PUT NIKPUT NIKGla si lo æu pe Sv. Ni ko le bis ku pa, Jas tre bar sko - BROJ 6 / 2005 - ci je na 12 kn

Sretan BoæiÊSretan BoæiÊPutnik 6.indd 1 12/13/05 10:40:29 AM

2 PUT NIK 6 / 2005

“PUT NIK”

GLA SI LO ZA VJER SKU IZ OBRAZ BU I AK TIV NOS TI ÆU PE SV. NI KO LE BIS KU PA

JAS TRE BAR SKO

GLAV NI I OD GO VOR NI URE DIK:STJE PAN RO ÆAN KO VIΔ, upr. æu pe

GRA FI»KA PRI PRE MAKreπimir Leopold (grafiËki urednik),

Goran NjeæiÊ (tehniËki urednik),Robert KovaË (direktor) za Stu dio “Di zajn Ko vaË”

info@dizajn-kovac.t-com.hrtel./fax.: 01-61-98-804www.dizajn-kovac.hr

NA PI SA LI, URE DI LI I PRI PRE MI LI:Ni no ©kra be, Ana No vo sel,

Bernarda ©imunoviÊ, Kris ti ja na Ba niÊ, Ma ri na Bas ta πiÊ, An te Ke len triÊ,

Smi l ja na Po po viÊ, s. Pau la Puz jak,Miroslav MarkiÊ, æupni vikar,

p. Mijo NikiÊ

TIS AKGIPA d.o.o., ZAGREB

tel.: 01-30-40-777

ADRE SA URED NI©TVA:ÆUP NI URED

TRG KAR DI NA LA ALOJ ZI JA STE PI NCA 1, 10450 JAS TRE BAR SKOTel./fax: 01/6281-756

e-mail: zup ni.ured.sv.ni ko le@zg.t-com.hr

GLA SI LO IZ LA ZI PE RIO DI»NO

Gledam kako se raa dan,zora se iz sna budi -

to Isus mi æeli dobro jutro!

Krenem ulicom i prepoznamjedan njeæan, posve nevin,

djeËji osmijeh ‡ to Isus mi je rekao:«Dobar dan!fl

Odjednom Ëujem: NeËije drugo srce uz moje kuca.

I Bog mi se tada osmjehne:«Znaj, nisi sama!fl

I zvijezde su veÊ zauzele mjesto svoje,ali je samo ona najsjajnija zaæeljela

mi laku noÊ...I u tom je trenu Bog pomilovao

lice moje...

A onda, niotkuda, sasvim nenadano,pahuljice su poËele prekrivati moj

grad, polako, tiπe, najtiπe:To Bog se spustio do menei poæelio mi sretan BoæiÊ!

Marina BastaπiÊ

BOÆIΔ - TE MA BRO JA

Boæja milost

Putnik 6.indd 2 12/13/05 10:40:44 AM

Pred nama je jedan od najljepπih perioda tijekom godine, boæiÊno vrijeme, ozraËje mira, ljubavi i veselja. Vrijeme u kojem je obitelj na okupu, slaveÊi zajedno dolazak Spasitelja. Uskoro Êemo kroËiti i u Novu godinu. To je prilika pogledati malo unatrag, napraviti «inventurufl i osvrnuti se na proteklo razdoblje. Prilika je takoer i zahvaliti Bogu za pro-teklo darovano vrijeme u kojem smo mogli æivjeti. Prilika je to da napravimo i plan, barem okvirni, za svoj æivot tijekom nadolazeÊe godine. Kako uËiniti joπ viπe i bolje s primljenim darovima i kako ih πto bolje iskoristiti na dobrobit svojih bliænjih. Kako πto bolje prepoznati i ukljuËiti se u plan koji Bog ima za nas. Prilika je razmisliti sada o tome, kad zavrπavamo jedno vremensko razdoblje, ulazeÊi u drugo. Ovo je i vrijeme darivanja. Bog nam je darovao svoga Sina i od toga potjeËe ovaj lijepi obiËaj meusobnog darivanja prigodom BoæiÊa. BoæiÊ se u narodnoj tradiciji vremenom udomio kao najveseliji, najtopliji blagdan, a karakterizira ga povijesno proæimanje iznimnog bogatstva simbola i obiËaja πto ima pozitivne, ali i negativne strane. Jedna od pozitivnih stvari je izraæavanje ljubavi i svijesti o pripadnosti Bogu kroz elemente narod-nog blaga i mentaliteta pojedinih podneblja. No, mnogi su simboli koji su se pripojili tom krπÊanskom blagdanu udaljili iz srediπta paænje samu bit dogaaja ‡ Kristovo roenje ‡ i kroz elemente koji su Ëesto puku ili namjerno ili nenam-jerno iskrivljavani i vaeni iz konteksta, doprinijeli prerastanju BoæiÊa u bljeπtavi i zbunjujuÊi milodar Djeda Mraza, Snjeπka BijeliÊa, boæiÊnih rasprodaja, ukrasa, æarulja, petardi, alkohola, uæurbanosti i buke. KrπÊanski blagdan BoæiÊ kao da je doæivio «poganiziranjefl, a u Ëitavoj priËi Isus kao da opet, kao i prije 2005 godina u Betlehemu, nema mjesta nigdje nego u πtali.

Bolno je mnogim krπÊanima gledati kako u naπoj zapadnoj, tzv. krπÊanskoj civilizaciji, danas pod proslavu Boæjeg roenja potpadaju sve groteskniji sadræaji. Æalosti πto umjesto razmatranja o otajstvu i milosti Boæjeg utjelovljenja, svijet Mesiju ponovno ne prepoznaje u NovoroenËetu nego ga traæi u «Ëudesimafl modernog doba, u kaotiËnoj bljeπtavoj scenografiji. Umjesto Isusa koji u noÊi svog roenja kuca na vrata naπeg srca i tamo traæi prenoÊiπte, svijetu je prihvatljiviji izmiπljeni skandinavski «dobriËina Djed Mraz, koji Êe uËiniti Ëudofl, ostaviti nam neπto i ispod bora i neÊe nam optereÊivati savjest tjerajuÊi nas da se mijenjamo.

Dok protagonisti predprazniËne masovne histerije (koji Êe se predstaviti kao krπÊani) nemaju pojma o pravom znaËenju blagdana, mi razmatramo Sveto pismo i proniËemo u otajstvo utjelovljenja; dok svijet od blagdana uzima ugodu ‡ puricu, mlince, odmor, mi uzimamo svoj kriæ; postimo, idemo na mise zornice.

Mi smo pozvani da budemo svjetlost svijeta i sol zemlje ‡ svjetlost, a ne svijet; sol, a ne zemlja. Svjetlost koja Êe svijetliti te tjerati i druge da se ostave tame. Da bismo uistinu svijetlili, moramo biti otvoreni izvoru Svjetla, Bogu.

Dragi Ëitatelji, neka i ovi Ëlanci u naπem «Putnikufl doprinesu tom svjetlu. Krist za sebe kaæe da je put, istina i æivot. Njegov put samozatajenja, darivanja,

ærtve za drugoga, za brata Ëovjeka, naπa je krπÊanska istina i samo hodeÊi tim putem, naÊi Êemo Krista Æivotvorca. Istinski slaviti BoæiÊ ne znaËi samo prirediti lijepe jaslice s raznim figuricama, okititi bor, prirediti kuÊu, bogat stol.

Slaviti BoæiÊ znaËi Ëuti plaË Djeteta koje viËe u drugoj djeci, velikoj i maloj. Slaviti BoæiÊ znaËi traæiti mir i primiti mir te ga podijeliti s bliænjima. Slaviti BoæiÊ na drugaËiji naËin znaËi oduzeti otajstvu BoæiÊa njegovo najdublje znaËenje. Tada se BoæiÊ obezvrjeuje i diskreditira. Poput pastira πto poæuriπe k jaslicama, gdje naoπe Novoroenoga, i mi krπÊani potecimo ususret Ëovjeku, bliænjemu, potreb-nome i u njemu Êemo susresti njega, Emanuela koji æeli biti s nama, Bog koji æeli biti Bog za Ëovjeka, naπ Bog. I samo Êemo tada smjeti gledati u Boga. Gledati Boga u Ëovjeku i Ëovjeka u Bogu.

Sretan BoæiÊ i blagoslovljena Nova 2006. godina!Æupnik

3

BOÆIΔ - TE MA BRO JA

PUT NIK 6 / 2005

4 Novi religijski pokreti

10 Boæja milost

14 DoπaπÊe

15 BoæiÊna molitva

17 Rim

20 Duhovna zvanja

25 Grkokatolici

27 Iskustvo vjere

28 Obiteljska zajednica

29 Mladi

30 Dogaanja uÆupi

32 Bonton ucrkvi

SAD RÆAJCije nje ni Ëi ta te lji!

Putnik 6.indd 3 12/13/05 10:40:46 AM

1. Uvod

Nova religioznost koja se πiri preko raznih sljedbi veliki je iza-zov Crkvi jer se predstavljaju kao alternativa krπÊanskoj poruci spa-senja po Kristu. Naime, novi religi-jski pokreti nekrπÊanske provenije-ncije izriËito govore kako Ëovjeku ne treba spasenje po Kristu, nego mu treba samo prosvjetljenje ili mu treba samo guru, voa, uËitelj koji Êe ga dovesti do prosvjetljenja u kojem je spasenje. »ak i neke sljed-be krπÊanske orijentacije ne navijeπtaju viπe Krista kao jedinog Spasitelja. Prema najnovijem Katekizmu Ka-toliËke crkve posljednja i najveÊa obmana i prevara Stotone bit Êe religiozne naravi. Sotona je stalno nastojao Ëovjeka odijeliti od Boga. Do sada je ljude zaluivao idejom ateiz-ma, proglaπujuÊi da Boga nema, sada izmiπlja krive slike Boga. Preko raznih sljedbi Sotona danas is-krivljuje sliku Boga i sliku Ëovjeka. Boga degradira na neosobnu kozmiËku silu, a Ëovjeka proglaπava bogom. To je nepravda i za

Boga i za Ëovjeka jer je zanijekana istina o Bogu da je On Stvoritelj i istina o Ëovjeku da je stvorenje.

Osim za Crkvu, NRP su izazov, a ponekad i stvarna opasnost takoer i za druπtvo kao takvo, bez obzira da li se radi o vjernicima ili nevjer-nicima. Naime, poznati su sluËajevi

ubojstava ili samoubojstava koja su se dogodila u ambijentu novih reli-gijskih pokreta. Spomenimo samo neke.

18. studenog 1978. viπe od 900 Ëlanova ameriËke sekte “Hram naroda”, po zapovijedi svoga osni-vaËa i voe Jima Jonesa poËinilo

je u Gvajani samoubojstvo ili bilo nasilno ubijeno.

U noÊi od 4. na 5. lis-topada 1994. pronaeno je 16 spaljenih leπeva, meu njima je bilo i troje djece, a pripadali su vjerskoj sljedbi “Hram sunca” (u Francuskoj ili ©vicarskoj).

U Japanu je zabiljeæeno nekoliko sluËajeva masovnog trovanja u podzemnoj æe-ljeznici, iza kojih su stajali Ëlanovi jedne vjerske sljed-be.

Godine 1997. po nagovoru svoga profesora ubilo se 39 mladih ljudi u sekti “Heaven’s Gate”. Iako su ovi mladi bili veoma sposobni u radu na kompjutorima, izraivali su web stranice raznim kompa-nijama, ipak su bili naivni i povjerovali da Êe ih neki sve-mirski brod odvesti na viπe sfere svijesti, ako budu sada spremni napustiti ovaj svijet, tj. uËiniti kolektivno samou-

4 PUT NIK 6 / 2005

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

IZAZOV NOVE RELIGIOZNOSTI

NOVI RELIGIJSKI POKRETI I SEKTE

Putnik 6.indd 4 12/13/05 10:40:47 AM

5PUT NIK 6 / 2005

bojstvo, πto su oni onda i uËinili. Novi religiozni pokreti i vjerske sekte za nas su, stvarno, veliki izazov i prema njima ne moæemo ostati ravnoduπni. Ovaj fenomen je za nas dvostruki izazov: s jedne strane on nas izaziva da ozbiljno preispitamo sebe, svoju vjeru koja je, moæda, izgubila snagu kvasca, koja mnogima viπe nije sol zemlje i svjetlo svijeta, a prema Isusovim rijeËima upravo bi to Crkva tre-bala biti. Ako to viπe nismo, onda nije Ëudo da novi religiozni po-kreti imaju uspjeha, jer i oni nude upravo to πto bismo mi trebali biti. Drugi izazov je potreba da iskre-no, ali i kritiËki promotrimo nove religiozne pokrete i vjerske sekte i otkrijemo oËigledne ili, πto je ËeπÊi sluËaj, skrivene zamke i opasnosti u vidu novih ovisnosti πto se kriju u pojedinim vjerskim sektama.

2. Novi religiozni pokreti -

univerzalni fenomen

Novi religiozni pokreti prisut-ni su danas na svim kontinen-tima. PriopÊenje kardinalskog zbora (konzistorija) 1991. kaæe da se radi o univerzalnom fenomenu koji zabrinjava KatoliËku crkvu. U istom priopÊenju nalazimo kratku svjetsku panoramu novih religio-znih pokreta.

U Europi su prisutne mnogobro-

jne sljedbe istoËne i zapadne pro-venijencije, kao i drugi pseudore-ligijski pokreti pridoπli iz svijeta okultizma, magije i ezoterije, obli-kujuÊi svojevrsnu religiju sinkretis-tiËke naravi.

©aljuÊi svoj izvjeπtaj o stanju vjerskih sljedbi, skoro sve mjesne crkve su registrirale pojavak i brzo πirenje raznih vrsta religioznih ili pseudoreligioznih pokreta i sljed-bi. Skoro svi dræe da je taj fenomen ozbiljan, a neki ga Ëak vide kao alarmantni problem.

Najranjivija i najpogoenija grupa koja ulazi u neku vjersku sljedbu, jesu mladi koji su bez posla, neak-tivni u æivotu æupe, koji dolaze iz nesreene obiteljske sredine ili pri-padaju etniËkim manjinama, te ako æive u mjestima koja su uglavnom udaljena od utjecaja Crkve.

II. Vatikanski sabor razlikuje Crkve i Crkvene zajednice. Ernest Troeltsch kaæe da je “Crkva obi-ljeæena objektivnim i postojanim, dok sljedba ima svoju jezgru u osobnom doæivljaju obraÊenja i vlastite odluke... Crkva svoje vjerni-ke nosi, sljedba je od svojih vjernika noπena... Sakrament, koji sveÊenik podjeljuje, u sljedbi se ne proglaπuje i ne prihvaÊa kao posrednik spasa. U njoj se sve postiæe vlastitim napo-rom.”

3. Temeljni aspekti NRP

Novi religiozni pokreti i vjer-ske sekte uglavnom daju pred-nost afektivnosti nad razumom, to znaËi kod veÊine dominira neka Ëudna misterioznost, razni zanosi, Ëesto puta na granici histeriËnog ponaπanja.

Sljedbe u velikoj mjeri njeguju takozvano fundamentalno, nekri-tiËko tumaËenje Biblije. IzvlaËe rijeËi iz konteksta i tumaËe ga po svojoj volji, Ëesto ono sporedno pretvaraju u glavno i obratno. “U skladu s tim ne priznaje se va-ljanost ni jednoga drugog puta k spasu osim vlastitog, jer samo taj vlastiti vodi do cilja bezuvjetno i nepogreπivo, a oni koji njime idu jesu ‘izabranici’... KarakteristiËno je i osobno zalaganje kao i poboænost temeljena na doæivljaju”.

U nemalom broju sljedbi odluËu-juÊu ulogu igraju objava i proroπtvo, ekstatiËne pojave i opsjednutost nadosjetilnim. VeÊina sekti zane-maruje znanstveno tumaËenje svo-jeg nauka. Sljedba se poziva na

Ëuvstvo i volju, a ne na razum. Uvjereni su da su samo oni “iza-branici”.

Postoje miroljubive i tolerantne sekte, ali ima i takvih koje su velika prijetnja za slobodu ljudi i druπtva opÊenito. “Po svojoj struk-turi najËeπÊe su autoritarni; koris-te se utvrenim pranjem mozga i mentalnom kontrolom; sluæe se kolektivnom prisilom, pobuuju osjeÊaje krivnje i straha”.

VeÊina ovih pokreta imaju æivog karizmatskog vou, koji je vrlo auto-ritativan i Ëesto traæi posvemaπnju posluπnost.

Program ovih pokreta je πa-rolik: od neokrπÊanskih do protu-krπÊanskih stavova.

Broj sljedbenika se proteæe od nekoliko stotina do viπe milijuna.

4. Psiho-fiziËka konstitucija

novih Ëlanova

S obzirom na psihiËku konsti-tuciju, neki razlikuju dvije vrste: prva - osobe psihiËki “normalne” koje ulaze u sekte nakon neke krize ili razoËaranja (zaljubljenost, rastava roditelja); druga vrsta su osobe s veÊim ili manjim psihiË-kim optereÊenjem koje u sektama traæe svoju sigurnost i lijeËenje depresivnih stanja.

Kad su u pitanju psiholoπke struk-ture liËnosti, dinamiËka psihologi-ja i psihopatologija dijeli osobe na narcistiËko shizoidnu, depresivnu, opsesivnu ili prinudnu i histeriË-nu strukturu. Svaka od spomenu-tih liËnosti na svoj naËin doæiv-ljava Boga i kao takva sklona je odreenoj vjerskoj sekti. U svome Ëlanku “Psihologija i religija”, priz-nati psiholog Vladeta JerotiÊ kaæe sljedeÊe: “Za razliku od prinudnih neurotiËara, koji su skloni strogim protestantskim krπÊanskim sekta-ma (kao πto su Jehovini svjedo-ci ili adventisti), narcistiËko-shi-zoidni tip vjernika radije odlazi

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

Putnik 6.indd 5 12/13/05 10:40:49 AM

6 PUT NIK 6 / 2005

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

u neku grupu koja njeguje neku od istoËnjaËkih formi filozofije i religije, kojima u osnovi leæi svijet kao privid, πto sasvim odgovara prividnom æivljenju ovakvih ljudi, nikad dovoljno inkarniranih u ovu zemlju i njenu realnost”. Odnos depresivne osobe prema religi-ji obiljeæen je velikim osjeÊajem krivnje zbog slabe vjere, mlake ljubavi i skoro nikakve nade. “Ako joπ ima saËuvane snage za inte-lektualnu radoznalost, deπava se da se depresivni Ëovjek okrene od krπÊanstva budizmu, Ëija mu filozofija pesimizma viπe odgova-ra”. KonaËno, histeriËnu struktu-ru liËnosti karakterizira pojaËana samosvijest, povrπnost, erotiËno-seksualna uzbudljivost, sklonost tjelesnim senzacijama koje su izraz burnih duπevnih zbivanja te pretjerana srdaËnost i neumorni optimizam. Religiozni æivot his-teriËnih osoba Ëesto je izobliËen. Odlikuje se naglim oduπevljenjem i brzim popuπtanjem. “Zbog uk-ljuËivanja erotiËno-seksualnog u veÊinu svojih dogaanja, histerici i u vjerskom æivotu mijeπaju reli-giozno s erotiËnim i seksualnim, kao i emotivnim, uopÊe.... UpuÊeni uglavnom na vanjske manifestacije vjere, histeriËni tipovi se vezuju za ceremonijalno u crkvenom æivo-tu... Boga doæivljavaju histerici na djeËji naËin, jer i sami ostaju cijelog æivota u mnogo Ëemu infantilni, i to kao ‘dobrog oca’ koji, naravno, njih posebno voli, i to i pokazu-je. Zbog toga njihova vjera ostaje umnogome nezrela, naivna, æeljni su Ëuda i skloni da u njih brzo povjeruju, bez snage naprezanja da se neπto trajnije i dublje u toj vjeri ostvari.” HisteriËne strukture liËnosti sklone su onim sektama u kojima ima puno ezoterije, antro-pozofije, magije pa i sotonistiËkih elemenata.

