenja o otvaranju ste/ajnog postupka izuzme vane pokretne stvari idokumenta!iju ste/ajnog dunika i da sve to posebno pohrani i sa/uva* 9 da u roku od ;? dana od imenovanja detaljno popie ste/ajnu masu i popis predaste/ajnom sudiji. Popis mora sadravati knjigovodstvenu vrijednost svakog predmeta i o/ekivanu!ijenu pri unov/avanju; 9 da izvri popis svih povjerila!a na osnovu dokumenta!ije ste/ajnog dunika? 9 da vodi poslovne knjige, sa/ini po/etni bilans i o tome izvijesti nadlene organe.

Cte/ajni upravnik je naro/ito obavezan da, odmah po stupanju na dunost, kod osiguravaju2egdrutva izvri osiguranje za sve rizike njegove odgovornosti koji su u vezi sa njegovom"unk!ijom i nadlenostima u postupku. $isinu osigurane sume odreuje ste/ajni sudija.Cte/ajni sudija kontrolie rad ste/ajnog upravnika, koga moe opomenuti, izre2i mu nov/anukaznu i smijeniti sa dunosti.

$kup'!ina pov#erila&a se sastoji od svih povjerila!a ste/ajnog dunika. Prvu skuptinu sazivaste/ajni sudija odlukom o otvaranju ste/ajnog postupka. -stale se sazivaju na zahtjev ste/ajnogupravnika, odbora povjerila!a ili najmanje ? povjerila!a koji zajedno predstavljaju najmanje 1J?


19/68

prijavljenih potraivanja. Pravo glasa u skuptini povjerila!a imaju povjerio!i koji su svojapotraivanja prijavili ste/ajnom sudu, a koja nije osporio ste/ajni upravnik ili neko od povjerila!asa pravom glasa. Povjerio!i niih isplatnih redova nemaju pravo glasa u skuptini.Ckuptinom rukovodi ste/ajni sudija. -dluke donosi ve2inom glasova prisutnih, koji morajuraspolagati sa preko ?G ukupnog iznosa potraivanja prisutnih povjerila!a. Ckuptina moeizabrati drugog ste/ajnog upravnika kojeg novim rjeenjem treba imenovati ste/ajni sudija. Pravo

albe protiv takve odluke skuptine, odnosno rjeenja ste/ajnog sudije imaju raniji ste/ajniupravnik, ste/ajni dunik i svaki povjerila!. Lalba ne odlae izvrenje rjeenja ste/ajnog sudije.Ckuptina povjerila!a bira od"or pov#erila&a6 u kome moraju biti zastupljene sve strukturepovjerila!a 4 oni sa najviim potraivanjima, oni sa malim potraivanjima, izlu/ni povjerio!i, kaoi predstavnik zaposlenika ste/ajnog dunika. -dbor se sastoji od neparnog broja povjerila!a,najvie @. Prvu sjedni!u odbora saziva ste/ajni sudija, a na sjedni!i se bira predsjednik odbora.-dluke se donose prostom ve2inom, a ako su glasovi podijeljeni odlu/uje ste/ajni sudija. -dborpovjerila!a vri kontrolu rada ste/ajnog upravnika i ima pravo od njega traiti podnoenjeizvjetaja i polaganje ra/una, a nadlean je i da daje saglasnost za vanije pravne radnje ste/ajnogupravnika. Dko odbor nije izabran, ove nadlenosti pripadaju skuptini povjerila!a ili ste/ajnomsudiji.

Steajna !asa i rasporeCivanje povjerila9a. Cte/ajna masa obuhvata !jelokupnu imovinuste/ajnog dunika u vrijeme otvaranja ste/ajnog postupka, kao i imovinu koju dunik eventualnostekne tokom postupka. Prije ste/ajnih povjerila!a, iz ste/ajne mase se ispla2uju trokoviste/ajnog postupka i dugovi ste/ajne mase. : dugove ste/ajne mase spadaju obaveze kojenastanu radnjama ste/ajnog upravnika.

Ispla!ni redovi s!ea#nih pov#erila&a71 1) Prvi isplatni red obuhvata ste/ajne povjerio!e viih isplatnih redova u koje spadajuisplate prije ostalih potraivanja+& a) zmirenje potraivanja koja je za vrijeme privremen uprave zasnovao privremeniste/ajni upravnik ili ste/ajni dunik uz njegovu saglasnost, osim ako nije druga/ije ugovoreno

* b) zmirenje !jelokupnih potraivanja zaposlenih radnika do visine zakonom utvrenenajnie plate, doprinosa po osnovu rada i naknada ukupne tete zbog prijevremenog prestankaradnog odnosa i teta zbog povreda na radu. -vo se pravo odnosi samo na radnike koji su ostali uradnom odnosu nakon otvaranja ste/aja. Potraivanja ostalih radnika, /iji radni odnos prestajezbog ste/aja ne prestaju, ve2 se mogu potraivati kao ste/ajna potraivanja; !) potraivanja iz trajnih obliga!ionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni ste/ajniupravnik. : suprotnom, ta potraivanja spadaju u drugi (op2i) isplatni red.? &) Cte/ajni povjerio!i op2eg isplatnog reda 4 ovdje spadaju povjerio!i koji imaju osnovanimovinski zahtjev prema ste/ajnom duniku u vrijeme otvaranja ste/ajnog postupkaH *) Cte/ajni povjerio!i niih isplatnih redova. -vdje spadaju+@ a) Kamate na potraivanja ste/ajnih povjerila!a koje teku od otvaranja ste/ajnogpostupka

A b) 8rokovi koji su pojedinim ste/ajnim povjerio!ima nastali njihovim u/e2em uste/ajnom postupku> !) 7ov/ane kazne, prekrajne nov/ane kazne i naknade imovinske tete1G d) Potraivanja koja se odnose na neku besplatnu obavezu ste/ajnog dunika11 e) Potraivanja koja se odnose na vra2anje zajma.

