40
Praksa iz finansija i bankarstva XI

Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

  • Upload
    lenhu

  • View
    240

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

Praksa iz finansija i bankarstva

XI

Page 2: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

Finansijski potencijal banaka

Plasmani sredstava banaka

Ocena kreditne sposobnosti klijenata banke i Izveštaj o oceni kreditne sposobnosti klijenta banke

Page 3: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

FINANSIJSKI POTENCIJAL BANAKA

Page 4: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

4

FINANSIJSKI POTENCIJAL BANAKA

POTENCIJAL

(Lat. potentia) - snaga, moć, izvor…

FINANSIJSKI POTENCIJAL

volumen finansijskih sredstava… izvori finansijskih sredstava banaka desna, odnosno pasivna strana bilansa stanja

Page 5: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

5

FINANSIJSKI POTENCIJAL BANAKA KOJI IZVORI?

Klasifikacije razne - kriterijumi klasifikacije, Prema kriterijumu vlasništva izvora sredstava:

1. vlastiti

2. tuđi

Page 6: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

FINANSIJSKI I POTENCIJAL BANAKA

6

Page 7: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

VLASTITI izvori finansijskih sredstava kod banaka (kao i kod i ostalih pravnih lica):

KAPITAL sa rezervama

TUĐI izvori finansijskih sredstava u bankama :

DEPOZITI stanovništva i pravnih lica

KREDITI i kreditne linije drugih kreditora.

FINANSIJSKI POTENCIJAL BANAKA

7

Page 8: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

FINANSIJSKI POTENCIJAL BANAKAPosle prikupljenih izvora – plasman:

- krediti (privredi i stanovništvu),- investiciono bankarstvo (hartije od vrednosti),- fiksnu aktivu (građevinski objekti i oprema)- žiro ili tekući račun u centralnoj banci,

- gotovina u blagajni banke.

Motiv ulaganja ili plasmana sredstava – profit Ne ukupan potencijal? Zašto?

Obavezne rezerve (Or) propisanih od strane CB (% na depozite)

Rezerve likvidnosti (Rl), ( uslužbi likvidnost banke, rad komitenata) 8

Page 9: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

9

Page 10: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

FINANSIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANAKA

10

Finansijski potencijal (Fp) ≠ (Kp) Kreditni potencijal banke, jer je umanjen za ukupne rezerve (Ur)

Page 11: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

FINANSIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANAKA

 

Fp = Kp + Ur ili Fp = Kp + (Or + Rl),

odnosno: 

Kp = Fp - (Or + Rl) iliKp = Fp – Ur

11

Page 12: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

FINANSIJSKI I POTENCIJAL BANAKAPovećanje FP

- povećanje pasive

- menjanjem strukture pasive

- povećanje depozita???

- granica stope adekvatnosti kapitala(CAR)

Kp = Fp - (Or + Rl)

samo ako je CAR > od 8 ili 12%

12

Page 13: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

PLASMANI SREDSTAVA BANAKA

Page 14: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

14

PLASMANI

Definicije:

francuska reč: placement

aktivnosti prodaje - određenih roba ili ulaganje novca u određenu privrednu aktivnost sa ciljem obezbeđenja ostvarenja profita

plasmani u bankarstvu ulaganje novca u kredite ili zajmove (bank lending) i ulaganje u HOV (security sales).

Page 15: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

VRSTE PLASMANA

KREDITNI PLASMANI BANAKA

PLASMANI U HOV I DEVIZNA SREDSTVA

BANKARSKI PLASMANI U VANBILANSNI PORTFOLIO

Page 16: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt
Page 17: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

17

KREDITNI PLASMANI BANAKA Pojam - Kredit - latinska reč „credere,“ - verovati

K - obligacioni odnos u kome jedna strana (poverilac) ustupa drugoj strani (dužnik) određenu vrednost na određeno vreme, uz obavezu da druga strana (dužnik), vrati primljenu vrednost sa određenom naknadom (kamata), zbog korišćenja te vrednosti

Kreditni posao - posao plasmana sredstava u kredite predstavlja osnovni aktivni posao u banci koji u velikoj meri determiniše zaradu svake poslovne banke

Page 18: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

18

KREDITNI PLASMANI BANAKA

Svaka banka kreira svoju kreditnu politiku u kojoj definiše pre svega:

Principe Okvir svojih aktivnosti i Operativne procedure kojima sprovodi te

aktivnosti

Page 19: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

19

KREDITNA POLITIKA BANAKA dokument o:

bazičnim stavovima i principima koji regulišu odobravanje kredita

obezbeđenje radnog okvira u kome se obavljaju kreditni poslovi

dugoročnom poslovnom planu i operativnoj usklađenosti

....umesto konstantnog reagovanja na kreditne politike svojih konkurenata.