Treba reÊi da spomenutih struk-tura liËnosti ima ne samo u sekta-

ma nego i u svim religijskim zajed-nicama. K tome, joπ treba nadodati da postoje i sasvim zdrave osobe koje slobodno pristupaju sektama zbog svojih osobnih motiva.

5. Proces pridobivanja novih Ëlanova

Proces novaËenja Ëlanova moæe se promatrati u sljedeÊa Ëetiri stup-nja:

Prvi stupanj: potencijalni sljed-benik se “namami” pomoÊu Ëlana suprotnog spola koji poziva poten-cijalnog kandidata na susret, obiË-no, pri kraju tjedna. Stari Ëlan tada govori kako je i on imao prije teπkih problema, ali od kad je u svojoj sekti sve mu ide od ruke, sada je sretan i uspjeπan u svom poslu.

Drugi stupanj: ostali Ëlanovi sekte obasiplju novog kandidata velikom paænjom i ljubavlju, bombardiraju ga svojom ljubavlju (“love-bom-bing”), samo da im ne izmakne.

TreÊi stupanj: NajËeπÊe se no-vi Ëlan kroz razne seminare ili druge oblike inicijacije dalje “do-rauje”, informira i formira. U meuvremenu se Ëvrsto kontrolira ambijent i nastoji se da se novi Ëlan odvoji od roditelja i prijatelja, kako bi πto prije usvojio novi naËin miπljenja i ponaπanja.

»etvrti stupanj: Novi Ëlan je posve uklopljen u sektu i on sada poËinje biti misionar, on zapoËinje pridobivati nove Ëlanove i zauzi-mati odreene poloæaje u hijerar-hiji sekte.

6. Razlozi πirenja vjerskih pokreta i sekti

Na pitanje o razlozima πirenja vjerskih pokreta i sekti po Ëitavom svijetu, stiglo je 75 odgovora nacio-nalnih biskupijskih konferencija. Prema njima, razlozi su sljedeÊi:

1) Traganje za pripadnoπÊu (osjeÊaj za zajednicu)

Mnoge su tradicionalne druπtvene zajednice ugroæene ili uniπtene, mnogi se osjeÊaju kao bez korijena i sami. Odatle potreba da nekamo pripadaju. »ini se da sekte nude: ljudsku toplinu, paænju i podrπku u svojim zajednicama u kojima osoba osjeÊa zaπtitu i sigurnost.

2) Traganje za odgovorimaÆivot koji æivimo pun je proble-

ma, zagonetki i zamrπenih situacija koje vapiju za pravim odgovorima.

»ini se da sekte nude: jednostav-ne i gotove odgovore na sva teπka i zamrπena pitanja i situacije.

3) Traganje za cjelovitoπÊuMnogi se osjeÊaju povrijeenima

i iskljuËenima od strane rodite-lja, prijatelja, profesora, Crkve. OsjeÊaju da ne æive u skladu sa samima sobom, s drugima i sa svojom okolinom. Æele cjelokupno ozdravljenje duπe i tijela.

»ini se da sekte nude: religiozno iskustvo koje zadovoljava ne samo intelektualne, nego joπ viπe afek-tivne potrebe ugroæene osobe. Nude fiziËko i duhovno ozdrav-ljenje i pomoÊ u problemima s drogom ili alkoholom.

4) Traganje za kulturnim identi-tetom

U mnogim zemljama TreÊeg svi-jeta samo druπtvo se nalazi u sta-nju duboke razdvojenosti od tra-dicionalnih kulturnih, druπtvenih i religioznih vrednota, koje su pot-rebne, posebno mladima za formi-ranje svog identiteta.

»ini se da sekte nude: πiroko mjesto tradicionalnoj religijsko-kulturnoj baπtini, spontanosti i sudjelovanju.

5) Potreba za priznanjem i oso-bitoπÊu

Ljudi ne æele biti anonimna masa,

Putnik 6.indd 6 12/13/05 10:40:50 AM

7

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

PUT NIK 6 / 2005

broj ili Ëlan bez lica u gomili. Oni æele da se osjete vaænima, pri-hvaÊenima, da im se prilazi osobno i s poπtovanjem. U velikim æupama je to jako teπko ostvariti.

»ini se da sekte nude: odreenu brigu za pojedince, jednaku πansu za sluæenje i upravljanje, moguÊnost da se razviju vlastiti potencijali, priliku da se pripada jednoj elitnoj grupi.

6) Traganje za transcendencijom»ovjek, kao πto reËe Pascal,

neizmjerno nadilazi Ëovjeka, zato on, u traæenju istine, traæi i ono πto je skriveno, mistiËno, traæi sve ono πto bi moglo osmisliti i promijeniti vlastitu egzistenciju. Drugim rijeËi-ma Ëovjek traga za transcenden-cijom. Pokazuje smisao za tajnu i sve ono πto je tajnovito, pokazuje interes za mesijanizam i proroπtvo.

»ini se da sekte nude: smisao za spasenje, krπÊanske sekte nude biblijski odgoj, obeÊavaju olako

primanje darova Duha Svetoga i duhovno ispunjenje.

7) Potreba za duhovnim vod-stvom

U mnogim obiteljima nedostaje istinska roditeljska potpora i strp-ljivo vodstvo. Takoer i u tradicio-nalnim veÊim religioznim zajedni-cama zanemareno je osobno zala-ganje odgovornih u crkvi za strp-ljivi odgoj i vodstvo u duhovnom æivotu.

»ini se da sekte nude: vodstvo i orijentaciju karizmatskih voa. Osoba uËitelja, voe, gurua ima vaænu ulogu u povezivanju uËe-nika. U nekim sluËajevima se radi o svojevrsnoj histeriËnoj odanosti utjecajnom duhovnom voi, koji se naziva: mesija, prorok, guru, voa.

8) Potreba za vizijom, za novim svijetom

Æivimo u svijetu koji je, s pravom, zabrinut za svoju buduÊnost. U

takvoj situaciji mnogi se osjeÊaju nemirnima ili Ëak oËajnima, bez pomoÊi i snage. Ne vjeruju viπe tradicionalnim religijama i traæe nove znakove nade da izau iz svoje nemoÊi.

»ini se da sekte nude: “novu viziju”, sebe samog, ËovjeËanstva, povijesti, svemira. ObeÊavaju novi svijet, novo doba (“New Age”).

9) Potreba za sudjelovanjem i angaæmanom

Mnogi, posebno mladi, æele sudjelovati u donoπenju odluka i predvianja kojima se stvara novi svijet.

»ini se da sekte nude: konkretno poslanje za bolji svijet, zahtjev za potpunim predanjem.

Crkveni dokument Fenomen sekti ukratko saæima rad i metodu djelovanja sekti:

“SaæimajuÊi moæe se reÊi da se Ëini kako sekte æive snagom onoga πto vjeruju, s moÊnim (i

Putnik 6.indd 7 12/13/05 10:40:52 AM

8 PUT NIK 6 / 2005

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

Ëesto magnetskim) uvjerenjem, odanoπÊu i angaæmanom. Idu lju-dima ususret tamo gdje oni jesu na topao, osoban i diskretan naËin te omoguÊuju da pojedinac izae iz anonimnosti promiËuÊi sudje-lovanje, spontanost, odgovornost, angaæman... te ih intenzivno prate u mnogostrukim kontaktima, kuÊ-nim posjetima, stalnom pomoÊi i vodstvom. Pomaæu im da rein-terpretiraju vlastito iskustvo, da nanovo potvrde vlastite vrednote te da se suoËe s bitnim pitanjima u krugu jednog zaokruæenog sis-tema. ObiËno rabe rijeËi na uvjer-ljiv naËin: propovijedanje, literatu-ra, mass-media (krπÊanske grupe jako inzistiraju na Bibliji); Ëesta je i sluæba iscjeljivanja. Ukratko, one predstavljaju same sebe kao

jedini odgovor, ‘radosnu vijest’ u kaotiËnom svijetu”.

7. Stav Crkve prema novoj religioznosti i vjerskim

sljedbama

Izvanredna sinoda biskupa 1985. napomenula je kako neke osobe traæe odgovore na svoja pitanja u sljedbama jer ih ne nalaze u Crkvi na naËin kako bi one æeljele i zato su izazov i poziv na obnovu Ëitave Crkve. Sljedbe su znakovi vremena i zato “moraju biti stalno analizi-rani”.

Dokument pod nazivom Evan-gelizirati “sekulariziranu” Europu, koji je izdalo VijeÊe biskupskih konferencija Europe (Rim 7-11 lis-topada 1985.), govori o duhovnoj

praznini ljudi naπega vremena, napose mladih koji su u opasno-sti da postanu ærtve radikalnih i fundamentalistiËkih ideologija. U tom kontekstu dokument govori o majstorima mudrosti koji nude svoju terapiju za probleme naπega vremena. “To su meu ostalim i sekte kojih je πirenje iznenadilo sve promatraËe posljednjih godina.”

Takoer i izvanredni konzistorij kardinala koji je odræan u travnju 1991. u Vatikanu, raspravljao je o vjerskim sljedbama. Jedna od tema ovog skupa kardinala, prema æelji samog Svetog oca Ivana Pavla II. bila je “Navjeπtaj Isusa Krista pred izazovom sljedbi”. U zaklju-Ënom priopÊenju kardinala reËe-no je da pojava sljedbi zabrinjava KatoliËku crkvu, buduÊi da vjernici

Putnik 6.indd 8 12/13/05 10:40:54 AM

9

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

PUT NIK 6 / 2005

nisu uvijek u stanju oduprijeti se privlaËnosti koju vjerske zajednice takvog tipa imaju i kojom fascinira-ju ljude svuda po svijetu, na svim kontinentima.

Iako je zadræao dijaloπki stav prema vjerskim sljedbama, Papa je jasno dao do znanja da je jedan od vaænih razloga πirenja sljedbi veli-ka ekonomska i financijska pomoÊ koju primaju oni koji siju zbrku i propovijedaju obmane, zavodeÊi jednostavne i ljude neupuÊene u religiozno iskustvo.

Vjerske sljedbe i novi religijski pokreti su znak vremena.

U ostvarenju svog poslanja Crkva mora znati Ëitati i prepoznavati znakove vremena i to Ëiniti u svjet-lu Evanelja.

Papa Ivan Pavao II. u svom govo-ru biskupima Gane 1993. govori o znakovima vremena te izriËito kaæe da “oni koji su prihvatili djelo propovijedanja, moraju Ëitati zna-kove vremena i to one pozitivne i negativne”. U istom govoru Papa ubraja u negativne znakove vre-mena pojavu sljedbi i novih reli-gijskih pokreta koji se pozivaju na tzv. ukazanja, proroπtva i Ëudesna ozdravljenja. PrivlaËnost ovih pok-reta, kaæe Papa, ponekad dolazi od njihove prividne sposobnosti da odgovore na duhovne potrebe ljudi i na glad u njihovim srcima za neËim dubljim, za izlijeËenjem, utjehom i susretom s transcendent-nim.

Vjerske sljedbe i novi religijs-ki i pseudoreligijski pokreti jesu simptom stanja druπtva u kojemu æivimo. VeÊina ljudi koji se opred-jeljuju za te sljedbe, najvjerojat-nije, iskreno traæi Boga. Kardinal Arinze tvrdi da su novi religijski pokreti odraz i iskaz duhovnih potreba pojedinca koje Crkva ili druge religiozne ustanove nisu uoËili ili nisu znali kako na njiho-ve zahtjeve i potrebe primjereno odgovoriti. Meutim, sljedbe nisu

rjeπenje. One zarobljuju slobodu i stvaraju ovisnost. Slika Boga koju nudi nova religioznost prisutna u sljedbama i religijskim pokretima velikim dijelom je iskrivljena. Pa ipak, za to nisu krive sljedbe, nego druπtvo koje je proizvelo potrebu za takvim sljedbama i religijskim pokretima. GovoreÊi slikovito, ne treba mijenjati bolesne ribe u zat-rovanoj vodi, nego treba mijenjati vodu. Treba mijenjati druπtvo, nje-gov mentalitet, njegovu ideologiju, treba mijenjati duh ovoga svijeta. Drugim rijeËima treba ponovno evangelizirati Europu i svijet.

Pastoralne smjernice Crkve

Razvijati æivu vjeru pomoÊu malih zajednica

Crkva poziva da se nanovo preis-pita tradicionalni sustav æupne zajednice i da se pronau modeli manje zajednice u kojima Êe se vjernici bolje poznavati i doæivlja-vati kao braÊa i sestre.

Oæivjeti liturgijsko sudjelo-vanje u Euharistiji

Euharistija je najjaËa snaga koja bi trebala povezivati i Ëuvati vjerni-ke u zajedniπtvu s Kristom. Drugim rijeËima, intenzivni euharistijski æivot trebao bi pomoÊi vjernicima da saËuvaju svoju vjeru i ne pos-tanu ærtve raznih vjerskih pokreta koji ugroæavaju njihovu vjeru u Krista jedinog Spasitelja.

Dokument Fenomen sekti (3.3) naglaπava da se posebna paænja mora posvetiti dimenziji iskustva, odnosno osobnom otkrivanju Krista, a to se najviπe dogaa po molit-vi, euharistiji i angaæiranom æivo-tu u sluæbi Evanelja. U Euharistiji se dogaa osobni susret sa æivim Kristom koji postaje snaga vjerniku da izdræi i nadvlada sva iskuπenja kojima je izloæen u modernom svi-jetu.

UËvrstiti sudjelovanje laika u duænosti evangeliziranja

Papa Ivan Pavao II. pozvao je biskupe da se pobrinu da vjer-nici dobiju autentiËnu katehezu i formiraju manje zajednice koje Êe vrπiti funkciju evangelizacije svi-jeta. Pojedini biskupi osnovali su informativne centre za zadatkom da prouËavaju rad i πirenje vjerskih sljedbi te daju pravovaljane infor-macije i pastoralnu pomoÊ o poje-dinim sluËajevima koji se dogaaju u ambijentu novih religijskih pok-reta i sljedbi.

Razvijati sustavan biblijski odgoj u vjeri

Temeljni crkveni dokument o vjerskim sljedbama sastavljen prema odgovorima biskupskih konferencija svijeta o fenomenu nove religioznosti, upozorava sve odgovorne u Crkvi da joπ viπe porade oko odgoja na biblijskom, teoloπkom i ekumenskom planu.

Preplavljeni ponudom alternativ-nih metoda lijeËenja, meditativnih tehnika molitve kao i naukom raz-nih vjerskih pokreta, ljudi se sami ne snalaze i zato im treba pomoÊi u kritiËkom vrednovanju nove religioznosti. Povratak poganstva, praznovjerja i religijskog sinkre-tizma ugroæava vjeru mnogih vjer-nika KatoliËke crkve. Zato je pot-reban katehetski odgoj ne samo mladih, nego takoer i starijih osoba u vjeri. Crkva je svjesna da je nepoznavanje vlastite vjere velik neprijatelj vjere pa zato traæi od svojih sluæbenika da njihovi vjer-nici dobiju solidan biblijski odgoj vjere. Veoma solidan dogmatsko-biblijski odgoj u svojoj vjeri moæe se postiÊi ozbiljnim studiranjem i usvajanjem vjerskih istina iz najno-vijeg Katekizma KatoliËke crkve.

P. Mijo NikiÊ

Putnik 6.indd 9 12/13/05 10:40:57 AM

10 PUT NIK 6 / 2005

BOÆJA MILOST

MOJ BOÆIΔNI DARNestrpljenje, iπËekivanje, kiÊenje

jelke, πkripa snijega pod cipelama, odlazak na PolnoÊku... To BoæiÊ kuca na naπa vrata... Blagdan roenja naπega Spasitelja, blagdan molitve, zajedniπtva, darivanja naj-draæih...

Meutim, jeste li se zapitali: Jeste li ikada darovali neπto sami sebi? Vjerojatno razmiπljate o ovome pitanju kao suludome...

Ovoga sam BoæiÊa odluËila daro-vati sebi jedan novi, ali i nikada voen, i posve iskren razgovor sa samom sobom. Preispitati samu sebe: Kakva li sam ja to osoba, kako se odnosim prema svojim bliænjima, cijenim li uopÊe taj neprocjenjiv Boæji dar ‡ svoje bliænje ‡ obitelj i prijatelje?

Vjerojatno Êu se najprije pokuπati opravdati i reÊi:

Pa ja sam samo malen Ëovjek, zanemarivi dio ove Zemlje, sa svim svojim slabostima... A i ljudski je grijeπiti... A s druge pak strane, ja sam i ta koja je odluËila slijediti Krista i Njegove rijeËi. Ja sam ta koja je svoj æivotni moto preuzela upravo iz Biblije: «Ne Ëini drugome ono πto ne æeliπ da drugi Ëini tebifl. A πto je opet u meni toliko snaæno da unatoË tome ipak znam povri-jediti one koje volim?

Mislim da je razlog taj πto znam da me te osobe i tada razumiju i da Êe oprostiti svaku moju pogreπku, jer velik je i snaæan onaj koji zna oprostiti...

Ali, zapravo sam shvatila da

je veliËina i snaga mojih bliænjih utjelovljena, prije svega, u njihovoj iskrenosti i dobronamjernosti koju mi posveÊuju, a zbog toga je moja obitelj neprocjenjiva vrijednost, moji prijatelji najsjajnije zvijezde zbog kojih svaka ona na nebu gubi svoj sjaj, a Krist moje najveÊe bogat-stvo jer me prihvatio s ljubavlju i darovao mi sve te divne ljude.

Svaki trenutak je neponovljiv ‡ proæivimo ga sa svojim bliænjima iskreno, veselo, bez povreda i uvre-da, u miru i Boæjem blagoslovu!

Neka Krist bude naπe svjetlo, ne samo u ovogodiπnjoj BoæiÊnoj noÊi, nego i u svakoj onoj πto pred nama stoji...

Sretan BoæiÊ!Marina BastaπiÊ

Putnik 6.indd 10 12/13/05 10:41:00 AM

11PUT NIK 6 / 2005

BOÆJA MILOST

OTKRIJ SVOJ BOÆIΔNI DUH!

Dolaze nam boæiÊni dani i s osmi-jehom na licu nose nam darove, fine mirise hrane i doma, pune vreÊe ljubavi, dobrote, sreÊe. Svi smo us-hiÊeni i veselimo se, netko viπe, netko manje, a za sve je to glavni krivac naπ boæiÊni duh. Blagdanska atmos-fera najvaænija je jer ona pobuuje osjeÊaje zajedniπtva, obiteljske idile i ljubavi. Ako ti nedostaje onog pra-vog boæiÊnog duha ili si ga izgu-bio preko radne i naporne godine, mi Êemo ti pomoÊi da kroz naπ mali test koji prπti boæiÊnim motiv-ima, uhvatiπ, vratiπ ili pronaeπ svoj boæiÊni «spiritfl. Dobro razmisli i odgovaraj iskreno, pa Êeπ iz naπeg malog objaπnjenja saznati kakav se boæiÊni duh krije u tebi.