Izdr8avan#e s!ea#nog du8nika. Dko je ste/ajni dunik pojedina! (komplementar ili /lan d.n.o),ste/ajni sudija odreuje iznos za njegovo izdravanje, koji ide na teret njegovog prihoda iliste/ajne


20/68

mase (u nedostatku prihoda), a u iznosu koji bi mu pripadao kao egzisten!ijalni minimum popropisima izvrnog prava.

"zl)ni i razl)ni povjerio9i

Izluni pov#erio&i. Cu povjerio!i koji imaju izlu/no pravo nad odreenim stvarima koje su se utrenutku otvaranja ste/aja zatekle kod ste/ajnog dunika na koritenju po nekom pravnomosnovu. 8o mogu biti pokretne i nepokretne stvari. -ne su ustvari vlasnitvo izlu/nih povjerila!a.7ova! ne moe biti predmet izlu/nog zahtjeva.zlu/no pravo se moe ostvariti najranije nakon odranog izvjetajnog ro/ita. Dko je stvar /ije seizlu/enje trai neophodna za nastavak poslovanja ste/ajnog dunika, ste/ajni upravnik moezahtijevati da se izlu/enje odgodi za >G dana od izvjetajnog ro/ita, a uz saglasnost ste/ajnogsudije za jo >G dana. a vrijeme do izvjetajnog ro/ita, izlu/ni povjerila! ima pravo traitinaknadu zbog prekomjerne istroenosti stvari /ije se izlu/enje trai, a nakon izvjetajnog ro/itanaknadu zbog koritenja predmeta izlu/ivanja. Dko je stvar otuena ili unitena, izlu/nipovjerila! ima pravo na naknadu tete.

Razluni pov#erio&i. 3azlu/no pravo je pravo povjerio!a /ije je obezbijeeno potraivanjepostojalo najkasnije HG dana prije otvaranja ste/ajnog postupka. -bezbjeenje se moe sastojatiu hipote!i, zalogu na pokretnim stvarima ili potraivanjima, te pravu reten!ije. z imovineste/ajnog dunika se "ormira posebna ste/ajna masa za namirenje ovih povjerila!a.zuzetno, razlu/ni povjerio!i mogu biti ste/ajni povjerio!i ako im je dunik li/no odgovoran. :tom slu/aju oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz op2e ste/ajne mase samo pod uslovom dase odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli naplatiti.

8aze steajnog post)pka su slijede2e+

Pre!hodni pos!upak je prva "aza koja po/inje podnoenjem prijedloga za pokretanje ste/ajnogpostupka. Dko prijedlog podnose ste/ajni povjerio!i, oni moraju predujmiti trokove ste/ajnog

postupka u visini koju odredi ste/ajni sudija. Milj prethodnog postupka, koji se pokre2e na osnovuvaljanog prijedloga, jeste utvrivanje ekonomsko9"inansijskog stanja dunika, odnosno da lipostoje uslovi za otvaranje ste/aja, kao i o/uvanje budu2e ste/ajne mase. Dko ste/ajni duniknastavlja poslovanje, ste/ajni sudija obavezno postavlja privremenog ste/ajnog upravnika, amoe odrediti i mjere obezbjeenja i ograni/enja ste/ajnog dunika.Primarni zada!i privremenog ste/ajnog upravnika su da preduzme mjere osiguranja imovine kodosiguravaju2eg drutva, da ispita da li postoje razlozi za otvaranje ste/aja, da li 2e imovinaste/ajnog dunika mo2i pokriti trokove postupka i da li se poslovanje ste/ajnog dunika moenastaviti bez tetnih posljedi!a za budu2u ste/ajnu masu.7a osnovu izvjetaja privremenog ste/ajnog upravnika, ste/ajni sudija zakazuje ro/ite radiutvrivanja da li postoje uslovi za otvaranje ste/ajnog postupka. 7a ro/ite se pozivajupredlaga/, ste/ajni dunik, privremeni ste/ajni upravnik i ako je to potrebno, vjetak. 7a osnovu

utvrenih /injeni!a donosi se rjeenje kojim se otvara ste/aj ili postupak obustavlja.

+!varan#e s!ea#nog pos!upka 0 Cte/ajno vije2e donosi odluku o otvaranju ste/aja u "ormirjeenja koje sadri+ "irmu i sjedite ste/ajnog dunika, ime ste/ajnog upravnika i datum i satotvaranja ste/ajnog postupka. 3jeenjem se povjerio!i pozivaju da u roku od *G dana prijavesvoja potraivanja ste/ajnom sudu i da ste/ajnog upravnika obavijeste o postoje2em ili traenomobezbjeenju svojihpotraivanja. stovremeno se duni!i ste/ajnog dunika pozivaju da izvre svoje obaveze premaste/ajnom duniku.


21/68


22/68

& 1*.