1) Kada poËinju tvoje pripreme za blagdane; kiÊenje i ureivanje kuÊe ili stana?

a) Na Badnjak.b) Krajem studenoga.c) Oko sv. Nikole.

2) Jesi li veÊ osmislio darove za svoje najbliæe?

a) Nisam, uvijek to Ëinim zadnji Ëas.

b) ObiËno ne darivam nikoga, prevelika gnjavaæa te gubljenje novaca i vremena.

c) VeÊ odavno, kupio, ukrasio i spremno Ëekaju BoæiÊ!

3) Kako doæivljavaπ blagdanske dane?

a) To su dani odmora i opuπtanja uz dobar TV-program.

b) To su naporni dani gdje se sve odvija sporo i dosadno.

c) To su dani puni veselja, smi-

jeha i pjesme, a istovremeno ispu-njeni mirom i molitvom.

4) Bez koga/Ëega ne moæeπ zami-sliti svoje blagdane?

a) Svoje obitelji i rodbine.b) Prijatelja, deËka/djevojke.c) TV-programa i kolaËa.

5) Kako bi opisao onaj pravi boæiÊni ugoaj i idilu?

a) Mirno, ispunjeno tiπinom, la-ganom pjesmom ili razgovorom, niπta buËno.

b) Veselo, pjesma i ugodna buka, mnogo ljudi uz πalu i razgovor, boæiÊni motivi, zajedniËka purica.

c) Niπta posebno. Ako hoÊeπ, BoæiÊ ti moæe biti svaki dan.

6) ©to za tebe znaËi Badnja veËer?

a) Obiteljsko okupljanje i odlazak na PolnoÊku.

b) Priprema za dobar provod i zabavu.

c) Uæivanje u jelu i piÊu.

Putnik 6.indd 11 12/13/05 10:41:06 AM

12 PUT NIK 6 / 2005

BOÆJA MILOST

7) Kako bi sebe opisao u to boæiÊ-no vrijeme?

a) Hvata me depresija, nekakva sjeta i tuga.

b) ObiËno me sve nervira, sudje-lujem u svemu, ali smatram to Ëistim pretjerivanjem.

c) Sretan sam, oboæavam to vri-jeme, dobro sam raspoloæen te na-stojim druge uËiniti sretnima.

8) ©to po tebi nedostaje ili se izgubilo tijekom godina u BoæiÊu?

a) Tradicija i zajedniπtvo.b) Dobra hrana i provodi.c) Mir, ljubav, uzajamno razumi-

jevanje i solidarnost.

BODOVI

1. a) 1; b) 3; c) 2 2. a) 2; b) 1; c) 3

3. a) 2; b) 1; c) 3 4. a) 3; b) 2; c) 15. a) 2; b) 3; c) 16. a) 3; b) 1; c) 27. a) 2; b) 1; c) 38. a) 2; b) 1; c) 3

20 ‡ 24 SVAKA »AST! 14 ‡ 19 NIJE SVE U ZABAVI! 8 ‡ 14 ©TO SE DOGODILO S OSMIJEHOM?

20 ‡ 24Bravo! Ti si onaj s kojim bi

svatko æelio provesti BoæiÊ. Podiæeπ raspoloæenje i tvoj se boæiÊni duh lako prenosi na ostale. Paziπ na to da ne zaboraviπ πto je pravi smisao BoæiÊa i ujedno se trudiπ da sve bude idiliËno i u skladu s pravim, dobrim blagdanskim duhom. Mali savjet: nai mjes-ta i za malo tradicije...

14 ‡ 19Moæeπ ti to i bolje. Imaπ veliki

boæiÊni duh, energiËan i poziti-van, ali stani na loptu i nemoj ga usmjeravati na pogreπan put. Zabava, jelo i piÊe nije sve πto BoæiÊ znaËi. Pronai dublji smisao i znaËenje BoæiÊa i blagdana, i shvatit Êeπ ovu poruku. Nemoj gubiti energiju na nevaæne stvari, za poËetak okiti bor s obitelji i poite zajedno na PolnoÊku.

8 ‡ 14Padanje u depresiju baπ i

ne upotpunjuje blagdansku atmosferu. Nitko ne æeli uza se osobu koja «ubijafl raspoloæe-nje, a i ne vjerujem da ti takav æeliπ biti. Osmijeh na lice, i tebi treba malo zadovoljstva. Ako BoæiÊ shvatiπ kao napor i gnja-vaæu, tako Êe ti i biti. Dublji smisao postoji i tu je tik do tebe, a tvoj je zadatak pronaÊi ga. Zato malo viπe «spiritafl i bolje Êeπ se osjeÊati.

Maja FazliÊ, 4.G

Putnik 6.indd 12 12/13/05 10:41:12 AM

BoæiÊ ‡ praznici, snijeg, okiÊen bor, darivanje, ljubav, sreÊa, poπtivanje.

Mirela

BoæiÊ ‡ blagdan u kojem je sva obitelj na okupu, blagdan u kojem imamo i osjeÊamo veÊu i snaæniju ljubav.

Dijana

BoæiÊ ‡ blagdan obitelji, pruæa-nje ljubavi, darivanje najdraæih, opraπtanje, mir i sreÊa.

Nina

BoæiÊ ‡ ljubav, mir, obitelj, veselje, roenje Isusa Krista.

Ivana

BoæiÊ ‡ petarde, obilno jelo, slavlje s obitelji, roenje Isusa Krtista, sla-vlje Svete mise.

Matija

BoæiÊ ‡ za mene najljepπi blag-dan jer je to vrijeme ljubavi, mira. Slavim ga s obitelji i to mi je, ne znam, sasvim neπto posebno.

AlenBoæiÊ ‡ blagdan, Isusov roendan, mir, radost, okupljanje.

Robert

BoæiÊ ‡ obitelj na okupu, toplina, radost, boæiÊno drvce, pokloni.

ManÊi

BoæiÊ ‡ toplina doma, pokloni, boæiÊno drvce, dobro raspoloæenje, snijeg...

Morana

BoæiÊ je za mene buenje osjeÊaja kod ljudi. U boæiÊno vrijeme svi mi malo omekπamo i bolji smo prema svojim bliænjima. Tada smo spremni jedni drugima pomoÊi i oprostiti.

Mirela KovaËeviÊ

BoæiÊ ‡ okupljanje obitelji, boæiÊne pjesme, bor, snijeg, praznici.

Ely

BoæiÊ ‡ vjera, ljubav, davanje, zajedniπtvo..

XY

Sv. Nikola ‡ prozor, zloËestoÊa, prazna Ëizmica...

Mirna

Sv. Nikola ‡ Ëizma, πiba, darovi, ËistoÊa, jabuka...

Katarina

Sv. Nikola ‡ milosre, priËe o sv. Nikoli.

Ana

Sv. Nikola ‡ darovi, Ëizme, zima, legenda o sv. Nikoli.

UËenik

Sv. Nikola ‡ starac koji je uvese-ljavao ljude ostavljajuÊi im darove pod prozorom. Ja osobno ne vjeru-jem u sv. Nikolu pa je stoga on za mene samo povijest.

Hana

Sv. Nikola ‡ Ëizmica, snijeg, poklo-ni, πiba, zagonetka...

Hera

Sv. Nikola ‡ poklon, Ëizmica, noÊ, snijeg.

Ely

13PUTNIK 6 / 2005

BOÆJA MILOST

Ankete uËenika Srednje πkole Jastrebarsko

Putnik 6.indd 13 12/13/05 10:41:14 AM

DO©A©ΔE

Kao πto nam je poznato, nova cr-kvena godina zapoËinje 1. nedjeljom doπaπÊa.

Vrijeme adventa ili doπaπÊa je vri-jeme u kojem se intenzivnije pripre-mamo za BoæiÊ. RijeË doπaπÊe dolazi od latinske rijeËi ADVENTUS ‡ πto znaËi iπËekivanje Kristova dolaska, roenja.

Vrijeme doπaπÊa zapoËinje ‘ZOR-NICAMA’, koje nas æele razbuditi u duhovnom smislu te u nama prip-remiti mjesto za Kristovo roenje, preispitivanjem savjesti, ËeπÊim ispo-vijedima kao i opraπtanju drugima.

Na poËetku adventa palimo prvu adventsku svijeÊu na advent-skom vijencu. Uporaba adventskog vijenca zapoËinje u 20. stoljeÊu u Hamburgu.

Prema izvornoj tradiciji tri svijeÊe su ljubiËaste, a Ëetvrta je crvena.

Na krπÊanskom zapadu PRVA SVIJEΔA zove se PRORO»KA SVI-JEΔA, DRUGA BETLEHEMSKA, TREΔA PASTIRSKA, a »ETVRTA AN–EOSKA.

Velika je simbolika adventskog vijenca. On predstavlja KRALJEVANJE

i POBJEDU. Zelene grane, primjerice ‡ bora, znak su KR©ΔANSKE NADE i VJE»NOG ÆIVOTA.

PLAMEN SVIJEΔA na advents-kom vijencu predstavlja TOPLINU i ÆIVOT koji dolazi od Isusa.

Danas se diljem krπÊanskog svijeta adventski vijenac moæe naÊi u crkva-ma, obiteljskim domovima, πkolama, bolnicama....

BOÆIΔ

Svaki narod i svaka zemlja slavi BoæiÊ na svoj, poseban naËin i ima svoje boæiÊne obiËaje.

Tako i naπ hrvatski narod ima boga-te ( puËke ) obiËaje koje danas, naæa-lost, zaboravljamo. ObiËaji svjedoËe o bogatstvu kulture, o postojanju naroda i stoljetnim vezama s Bogom i malim Isusom.

Svi znamo da je ‘BADNJAK’ naziv za dan uoËi BoæiÊa. RijeË ‘BADNJAK’ dolazi od rijeËi ‘bdjeti’, a na badnju veËer bdijemo ËekajuÊi Isusov dola-zak.

HRVATSKI BOÆIΔNI OBI»AJI

Prvi od boæiÊnih obiËaja jest unoπenje slame u kuÊu ‡ obiËaj koji djecu najviπe veseli. Slama se posi-pala po stolu, po podu. Taj obiËaj

podsjeÊao je ljude na siromaπtvo koje je Isus prihvatio iz ljubavi za ‘male’ siromaπne ljude.

Nema prave proslave BoæiÊa bez svijeÊa. Poznati su nam razliËiti hrvatski boæiÊni obiËaji sa 3 svijeÊe, stavljene u Ëaπu punu pπenice ili posebni boæiÊni kruh.

Tri boæiÊne svijeÊe simbolizi-raju Presveto Trojstvo; Oca, Sina i Duha Svetoga. U krajevima sjever-ne Hrvatske obiËaj je bio da po unoπenju svijeÊa domaÊin sjedne na slamu i govori tekst pun æelja za bla-gostanje kuÊe.

Na Badnjak je post i nemrs, a na BoæiÊ se raskoπno jede. Na Badnjak, po starim hrvatskim obiËajima, jede se pouljeni grah, suhe πljive, orasi, gibanica...

U primorskim krajevima na jelov-niku je bakalar. Stol na Badnjak nije mogao biti bez bogato ukraπenog boæiÊnog kruha koji se jeo za Novu godinu ili Bogojavljenje.

Bez obzira na raznolikost boæiÊnih obiËaja, dva su zajedniËka u cijelome svijetu. To su JASLICE i BOÆIΔNO DRVCE.

Prve jaslice napravio je davne 1223. Sv. Franjo Asiπki, a to su bile ÆIVE JASLICE. Vanjska obiljeæja koja prate svetkovinu BoæiÊa, kao πto su BOÆIΔNO DRVCE ili paljenje svijeÊa,

imaju korijen, kao i veÊi-na krπÊanskih obiËaja, u æidovskoj tradiciji.

BoæiÊno drvce ili bor u danaπnjem izgledu, okiÊe-no kuglicama, licitarima i raznim ukrasima, pojavilo se prvi put u 17. stoljeÊu u NjemaËkoj.

U naπe krajeve stiglo je u proπlom stoljeÊu.

U krπÊanskoj tradiciji osvijetljeno boæiÊno drvce donosi KRISTA, TOPLINU i SVJETLOST.

Isusovim roenjem Bog je povezao nebo i zemlju u jedno.....

Bernarda ©imunoviÊ, vjerouËiteljica

DO©A©ΔE I BOÆIΔ

14 PUTNIK 6 / 2005

Putnik 6.indd 14 12/13/05 10:41:16 AM

ÆeleÊi povezati obitelj, Boga i BoæiÊ, krenula sam u potragu. Sad je pravo vrijeme. Gospodin mi je stvarno dobar, joπ ne pokucam a On mi otvori. U ruci mi se nae knjiga koju su napisali Ann i John Murphy, «Uspjeπno roditeljstvofl. A u njoj baπ ono πto æelim u ovo vrijeme podijeliti s vama. Sve πto zapoËne s molitvom izie na dobro, a ovo je boæiÊna molitva:

Klekoh pred svoje boæiÊne jasliceI osjetih zanosan, sveti æar.Motrih Mariju i Josipa i IsusaI æivotinje tamo u snijegu.

Molio sam da ljubav Gospodina IsusaDoe k meni i pokaæe mi put,Jer BoæiÊ nije uvijek lagodan,Pogotovo u svaki boæiÊni dan.

Jer znam da Êe to sveto doba,Koje donosi ljubav, opraπtanje i nadu,Dati meni hrabrost koju trebamDa æivim, molim i borim se.

OdluËio sam da Êu biti vrlo zahvalanZa sve Ëime me je Gospodin obdario,I dok sam kleËao pred svetim jaslicama,Znao sam da æanjemo ono πto smo posijali.

Moje misli su postale molitve zahvalniceIsusu, naπem Spasitelju i Gospodinu;Ja sam mu zahvaljivao za sav ovaj svijet,Naπe obitelji, naπu zemlju i Boga.

Da, katkada smo iscrpljeni i klonuli,OsjeÊamo se bez nade, potiπteni i Ëak izgub-

ljeni,Ali ti Isuse, Djeteπce u jaslicama,Ti nas otkupljujeπ i braniπ i bez naπeg truda.

I zato ti hvala mali BoæiÊu, Isuse,U tvojim jaslicama, tako mio i drag;Ti nas podsjeÊaπ svakog boæiÊnog jutraDa smo proæivjeli joπ jednu dobru godinu.

Ti si nam dao drage prijatelje i susjede,Ti si nam dao snagu da izaemo iz sebe,Da ljubimo jedan drugoga u skrovitosti,Da se smijemo, radujemo i da se ne ljutimo.

Ti si nam darovao kljuËeve svoga kraljevstva,Ako ostanemo jaki i postojani.Hvala ti, hvala ti Gospodine Isuse,Jer tvoja ljubav i oproπtenje su bez kraja.

KleËao sam duge sate pred jaslicama,Tog hladnog, tmurnog, dugog dana,BriπuÊi suze s oËiju,I zahvaljujuÊi Gospodinu dok sam molio.

Molio sam Isusa da me uvijek vodi,Da pomognem gdje ikako mogu,Molio sam Boga u njegovoj beskrajnoj mudrosti,Za ustrajnost, nadahnuÊe i nove ideje.

Jer negdje duboko u jaslicama suRjeπenja za sve naπe nevolje.Ako u obitelji samo volimo jedni druge,

15PUTNIK 6 / 2005

BOÆIΔNA MOLITVA

Putnik 6.indd 15 12/13/05 10:41:23 AM

Naπ narod Êe napredovati i biti sretan.

Da, hvala ti, hvala ti Gospodine Isuse,

©to si postao to Djeteπce na slami.

Tvoja blaga ljubav Êe nas obu-hvatiti,

Budemo li samo slijedili tvoj put.

Tu je molitvi kraj, vrijeme je da krenemo s rijeËi na djela.

Govorite li ikad svojoj djeci o Bogu? Kako ga ona zamiπljaju? Kao dobrog starca ili kao roaka sv. Nikole?A mladi? Sumnjaju li moæda da Bog postoji, ne æele iÊi na svetu Misu ili nemaju povjerenje u vjeru?

Kada doe do takvih pitanja, po-mislimo da bismo prvo morali stu-dirati teologi-ju, zbunimo se, moæda se upita-mo: «A kako si ja zamiπljam Boga?fl

Meutim, kao roditelji znamo da je vjera, krπÊanstvo i kreposno æivljenje bit i temelj naπeg æivota na zemlji i zato da prenese-mo to vjerovanje svojoj djeci, osjeÊamo da moramo, u razgo-voru i naËinu æivota, imati zajed-niËke osjeÊeje prema Bogu. Ako to æelimo, ne moæemo a da ne govo-rimo o Njemu. Pitanje je: flPotiËe li religija na ljubav, povjerenje i zauzetost?fl Sigurno se moæete sje-titi nekih od ovih reËenica:

-Budeπ li se tukao sa svojim bra-tom, Bog Êe te kazniti!

-Ako me Bog ljubi, zaπto je dao da se to dogodi mom djetetu?

-Netko laæe!-vikne majka. Ne znam tko laæe, ali Bog zna!

-Kad bi ti bio dobar djeËak, Bog

ne bi dozvolio da padneπ i slomiπ nogu!

©to mislite o takvim izjavama? Ulijevaju li one u malu djecu ljubav i povjerenje u Boga? Je li isprav-no zamiπljati da je Bog netko tko djecu kaænjava, da je on Otac koji ne ljubi ili da je on strogi sudac? Treba li Boga zvati na takav naËin da posreduje izmeu djece i rodi-telja? Kad se djeca ponaπaju ruæno, a ponekad se ponaπaju, bolje je da roditelj kaæe: flTvoje ponaπanje me æalosti.fl Takoer nastojte objas-

niti djeci da nesreÊe pogaaju i dobre i loπe ljude.Postoje tajne o Bogu koje neÊemo shvatiti dok ne doemo k njemu. PotiËite svoju djecu da ustraju u vjeri i strpljivos-ti. Podsjetite svoje mlade da ima malo ateista u ispitnim dvoranama i na ratiπtima.

Jedan prvoπkolac je pitao majku kako Bog izgleda, a majka je malo razmislila pa rekla: flTo ne znam, ali znam da postoji. Kao vjetar koji katkada tako silno puπe da

zaustavlja dah, a katkada lagano i blago miluje-vjetar ne vidimo, ali jasno moæemo doæivjeti njego-vo djelovanje. Bog je isto takav, ne vidimo ga, ali moæemo vidjeti muπkarce, æene i djecu na naπem svijetu koji pokazuju jedni prema drugima ljubav i dobrotu. I tako osjeÊamo prisutnost Boæju meu sobom. Objasnite svojoj djeci da tamo gdje je milosre, strpljivost i skrb za druge-da je tamo i Bog. IspriËajte im o Isusu Sinu Boæjemu: o Djeteπcu iz Betlehema.

Kako postupati s mladima koji su nesigurni u vjeri, dovode u pitanje naπe vrednote ili moæda Ëak ne prihvaÊaju Gospodina?

Istraæivanja pokazuju da djeca, mladi pa i mlai

punoljetnici prihvaÊaju i razvijaju svoju vjeru ako

roditelji:-æive svoju vjeru

usprkos svim poteπ-koÊama

- p r o æ i v l j a v a j u svoja-dobra i loπa-iskustva zajedno sa svojom djecom

-priËaju svojoj dje-ci kako ih njihova

vjera krijepi.

I na kraju, kakav je naπ odnos prema Bogu?