23/68

predloiti zakazivanje posebnog ispitnog ro/ita pod uslovom da uplate predujam za pokri2etrokova tog ro/ita.Dko je na ro/itu za utvrivanje potraivanja ste/ajni upravnik osporio neka potraivanja,povjerila! se upu2uje na parni!u. 0eutim, ako ste/ajni sudija ospori potraivanje za kojepovjerila! ima izvrni naslov, ste/ajni upravnik je obavezan da pokrene sudski spor na kome 2edokazati osnovanost osporavanja trabine. 3ok za pokretanje parni!e je *G dana od dana

odravanja ispitnog ro/ita. 3adi se o prekluzivnom roku, nakon /ijeg isteka se smatra da sezainteresirana strana odrekla prava na pokretanje spora. Cve sudske sporove u/esni!i u ste/ajnompostupku pokre2u kod ste/ajnog suda, po na/elu atrak!ije, bez obzira na pravila o stvarnoj imjesnoj nadlenosti.

$novavanje i!ovine steajnog )+nika. Cte/ajni upravnik na ispitnom ro/itu podnosiizvjetaj o ekonomskom stanju ste/ajnog dunika i uzro!ima takvog stanja, te daje miljenje da lipostoji mogu2nost da se poslovanje ste/ajnog dunika nastavi djelimi/no ili u potpunosti,odnosno da li postoje i koje mogu2nosti podnoenja prijedloga za reorganiza!iju ste/ajnogdunika. 7akon ovog izvjetaja, skuptina povjerila!a na izvjetajnom ro/itu donosi odluku da li2e ste/ajni dunik obustaviti ili privremeno nastaviti poslovanje, te odluku o na/inu i uslovima

unov/avanja imovine dunika. Ctvari se prvenstveno unov/avaju javnom prodajom, a u slu/ajuneuspjeha mogu2a je i neposredna pogodba.

Pravne ranje o pose'ne va+nosti ) steaj) su radnje za koje je potrebna prethodnasaglasnost odbora, odnosno skuptine povjerila!a. 8u spadaju+1 a) Kad se namjerava raspolagati (otuiti) poslovni subjekt ili neki organiza!ioni dio& b) Dko se namjerava uzeti zajam sa obezbjeenjem koje bi znatno opteretilo ste/ajnumasu dunika* !) Dko se sudski spor velike vrijednosti eli pokrenuti, u njemu zaklju/iti poravnanje iliugovor o arbitrai.

Dko ste/ajni upravnik preduzme ove radnje i bez saglasnosti odbora odnosno skuptinepovjerila!a, one 2e proizvoditi pravna dejstva (na/elo pravne sigurnosti), ali ste/ajni upravnik 2eodgovarati za tetne radnje koje mu se mogu staviti u krivi!u.

16. NAM"R/NJ/ S&/AJN"H POVJ/R"LAA " 0"O-A S&/AJN/ MAS/

Prije diobe ste/ajni upravnik sa/injava diobeni popis potraivanja povjerila!a koja se uzimaju uobzir prilikom diobe ste/ajne mase. iobeni popis sa unov/enim iznosom diobene mase stavlja sena uvid u/esni!ima u ste/ajnom postupku u ste/ajnom sudu, a objavljuje se i u sredstvimain"ormisanja. 3azlu/ni povjerio!i mogu da u roku od 1? dana od objavljivanja postave svojezahtjeve u vezi diobenog popisa. Dko su zahtjevi opravdani i blagovremeni, ste/ajni upravnik je

duan da u roku od * dana izvri promjene u popisu. 7akon toga u/esni!i u ste/ajnom postupkuimaju pravo prigovora na popis u roku od A dana. - prigovoru odlu/uje ste/ajni sud, na /ijuodluku se nezadovoljni povjerila! moe aliti drugostepenom sudu u roku od A dana.

Glavna io'a steajne !ase. a glavnu diobu odrava se posebno ro/ite, 7a ro/ite sepozivaju ste/ajni upravnik i povjerio!i sa kojima ste/ajni sudija raspravlja o prijedlogu diobeste/ajne mase. 7a istom ro/itu ste/ajni upravnik podnosi zavrni ra/un i izvjetaj o poslovanjuste/ajnog dunika za vrijeme njegove uprave.


24/68

7a ro/itu se prijedlog diobe moe mijenjati ili dopunjavati, a nakon toga sudija daje saglasnostna prijedlog diobe i ste/ajni upravnik izvrava diobu isplatom povjerila!a. ijelovi imovine kojise nisu mogli unov/iti se mogu podijeliti povjerio!ima po pro!ijenjenoj vrijednosti do visinepotraivanja, ako oni na to pristanu.: suprotnom se neprodati i nepodijeljeni dijelovi imovinepredaju ste/ajnom duniku, odnosno /lanovima drutva koji imaju pravo na dio preostale imovineste/ajnog dunika.

#aklj)ivanje steajnog post)pka. 7akon glavne diobe ste/ajni sudija donosi rjeenje ozaklju/ivanju ste/ajnog postupka koje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta. Popravosnanosti rjeenja po slubenoj dunosti se vri brisanje ste/ajnog dunika iz registra. :slu/aju obustave postupka iz registra se brie zabiljeba N"irma u ste/ajuO.