Kako mi zamiπljamo naπeg Stvoritelja?

To je zbilja silna tema, ali i najvrednija o kojoj moæemo razmiπljati. Moæda biste o tome mogli joπ veËeras porazgovarati sa svojom djecom.

I za kraj, bili vam blagoslovljeni svi napori, vezani uz tu temu, bilo vama osobno, bilo s vaπom djecom i cijelom obitelji.

Blagoslovljen vam BoæiÊ i sretna nastupajuÊa godina 2006!

Na vas misli i za vas moli

Smiljana PopoviÊ

16

BOÆIΔNA MOLITVA

PUTNIK 6 / 2005

Putnik 6.indd 16 12/13/05 10:41:25 AM

DNEVNIK NA©EG HODO»A©ΔA U RIM

17PUTNIK 6 / 2005

RIM

»ETVRTAK 17.11.2005.16,46. Spremam sendviËe za put.

Za nepuna tri sata kreÊemo na dugo oËekivani put, hodoËaπÊe u Rim. Hrvoje joπ uvijek radi, veÊ sam naviknuta da puknuÊe cijevi ili koje druge hitne intervencije dou u nezgodan Ëas. Ipak ne dopuπtam da mi bilo πto pokvari ljepotu ovog iπËekivanja i priprema za put.

Na ovo hodoËaπÊe idemo bez naπe djeËice . Ostaju doma s bakom, spremnom da narednih πest dana ispunjava njihove kulinarske zah-tjeve. Ostavljamo ih s punim povje-renjem u dragog Boga, njih i baku. Uz pozdrave na polasku, obeÊajem im da Êu uredno voditi dnevnik naπeg puta, tako da Êe u svakom trenu znati gdje smo bili, a i ja Êu kroz pisanje biti stalno s njima. Dio tog dnevnika podijelit Êu i s Vama, dragi Ëitatelju naπeg «Putnikafl.

Hrvoje i ja ostajemo dosljedni sebi i stiæemo u posljednji Ëas, dvije minute do polaska. Pozdrav naπeg æupnika, molitva za sretan put i ... Mi kreÊemo.

Pozdravljam sve naπe poznate, ima ih dosta, ali i nekolicina koje Êemo tek upoznati. OsjeÊam radost i veselim se jer idemo zajedno, na ovo meni tako vaæno putovanje. Moj prvi posjet Rimu. Dok mi spa-vamo, budno oko naπih savjesnih πofera broji kilometre i prati puto-kaze.

PETAK 18.11. 2005.7,50. Dolazimo pred Rim. Za ula-

zak u Rim potrebno je proÊi tzv. Ring, kojim je opasan i kupiti karte. Ugodan glas naπeg vodiËa Dr. Zvonka KureËiÊa poveÊava moju znatiæelju za danaπnjim raspore-dom izleta. Osim mnoπtva povije-snih crtica koje upijamo, saznajemo

da se na danaπnji dan slavi i po-sveta bazilike Sv. Pavla... lijepo, danas Êemo je i vidjeti.

9,03. KonaËno, tu smo u RIMU.

Toplinu dobrodoπlice u naπem Domus Croata osjeÊam i u rod-noj zreloj mandarini na samom ulazu u dvoriπte naπeg doma. Lijepo zvuËi «Naπ domfl u Rimu. VeÊ u 10 sati, kreÊemo prema Katakombama sv. Kalista, a one se nalaze iza Sebastijanovih. Obilazimo kripte, gdje je bilo pokopano devet papa, a u krip-tama je ukupno bilo sahranjeno oko 500.000 tisuÊa ljudi. Tiho i dostojanstveno, kako i pri-liËi mjestu, obilazimo i grob sv. Cecilije, zaπtitnice pjevaËa, a u naπoj grupi ih ima dosta. Neka ih blagoslovi dragi Bog po zagovo-ru sv. Cecilije!

Nakon obilaska Katakombi, voænju do bazilike sv. Pavla naπ vodiË Dr. Zvonko oplemenjuje povijesnim Ëinjenicama i preda-njima. Jedno takvo nam kaæe da je bazilika sv. Pavla sagraena na mjestu, gdje mu je odrubljena glava, koja je odskoËila od zem-lje tri puta i na svakom mjestu se pojavio izvor vode. I upravo na tom mjestu je sagraena crkva. Saznajemo takoer da u Rimu ima 350 crkvi te 4 patrijalhalne, a bazilika sv. Pavla je jedna od njih.

Uzdah divljenja sigurno se otme svakom, tko prvi put kroËi u 132 m dugu baziliku, Ëiju ljepo-tu teπko mogu opisati,... Grob sv. Pavla, iznad kojeg je oltar s pre-divnim baldahinom, uokviruje prekrasan strop, ispod kojeg se u nizu redaju medaljoni sa slikama svih papa poËev od sv. Petra.

Putnik 6.indd 17 12/13/05 10:41:28 AM

18 PUTNIK 6 / 2005

RIM

Naπ obilazak nastavljamo s posje-tom bazilici sv.Ivana u Lateranu.

14,50. Dolazimo u prvu sagraenu baziliku uopÊe. U unutraπnjost 128 metara duge bazilike posebno mjes-to zauzima i papinski oltar iz 1367. S tog oltara misu smiju sluæiti samo pape. InaËe se u ovoj bazilici Ëuvaju i relikvije glava sv. Petra i sv. Pavla.

15,45. Stojimo ispred svetih stepe-nica, kojima se po predanju penjao Isus u kuÊu Poncija Pilata. U Rim ih je donijela carica Jelena. Do vrha ste-penica idemo na koljenima.

16,30. Imamo sv misu. Iza mise slijedi razgledavanje bazilike Gospe Snjeæne (S. Maria Maggiore). Do dolaska naπeg busa koji Êe nas vratiti u naπ Dom, vrijeme kratimo πetajuÊi i razgledavajuÊi bljeπtave izloge rim-skih duÊana, uz nezaobilaznu uspo-redbu i pretvaranje - u kune.

Miris posne veËere i ribe na ulasku u Domus podsjeÊa me da je danas joπ uvijek petak. Toliko toga smo vidjeli, a toliko toga joπ je za vidjeti... Raduje me odmor, ali i sutraπnji dan.

SUBOTA 19.11.2005.Dan poËinje sa Sv.misom u kapelici

u Domus Croata. Mise su mi nekako sveËane i posebne, tri sveÊenika za oltarom i naπa mala grupa hodoËas-nika. OsjeÊam da smo tako povezani i jedinstveni.

Zadovoljni i siti, poslije zajedniËkog doruËka vozimo se prema Vatikanu i bazilici sv.Petra. Znala sam da je najveliËanstvenija, najveÊa na svije-tu, ali ovo me je ostavilo bez daha...Nevjerojatna veliËina i ljepota... Kakva nadahnuÊa velikih umjetnika, nevje-rojatna stvaralaËka moÊ Ëovjeka, u sluæbi i spomen Gospodinu. Pre-krasna je... PosjeÊujemo grobove Pa-pa i na grobu naπeg Pape Ivana Pavla II. Hrvoje i ja donosimo odluku da se na Michelangelovu kupolu penjemo uz 551 stepenicu. Nagrada je pogled odozgo.

15.00. Okrijepljeni smo krenuli do Aneoske tvrave, Aneoskog mosta, preko Tibra. Zatim smo obiπli Piazza Navona, gdje smo se zbog kupovanja suvenira skoro izgubili u masi turista i uskih uliËica. Ipak svi zajedno razgle-

davamo Panteon, Fontanu di Trevi, Oltar domovine, stari grad Rim. Naπ cilj i zavrπetak naπeg danaπnjeg obi-laska je hrvatska crkva sv. Jeronima. Upisali smo se i u knjigu hrvatskih hodoËasnika. Povratak u Domus u 20.45, ukusna veËera i poËinak.

NEDJELJA 20.11.2005.Jutarnja Sveta Misa, doruËak, paki-

ranje i odlazak ponovo u Vatikan. U slobodnom vremenu, koje imamo, idemo s ekipom do Koloseuma. Vra-Êamo se na na vrijeme jer ne æelimo propustiti aneoski pozdrav naπeg Pape Benedikta. Prizore s televizije, gdje se more ljudi stoji na Petrovom trgu i moli, sada doæivljavamo uæivo. Papa upuÊuje blagoslov i na hrvat-skom. U mislima πaljem svojoj djeËici blagoslov.

13.00. Polazak za Luceru...Cilj-luËerska katedrala i grob blaæenog Augustina KaæotiÊa.

18.45. Stiæemo u Luceru i katedralu, gdje je veÊ u tijeku misa koju prdvodi biskup. Iznenaeni spontanoπÊu i gostoprimstvom tamoπnjeg æupnika,

Putnik 6.indd 18 12/13/05 10:41:36 AM

19PUT NIK 6 / 2005

RIM

zavrπetak mise i prekrasan koncert puhaËkog orkestra pratimo iz loæe. Molitva na grobu naπeg blaæenika Augustina KaæotiÊa. TipiËna talijan-ska veËera u Betaniji bila je prekrasan zavrπetak joπ jednog hodoËasniËkog dana.

PONEDJELJAK 21.11.2005.Kao i svi ostali dani divan i

sunËan.Uz doruËak koji se uveliko razliku-

je od naπeg Cro-doruËka dogovara-mo se o danaπnjem rasporedu.

Na putu smo za San Giovanni Rotondo, gdje razgledamo svetiπte sv.Oca Pija. Povratak u Betaniju na ruËak i polazak za Bari, gdje imamo misu na grobu sv. Nikole, naπeg zaπtitnika.

Imamo dovoljno vremena da raz-gledamo Bari i ovdje pokupujemo sitnice i suvenire.

Dvosatnu voænju na povratku u Luceru ispunjavamo igrom pogaanja

zagonetnih priËa, pjevanjem i smi-jehom. Krajolici ovog, juænog dijela Italije podsjeÊaju na naπe, osim πto se ovdje umjesto vinograda proteæu nasadi maslina, a mimoza ispred naπeg smjeπtaja samo πto nije procvjetala.

UTORAK 22.11.2005.Posljednji dan naπeg hodoËaπÊa...

Jutros nam je kiπa... Stvari su veÊ spremljene, molitva i pjesma u kape-lici, zajedniËki doruËak i u 8.30 veÊ smo na putu za Loreto. Uz put ostav-ljamo i tri hrvatska sela, u kojima su Hrvati priznati kao nacinalna manji-na. Cijeli ovaj krajolik me podsjeÊa na naπu Istru.

12.50. Stiæemo u Loreto. Poslije zajedniËkog fotografiranja, koje nam cijelo vrijeme hodoËaπÊa profesio-nalno odrauje naπ dragi veleËas-ni Pero, kreÊemo u razgledavanje Bazilike Majke Boæje Lauretanske i Svete nazaretske kuÊice. VeliËinu i ljepotu tog mjesta upotpunjuje gro-

moglasna pjesma Majci Boæjoj veli-ke grupe hodoËasnika iz ©panjol-ske. Misa u naπoj Hrvatskoj kapelici na neki naËin zaokruæuje ovo naπe prekrasno hodoËaπÊe. Zahvaljujem Gospodinu na svemu.

17.03 ...Povratak u Hrvatsku. Bilo je lijepo, predivno. Toliko toga smo vidjeli, tako se lijepo druæili.

Jedva Ëekam da doem doma da zaglim djeËicu, da im ispriËam sve πto smo vidjeli, doæivjeli.

Da se kroz priËe i slike vratimo u daleku povijest, a na kraju da zak-ljuËimo:

Vrijeme koje danas æivimo, i dok ovo Ëitate ono je veÊ dio naπe zajed-niËke povijesti, ipak je najljepπe i naj-vaænije. Tu mi djelujemo i stvaramo. Pa u skladu s tim, neka nam naπa sadaπnjost bude ispunjena sa πto viπe ovako lijepih hodoËaπÊa, druæenja i djela ljubavi, kako bismo zajedno otputovali u vjeËnost.

Snjeæana Agostini

Putnik 6.indd 19 12/13/05 10:41:42 AM

20 PUTNIK 4 / 2004

Bezuvjetna Isusova ponudaO pozivu, zvanju, puno toga smo

Ëuli, sluπali, zapisali, proËitali. No, ipak osjeÊamo poteπkoÊu govora o zvanju. I koliko god nam se Ëinilo da o njemu znamo gotovo sve, s druge strane kad o pozivu treba javno neπto reÊi, progovoriti, osjeÊa-mo poteπkoÊu. Kad nas ljudi upitaju: Kako to da ste postali sveÊenik ili Ëasna? Kako ste to osjetili, prepozna-li? Kako ste se na to odluËili? Sam naπ govor uËini nam se mucanje, tepanje o toj stvarnosti naπeg æivota koja nas je zahvatila, zapalila, raæarila, a koju nismo traæili, nismo se na nju niti pretplatili, a joπ manje smo je zasluæi-li. Naprosto, naemo se pred tajnom, nad kojom ostajemo zadivljeni i koju moramo prihvatiti kao Ëisti dar, i to prihvatiti je s vjerom i s ljubavlju.

»ovjek svakodnevno, stalno doæiv-ljava raznovrsne pozive. Pozivaju ga telefonom, pismom, reklamama, raznim propagandnim materijalima, broπurama, plakatima. Novine su pune oglasa. Ima svega, rekli bismo od igle do lokomotive, od mod-erne tehnike i znanosti do avantura, ugodnih izleta, pa Ëak do idealnih æenidbenih ponuda. Bezbrojna su druπtva u potrazi za Ëlanovima. Uz neznatna ulaganja nude vam veliku i raznovrsnu korist, brzu dobit.

Svi se trude govoriti samouvjereno i sugestivno, te obiËan Ëovjek pomi-sli: svi imaju pravo... No, zdrav nas razum ipak upozorava: nije moguÊe da svi imaju pravo, da svi govore istinu. Htio - ne htio Ëovjek upada u krizu izbora. Ako se neπto izabere, drugo se mora napustiti.

Dok sam razmiπljao o raznovrsnim ponudama i pozivima koji se Ëovjeku danas nude, a od kojih nismo izuzeti ni mi, doπla mi je na pamet misao, pitanje: Kako bi izgledao Isusov oglas u naπim novinama? ©to bi nam Isus ponudio i πto nam on nudi danas?

I dok Ëitamo Isusove novine ‡ Evanelja, naiÊi Êemo tu na mnogo-brojne pozive razliËitim osobama bez

puno uljepπavanja, rijeËi, bljeπtavila, Ëak i zamamnosti. Da je tomu tako vidimo i iz Ëinjenice πto su ga jedni sluπali i iπli za njim, a drugi su odlazili, Ëak se i sablaænjavali o njega. Isusov poziv je upuÊen svima. ProπeÊimo Svetim pismom i pogledajmo poziv Levija (Lk 5,27-32; Mt 9,9-13; Mk 2,13-17). Jedan Isusov pogled i jedna rijeË imali su snagu æivotne odluke. ©to je to tako privlaËno i neodoljivo nosio Isusov pogled i njegova rijeË: «Poi za mnomfl, da je taj mladi Ëovjek, bogat, na dobrom poloæaju, situ-iran, «sve ostavio i poπao za Isusom?fl Nije se premiπljao, razmiπljao, odva-givao, traæio razloge za i protiv. Nije se kolebao ni jednog jedinog Ëasa. Sve je bilo odluËeno u jednom jedi-nom trenutku. Levi ‡ Matej post-aje uzor kako treba odgovoriti na Isusov poziv: smjesta, odluËno, bez razmiπljanja, radosno, s ljubavlju. U ovom pozivu mogla bi svaka poz-vana osoba i svaki krπÊanin iπËitati svoj osobni poziv.

Jer, Isus poziva u svakom vremenu, i danas, ali treba znati odabrati pravi oglas. Moja, tvoja, naπa odluka hoda za Isusom mora biti obnavljana svaki dan, svaki trenutak. I mora uvijek biti bezuvjetna, s ljubavlju.

Zapravo, ustrajati znaËi ostati u ljubavi. Zvanje je kraljevski dar koje-ga treba briæljivo njegovati i zah-valno primati iz ruke Providnosti, i ljubiti ga iznad svega jer smo tu u Isusovoj πkoli, u πkoli ljubavi. Bog je ljubav i iz ljubavi doπao na ovaj svijet. Prisutnost Boæja, prisutnost Isusa Krista, to je prisutnost ljubavi. Prisutnost pozvanih, onih koji su krenuli za Isusom mora biti prisut-nost ljubavi. To nas uËi Luka u svom evanelju (9,23-25), kad izvjeπÊuje kako i koga Isus poziva, kaæe:

«A govoraπe svima: - HoÊe li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima kriæ svoj i neka ide za mnom. Tko hoÊe æivot svoj spasiti, izgubit Êe ga; a tko

izgubi æivot svoj poradi mene, taj Êe ga spasiti. Ta πto koristi Ëovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?fl

Ovaj Isusov poziv upuÊen je i nama onog trenutka kada smo osjetili prvi æar, kada smo se oduπevili, ali i danas ovog trenutka kad promiπljamo o Boæjem pozivu i svojem odazivu. Odlomak Evanelja koji je pred nama vrlo je vaæan. UpuÊen je kako pozvanima, tako i svakom krπÊaninu, svakom Ëovjeku koji æeli biti Kristov. To zakljuËujemo i iz Ëinjenice πto ga donose sva tri sinoptiËka Evanelja, pa Ëak i Ivan.

O tome nam u svojoj Postsinodalnoj pobudnici o Crkvi u Europi - Ecclesia in Europa, govori i papa Ivan Pavao II. u br. 33: «Sluæiti Evanelju nade putem ljubavi koja evangelizira zadaÊa je i odgovornost sviju. Doista, koju god karizmu ili sluæbu netko imao, ljubav je glavni put oznaËen svima, kojim svi mogu iÊi: cijela je crkvena zajednica pozvana da kroËi tim putem, slijedeÊi stope svoga UËitelja.fl

No, jedno od pitanja koje mi se nameÊe u ovom evaneoskom izvjeπÊu jest: Je li ovaj Isusov zahtjev savjetodavni ili obvezujuÊi? Daje li ga Isus samo kao preporuku onima koji ga slijede, ili se Isusa uopÊe ne moæe slijediti, bar ne radikalno, do kraja, ako se on ne ispuni? Je li Isus htio obvezati svoje uËenike da se odre-knu sebe i da uzmu svoj kriæ? Moæe li se uopÊe Ëovjek odreÊi sebe? Treba li se odreÊi sebe, i ako treba, kako?

Ovdje se ne radi niti o savjetu niti o obvezi. Ovdje je izreËena bit stvar-nosti pozvane osobe. Po logici same stvari, ako netko nekoga æeli slijediti, tada mora iÊi istim putem, æivjeti na isti naËin, razmiπljati na isti naËin, hraniti se istom hranom. A Isus kaæe: «Jelo je moje vrπiti volju onoga koji

PUT NIK 6 / 2005

DUHOVNA ZVANJA

Putnik 6.indd 20 12/13/05 10:41:51 AM

me poslafl. (Iv 4,34). Dakle, bez odri-canja i to onog najteæeg - odricanja od svoje volje, prohtjeva, samovolje - nema nasljedovanja Isusa. I zato je ovaj poziv slobodan, to je ponuda hoÊe li tko… ako hoÊeπ... Isus niko-ga ne sili niti primorava, ako hoÊeπ, ako æeliπ, ali uvjeti nasljedovanja su jasni. Tko prihvati ponudu, prihva-tio je i uvjete. No, ako prihvatimo i ponudu i uvjete, tada moramo biti dosljedni.