Reorganiza9ija steajnog )+nikaje institut koji je uveden umjesto prinudnog poravnanjau ste/ajnom postupku. 3eorganiza!ijom se ste/ajni dunik sanira i nastavlja poslovanje podposebnim nadzorom. 3eorganiza!ija je mogu2a nakon otvaranja ste/ajnog postupka, pa dozavrnog ro/ita za diobu ste/ajne mase i u takvom slu/aju se ne vri unov/avanje imovine niti

raspodjela ste/ajne mase.Cte/ajni plan za reorganiza!iju dunika sudu moe podnijeti ste/ajni dunik, istovremeno saprijedlogom za otvaranje ste/ajnog postupka, a nakon toga plan moe podnijeti i ste/ajniupravnik. Planom se moe predloiti da se ste/ajnom duniku ostavi sva ili dio njegove imovine,da se sva ili dio imovine proda, da se izvri konverzija potraivanja u uloge ili u kredit, da sesmanje ili odgode isplate obaveza, da 2e neko preuzeti jemstvo ili dati drugo obezbjeenje zaispunjenje obaveza ste/ajnog dunika itd.Cte/ajni plan se sastoji iz & dijela+ pripremnih osnova i osnova za sprovoenje plana. araspravljanje i glasanje o ste/ajnom planu sud zakazuje i javno objavljuje ro/ite. 7akonprihvatanja ste/ajnog plana od strane povjerila!a i ste/ajnog dunika, ste/ajni sud donosi odlukuda li prihvata ili odba!uje ste/ajni plan. 7akon pravosnanosti rjeenja kojim pihvata ste/ajniplan, ste/ajni sud donosi rjeenje o zaklju/ivanju ste/ajnog postupka. Prije zaklju/ivanja

ste/ajnog postupka, ste/ajni upravnik ispla2uje nesporne obaveze ste/ajne mase, a za sporne dajeadekvatno obezbjeenje.onoenjem rjeenja o zaklju/enju ste/ajnog postupka prestaje "unk!ija ste/ajnog upravnika iodbora povjerila!a, osim ako je predviena kontrola izvrenja ste/ajnog plana. Dko ste/ajnidunik ispuni obaveze iz ste/ajnog plana, ili je za njihovo ispunjenje dato obezbjeenje, i ako jeod zaklju/enja ste/ajnog postupka prolo * godine a da nije zatraen novi ste/aj, ste/ajni sudukida nadzor. : javne registre se upisuje brisanje nadzora i ste/ajni dunik ponovo sti/e potpunopravo raspolaganja svojom imovinom.

1


25/68

* !) Potraivanja iz poslovanja organiza!ijskog dijela dunika nad kojim se vodisekundarni ste/aj i1 d) Potraivanja koja su nastala iz ugovora o radu u zemlji potpisni!i u kojoj se vodisekundarni ste/aj.

8ek po isplati navedenih potraivanja preostali dio imovine predstavlja dio ste/ajne mase.

MeC)naroni steaj. 0eunarodni ste/ajni postupak se provodi po pravu drave u kojojje ste/ajni postupak pokrenut. Kolizionim normama regulisana je isklju/iva meunarodnanadlenost sudova u entitetima Ei za provoenje ste/ajnog postupka u slijede2im slu/ajevima+1 a) Dko je sjedite dunika u Ei& b) Dko je sredite poslovanja subjekta u inostranstvu, a sjedite registrovano u Ei, poduslovom da se prema pravu drave kojoj je sredite poslovanja ne moe otvoriti ste/ajnipostupak* !) Dko je sjedite u inostranstvu, a sredite poslovanja u Ei.

. L"7V"0A"JA PR"VR/0N"H S$-J/7A&A

'ikvida!ija je na/in prestanka solventnog poslovnog subjekta po zakonom utvrenom postupku iusljed postojanja zakonom utvrenih razloga. 8i razlozi su slijede2i+1 1. ako je rjeenjem nadlenog organa poslovnom subjektu izre/ena trajna mjera zabranerada ili obavljanja djelatnosti& &. ako je pravosnanom sudskom odlukom utvrena nitavost upisa u sudski registar* *. ako je protekao rok na koji je osnovano privredno drutvo; ;. zbog provedenih statusnih promjena? ?. kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje drutva u obliku u kome jeregistrovano.

Organi likvia9ionog post)pka su likvida!ioni sudija i likvidator. Kod dobrovoljnelikvida!ije likvidatora imenuje organ pravnog li!a koji je donio odluku o prestanku drutva, a kodobligatorne likvida!ije likvidatora imenuje sud. -snovne obaveze likvidatora su da izvri popisimovine, obaveza i povjerila!a i da te podatke dostavi likvida!ionom sudiji. Pravni poloaj iovlatenja likvidatora su jednaki pravnom poloaju ste/ajnog upravnika.movina je kod likvida!ije redovno ve2a od obaveza, pa namirenje povjerila!a ne dolazi u pitanje.0eutim, ako se u toku provoenja likvida!ionog postupka utvrdi da to nije slu/aj, ve2 da suispunjeni uslovi za ste/aj, likvida!ioni upravnik je duan podnijeti prijedlog za otvaranje ste/aja.


26/68

0io'a likvia9ione !ase. z likvida!ione mase prvenstveno se ispla2uju trokovipostupka, a zatim srazmjerno potraivanja povjerila!a. Povjerio!ima koji nemaju izvrni naslovlikvidator daje rok od 1? dana za pokretanje spora radi utvrivanja osnovanosti potraivanja.Dko to povjerila! u/ini, prilikom diobe se zadrava odgovaraju2i iznos za sporna potraivanja.Preostala imovina se dijeli /lanovima drutva. 7akon raspodjele likvida!ione mase, likvida!ioni