©to nam Isus dalje kaæe? «Neka dan-omice uzima svoj kriæ.fl

U æivotu imamo kojekakvih poteπkoÊa. No, je li baπ svaka poteπkoÊa kriæ? Moæda si nevolju zadajemo upravo svojom samovo-ljom - a to nije kriæ. Kriæ je ona poteπkoÊa i trpljenje koje mi dolazi iz æelje da vrπim volju Oca nebe-skoga uvijek, pa i onda kada se to protivi mojoj vlastitoj volji i logici stvari. To je stav, u kojem Ëovjek ne traæi ono πto je njemu ugodno, ono πto sam æeli, veÊ uvijek traæi i æeli biti u onom πto je Boæje. Upravo nas to dovodi do mnogih procjepa, trpljenja, nepovoljnih situacija. To je Isusa dovelo na kriæ. A, kriæ Isusov u konaËnici nije niπta drugo nego izraz njegove savrπene posluπnosti prema Ocu i ljubavi prema nama, za nas. Isus nam je dao primjer, uputio nam je poziv i traæi, oËekuje bezuvjetan odgovor.

Bezuvjetna je ponuda: «ako hoÊeπ…fl zato mora biti bezuvjetan i odgovor. Isus ne traæi od nas da nosimo njegov kriæ, jer bi nam bio preteæak. Mi trebamo nositi svoj kriæ, jer kriæ izranja iz naπe osobne posluπnosti Ocu. Svatko tko æeli vrπiti OËevu volju, taj nosi svoj vlas-titi kriæ. Taj kriæ moramo uzimati danomice, znaËi stalno. To uzimanje kriæa, prihvaÊanje uvjeta nasljedo-vanja, jer poπli smo za Isusom, nije proπlo svrπeno vrijeme. Ono se mora dogaati svakog trenutka

«Tko hoÊe æivot svoj spasiti…fl, ove Isusove rijeËi bismo mogli reÊi, tj. prereÊi otprilike ovako: «Tko hoÊe æivot svoj za sebe zadræati, æivjeti samoæivo, misliti samo na sebe. «

Takav Ëovjek Êe na kraju izgubiti svoj æivot.

»ovjek mora nadvladati trostru-ku poæudu da moæe ostvariti svoje pravo zvanje. Mora se obratiti, mora se odreÊi svoje sebiËnosti i mora se okrenuti prema drugima.

Zvanje nije statiËka stvarnost: Bog pozove, ja se odazovem i time smo sve rijeπili. Zvanje je stalno Boæje pozivanje i stalno Ëovjekovo odgovaranje. Svijest i jasnoÊa mog poziva razvija se stalnim aktivnim djelovanjem, angaæiranjem. Zvanje ima najrazliËitija imena, najrazliËitije oblike i naËine ostvarivanja, ali ono po Ëemu se svako zvanje ostvaruje, uvijek je isto: izlaæenje iz sebe, umi-ranje sebi. Tako Ëovjek prihvaÊa druge kao cilj svojih misli, rijeËi, dje-la, ærtava, umiranja. Kad se Ëovjek posve razda u svom zvanju, doæiv-ljava vrijednost i ljepotu æivota.

Dakle, Isusov poziv na nasljedo-vanje jest poziv na svetost, poziv na ljubav i on je upuÊen svakom Ëovjeku, a posebno krπÊaninu. Jer samo ljubav od ljudi Ëini svece. O tome nam govori æivoti mnogih svetaca koje nam Crkva stavlja za uzor. O tome nam govori i Drugi vatikanski koncil kad kaæe da smo svi pozvani na svetost, na ljubav, ali svatko u svom redu. (usp. LG br. 39-41).

I zato moramo uzviknuti Bogu svoju molitvu: Moj Boæe, ljubim te, ali nauËi me ljubiti!

Jer: «Ta πto koristi Ëovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?fl »ovjekova teænja da traæi i pronae smisao æivota dovodi ga u krajnjoj liniji da traæi i pronae svoj osobni, jedinstveni æivotni poziv; da traæi i pronae svoje mjesto na zemaljskoj kugli, u vremenu u kome æivi, u poslu koji obavlja; u druπtvu koje ga okruæuje i da bude siguran da je tamo gdje ga Bog æeli i da ide æivotnim putem kojim ga Bog vodi.

Zvanje je sudjelovanje na Kristovu pozivu: “Kao πto je mene poslao Otac, tako i ja πaljem vas...” I kao πto je Isus imao zadaÊu da sebe i cijeli svijet vrati i preda Ocu - tako

i svaki Ëovjek u biti ima zadaÊu da sebe preda Bogu i da pomogne drugima da se predaju Bogu. To je ono o Ëemu nam govori Dekret o misijskom poslanju Crkve Ad gentes (AG br.24): «Ako Bog zove Ëovjeka, mora mu (Ëovjek) tako odgovoriti da se cijelim svojim biÊem posveti djelu Evanelja, a ne da pregovara s tijelom i krvlju. Takav odgovor bez poticaja i snage Duha Svetoga nije moguÊe dati. Pozvani stupa u æivot i u poslanje onoga koji je ‘sama sebe oplijenio, uzevπi lik sluge’. Zato mora biti spreman da cijelog æivota ostane vjeran zvanju, da se odreËe sebe i svega πto je do tada smatrao svojim i postat Êe ‘svima sve’fl.

Ostvarenjem svog poziva Ëovjek ost-varuje svetost i tako posta-je najkoris-niji drugim ljudima.

Molitva pape Ivana Pavla II. za duhovna zvanja

Gospodine Isuse, Dobri Pastiru, koji si darovao svoj æivot da bi svi imali æivot, podaj i nama vjerniËkoj zajednici prosutoj po cijelom svi-jetu, puninu toga æivota i daj da postanemo sposobni svjedoËiti ga i drugima navijeπtati.

Gospodine Isuse, podaj puninu svoga æivota svim osobama koje su Tebi posveÊene, posveÊene sluæbi Crkve, nek budu radosne u svom darivanju, neumorne u svom sluæe-nju, velikoduπne u svojoj ærtvi; i nji-hov primjer neka otvara druga srca da posluπaju i slijede Tvoj poziv.

Gospodine Isuse, podaj puninu svoga æivota krπÊanskim obiteljima, da budu æarke u vjeri i u crkven-om sluæenju, te da pospjeπuju tako nastanak i razvoj novih posveÊenih zvanja.

Gospodine Isuse, podaj puninu svog æivota svim ljudima, naroËito mladiÊima i djevojkama koje pozivaπ u svoju sluæbu; prosvijetli ih kod izbora; podræi ih u vjernosti; uËini da budu hrabri i spremni darovati svoj æivot po Tvom primjeru, da bi drugi imali æivot.

Ivan Pavao II.

Miroslav MarkiÊ, æupni vikar

PUT NIK 6 / 2005

DUHOVNA ZVANJA

21

Putnik 6.indd 21 12/13/05 10:41:53 AM

22 PUTNIK 6 / 2005

DUHOVNA ZVANJA

Moje ime je Goran LukiÊ, roen sam 15. sijeËnja 1984. u Gornjim KoriËanima, u Bosni i Hercegovini. Krπten sam u æupi sv. Ilije proroka kao Ëetvrto od petero djece roditelja Frane i Kate. No, u drugoj godini æivo-ta ostao sam bez oca. U rodnoj æupi æivio sam do kraja osmog razreda, no tada je pred vihorom Domovinskog rata moja obitelj preselila u Novu Bukovicu, æupu Uznesenja BDM. Kroz ministriranje i sudjelovanje u raznim dogaajima u æupi osjetio sam da moje æivljenje pripada baπ tu ‡ u Crkvi, za druge. No, mnogo toga se dogodilo, s vremenom sam

zaboravio na taj svoj poziv. Razne okolnosti i druπtvo odvukli su me od svake pomisli na sveÊeniπtvo. No, kad se pribliæio kraj osmog raz-reda, razmiπljanje o buduÊem pozi-vu vratilo mi je u pamet sve one osjeÊaje i æelju za svetim pozivom. Kroz razgovor sa svojim æupnikom i nakon razmiπljanja odluËio sam poÊi u DjeËaËko sjemeniπte i upi-sati se u Nadbiskupsku klasiËnu gim-naziju. Nakon Ëetiri godine æivo-ta u sjemeniπtu uvidio sam da je sveÊeniπtvo uistinu put kojim æelim kroËiti, poziv kojem æelim posvetiti svoj æivot. Upisao sam se na Teoloπki

fakultet i odluËio se za bogosloviju. Sretan sam jer znam da me ne Ëeka lagodan æivot, ali ipak æivot koji Êe me usreÊiti jer Êe po njemu Bog uËiniti ono πto ja sam nikada ne bih mogao ‡ usreÊit Êe mnoge.

O æivotu na bogosloviji ne bih niπta posebno dodavao onome πto je Marko rekao, osim da mi ovaj zajed-niËki æivot i prijateljstva koja gradimo jako puno znaËe. Bez prijatelja, bez ljudi koji me razumiju, podræavaju i prolaze isto πto i ja, mislim da ne bih uspio...a znam, uvijek Êe biti tu za mene.

Zovem se Marko VukoviÊ, imam 21 godinu i bogoslov sam treÊe godine Nadbiskupskog bogo-slovnog sjemeniπta u Zagrebu. Roen sam u Rijeci, no veÊ 15 godina æivim u Karlovcu sa svojom obitelji: Ëetiri sestre, dva brata i roditeljima. Osnovnu πkolu zavrπio sam u Karlovcu, a kao pitomac DjeËaËkog sjemeniπta upisao sam se u Nadbiskupsku klasiËnu gim-naziju. Nakon zavrπene gimnazije upisao sam se na Teoloπki fakultet kao sveÊeniËki kandidat.

Kako sam se odluËio na ovaj poziv? Na to je pitanje uvijek teπko odgovoriti jer, toliko je toga, tol-iko osjeÊaja, razmiπljanja, dogaaja, ideala... Vjerski odgoj u obitelji sig-urno je udario temelje mojoj kasni-joj odluci. Upoznao sam svoju vjeru, promatrao sveÊenike, razmiπljao o svojoj buduÊnosti. I tako sam nakon osnovne πkole odluËio poÊi u sjemeniπte kako bih jednog dana postao sveÊenik. Tada su moji razlozi i motivi bili onako, djeËaËki, a slika o æivotu sveÊenika idealis-tiËna. No, s vremenom to djeËaËko preraslo je u neπto mnogo snaænije. Shvatio sam da Êu se u sveÊeniπtvu potpuno ostvariti, drugima preni-jeti ono πto sam osjetio i doæivio u æivotu s Bogom, svojom vjerom. Æelio bih ljudima vjeru i Crkvu pri-kazati kakve one uistinu jesu: ne kao skup zakona, zabrana i opter-

eÊenja, nego kao Put na kojem Êe biti zadovoljni, uspjeπni, ispunjeni. Mislim da je to ono πto mnogi ne vide, da æivot s Njim donosi jedini pravi blagoslov.

Æivot na bogosloviji

Na bogoslovi-ji u Zagrebu æivi stotinjak bogo-slova. ZajedniËki æivot je organiziran po dnevnom redu. Budimo se u 6 ili u 6.30, imamo zajed-niËku molitvu ili sv. misu, sve ovis-no o danu. Nakon doruËka priprema-mo se za fakultet. Dopodne smo na fakultetu, zatim imamo ruËak, dva sata slobodnog vremena, a zatim uËenje od 4 do 7 sati. Nakon uËenja imamo zajed-niËku sv. misu ili molitvu pa veËeru. VeËer na bogosloviji jako je razno-lika...Odræavaju se probe zborova, okteta, deËki koji sviraju u bendu, imaju svoje probe...Druæimo se, proslavimo neËiji roendan ili imendan, pogledamo koji dobar

film, radimo...ili ako netko nema nikakvih obaveza, slobodan je do 22 sata, kada se zakljuËavaju vrata bogoslovije. Kao πto vidite, æivot nam je popriliËno zanimljiv i ispunjen, uvijek se neπto dogaa. Odlasci na æupe, nastupi okteta, benda, zbora po æupama i razne druge aktivnosti, mislim da nas uz prijateljstva koja gradimo, izgrauju za dobre sveÊenike.

Putnik 6.indd 22 12/13/05 10:41:55 AM

Koncem lipnja, obiËno na Petrovdan, odvijaju se u katedra-lama znakoviti obredi reenja novih sveÊenika. U dirljivom dij-alogu izmeu biskupa i odgov-ornog prezbitera Ëuje se molbe-na rijeË zajednice: “Sveta majka Crkva iπte da ovu naπu braÊu zaredite za sluæbu prezbitera”. I nakon πto je Ëuo jamstvo da ih “krπÊanski puk smatra dosto-jnima”, biskup radosno objav-ljuje da ih “uz pomoÊ Gospodina Boga i spasitelja naπega Isusa Krista izabire za red prezbitera”. Svaki se krπÊanski poziv temelji na nezasluæenom izabranju Oca nebeskoga. To posebno vri-jedi za sveÊeniËki poziv. Zato Êe sveÊenici povodom svoje godiπnjice reenja zahvalno ponavljati sa svetim Pavlom da ih je Gospodin u Kristu “izabrao prije postanka svijeta da budu sveti i neporoËni” i da ih je u “ljubavi predodredio za posin-stvo, za sebe, po Isus Kristu, dobrohotnoπÊu svoje volje” (Ef 1, 3 - 5). BuduÊi da sveti red suobliËuje reenika Kristu i ovlaπÊuje ga djelovati “u ime Krista”, Glave i Pastira Crkve, sveÊenikov je poziv “otajstvo i dar” sluæenja Boæjem narodu.

Povijest sveÊeniËkog zvanja jest povijest “razgovora” izmeu Boga i Ëovjeka, izmeu Boæjeg poticaja, poziva i ljudske slobode i odaziva; izmeu Boga koji s ljubavlju i paænjom “nagovara” i Ëovjeka koji u slobodi i ljubavi “odgovara”. Dva su nerazdruæiva vidika poziva: nezasluæeni Boæji dar i odgovorna Ëovjekova slo-boda. Lijepo je to i jednostavno

opisao Marko u prikazu poziva dvanaestorice: “Isus uzie na goru i pozva koje sam htjede. I dooπe k njemu” (Mk 3, 13). Evanelist Marko na slikovit i jednostavan naËin prikazuje Ëin poziva i odaziva. Bog je onaj koji poziva. On ima inicijativu i prvi je na potezu. Prorok Jeremija opisuje poziv sljedeÊim rijeËima: “Doe mi rijeË Gospodnja: Prije nego πto te oblikovah u majËinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego πto iz krila majËina izie, ja te posvetih i za proroka svih nar-oda postavih te” (Jer 1, 4-5). SliËno veli i sveti Pavao, kad piπe da nas u njemu (Kristu) “Bog izabra prije postanka svijeta”.

Isus Krist nije doπao biti Spasitelj svijeta samo u jednom vremenskom razdoblju ljudske povijesti. On je htio ostati tra-jno djelatan u Crkvi do konca svijeta. I zato kad je doπao Ëas da s ovoga svijeta poe k Ocu (usp. Iv 13, 1), slavio je sa svo-jim apostolima pashalnu veËeru: “Svom sam duπom Ëeznuo ovu Pashu blagovati s vama prije svoje muke. Jer kaæem vam neÊu je viπe blagovati dok se ona ne zavrπi u kraljevstvu Boæjem” (Lk 22, 7 - 20). Na zadnjoj veËeri Isus je odluËio ovjekovjeËiti svoju nazoËnost meu nama u znakovima kruha i vina. Time je ispunio ono πto je navijestio: dao je svoje tijelo za jelo i svoju krv za piÊe. Kad smo na Veliki »etvrtak slavili Gospodnju veËeru, pris-jetili smo se kako su euharistija i sveÊeniËki red ustanovljeni upra-vo te svete veËeri. Stoga su ta dva sakramenta sudbinski povezana.

Nema sveÊenika bez euharistije, kao πto nema euharistije bez sveÊenika. Stoga se i veli da je sveÊeniËko zvanje u biti euharis-tijsko. SveÊenik, naime, pri-prema euharistijski stol da ljudi blaguju Tijelo Kristovo. Sam se stavlja na raspolaganje Bogu da preko njega i njegove sluæbe preobraæava svijet i vjernike. I dok predvodi euharistijsko slav-lje, dogaa se Ëudesna preobraz-ba Ëovjeka, povijesti i svemira. To je Boæanska pretvorba koja nadilazi vremena i prostore. A ipak ona je vidljiva i konkretna. U svojim znakovima i obredima. SveÊenik je liturg, predvoditelj slavlja. On æivi od Mise i za Misu. Liturgijsko slavlje ne moæe se samo “obaviti”, “odsluæiti”, ili “odËitati”. Ne... Sveta Misa je dogaaj koji proæima i misnika i vjernike.

Nema euharistije bez sveÊenika

Snagom ovlasti koju je primio od Gospodina, prezbiter uprisut-njuje Krista meu vjernicima, a sebe suobliËuje Kristu. Zato je on svim svojim biÊem, zauvi-jek i neizbrisivo oznaËen kao sluæbenik Isusa i Crkve. »inom reenja on dobiva neizbrisivi biljeg, a sveti Red mu podjelju-je sakramentalnu milost koja ga Ëini dionikom Isusove spa-siteljske vlasti i sluæbe. “Raspiruj milosni dar Boæji koji je u tebi”, piπe apostol Pavao svom uËe-niku Timoteju i potiËe ga da “ne zanemari taj milosni dar”, veÊ neka ustraje u tome, jer “vrπeÊi

Sveti red

PUT NIK 6 / 2005 23

DUHOVNA ZVANJA

Putnik 6.indd 23 12/13/05 10:41:58 AM

to spasit Êe i sebe i one koji ga sluπaju” (1 Tim 4, 16). Ako æeli-mo da nam se dogodi istinska promjena mentaliteta po naπim æupama i zajednicama, treba poÊi na izvore. Treba zapoËeti s liturgijom jer ona je “vrhu-nac prema kojem teæi djelat-nost Crkve, a ujedno i izvor iz kojeg proistjeËe sva njezina snaga” (SC 10). Zemaljskom liturgijom, naime, sudjelujemo “predokusom u onoj nebeskoj liturgiji koja se slavi u svetom gradu Jeruzalemu kamo kao put-nici teæimo..” (SC 8).

A da bi se liturgija mogla dogaati, potrebni su liturzi. Potrebni su sveÊenici, misni-ci koji Êe dijeliti svete tajne. Potrebni su prezbiteri koji Êe odgajati narod Boæji. Istina, joπ u Starom Zavjetu prorok Jeremija je zabiljeæio Jahvino obeÊanje: “Dat Êu vam pastire po srcu svome” (Jr 3, 15). Crkva i danas æivi od tog obeÊanja. Ona je svjesna da je zvanje Boæji dar i govor. Ono je milosni dar koji zahtijeva i velikoduπan milos-

ni odgovor. Stoga se Crkva ne umara pozivati vjernike da se mole i rade kako bi bilo dovoljno sveÊeniËkih zvanja. Ona poziva roditelje, a napose majke, neka s radoπÊu surauju s poticaji-ma Duha Boæjega i neka budu velikoduπni u darivanju svoje djece kad ih Gospodin pozove u svoju sluæbu. Crkva se obraÊa i onima, koje je Gospodin poz-vao u svoj vinograd, i potiËe ih neka danomice “prikazuju vlas-titi æivot za rast vjere, ufanja i ljubavi u radosnom nastojanju oko vjernosti Gospodinu” (kako piπe Ivan Pavao II u pobud-nici “Pastores Dabo Vobis”, 82). SveÊenici su, nai-me, uz roditelje najvaæniji apo-stoli duhovnih zvanja. Oni su prvi pozvani pomagati mlad-ima “osluπkivati glasove Duha” i ne bojati se otvo-riti pozivu Isusa Krista. Jer, onog

trenutka kad mladi dopuste da “odjekne” u dubini njihove duπe veliko iπËekivanje Crkve i puka Boæjega, oni Êe osjetiti pogled Kristove ljubavi, i bit Êe sprem-niji odazvati se i nasljedovati Boæji zov.