sud rjeenjem okon/ava postupak.1&1?. S$-J/7&" POSLOVNOG PRAVA

Prema klasi/noj teoriji, postoje * osnovna kriterija kojima se odreuju subjekti poslovnog prava+objektivni, subjektivni i mjeoviti. Po objektivnom kriteriju, svojstvo trgov!a se izvodi iz pojmatrgovinskog posla koji je objektivno de"inisan, tj. ti poslovi su izri/ito odreeni zakonom. :objektivne (apsolutne) trgova/ke poslove spadaju+ bankarski poslovi, izdavanje mjeni!e,kupovina robe radi preprodaje, posredni/ki poslovi itd. 'i!e koje ue u takve poslove imasvojstvo trgov!a. 0odel ovog kriterija je "ran!usko pravo.Cubjektivni kriterij u obzir uzima svojstvo li!a. 8rgov!em se de"inie li!e koje obavlja trgova/ku

pro"esiju, a uslove za to je odredio zakon. 0odel je njema/ko pravo.Po mjeovitom sistemu, pojam trgov!a odreen je nizom obiljeja. 8ipi/an primjer je ameri/kopravo, koje alternativno u obzir uzima sljede2a obiljeja+1 a) Predmet transak!ije 4 poslovanje odreenom robom& b) -dnos prema ukupnoj transak!iji 4 zanimanje li!a koje pokazuje znanje ili vjetinusvojstveno predmetu transak!ije* !) Pro"esija ili zaposlenje li!a (agent, broker i sl).

Cistematiza!ija subjekata poslovnog prava na osnovu navedenih kriterija je slijede2a+1 1. Camostalni obrtnik (preduzetnik)& &. Privredna (trgova/ka) drutva 4 drutva li!a, drutva li!a i kapitala, te drutva kapitala* *. Povezana drutva 4 zavisna i supsidijarna

; ;. %inansijske institu!ije i trita kapitala 4 banke i druge "inansijske ograniza!ije,osiguravaju2a i reosiguravaju2a drutva, drutva za upravljanje "ondovima, berze, te "ondovi kaoinstitu!ionalizovani obli!i kapitala? ?. 0ikrokreditne organiza!ije i agen!ije za osiguranje depozitaH H. =avna preduze2a (kompanije)@ @. adruge, zadrune organiza!ije i saveziA A. Privredne komore i poslovna udruenja> >. -stala pravna li!a (nepro"itne organiza!ije) 4 udruenja graana, "onda!ije izadubine i sl.

IV 0 $A1+$TA9NI P+DUETNI*

1@. SAMOS&ALN" PO0$#/&N"7 F O-R&N"7

&er!inologija i poja!. Camostalni poduzetnik (obrtnik) je "izi/ko li!e koje samostalno itrajno, pod svojim imenom obavlja doputene registrovane djelatnosti u osnovnom i dopunskomzanimanju u !ilju postizanja dobiti.

Pravni polo+aj o'rtnika u naem sistemu je regulisan posebnim akonom o obrtu, tako da onima status posebnog poslovnog subjekta. ndividualni poduzetnik moe biti doma2e "izi/ko li!ekoje ispunjava predviene uslove. : ovoj ulozi se moe javiti i strana! koji ima dozvolu


27/68

"ederalnog organa, uz primjenu na/ela uzajamnosti. %irma individualnog poduzetnika obaveznosadri njegovo li/no ime, oznaku djelatnosti (autolimar, slasti/ar i sl) i sjedite. %irma seobavezno isti/e na poslovnim prostorijama, odnosno na mjestu gdje se djelatnost obavlja ako seradi o djelatnostima za koje nije potreban poslovni prostor.a bi mogao dobiti status obrtnika i obavljati registrovanu djelatnost, individualni poduzetnikmora imati tzv.obrtni!u, tj. dozvolu za rad koju izdaje nadleni kantonalni odnosno op2inski

organ. -brtni!a se upisuje u obrtni registar koji vodi nadleni organ uprave.jelatnosti koje obrtni!i mogu obavljati se prema akonu o obrtu dijele na slobodne, vezane iposebne. Clobodne obrtne djelatnosti su one za /ije obavljanje se ne trai stru/na sposobnostodnosno sprema ili majstorski ispit samostalnog poduzetnika. a vezane obrtne djelatnostipotrebni su svi ti elementi, a za obavljanje posebnih obrtnih djelatnosti postoji i dodatni uslov 9prethodna pismena saglasnost nadlenog "ederalnog ministarstva, to zavisi od vrste djelatnosti.:z registrovanu djelatnost, samostalni poduzetnik moe obavljati i druge djelatnosti, poduslovom da sporedna djelatnost slui obavljanju registrovane, da njome obrtnik ne ostvaruje vieod &? ukupnog godinjeg prihoda i da je to prijavio organu koji je izdao obrtni!u.a razliku od trgova/kih drutava, samostalni privrednik moe privremeno obustaviti obavljanjedjelatnosti zbog sprije/enosti, bolesti, vrenja vojne ili druge javne obaveze, te iz drugihopravdanih razloga. 8i razlozi moraju biti utvreni odgovaraju2im rjeenjem op2inskog organa i

dostavljeni poreznoj upravi radi umanjenja poreskih obaveza.7eke djelatnosti se mogu obavljati bez poslovnog prostora, to se regulie kantonalnim propisom.Dko se djelatnost obavlja u vie poslovnih prostora koji se nalaze izvan njegovog sjedita, obrtnikmora imenovati poslovou. $oenje obrta putem poslovoe mora se prijaviti nadlenomupravnom organu, to se upisuje u obrtni/ki registar.a obaveze nastale u pravnom prometu samostalni poduzetnik odgovara !jelokupnom svojomimovinom. :z njega solidarno odgovaraju i poslovoe za tetu koja je tre2im li!ima nastalanjihovim nezakonitim i protivpravnim poslovanjem.: pravnoj teoriji i zakonodavstvu poznato je i voenje zajedni/kog obrta 9 zajedni/ka radnja(kolektivni poduzetnik). -sniva/ki akt i uslov za registra!iju je ugovor & ili vie "izi/kih li!a. 7azajedni/ku radnju se primjenjuju pravila o ortakluku.

$slovi za o'avljanje sa!ostalnog po)zetni4tva se mogu podijeliti na "ormalne imaterijalne. %ormalni uslovi su postojanje pismenog zahtjeva i dokaza o postojanju materijalnihuslova.0aterijalni uslovi se mogu podijeliti na op2e, dopunske i posebne. : op2e spadaju+ dravljanstvoEi, poslovna sposobnost, nepostojanje zabrane za obavljanje obrtni/ke djelatnosti i nepostojanjeneizmirenih obaveza prema dravi. opunski materijalni uslovi odreuju se posebnim propisimaza pojedine vrste djelatnosti, a sastoje se od+ posjedovanja poslovnog prostora i opreme, testru/ne spreme i osposobljenosti obrtnika ili zaposlenog li!a.:tvrivanje posebnih materijalnih uslova vri nadleni op2inski organ u svakom pojedinomslu/aju. Dko se radi o voenju zajedni/ke radnje, dodatni uslov je prezentiranje ugovora izmeuli!a koja namjeravaju u njoj obavljati registrovanu djelatnost.

Prestanak raa inivi)alnog po)zetnika utvruje se rjeenjem, a moe nastupiti+odjavom, po sili zakona i u drugim zakonom odreenim slu/ajevima. Po sili zakona do prestankamoe do2i u slijede2im slu/ajevima+1 1. smr2u ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti poduzetnika, ako nasljedni!i nenastave rad& &. kad prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti (npr.is!rpljena ruda)* *. ako je izre/ena mjera zabrane obavljanja djelatnosti


28/68

; ;. danom stupanja individualnog poduzetnika na izdravanje zatvorske kazne due od Hmjese!i? ?. ako je utvrena nitavost upisa u registar.

V 0 DRUTVA 9I:A

2. 0R$&VO SA N/OGRAN"/NOM SOL"0ARNOM O0GOVORNO$ LANOVA:JAVNO &RGOVA7O 0R$&VO; F 0.N.O.

Poja!. =avno trgova/ko drutvo je poslovni subjekt /iji osniva/i za obaveze drutvaodgovaraju neograni/eno solidarno !jelokupnom svojom imovinom. 7astaje ugovorom izmeunajmanje & osniva/a ("izi/ka ili pravna li!a). 7jegove osnovne karakteristike su+1 9 posluje pod personalnom "irmom, tj. u "irmi se obavezno navode imena svih /lanova,nekoli!ine ili ime samo jednog /lana uz obaveznu oznaku i NostaliO (orta!i,partneri i sl)& 9 "irma obavezno sadri i skra2eni!u d.n.o* 9 svi /lanovi drutva imaju jednake uloge i ravnopravno upravljaju drutvom s tim toneki /lan svoje upravlja/ko pravo moe ugovorom u !jelini ili djelimi/no prenijeti na jednog ili

vie drugih /lanova; 9 drutvo se obavezno registruje i ima pravnu sposobnost? 9 za obaveze drutva /lanovi odgovaraju neograni/eno solidarno !jelokupnom imovinom.

Osnivanje r)4tva. Kao osniva/i se mogu pojaviti svi pravni subjekti 4 doma2a i strana li!a,"izi/ka ili pravna. -sniva/ki akt, a istovremeno i najvii op2i akt drutva je osniva/ki ugovor.aklju/uju ga osniva/i u pismenoj "ormi. -bavezni elementi osniva/kog akta su+1 9 poda!i o osniva/ima 4 imena i adrese, odnosno nazivi i sjedita& 9 odredbe o "irmi pod kojima posluje drutvo (mora sadravati ime najmanje jednog/lana)* 9 sjedite drutva

; 9 djelatnost u skladu sa standardnom klasi"ika!ijom djelatnosti (u nekim djelatnostima seovaj tip drutva ne moe osnovati, npr. u bankarskim i poslovima osiguranja).

-bzirom da je osniva/ki ugovor istovremeno i najvii pravni akt drutva, njime bi trebaloregulisati i pitanja osniva/kih uloga, upravljanja i zastupanja, na/in podjele dobiti i pokrivanjagubitaka, zabranu konkuren!ije, odgovornost za obaveze drutva, pristupanje drutvu i istupanjeiz drutva, te prestanak drutva.


29/68

Pravni subjektivitet drutvo sti/e registra!ijom. : postupku osnivanja i registra!ije se primjenjujenormativni sistem. Prijavu za upis u registar potpisuju svi /lanovi (osniva/i) drutva. movinadrutva se ne upisuje u sudski registar, obzirom da /lanovi odgovaraju za obaveze drutvaneograni/eno solidarno.121. PRAVN" O0NOS" "#M/E$ LANOVA 0R$&VA

Osnivaki kapital i i!ovina r)4tva. 0inimum osniva/kog kapitala nije propisan.-dreuje se osniva/kim ugovorom, a on po pravilu predstavlja zbir jednakih uloga osniva/aodnosno /lanova. rutvo ima svoju imovinu koja je razli/ita od imovine njegovih /lanova, asastoji se od osniva/kih uloga /lanova i ekonomskih vrijednosti koje drutvo stekne svojimposlovanjem.