Gospodine Isuse Kriste, sveÊeniËko je zvanje tvoj dar. Usliπaj dobrostivo naπe ponizne molbe i daj da oni, koje si po neizmjernoj dobroti svoje bla-gosti uzvisio na sluæbu nebeskih tajna, budu dostojni sluge tvoga oltara, te ono πto njihov glas iznese tvojom posvetom bude i potvreno. PotiËi roditelje da odgajaju svoju djecu najsvetijom brigom. Privuci k sebi plemenite mladenaËke duπe i uËini ih svo-jim uËenicima. Poπalji anele svoje da Ëuvaju u njihovim src-ima dragocjeno sjeme zvanja. Izlij Duha Svetoga tamo gdje se oni odgajaju i budi svjetlo onima koji ih pouËavaju. Daj da svako sjemeniπte proæima duh Posljednje veËere. Marijo, Kraljice apostola, usliπi molbu vjernika svoje Crkve: isprosi nam dovoljno svetih sveÊenika, ras-paljenih æarom apostolske ljuba-vi koji traæe samo Boæju slavu i spasenje duπa. »uvaj naπe sveÊe-nike od unutarnjih i vanjskih pogibelji kako bi do kraja ostali vjerni svome svetom zvanju...

Miroslav MarkiÊ, æupni vikar

24 PUTNIK 6 / 2005

DUHOVNA ZVANJA

Putnik 6.indd 24 12/13/05 10:41:59 AM

PUT NIK 6 / 2005 25

GRKOKATOLICI

U naπem gradu Jastrebarskom æive vjer-nici koje nazivamo rimo-katolici i grko-katolici. U svakidaπnjim naπim razgovori-ma ponekad se govori i o grkokatolicima. I kao πto ljudi opÊenito, pa i vjernici, Ëesto nisu upuÊeni i pouËeni o svojoj nacional-noj i vjerskoj povijesti, tako u tim razgov-orima doe do sasma krivih tumaËenja. Stoga smo odluËili u naπem æupnom listu to malo pojasniti.

Poimo od samih rijeËi gore spomenutih. Takve rijeËi zovemo sloæenice. One su sas-tavljene o dviju rijeËi: rimo i katolik i grko i katolik. Odmah zapaæamo da je ista rijeË «katolikfl. ZakljuËujemo stoga da su jedni i drugi, rimo-katolici i grko-katolici, vjernici katolici. Oni zajedno pripadaju «Jednoj, svetoj, katoliËkoj (sveopÊoj) i apostolskoj Crkvifl - kako moli-mo pri kraju Vjerovanja. Njima je vrhovni crkveni poglavar ovdje na zemlji rimski papa. I jedni i drugi imaju se dræati u svakodnevnom æivotu Boæjeg ustava - Deset Boæjih zapovije-di. I jedni i drugi æive milosni æivot koji proizlazi iz Sedam svetih Tajni ili Sakramenata. Te dvije, odnosno tri stvari su najvaænije. Tko god, dakle, dræi Deset Boæjih zapovije-di, sluæi se sa Sedam svetih Sakramenata i prizna, poπtuje i sluπa Svetoga oca ili Papu, on je katolik, on pripada KatoliËkoj Crkvi. To smo pro-tumaËili i svakom pametnom Ëovjeku to Êe biti jasno.

Sada preimo na tumaËenje onih drugih dviju rijeËi u sloæenici «rimo-katolikfl i «grko-katolikfl. ©to je to «rimofl, a πto je to «grkofl? Da bismo to protumaËili potrebno je vratiti se na same poËetke Crkve Kristove. Znamo da je Isus rekao svojim apostolima «Poite po svem svijetu, propovijedajte evanelje svemu stvorenju. UËinite mojim uËenicima sve narode krsteÊi ih u ime Oca i Sina i Svetoga Duha i uËeÊi ih Ëuvati sve πto sam vam zapovijedio. Tko uzvjeruje i pokrsti se spasit Êe se, a tko ne uzvjeruje osudit Êe sefl (Mt 28, 19 - 20; Mk 16, 15 - 16). Svaki je od apostola i Isusovih uËenika dobio u zadaÊu da propovijeda evanelje u odreenom kraju, najprije meu Æidovima, a kasnije i meu poganima (neæidovi-

ma). Znamo iz iskustva da svaki kraj ima u svojoj tradiciji neπto posebno πto ga razlikuje od drugog kraja. Recimo u Hrvatskoj: drugaËiji su narodni obiËaji u Slavoniji, drugaËiji u Hrvatskom zagorju, u Æumberku, u Lici, u Istri, Dalmaciji. To se najbolje oËituje na festivalima narodnog stvaralaπtva. Divno je vidjeti ta kola, Ëuti tu glazbu, to pjevanje. Zamislite kad bi svi Hrvati plesali samo jedno kolo ili svirali jedno glazbalo i pjevali istu pjesmu! Bilo bi to jadno siromaπtvo. Pa i u Boæjoj prirodi vidimo razne vrste bilja i æivotinja. I na kraju, pogledajmo jedni druge: zar nije svaki od nas drugaËiji? A to je zato πto nas je Bog svakoga osobno stvorio. Kod Boga nema kloniranja! Svaki je jedinst-

veni i neponovljiv primjerak Boæje ljubavi. Dakle, Bog hoÊe razliËitosti.

Tako su se tijekom prvih stoljeÊa krπÊanstva u Crkvi razvile razliËitosti glede slavljenja Boga. U jednom dijelu Rimskoga carstva krπÊani su se Bogu klanjali i slavili ga jednim jezikom i jednim obiËajima, u drugom drugim naËinom, u treÊem dijelu opet na svoj naËin i tako dalje. Te naËine slavljenja Boga zovemo obredima. U staroj Antiohiji nastao je antiohijski obred, od kojega su se dalje razvili drugi obredi na Istoku, meu kojima je brojËano najveÊi bizantski ili grËki obred, u Egiptu aleksan-drijski obred, u Rimu rimski obred i tako dalje. Svijetom se najviπe proπirio rimski obred.

Naπi preci Hrvati, kad su na poziv bizantskoga cara Heraklija poËetkom 7. stoljeÊa doπli u ove prelijepe krajeve, bijahu pogani. Vjerovali su u kojekakva

boæanstva. K njima su malo po malo dola-zili misionari sa Zapada, iz podruËja gdje se razvio rimski obred i misionari s Istoka (iz Bizanta), gdje se razvio bizantski obred. VeÊi broj Hrvata pokrπten je po rimskom obredu i zato su oni rimokatolici, a manji broj pokrπten je po bizantskom (grËkom) obredu i zato su oni grkokatolici. VeÊi dio Hrvata iz Æumberka, poznati u povijesti kao æumberaËki Uskoci, baπtine od svo-jih predaka taj bizantski obred. I rimski papa, kao vrhovnik KatoliËke Crkve, stalno naglaπava kako obrede treba Ëuvati i njegovati, jer oni oËituju razliËitost u jedin-stvu. Obredna veÊina ne smije progutati obrednu manjinu. Blagopokojni papa Ivan Pavao II. rekao je s tim u svezi da Crkva

mora «disati na oba pluÊna krilafl.

To duhovno disanje dogaa se upravo u Crkvi koja æivi ovdje u naπem gradu Jaski. Ovdje se oËituje to jedinstvo u razliËitosti. Ovdje zajedno æive katolici dvaju obreda, dviju baπtina, rimokatolici i grkokatolici. Jedni druge kao takve trebaju poπtivati i tu baπtinu πto viπe upozna-vati. Drugi vatikanski kon-cil (1962. - 1965.) u svom Dekretu o IstoËnim katoliË-kim Crkvama kaæe: «Neka

svi istoËni krπÊani znadu i dræe za sigurno da uvijek mogu i moraju oËuvati svoje obrede i svoj naËin æivota..., pa ako se od svog obreda zbog vremena i osobnih okolnosti nepravilno udaljiπe, neka zduπno porade da se opet vrate na predaje svojih predaka.fl I zato grkokatoliËki sveÊenik, za sada samo prve nedjelje u mjesecu, dolazi u Jasku i u naπoj kapeli Duha Svetoga sluæi po grkokatoliËkom obredu svetu liturgiju ili misu. Stoga je za oËekivati da vjernici grkokatolici dou na to bogosluæje. Neka im se pridruæe i vjernici rimokatolici da bolje upoznaju obred svoje braÊe po vjeri. A grkokatolici za sve svoje duhovne potrebe (krπtenje, krizma, liturgija, bolesn-iËko pomazanje, vjenËanje, sprovod, bla-goslov i drugo) neka se obraÊaju svome æupniku, veleËasnom Danielu VraneπiÊu.

N. N. K.

GRKOKATOLICI - NA©A BRAΔA PO VJERI

Putnik 6.indd 25 12/13/05 10:42:02 AM

26 PUTNIK 6 / 2005

Ma tko nam to podvaljuje da je sve relativno, dragi moj hrvatski narode! Ako je ta relativnost tako dobra otkud kaos u ljudima, duπama, zemljama, sr-cima, otkud toliko boli, ratova, ubijanja, nepravde?

Ne smijemo zaboraviti da je æivot dar Boæji i da mi dolazimo od Boga. Æivimo u vremenu koje proæivljava ozbiljnu krizu, duhovnu krizu koja najviπe pogaa Ëovjeka. Danaπnji Ëovjek je zapao u veliki πkripac, vrtlog i zato nema mira, duπevnog zadovoljstva, sreÊe. Previπe problema, nervoze, depre-sije, potiπtenosti. Ponekad mu sve ide na æivce, nezadovoljan samim sobom i drugima.

Jedna starija gospoa opisala je obiteljski æivot u svojoj kuÊi ovako: Nemaju, sinko, vremena ni za πto. Ni da se prekriæe. Ni da Ëestito pojedu, ni da spavaju. Uvijek nekuda æure i uvijek se boje da Êe zakasniti. I uvijek im neπto manjka. KuÊe pune svega, a opet im malo. Nemaju blagoslova. I ne traæe ga. I nikad nisu svi zajedno, kao da su izgubili ono πto ih povezuje. Ujutro Ëim ustanu, svira im i govori radio, a uveËer i zaspu gledajuÊi slike na televiziji, sve-jedno kakve su. Nije ni Ëudo πto su im noÊi nemirne i πto se ne mogu poπteno naspavati. Ni na kraj pameti im nije da pomisle πto su sve taj dan radili i da zahvale Onom koji im daruje i zdravlje i snagu da mogu æivjeti i raditi.

Ne tako davno netko je rekao: Bogatiji smo od naπih djedova, æivimo u boljim kuÊama i stanovima. Hranimo se bolje nego πto su se oni hranili, viπe smo toga vidjeli, viπe proËitali, pa prema tome viπe toga i znamo. Zdraviji smo, dulje æivimo i bolje se odijevamo. A jesmo li sretniji od naπih djedova?

Tu baπ ne moæemo potvrdno odgo-voriti. PlaËemo i kukamo viπe nego πto su to Ëinili naπi stari. Odakle ta protu-rjeËnost? S jedne strane veÊe blagostanje u naπim kuÊama, a s druge strane manje zadovoljstvo u duπama. Ima li lijeka tome neskladu? Naravno da ima!

Znamo da je Ëovjek vrhunac svega stvorenog. Stvoren iz ljubavi, kao razu-

mno i slobodno biÊe. »ovjek je obdaren izvanrednim darovima. Usprkos svemu, svjedoci smo da je Ëovjek upao u vrtlog u kojem nema mira ni spokoja i nema vremena misliti na neprolazne duhovne vrednote. Danaπnji Ëovjek nema vreme-na misliti tko je on, odakle dolazi, zaπto je kratko u ovoj suznoj dolini, kamo Êe poslije smrti?

Danas se misli na sve ostalo samo ne na spas duπe. StruËnjaci govore da je Ëovjek obolio od modernih bolesti: osamljenosti, dosade, potiπtenosti, tjes-kobe, nezadovoljstva, duhovne praz-nine...

Ljudi danas gladuju u duhovnom pogledu. Gotovo sve imaju, unatoË tome gladuju. Sve posjeduju, a opet kukaju i tuæe se na ovaj æivot. Oni Ëeznu za onim pravim æivotom, a to je jedino æivot koji ukljuËuje Boga.

Stotine najboljih ameriËkih struË-njaka svih profila sastalo se da istraæe uzroke krize ËovjeËanstva. Utvrdili su da krivica leæi na novinama, knjigama, filmovima, kazaliπtima, odgajateljima, πkolama, ulici... Nije ostala ni jedna od modernih institucija da je nisu stavili na optuæeniËku klupu. Predloæili su da se sve te nebrojene institucije πto prije poprave. A kako? To oni ne znaju! Oni to i ne mogu znati, jer u njihovoj ljekarni nema toga lijeka. Oni su ljudi i mogu dati samo nekoliko novih ljudskih zakona i zabrana. Zakoni se gomilaju, a Zlo se poveÊava. Jadni mali ËovjeËe...©to prije shvatiπ da lijek treba traæiti kod naπeg Gospodina Boga, prije Êeπ biti spaπen. Niπta lakπe.

Treba πto prije vratiti Boæje zapovije-di, prirodne zapovijedi, ta Boæja pravila ponaπanja, tamo odakle su izbaËena. U obitelji, domove, knjige, filmove, πkole, kazaliπta, umjesto ove uæasne straπne koliËine nasilja koje svakodnevno gledamo svugdje kud god se okrene-mo, od televizije do ulice. Slijedimo prirodne Boæje zakone i rane Êe brzo biti zacijeljene. Potrebno je ovo shvatiti sasvim ozbiljno i æivjeti svaku zapovijed kako to Bog od nas traæi.

Ove zapovijedi Bog je darovao svim

ljudima, svim narodima, svim staleæima, svakoj dobi za sva vremena. Tih deset blagoslovljenih reËenica moguÊe je sva-kog od nas spasiti, uËiniti nas djetetom Boæjim, dobrim sinom svoje domo-vine, svog naroda, cijelog ËovjeËanstva i pravim bratom svakom Ëovjeku.

Bog nas je stvorio i podredio nam je sve na zemlji, a πto smo mi uËinili?

Ne dozvolite da vam govore, vi ste ovakav ili onakav narod. Ma kakav smo mi to narod, niπta gori od drugih, zapamtite to zauvijek. Budi ponosan, digni glavu!

Koliko vjetrometina i Kalvarija smo proπli u povijesti, ali joπ smo tu, jer naπ Bog nas Ëuva. Ovo je milosno vrijeme koje ne smijemo potratiti. Vrijeme je, dragi moj krπÊani, da idemo prema izvoru, prema naπem Spasitelju.

ObraÊajte se, molite se doma, hodite u crkve, uËite, spaπavajte duπu, jer ne znate ni dana ni Ëasa kada Isus dolazi. Ma tko Êe protiv nas, ako je Isus s nama, pa on nas je odabrao! Slijedimo ljubav, slijedimo svjetlo! Kakvo neprocjenjivo blago posjedujemo, kakvu ostavπtinu nam je ostavio naπ Isus Krist. UËi, razmatraj, prouËavaj, rasti u vjeri! Ne lutaj, ne daj se zavesti! Pa πto Êe meni joga, tarot, meditiranje i razne mantre kada imamo najjaËeg i najmoÊnijeg pri-jatelja Isusa.

Moj razgovor, moja molitva, moja meditacija s Isusom nemjerljiva je s bilo kojom meditacijom. To je neopisiv doæivljaj, snaga koja me diæe, lijeËi, oslobaa. Moæeπ pasti, ali kad si s Isusom nikad neÊeπ propasti. On te jaËa, snaæi, voli. On ne moæe ne voljeti, kad je sam apsolutna ljubav.

Isus je rekao: “ Ne boj se, po imenu sam te zazvao, dragocjen si u mojim oËima. I, ako te svi ostave, ja te nikada napustiti neÊu“.

Neka vam dan ne proe, a da ne bla-goslovite nekoga ili neπto.

Sretan vam i blagoslovljen BoæiÊ!

Verica Divjak

Teorija relativnostiTeorija relativnosti

Putnik 6.indd 26 12/13/05 10:42:06 AM

ISKUSTVO VJERE

Dragi Ëitatelji, danas æelim s vama podijeliti iskustvo meni vrlo drage prijateljice joπ iz djetinjstva, koja je s radoπÊu i ljubavlju otvorila svoje srce.

DijeleÊi tu ljubav s nama, vje-rujem da Êe mnoge od nas pod-sjetiti na onog BoæiÊa koji proæi-ma naπe biÊe od samog naπeg poËetka i baπ ovo iskustvo nam dokazuje kako je svako biÊe glina, a On naπ lonËar koji nas oblikuje u jedin-stvene posude, u koje izlijeva svoju beskrajnu i bezuvjetnu ljubav.

Upravo zavrπava joπ jedna kalendarska go-dina. Dolazi vrijeme DoπaπÊa. Za ljude koji s tom rijeËju i rijeËju BoæiÊ æive Ëitav æivot, niπta novo, ni neobiË-no. A za mene? Kako poËeti? Mislim da bi mi trebalo mnogo viπe pro-stora od ovog. No, posluπajte! Cijelo moje djetinjstvo sa sjetom sam razmiπljala i djetinje zavi-djela svim maliπanima koji su bili u iπËekivanju najljepπeg trenutka u godini, Isusova roenja.

Ja to naæalost nisam smjela iska-zati(...), a vjerovala sam i silno se radovala.Vjerovala sam duboko u sebi da mi je GOSPODIN sve. Da me uvijek Ëuva, pazi, bdije nada mnom, sa mnom se veseli. U mraku sobe sam mu se svaku veËer obraÊala, znala sam da ON zna da ja nisam kriva. Nosila sam tu tajnu koju su moja mama i susjedi Severinci u meni poticali, hranili i joπ viπe me poticali.

Mnogo puta sam se u njihovom domu divila sjajnom boru, jasli-

cama i sluπala Boæju rijeË. No, kako je vrijeme odmicalo, æeljela sam svoju vjeru potvrditi. Postati Boæje dijete... Priznati javno i bez straha da vjerujem i da sam vjernik. Kada sam upoznala svog dragog muæa, znala sam da je to taj trenutak. Znala sam da Êe nas æivot povezati zauvijek, a htjela sam da to bude u okrilju Boæje ljubavi. Krenula sam na

vjeronauk, a nakon upoznavanja temelja vjere pripremila sam se za sakramenat Sv. Krπtenja.

Velika Subota, a i JA- velika- djevojka, æena.