$lozi lanova javnog trgovakog r)4tva mogu biti u nov!u, stvarima i pravima, te radu iuslugama. :lozi su po pravilu jednake vrijednosti, ali se ugovorom moe utvrditi i druga/ije.Eitno je naglasiti da se ugovorom ne moe isklju/iti primjena prinudne zakonske norme o

neograni/enoj solidarnoj odgovornosti /lanova.=avno trgova/ko drutvo se po pravilu osniva simultano, to zna/i da su osniva/i obavezniodjednom unijeti svoje uloge i to prije upisa drutva u javni registar. 0eutim, "ederalni zakonomogu2ava da ulozi ne budu uneseni prije registra!ije drutva, ve2 u roku koji je odreenosniva/kim ugovorom. Dko rok nije utvren ugovorom, zakonom je propisano da je krajnji rokza uplatu odnosno unoenje uloga & mjese!a od dana upisa drutva u registar. -sniva/kimugovorom se mora rijeiti i pitanje pravnih posljedi!a u slu/aju da neki od osniva/a ne uneseugovoreni ulog u roku. : takvom slu/aju mogu2a su razli/ita rjeenja 4 sporazumno produenjeroka, smanjenje osniva/kog kapitala za neupla2eni dio, pove2ana uplata od ostalih osniva/a iliraskid ugovora. Kanjenje se moe sank!ionisati i zateznim kamatama odnosno ugovornomkaznom.:lozi osniva/a po pravilu ulaze u imovinu drutva, tj. nad njima prestaje vlasnitvo ulaga/a.

zuzetno, ulog u odreenim stvarima ulaga/ moe dati samo na koritenje drutvu, uzzadravanje prava vlasnitva (lizing ili zakup). Flan drutva ne moe jednostrano smanjiti,pove2ati niti povu2i svoj ulog.3aspolaganje udjelima je pravno mogu2e, ali je razli/it reim predvien za interni i eksternipromet udjela. 7aime, interni prenos udjela na /lanove drutva je slobodan i moe biti na jednogili vie /lanova u zavisnosti od toga da li je ugovorom omogu2eno da udjeli odnosno ulozi budurazli/ite vrijednosti. Iksterni promet, tj. prenos tre2im li!ima, je ograni/en jer /lanovi drutvaimaju pravo pre/e kupovine.

$pravljanje javni! trgovaki! r)4tvo!. Cvaki /lan ima pravo i obavezu da upravljadrutvom u skladu sa ugovorom. Cadraj, obim i na/in upravljanja se po pravilu odreuje

osniva/kim ugovorom. 0oe se regulisati da drutvom upravlja samo jedan /lan ili nekoliko/lanova, a mogu upravljati i svi /lanovi drutva. Pored toga, svaki /lan moe uz saglasnost ostalih/lanova prenijeti voje pravo upravljanja i na li!a koja nisu /lanovi drutva, pod uslovom da tonije isklju/eno osniva/kim ugovorom. Pritom je /lan koji prenosi ovlatenja odgovoran samo zaizbor (culpa in eligendo), a ne i za rad izabranog li!a.8ermin upravljanja drutvom odgovara i terminu voenja poslova drutva. 7a/in voenjaposlovanja moe biti organizovan kao pojedina/no (individualno) i skupno (kolektivno)poslovodstvo. Dko osniva/kim ugovorom nije izri/ito regulisano druga/ije, pretpostavlja se da jevoenje poslova individualno. 8o podrazumijeva da je svaki od ovlatenih /lanova u mogu2nosti


30/68

sam voditi !jelokupno poslovanje drutva. 0eutim, ako se neki od /lanova koji imajuovlatenje na upravljanje odnosno poslovodstvo usprotivi preduzimanju neke radnje, ostali/lanovi nemaju pravo preduzeti takvu radnju (pravo protivljenja, pravo veta). Pravom protivljenjase ne moe posluiti /lan koji je svoje ovlatenje na upravljanje i voenje poslova prenio nadruge /lanove drutva ili na tre2a li!a. Eitno je naglasiti da protivljenje nije doputeno zapreduzimanje mjera i radnji nunih za opstanak drutva ili njegove imovine. Dko /lan drutva

uprkos protivljenju (vetu) drugih ovlatenih /lanova preduzme radnju ili pravni posao, odgovoranje za tetu koju je prouzrokovao takvim postupanjem i zbog toga moe biti isklju/en iz drutva.stovremeno, preduzeta radnja je punovana prema tre2im li!ima, iz razloga pravne sigurnosti.Ckupno (kolektivno) poslovodstvo podrazumijeva upravljanje i voenje poslova od strane svihovlatenih /lanova zajedno, tj. za preduzimanje svakog posla potrebna je jednoglasnost tih/lanova. Ckupno poslovodstvo je izuzetak i mora se utvrditi osniva/kim ugovorom. Caglasnost setrai za svaki pojedina/ni posao, odnosno ne moe se dati unaprijed za sve budu2e poslove.zuzetno, jedan ili nekoli!ina ovlatenih /lanova mogu i bez saglasnosti ostalih /lanova preduzetineku radnju u slu/aju kanjenja drutva u izvrenju dospjelih obaveza ili radi izbjegavanjanastanka tete.-bzirom da su odredbe o na/inu organizovanja poslovodnog organa i izvrenju poslovodne"unk!ije dispozitivne prirode, mogu se ugovoriti i drugi na/ini voenja poslova.

Po obimu ovlatenja u voenju poslovodne "unk!ije, razlikuju se redovno i vanrednoposlovodstvo. 3edovno se odnosi na uobi/ajeno poslovanje drutva u okviru registrovanedjelatnosti, a vanredno je ono koje prelazi okvire redovnog poslovanja 4 npr. raspolaganjenekretninama drutva, osnivanje podruni!a, trans"orma!ije i statusne promjene i sl. a sveposlove vanrednog poslovanja mora postojati saglasnost svih /lanova drutva. : praksi je tekopre!izirati koji su poslovi redovni, a koji vanredni, tako da to predstavlja "akti/ko pitanje.a davanje prokure u javnom trgova/kom drutvu je potrebna saglasnost svih /lanova ovlatenihda vode poslovanje drutva. zuzetno, ako postoji opasnost od odgaanja, prokuristu moepostaviti svaki /lan koji ima pojedina/no poslovodstvo. C druge strane, prokuru moe opozvatisvaki /lan poslovodstva. Cvaki /lan drutva ima pravo da bude in"ormiran o svim poslovima i daostvari uvid u poslovne knjige i isprave drutva.: ve2ini pravnih sistema prihva2eno je na/elo jednoglasnosti pri donoenju odluka. 0eutim,

osniva/kim ugovorom se moe predvidjeti i donoenje odluka ve2inom glasova.

Pravo na do"i! i pokrivan#e gu"i!aka. Flanovi javnog trgova/kog drutva imaju pravo nadobit i obavezu pokrivanja gubitaka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije predvienodruga/ije. obit i gubitak se mogu dijeliti po & prin!ipa+ kapitalnom i personalnom ilikombina!ijom jednog i drugog.Kapitalni na/in podrazumijeva da se jedan dio (obi/no 1J*) ukupne dobiti drutva za teku2uposlovnu godinu dijeli na /lanove drutva srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu. Po ovomna/elu, oni /iji je ulog u radu i uslugama su bez u/e2a u dobiti.Personalni prin!ip se primjenjuje na preostali dio godinje dobiti, tako to se prvo pokrijeeventualni poslovni gubitak drutva, pa se ostatak dijeli na sve /lanove drutva u jednakim

iznosima Npo glavamaO. Eitno je naglasiti da je jednom utvreni omjer u raspodjeli dobiti ipokrivanju gubitaka stalan i moe se promijeniti samo izmjenom osniva/kog ugovora.:govorom se moe predvidjeti da /lanovi drutva /iji se ulog sastoji isklju/ivo od rada i uslugau/estvuju samo u podjeli dobiti, tj. da ne u/estvuju u snoenju gubitaka. 0eutim, nitave suklauzule koje obavezuju /lanove samo u snoenju poslovnih gubitaka drutva. 8akoe sunedoputene klauzule prema kojima /lanovi drutva /iji se ulog sastoji isklju/ivo iz nov!a, stvarii prava u/estvuju samo u podjeli dobiti drutva (zabrana lavovske klauzule).


31/68

a"rana konkuren&i#e ispoljava se u & prav!a+1 1. zabrana djelatnosti 4 /lan javnog trgova/kog drutva ne moe bez izri/ite saglasnostiostalih /lanova voditi izvan drutva poslove iz registrovane djelatnosti drutva& &. zabrana /lanstva 4 /lan javnog trgova/kog drutva ne moe biti /lan drugogtrgova/kog drutva u kome je li/no odgovoran, tj. ne moe bez saglasnosti ostalih /lanova postati/lan nekog drugog javnog trgova/kog drutva, komplementar u komanditnom drutvu, niti

samostalni obrtnik.nstitut zabrane konkuren!ije traje dok postoji drutvo, a ugovorom se moe i produiti, alinajdue & godine od dana gubitka /lanstva ili svojstva na koje se zabrana odnosi. : slu/ajupovrede odredaba o zabrani konkuren!ije, drutvo ima osnov da trai+ (1) naknadu tete, (&)ustupanje poslova kao da su zaklju/eni za drutvo i (*) prenos ostvarene koristi ili prava izzaklju/enih poslova od li!a koje je prekrilo zabranu.

Is!upan#e iz dru'!va i pris!upan#e dru'!vu. Postoje * osnovna na/ina prestanka /lanstva udrutvu i to+1 a) dobrovoljno 4 istupanjem ili otkazom /lana ako je drutvo osnovano na neodreenovrijeme. -tkazni rok traje najmanje H mjese!i i mora isti!ati posljednjeg dana poslovne godine.

-tkaz mora biti pismen, jasan i bezuslovan. 0oe se opozvati, ali opoziv mora sti2i prije samogotkaza ili istovremeno sa njim& b) isklju/enjem /lana iz drutva 4 ovo pitanje u ve2ini prava nije detaljno regulisano, pase mora urediti osniva/kim ugovorom* !) neovisno od volje /lanova drutva 4 usljed smrti ili gubitka poslovne sposobnosti"izi/kog li!a, ili ste/aja pravnog li!a.

Flan drutva kome je prestalo /lanstvo odgovara za obaveze drutva nastale do trenutka prestankanjegovog /lanstva. C druge strane, ovlaten je od drutva zahtijevati obra/un na kraju svakeposlovne godine i isplatu dobiti koja mu pripada, sve dok se ne zavre poslovi koji su zaklju/enido trenutka prestanka njegovog /lanstva.Ctatus /lana javnog trgova/kog drutva se po pravilu moe ste2i i naknadnim pristupanjem, uz

saglasnost svih /lanova.

Pravni onosi r)4tva i lanova pre!a tre(i! li9i!a.7a/elno svaki /lan je ex lege ovlatenza zastupanje drutva, ali se osniva/kim ugovorom moe regulisati druga/ije. : takvom slu/ajuse u javni registar

Documents

Ppd-skripta Po Profesoru