Ali, nije me bilo sram. SveËano odjevena, pripremila sam svoje srce i duπu-potpuno. Znala sam da je to konaËni peËat da sam ja tu, da sam tu oduvijek pripadala. Poæeljela sam to naglas kliknuti, da me cijeli svijet Ëuje:

ISUSE, DOLAZIM K TEBI!©IROKO OTVARAM SVOJE SRCE!VOLIM TE!I dogodio se najljepπi trenutak u

mom æivotu. VeleËasni me krstio pred cijelom æupnom zajedni-com na misi u Uskrπnjoj noÊi. Bila

sam ponosna na sebe. Ponosna na Severince, na brata koji me bodrio (doπavπi sa bojiπnice), na mog buduÊeg muæa, roditelje kojima mogu zahvaliti za æivot. Hvala im svima! Najviπe HVALA Tebi, dragi Isuse, πto si me pri-mio!!!

Danas æivim mirno.Preda mnom je joπ mnogo

teπkih æivotnih zadaÊa, ali se ne

bojim. Imam svog Oca kojem se obraÊam svakodnevno. Njegov Duh i ja pokuπavam pronijeti koliko je u mojoj moÊi. Æivim u blagostanju i poπtenju, slaveÊi trojedinog Boga SVAKI dan od tada.

Takvu sreÊu æelim i svima vama.

Sretan Vam BoæiÊ!!!

Snjeæana C.

Draga moja prijateljice, sretno i tebi (jer ti to i zasluæujeπ) i cijeloj tvojoj dragoj obitelji!

Smiljana PopoviÊ

ISUSE, DOLAZIM K TEBI!

PUT NIK 6 / 2005 27

Putnik 6.indd 27 12/13/05 10:42:07 AM

28 PUTNIK 4 / 2004PUT NIK 6 / 2005

OBITELJSKA ZAJEDNICA

Danas s vama æelim podijeliti temu naπeg susreta od 30. listo-pada, jer smo baπ nju odabrali sma-trajuÊi je vrlo vaænom. Uvod u temu je bio dio biblijskog teksta: Pjesma nad pjesmama-Pjesma prva (1,15-17 i 2,1-4). Tema je bila: OSJEΔAJI U BRAKU.

Dugi odnos udvoje, kao πto je brak, nuæno prate emocije. Zbog toga je u svakom braku veoma vaæna EMOCIONALNA INTELIGENCIJA braËnih partnera. Emocionalno inteligentni braËni partneri prihvaÊaju i razumiju svoje i partnerove emocije te ispravno na njih reagiraju. Braku nije dovoljan samo misleÊi mozak veÊ i osjeÊa-jan. PomoÊu prvog pronalazimo rijeËi, definiramo pojmove, ana-liziramo braËnu situaciju. Drugim razmiπljamo intuitivno, stvaramo i odræavamo emocionalne kontakte, gradimo meusobno povjerenje i razvijamo vjerodostojnost. Braku je potrebna «inteligencija srcafl.

Sveto Pismo kaæe: Kako Ëovjek misli u svom srcu, takav je!

Postoji pet stupova emocionalne inteligencije koji Ëine braËnog part-nera snaænim, smionim i hrabrim.

To su:1. Ravnoteæa izmeu razmi-

πljanja, logike, razuma s jedne strane i emocija, osjeÊaja, intuicije s druge strane.

2. Osobna odgovornost za svoje misli, osjeÊaje, akcije, izbore, posljedice i braËnu sreÊu u cjelini.

3. Pozornost u smislu prepoz-navanja osjeÊaja koji se poja-vljuju u njima i izmeu njih u braku.

4. Vrednovanje, tj. vjeπtina prih-vaÊanja, poπtivanja i razumi-jevanja, kako pozitivnih tako i negativnih osjeÊaja sebe i partnera.

5. SuosjeÊanje ili empatija, tj. sposobnost da se osjete iste

emocije koje osjeÊa i braËni partner.

Vrlo je vaæno vladati svojim emo-cijama, zato ih moramo biti svjesni, moramo ih moÊi prepoznati. Ako ih negiramo i potiskujemo, ako ih nismo svjesni onda kada se pojave, tada one dobivaju vlast nad nama i mogu djelovati destruktivno na nas i naπe odnose.

John Gardner je rekao: Ljudi su umjetnici u bjeæanju od sebe

samih.U stanju smo pronaÊi toliko posla, svoj æivot opskrbiti s toliko sporednih stvari, svoje glave napu-niti s toliko znanja, upoznati toliko mnogo ljudi i toliko toga postiÊi, da nam uopÊe ne ostane vremena za otkrivanje nepoznatog i Ëudesnog svijeta u nama. Kada doemo do polovice svog æivota, svi smo mi veÊ eksperti u bjeæanju od sebe samih.

Vaæno je zapamtiti:1. Samo prepoznatim, otkrive-

nim i osvijeπtenim emocijama moæemo slobodno uprav-ljati i uspjeπno ih koristiti u braku.

2. U braku jesmo ono πto jesmo, a ne ono πto mislimo da jesmo, a joπ manje ono πto

mi mislimo da braËni partner misli da jesmo.

3. BraËni partner ne reagira na ono πto smo mu namjeravali kazati, a niti na ono πto smo mu rekli, veÊ na naËin na koji smo mu to rekli, kako je on to doæivio i shvatio.

4. Za brak nije dovoljno imati emocije. Treba znati o njima i razgovarati.

5. flUpoznaj samoga sebefl, odnosi se ponajprije na naπe emocije-osjeÊaje! Za norma-

lan odnos veoma je vaæno redovito i postupno obostra-no samootkrivanje.

6. Emocije u braku nije dovoljno pokazivati. Moraju se i Ëuti!

7. Iskrenim izgovaranjem emo-cija ne gubi svoju dubinu.

8. Krivo tumaËenje neizgo-vorenih emocija uzrok je mnogim braËnim problemi-ma.

9. IZGOVARANJEM SVOJIH EMOCIJA OTKRIVAMO SVO-JU JAKOST A NE SLABOST!

Obilje iskrenih, toplih, njeænih emocija u ovo Sveto vrijeme æeli vam

Smiljana PopoviÊ

OSJEΔAJI U BRAKU

Putnik 6.indd 28 12/13/05 10:42:09 AM

MLADI

PUT NIK 6 / 2005 29

GDJE SU SVE BILI I ©TO SU SVE RADILI PROTEKLIH MJESECI NA©I MLADI

SABLJACIU srpnju je zajednica mladih (i oni

koji su se tako osjeÊali) organizirala

izlet u Ogulin na jezero Sabljaci. Tamo smo uz roπtilj, pjesmu i zabavu cijeli dan uzaludno Ëekali da nam se pruæi prilika zaigrati odbojku na pijesku. No, poπto nam se ta prilika nije pruæi-la, odbojku smo zamijenili kupanjem, boÊanjem, badmintonom i spavanjem. Druæenje je potrajalo do kasnih posli-jepodnevnih sati.

MODRAVEDesetak mladih æupe sv. Nikole

s mladima okolnih æupa bili su od 31.7. do 7.8. u ljetnom kampu mla-dih koji smjeπten izmeu Pirovca i Drage. U kampu su mladi bili ukljuËe-ni u duhovno-rekreacijski program, a spavalo se u πatorima, u vreÊama za spavanje. Jedan od duhovnika bio je i bivπi kapelan naπe æupe, Zoran GrgiÊ ‡ Grga. Prilikom dolaska mladi su podijeljeni u grupe i po grupama su imali svakodnevne radionice. Dani su im bili ispunjeni igrom i kupanjem, ali bilo je tu i ozbiljnijeg rada pa su tako imali razna predavanja, klanjanje i sva-kodnevne mise. NoÊ prije odlaska bila je noÊ zabave na kojoj su mladi izvodi-li skeËeve koje su zajedno uvjeæbavali po grupama.

KÖLNDvoje mladih naπe æupe, uz financij-

sku pomoÊ æupnika Stjepana Roæan-koviÊa, bili su sudionici Svjetskog dana mladih koji se odvijao u kolovozu ove

godine u Kölnu. Na put su, zajedno sa drugim mladima i Povjerenstvom za pastoral mladih ZagrebaËke nad-biskupije, krenuli 10. kolovoza, a prvih pet dana bili su smjeπteni u Hammu, po obiteljima. DomaÊini su im organizirali razne zanimljive radio-

nice (glazbena, kulinarska, likovna, graditeljska, soci-jalno-pedagoπka), koja su pridonijela meusobnom zbliæavanju. Od 15. kolo-voza, mladi su bili smjeπteni u Leverkusenu, u dvorani srednje πkole Lise-Meitner Gymnasium. Bili su orga-nizirani posjeti Kölnu gdje smo razgledali veliËanstve-nu katedralu i sudjelovali u

zajedniËkom pjevanju veÊine Hrvata pridoπlih u Köln, na trgu ispred kated-rale. Pjesma koja se orila iz naπih grla bila je primijeÊena i od strane novinara koji su pratili sve aktivnosti vezane uz Svjetski dan mladih, pa smo tako dospjeli i na naslovnu stra-nicu dnevnih novina koja su pokrivala sva dogaanja Svjetskog dana mladih. Pomno organiziran doËek novoga pape Benedikta XVI, koji je u Köln uplo-vio rijekom Rheinom, pratili su mladi iz cijeloga svijeta, glasno kliËuÊi: “Benedetto, Benedetto!“ Vrhunac susreta bila je misa 21. kolovoza na Marienfeldu, koju je predvodio papa Benedikt XVI, a njoj je prethodilo cije-lonoÊno bdjenje. Najavljen je i sljedeÊi susret, tj. Svjetski dan mladih, koji Êe se odvijati u Sydneyju, Australija, godine 2008.

MARIJA BISTRICAU rujnu ove godine, mladi su bili

sudionici tradicionalnog hodoËaπÊa mladih ZagrebaËke nadbiskupije u naπe najpoznatije marijansko svetiπte, Mariju Bistricu. Krenuli smo iz »uËerja, pa iako nam vrijeme nije bilo nak-lonjeno (padala je kiπa), zvuk pjesme pratio je padove po blatu, ali ni to nije obeshrabrilo mlade da nastave svoj put k Mariji. Mladi su nakon dolas-

ka pjevajuÊi doËekali naπeg kardinala Josipa BozaniÊa, s kojim su zatim poπli ususret zagrebaËkim hodoËasnicima, koji su na put prema Mariji Bistrici krenuli preko Sljemena. NaveËer je odræan Put svjetla, a zatim su mladi imali klanjanje i razmatranje u crkvi do kasnih noÊnih sati. Spavalo se u Osnovnoj πkoli u vreÊama za spavanje. IduÊi dan, prije nedjeljnog euharistij-skog slavlja, mladi su predvodili molit-vu Kriænog puta noseÊi kriæ po pos-tajama, u Ëemu su sudjelovali i mladi naπe æupe. SveËanu nedjeljnu misu predvodio je kardinal BozaniÊ, a njom je zavrπeno ovogodiπnje hodoËaπÊe mladih na Mariju Bistricu.

HRVATSKO ZAGORJEPrvi vikend u mjesecu listopadu

odræan je 36. planinarski kriæni put rutom Veliko TrgoviπÊe ‡ Velika Erpenja ‡ Tuhelj ‡ Risvica ‡ Zelenjak. Moto ovoga kriænog puta bio je: “Slobodu naπu, svijete πtuj!“ πto je stih pozna-

tog hrvatskog knjiæevnika i domoljuba Augusta ©enoe. HodajuÊi tom rutom obiljeæavali smo 170. obljetnicu skla-danja Hrvatske himne “Lijepa naπa“ i 70. obljetnicu postavljanja spomenika naπoj himni, kojeg su u Zelenjaku postavila BraÊa Hrvatskog Zmaja. Svi sudionici ovog planinarskog kriænog puta kao obiljeæje dobili su lonËiÊ na kojem je otisnuto geslo tog puta.

ZAGREB»lanovi zbora mladih “Ruah“ pri-

sustvovali su u subotu 19. studenog predsinodskoj raspravi na temu glazbe u liturgiji. U raspravi su sudjelovali zborovi mladih iz æupa ZagrebaËke nadbiskupije, a u sklopu projekta

MLADI ÆUPE SV. NIKOLE BISKUPA JASTREBARSKO

Putnik 6.indd 29 12/13/05 10:42:12 AM

DO GA–ANJA U ÆU PI

BoæiÊ je vrijeme susreta s naπim dragima i voljenima, susreta s novoroenim Djetetom, susreta sa samim sobom. A svaki susret, pa makar u njemu i bilo suza, uvijek je radost. Osobe se daruju i jedna drugu obogaÊuju samim sobom, svojim osmijehom, dodi-rom, paæljivim sluπanjem...

Zbog toga je BoæiÊ vrijeme radosti.

Ponekad se, naæalost, dogaa svima nama da, zaokupljeni raznim obvezama i zaduæenjima, ne uspijemo pronaÊi vremena za svoje bliænje, za svoju obitelj, svoje suradnike. BoæiÊ je upravo vrijeme kada se viπe nego kroz cijelu godinu mnogo paænje treba pokloniti bliænjima i onima koji su u potrebi.

Djelatnice naπeg æupnog Caritasa veÊ nekoliko godina upravo u vrijeme adventa, a posebno na treÊu nedjelju doπaπÊa, koja je proglaπena «Nedjeljom Caritasafl, organiziraju prikupljanje priloga u naravi. Na taj dan organiziraju prodaju kolaËa i Ëestitki, koje su ispekle odnosno izradile djelat-nice Caritasa.

Od novca kojeg prikupe ovim prodajama ili dobiju od dona-tora, kupuju najosnovnije æiveæne namirnice i sastavljaju pakete koje onda dostavljaju najpotrebnijima.

Djelatnost naπeg æupnog

Caritasa se obavlja gotovo cijele godine. Svake subote tijekom cijele godine organizirano je deæurstvo u naπim prostorijama. Toga dana se potrebni za pomoÊ mogu obratiti deæurnim osobama koje Êe im dati ono πto toga tre-nutka imamo na naπem skladiπtu. NajËeπÊe je to odjeÊa i obuÊa, jer hranu uglavnom odmah raspo-dijelimo.

Nije lako pomagati ljudima, pruæati ruke pomirenja, a naila-ziti na odbacivanja, nuditi i dati pomoÊ, a susresti nezahvalnost.

Sve su to iskusili djelatnici i volo-nteri æupnog Caritasa, ali kakav bi bio svijet bez ljudi dobrog srca, bez onih koji svoje vrijeme i svoje sposobnosti stavljaju u sluæbu ljubavi ‡ sluæenje Ëovjeku.

Karitativni rad je znak Boæje ljubavi prema Ëovjeku, znak je nade i ohrabrenja, ponovnog roenja Isusa Krista u srcima ljudi.

Ovo je prigoda da svim naπim donatorima i onima koji Êe to postati, djelatnicima i surad-nicima, Ëestitamo SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOÆIΔ i zaæe-limo USPJE©NU NOVU 2006. GODINU!

Djelatnice æupnog Caritasa Æupe sv. Nikole Jastrebarsko

30 PUTNIK 4 / 2004PUT NIK 6 / 2005

Æupni Caritas“Naπa misa.“ Nakon kratkog predavanja i predstavljanja svega πto je uËinjeno u prethodna dva susreta, mladi su podi-jeljeni u πest grupa te su raspravljali o dvije teme: «Kakve su pjesme prigodne za euharistijska slavljafl i «Kakvi su kon-certi prigodni za izvoenje u crkvamafl. Dogovoren je i sljedeÊi susret zborova za 4. oæujka 2006.

Zbor mladih “Ruah“ nastupio je 3. prosinca ispred katedrale u sklopu akci-je Adventsko svjetlo pjevajuÊi prigodne adventske pjesme. Prodavali su boæiÊne ukrase koje su izradili mladi naπe æupe, a sav prihod prikupljen prodajom bit Êe utroπen na najpotrebitije obitelji æupe Jastrebarsko, koje Êe mladi obradovati svojim posjetom i darovima.

Dana 11. prosinca zbor mladih “Ruah“ je nastupao i na glavnom zagrebaËkom trgu Bana J. JelaËiÊa pjevajuÊi boæiÊne pjesme.

OBAVIJESTI:

• Kriæni put mladih jaskanskog deka-nata odræat Êe se u oæujku 2006.

• 37. planinarski kriæni put odræat Êe se 1. i 2. travnja 2006.

• Susret zajednice mladih je svaki petak u 20,30 sati u vjeronauËnoj dvorani

• Probe zbora “Ruah“ su srijedom u 20,30 sati u vjeronauËnoj dvorani.

MLADI I SVI KOJI SE TAKO OSJEΔATE, POZIVAMO VAS DA NAM SE PRIDRUÆITE !!!

Andrea MiholiÊ ‡ Andrea Petra TrumbetiÊ ‡ PetraIvan VlaπiÊ, ml. ‡ LennonZvonimira VlaπiÊ ‡ Zoza

Putnik 6.indd 30 12/13/05 10:42:16 AM

PUT NIK 6 / 2005 31

Josip Sinjeri, sveÊenik

Dana 12. kolovoza, u bolnici u Zadru u 65. godini æivota preminuo je dugogodiπnji æupnik æupe Sveta Jana Josip Sinjeri u 39. godini sveÊeniËke sluæbe.

Roen je 8. travnja 1941. u mjestu NovaËka, æupa Gola, u Podravini, u obitelji –ure i Terezije Grabant koji su podigli osmero djece. PuËku πkolu zavrπio je u Goli. Nakon osnovne πkole krenuo je u djeËaËko sjemeniπte u Zagrebu i maturirao

1962. Poslije odsluæenoga vojno-ga roka u Makedoniji, uπao je u bogoslovno sjemeniπte na Kaptolu i zavrπio teoloπki studij. Zaredio ga je za sveÊenika nadbiskup Franjo KuhariÊ, na Petrovo 1967. Nakon reenja obavljao je sluæbu kao mladi kapelan æupe Sv. Obitelji i upisao je 12. semestar na teoloπkom studiju u Zagrebu. SljedeÊe godine u srpnju, povjerena mu je æupa BuËica, a uz

to bio je u isto vrijeme privremeni upravitelj æupe Pokupsko.

Godine 1973. imenovan je æupnikom Svete Jane i tu je sluæbu vrπio sve do 2003, kada ga je umi-rovio zagrebaËki nadbiskup, kar-dinal Josip BozaniÊ. Kroz trideset godina sveÊeniËke sluæbe u Svetoj Jani uËinio je mnogo za duhovni i materijalni napredak svoje æupe. Tri puta je obnavljao æupnu crkvu, sagradio novu æupnu kuÊu i vjero-nauËne dvorane, podizao u seli-ma kapelice i kriæeve, na desetke

djece svake godine nauËio svirati orgulje i joπ mnogo toga. Jedna od mnogih nje-govih vrlina svakako je briga za duhovna zvanja, za koja je molio, bodrio kandi-date i materijalno se odricao. Osobito je

bio ponosan πto je do oltara dopra-tio dvojicu, a treÊeg pred reenje. Uz to joπ je nekoliko bogoslova pomagao u njihovom sveÊeniËkom πkolovanju. Posebnu ljubav gajio je prema raznim udrugama i sve-tojanskom kraju gdje je æelio i biti pokopan.

Veliku zauzetost, ærtvovanje i ljubav prema æupi posvjedoËilo je veliko mnoπtvo vjernika i sveÊenika

koji su ga doπli ispratiti. Sprovodnu misu i sam ukop predvodio je pomoÊni zagrebaËki biskup Josip Mrzljak. Oproπtajnim govorima od pokojnog sveÊenika Josipa Sinjerija oprostili su se dekan jas-kanskoga dekanata, preË. Stjepan RoæankoviÊ, domaÊi æupnik Josip Gonan, æupnik iz rodne æupe Gole vlË. Ivan Herega i predstavnik æupe Sveta Jana, Nikola IvËec. Cijela æupa oprostila se od svoga dragoga æupnika pjesmom «Zapjevala sve-tojanska vilafl, koju su predvodili pjevaËi KUD Sveta Jana.

Ivica BudinπÊak

IN MEMORIAM

Dragutin Bauer

Otiπla je legenda jaskanske sakris-tije. Uvijek spreman doÊi, pomoÊi,

nabaviti borove, iÊi po πumi traæi-ti lijepu mahovinu, brojiti koliko treba borova, kako velikih, da se mogu lijepo okititi. To je bio naπ Dragec Bauer. Roen u Jaski 15. veljaËe 1924, po zanimanju trgo-vac, u duπi veliki Hrvat i katolik. Po ulasku u mirovinu pomagao je nedjeljom u crkvi ‡ nije mu bilo teπko cijelo dopodne biti u crkvi, praviti red, oblaËiti ministrante, priËati im dogodovπtine iz æivota, ponekad i koriti.

Veselio se unaprijed blagdanima. Za Uskrs bi nabavio maslinove gra-nËice, za Tijelovo sjenice, a znamo je animirati i pomagaËe. Iznad svega je æelio da bude u naπoj Domovini

lijepo, da se svi osjeÊamo dobro. Hvala mu za sve!

Doæivio je i «uskrsnuÊefl GoviÊa ‡ to mu je leæalo na duπi i molio se da ne umre prije nego to bude otkrive-no. Neka mu Gospodin bude blagi sudac, dobri Otac, neka ga primi u VjeËni dom, gdje suza ni plaËa neÊe biti, veÊ radost i veselje u Gospodinu! Ovoga BoæiÊa gledat Êe vjeËnog kralja, a mi nastavimo gdje je on stao, æivjeti za Boga i crkvu te pomagati najpotrebnijima.

A o borovima, mahovini, sjenica-ma i granËicama nastavit Êe brinuti neki drugi «Dragecfl...

s. Paula Puzjak, vjerouËiteljica

Putnik 6.indd 31 12/13/05 10:42:23 AM

32 PUT NIK 6 / 2005

BONTON U CRKVI

Ne mogu se oteti dojmu kako su ljudi danas napre-dni.

Odnosno, danaπnje druπtvo se dijeli na NAPREDNE i ZAOSTALE...Hm... Pitam se, jesam li nekoga uvrijedila ovom Ëinjenicom, te gdje ste Vi?!

Jeste li ‘napredni’ ili ‘zaostali’? Ne æelim nikoga dijeli-ti, ja Êu samo iznijeti »INJENICE ‡ Vi odluËite!!

SjeÊam se, kad smo prije odlazili u crkvu na misu,

imali smo sveËano odijelo. (Tamno, uredno, Ëisto, ‘posebno’. )

Danas viπe NIJE bitno kako ‘to’ izgleda. Nije bitno πto nosimo ‡ glavno da nosimo! (To su najËeπÊe traperice, hlaËe od tjedna, majice na tanke ramenice; tzv. brete-lice, sve πareno...) Viπe otkriva nego sakriva!

Kad smo odlazili na misu, imali smo »ISTE kose, poËeπljane u frizuru... Danas je ‘IN’, znate, imati masnu kosu, po moguÊnosti svakako svu u gelu, jer: ‘Tko je vidio joπ prati kosu?!? Za nedjelju? Misu? Ne, to se radi za ponedjeljak, za πkolu, za novi radni tjedan, da budem ‘IN’ na poslu, da miriπem.....’

Prije smo dolazili na misu 10 minuta ranije da odahn-

emo, prekriæimo se u tiπini, te se pripremimo za slavlje Sv. mise...

Danas je dolazak na misu na dva naËina ‡ tako da se u crkvu doe 5 minuta ranije, da se uspije ‘pretresti’ πto tko nosi, πto je tko rekao, kako tko izgleda i sl., ili se u crkvu ulazi sa zvonom sveÊenika koji najav-ljuje poËetak Sv. mise...Dakle, bez osobnog pozdrava u tiπini ‘DomaÊinu’ doma u koji ulazimo. (U ovom sluËaju DomaÊin je Bog i kuÊa je Crkva. )

Prije smo sluπali misu, pratili je svojim pjevanjem, svojim jednostavnim sudjelovanjem..

Danas je to bogosluæje sveÊenika (predvoditelja slavlja), Ëasne koja pjeva (njezin solo koncert ‡ jer ne znamo pjesme?! ), te eventualno ËitaËa koji Ëita Ëitanja. Naravno, taj koji Ëita je po ‘cijele dane u crkvi’, pa nara-vno da zna kada treba Ëitati, ustati se i πta treba reÊi....

Prije smo nekako znali πto nam je Ëiniti s rukama u vrijeme Sv. mise ili u vremenu dok smo bili u crkvi (stav molitve ‡ sklopljene ruke ).

Danas su ruke prekriæene na prsima, ruke se dræe po dæepovima (nekako nam je hladno, ljeti i zimi?!), ruke

spuπtene niz tijelo ‡ kao da se æeli poruËiti: ‘Ma, ne znam kuda Êu s njima’ i sl.

Nadalje, prije smo sjedili naprijed, blizu oltara, da πto

bolje Ëujemo RijeË Boæju. Znali smo zauzeti najbolja sjedeÊa mjesta. Danas se nekako natjeËemo,tko Êe biti πto dalje od oltara i bliæe izlazu. Zaπto? Ne znam.

UËili su me da je nepristojno staviti nogu preko noge u crkvi. Danas je to pod obvezatno, posebno æenskom rodu.

Sjedenje u crkvi znak je poπtovanja ‘DomaÊinu’. Danas smo uveli praksu da sjedimo u crkvi k’o za πankom ili u birtiji....

Pogledajte malo oko sebe! Zar je moguÊe, da su zaboravljena NAJOSNOVNIJA

PRAVILA da se pri ulazu u crkvu prekriæimo svetom vodom,budemo bliæe oltaru,sjedimo pristojno,molimo, pjevamo na Sv. misi.., da dolazimo od srca i s razlogom k Njemu?! Da se u crkvi, u Domu OËevu, napajamo snagom za novi radni tjedan ili...

...Dolazimo samo zato da moæemo reÊi da smo bili na misi, da smo vidjeli Juru, Franju, Katicu, ©tefa, kod mise. Da moæemo reÊi kako je propovijed opet bila duga ili ‘takva’..., da je Marica doπla onakva, da je Pero...

Jesmo li se zapitali, kad smo zadnji put bili na misi jer smo to æeljeli, jer smo to htjeli, jer smo se htjeli ‘VIDJETI S BOGOM’?!

Na kraju, kojoj grupi u mojoj klasifikaciji ljudi pri-padate?

‘Naprednima’ ili ‘zaostalima’? Pripadate li onoj ‘napre-dnoj’ grupi koja odlazi s mise, Ëim sveÊenik ode s olta-ra, a Ëasna joπ svira zavrπnu pjesmu? Ili ste ‘zaostali’ pa dajete - HVALU BOGU ‡ i tom zadnjom pjesmom?!

Znate li kada treba ustati, kako i πto moliti, Ëemu sluæi ispovjedaonica.....

...Jer ako znate, stvarno ste ‘zaostali’, a ne ‘napredni’ ‡ kao ni ja!

Neka nas je joπ i takvih! Od srca sretan i blagoslovljen BoæiÊ, od mene, i ne zamjerite...

Bernarda ©imunoviÊ, vjerouËiteljica

ONDA I SADA Osvrt na ponaπanje ljudi

Putnik 6.indd 32 12/13/05 10:42:27 AM

IZ ÆUPNOG UREDA

33PUT NIK 6 / 2005

1. KATARINA MU–ER od Nikole i Nikoline2. TARA TUTIΔ od Ivice i Silvije3. DOROTEA BOLE od Branislava i Luce4. TIN STO©IΔ od Maria i Karoline5. DAVID NOVOSEL od Roberta i Ivane6. ANDRIJA KLEPIΔ od Kreπimira i Vesne7. CHRISTIAN PUSTAJ od Æeljka i Mirjane8. PATRIK PRISELAC od Igora i Maje9. LEON GREGURIΔ od Marija i Kristine10. LEONIE STANIΔ od Draæena i Kristine11. EMANUEL GORNIK od Denisa i Jasminke12. DORA JAMBROVIΔ od Tomice i Davorke13. ANTE MARKANOVIΔ od Slobodana i Marice14. MAGDALENA PAVLE»IΔ od Dubravka i Ljiljane15. JOSIP OBRADOVIΔ od Gorana i Lidije16. MATEA GRGAS od Mladena i Ksenije17. EMA FRATRIΔ od Danijela i Kristine18. RUDOLF LON»ARIΔ od Saπe i Nikoline19. TEA RADONIΔ od Miroslava i Jelene20. LEON SLUNJSKI od Æeljka i Danijele 21. PETAR LOPARIΔ od Dejana i Anite22. MARIO ©EPERIΔ od Maria i Jasminke23. TEREZA HA»KO od Darka i Tanje24. ELIZABETA KURPES od Ivice i Sonje25. IVANA NEÆIΔ od Stjepana i Vesne26. ANJA STOJKOVIΔ od Ratka i Martine27. ANDRIJA MILANOVIΔ od Krunoslava i Nikoline28. ELLA BJELANOVIΔ od Draæena i Petronele29. MAGDALENA HODAK od Ivana i Brune30. DOMAGOJ BRAKUS od Draæena i Nikoline31. ANA UJEVIΔ od Ante i Vesne32. DANIJELA KOPAJTIΔ od Stjepana i Nade33. DOMINIK VUKOVIΔ od Dejana i Anite34. DAVID BOÆIΔ od Denisa i Nikoline35. MI©EL PA–AN od Ivana i Svjetlane36. MARKO KOVA»EVIΔ od Æeljka i Boæice37. MARKO BRADVIΔ od Davora i Marije38. MATEA RADOVAC od Mirka i Marijane39. HELENA LJUBETIΔ od Tomislava i Ivane40. LETICIA HAJNIΔ od Maria i Martine41. MAGDALENA GregoriÊ od Mladena i Dubravke42. EVITA Navoj od Gorana i Dragane

VjenËani u ime Gospodnje

1. DELI©IMUNOVIΔ ‡ BEGIΔ 2. PUSTAJ ‡ DIK©IΔ 3. VULJE ‡ MARKU©IΔ 4. MIHOLIΔ ‡ HORVATIΔ 5. SVILKOVIΔ ‡ GOLUB 6. MATAU©IΔ ‡ TODORIΔ7. BATU©IΔ ‡ BORI»EVIΔ 8. LUDVIG ‡ PAVIΔ 9. BUTAJLA ‡ MARINIΔ 10. KUZMANOVIΔ ‡ LJUBANOVIΔ 11. RADIΔ ‡ PAL»IΔ 12. KOZIΔ ‡ BENKOVIΔ13. MIKOVIΔ ‡ JUGOVIΔ 14. ΔOLIΔ ‡ LJUBANOVIΔ 15. BUBANOVIΔ ‡ ©PI©IΔ 16. PAVLAKOVIΔ ‡ HRKA» 17. BENKOVIΔ ‡ VLA©IΔ 18. SOLENI»KI ‡ BAUER 19. BUBANOVIΔ ‡ KELE©

Uπli u zajednicu Isusovih vjernika krπtenjem :

Putnik 6.indd 33 12/13/05 10:42:29 AM

34 PUTNIK 6 / 2005

IZ ÆUPNOG UREDA

Preπli u OËevo krilo :

1. IVAN ©TUDIR2. VLADIMIR IVANKOVIΔ3. DRAGUTIN PREÆGAJ4. DRAGUTIN JERKO STARE5. STJEPAN BORI»EVIΔ6. BARBARA JUGOVIΔ7. VJEKOSLAVA KOKOT8. DANICA GRACER9. JURAJ KURTALJ10. JULIJANA TOTH11. LJUBICA IGR»IΔ12. MIJO PAVLOVIΔ13. DANICA SEVERINAC14. HELENA VITKOVIΔ15. ZDENKA LASIΔ16. DRAGUTIN RAICA17. IVAN LUKIΔ18. DRAGA MIO»KA19. IVKA PASECKY20. ANTUN ©AFRAN21. NADA VIDAS22. PETAR MEDUNIΔ23. IVAN KLOPOVIΔ24. JURAJ JUGOVIΔ25. VJEKOSLAVA IVAN»IΔ26. DRAGICA MASNEC27. EMERIK BORI»EVIΔ28. FRANCA DRAGAN29. PAULINA PRISELAC30. ZDENKA MURAT31. PEPA BRAJAK32. MARIJAN MAJKIΔ33. DRAGUTIN BAUER34. JOSIPA BOR©O©35. MIROSLAV FALICA36. KATICA IVAN»IΔ37. FRANCA KO©ΔICA38. NIKOLA MAHOVLIΔ39. JANKO KIRIN40. IVAN KAP©41. KATA ©O©TAR42. TEREZIJA MAHOVLIΔPokoj vjeËni daruj im, Gospodine!

Molitva

Molitva!? ©to je zapravo molitva? Kako uopÊe moliti? Molitva je razgovor s Bogom, a ne puko naklapanje nekih rijeËi kojima uopÊe ne razumijemo smisao. U molitvi je kao i u svemu ostalom, jako vaæno znati cilj. Vaæno je znati æelite li Boga zamoliti za pomoÊ ili mu pak zahvaliti na neËemu. Nemojmo biti ljudi koji stalno neπto traæe, a nikad ne zahvaljuju. »esto se pitamo ‡ πto nam je to Bog darovao pa da mu imamo na Ëemu zahvaliti?! ©to je to uËinio za mene?

Kad god sam ga molio za jedno, uvijek mi se dogodilo neπto drugo...

PoËnimo od svog æivota ‡ dobili smo najveÊi moguÊi dar od Boga ‡ ÆIVOT.

I πto bismo joπ htjeli? Toliko toga nam je ponueno, a da toga nismo ni svjesni. Bog od Ëovjeka ne traæi puno, jedino æeli da Ëovjek konaËno poËne brinuti o sebi, o drugima. SVAKI PUT KAD ODLU»I© MOLITI, MOLI SPONTANO! Spontano izrecimo ono πto nam je na duπi i tada Êe biti potpuna ona «definicijafl molitve s poËetka... MOLITVA JE RAZGOVOR.

»ovjek je biÊe dijaloga pa stoga ËeπÊe povedimo razgovor s Bogom, bit Êe nam lakπe odoljeti iskuπenjima i susresti se s teπkoÊama i izazovima svakodnevnih æivot-nih situacija.

Kristijana BaniÊ, vjerouËiteljica

Htjela bih vam reÊi...

Sjedila sam na obali mora i gledala... Gledala sam u more i u sumrak. Bilo je mirno. Joπ sam par trenutaka uæivala u miru koji moæe biti podaren samo s neba. Odjednom sam se sjetila kako svijet i ljudi nisu tako mirni kao taj trenutak. Sjetila sam se stresa, patnje, mrænje... I htjela sam im neπto reÊi... Htjela sam reÊi moÊnicima da dijele svoje bogatstvo sa siromasima. Htjela sam reÊi siro-masima da ne oklijevaju, nego da vjeruju. Htjela sam reÊi tuænima da se raduju jer ne znaju koliko su sretni. Htjela sam reÊi uæurbanima da uspore. Htjela sam reÊi samima da mole, zlima da vole. Htjela sam reÊi bolesnima da se ufaju. Htjela sam reÊi zdravima neka pomaæu. Htjela sam reÊi radosnima da πire svoje osmijehe... Htjela sam, htjela sam, htjela sam... Htjela sam vam svima reÊi da ljubite Gospodina svoga svim srcem svojim, svom duπom svojom i svim umom svojim. I da ljubite bliænje kao sami sebe. Htjela sam vam reÊi... Ali nisam, veÊ sam samo viknula «volimfl i nadala se da Êe vjetar odnijeti moj glas πto dalje.

Petra TrumbetiÊ, 2.g.

Putnik 6.indd 34 12/13/05 10:42:33 AM

PUT NIK 6 / 2005 35

RASPORED BOGOSLUÆJA

Raspored Sv. Misa za boæiÊne blagdane:

Badnjak (24.12.2005.): zornica u 6 sati, polnoÊka za djecu u 20 sati, a za odrasle u 24 sata; u CvetkoviÊu u 24 sataBoæiÊ (25.12.2005.): 7,3o, 9, 11 i 18 sati; a u CvetkoviÊu u 8 satiSv.Stjepan (26.12.2005.): 7,3o, 9 i 18 sati; u CvetkoviÊu u 8 sati; u 10,3o u Kloπtru i u 16 sati na Donjoj RekiSv.Ivan ap.(27.12.2005.): 7 u æupnoj crkvi; u CvetkoviÊu u 11 satiStara godina (31.12.2005.): 7 i zahvalnica u 18 satiNova godina (1.1.2006.): 7,3o, 9, 11 i 18 sati; u CvetkoviÊu u 8 sati

UoËi svetkovine Bogojavljenja, 5.1.2006. pod misom u 18 sati bit Êe blagoslov vode.Bogojavljenje (Sveta Tri kralja) (6.1.2006.): 7,3o, 9, 11 i 16 (blagoslov djece), u CvetkoviÊu u 9,3o sati

Isus Novoroeni Kralj, koji je doπao Ëovjeka otkupiti i spasiti, ispunio i Vas u svim danima Vaπeg æivota: radoπÊu, mirom i Ëvrstom vjerom u vjeËni æivot! Neka Vas prate svi Boæji blagoslovi u Novoj godini!

Uredniπtvo

KRENULE "JASKANSKE NOVINE"Sredinom rujna ove godine iziπao je prvi broj «Jaskanskih novinafl. Mogu se nabaviti na pedesetak prodajnih mjesta πirom jaskanskog

kraja. Novine su plod nastojanja skupine entuzijasta, koja æarko æeli da naπ grad i naπ kraj napokon dobiju svoje novine, koje neÊe biti kratkog daha i koje Êe objektivno izvjeπtavati o svim vaænim dogaajima i ljudima.

Æelja uredniπtva je da «Jaskanske novinefl budu novine grada Jastrebarskog ali i opÊina jaskanskog kraja, Pisarovine, KlinËa Sela, KraπiÊa i Æumberka. Nastojat Êe se da se iz mjeseca u mjesec πiri broj dopisnika u svim veÊim naseljima od Kupe do Svete Gere, ali i u velikim gradovima, uz koje je vezan æivot i sudbina naπeg kraja (Zagreb, Karlovac).

«Jaskanske novinefl su otvorene za sve i rado Êe objaviti kvalitetne priloge iz svih podruËja ljudske djelatnosti, od politike i gospodarstva do kulture i sporta, od prosvjete i povijesti do turizma i vatrogastva. Vaæno mjesto zauzimat Êe i vijesti iz æupa naπega kraja, a veÊ od prvog broja svoje mjesto u novinama imaju vijesti i zanimljivosti iz æupe svetog Nikole.

Æelite li se pretplatiti na «Jaskanske novinefl posjetite www.jaskanskenovine.com, a moæete im i pisati na «Jaskanske novinefl, p.p. 1, 10 450 Jastrebarsko ili info@jaskanskenovine.com.

Putnik 6.indd 35 12/13/05 10:42:38 AM

Narod koji je u tmini hodiosvijetlost vidje veliku,one πto mrklu zemlju obitavahusvijetlost jarka obasja.

(Iz 9,1)

Putnik 6.indd 36 12/13/05 10:42:48 AM