Page 20: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

20

KREDITNA POLITIKA BANAKA KP obuhvata ekonomsko okruženje i potrebe bankarskog područja koje banka opslužuje

ili

Osnovni cilj kreditne politike bi trebalo da bude:

maksimiziranje profitabilnosti i

kreditna aktivnosti u okviru prihvatljivih rizika za banku

Page 21: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

21

KP - svake banke trebalo bi da uvažava tržišne zakonomernosti i da ih prilagođava zahtevima svojih potencijalnih klijenata kroz: Definisanje kreditnih standarda u pogledu kvaliteta koji mogu da budu u rasponu Vrlo visokih do vrlo niskih ili od visoko rizičnih do kredita koji nisu uopšte rizični,

Usvajanje principa:

treba da daje prednost odobravanju kredita za finansiranje profitabilnih poslova i klijente koji proizvode visoku akumulaciju, treba da odobrava kratkoročne i dugoročne kredite različitih namena klijentima koji maksimalno zatvaraju robno-novčane tokove u samoj banci ???

Page 22: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

22

treba da poštuje tržišne kriterijume u selekciji klijenata između onih koji mogu i treba da posluju i onih koji nemaju zdravu perspektivu poslovanja

doslednu kamatnu i tarifnu politiku kao i obračun i naplatu

Provođenje drugačije politike, dovodi do nelikvidnosti i nesolventnosti, i što je najgore u fazu započinjanja negativne multiplikacije kredita i depozita, fazu smanjenja finansijskog i kreditnog potencijala, u njenu dalju stagnaciju

Page 23: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

23

KREDITNA POLITIKA BANAKA

KP banke treba da bude kompatibilna sa staregijom banke i razvojem njenog kreditnog potencijala a s tim u vezi i kreditnog portfolia banke

KP treba da je jasna, nedvosmislena i da ne usporava proces kreditiranja što podrazumeva i razvijanje sopstvenog stila i modela kreditiranja klijenata banke, kao što mora da sadrži i elemente dugoročnog i kratkoročnog kreditiranja u zemlji i ino

Page 24: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

24

KREDITNA POLITIKA BANAKA

KP za sve kredite potrebno je utvrditi:

Kreditne limite za pojedine privredne grane, za vrste roba, za vrste kredita, potrebne podatke, informacije i izveštaje o klijentima banke i vrste i modele osiguranja kredita

Odluke o dodeli kredita takođe moraju da budu sastavni deo KP, koje donose razni nivoi odlučivanja u bankama

Modeli odlučivanja o kreditima:

centralizovani modeldecentralizovani model odlučivanja

Page 25: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

25

KREDITNA POLITIKA BANAKA

Odluke podrazumevaju određena znanja iz domena procesa donošenja poslovnih odluka. Zašto?

Šta se tu događa i zašto i kako se donose pogrešne odluke ?

Dobro kreirana i primenjena kreditna politika poslovnih banaka, stvara uslove za efikasno praćenje i ukupan monitoring kredita preko poslovne funkcije kredita u bankama.

Page 26: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

26

KREDITNA POLITIKA BANAKA

Poslovna funkcija kredita u bankama, podrazumeva:

klasifikaciju svih kredita u banci, ažurnu i raspoloživu u svakom trenutku,

da svaki kredit ima kompletiran svoj dosije sa svim raspoloživim informacijama o kreditu

da se monitoring kredita obavlja kontinuirano i zadatim rokovima.

Page 27: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

OCENA KREDITNE SPOSOBNOSTI KLIJENATA BANKE

Izveštaj o oceni kreditne sposobnosti klijenta banke

Page 28: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

28

Procedure odlučivanja i informacije

Page 29: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

29

PROCEDURE U POSTUPKU KREDITIRANJA

Page 30: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

PROCEDURE U POSTUPKU KREDITIRANJA

Page 31: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

31

OCENA KREDITNE SPOSOBNOSTI KLIJENTA BANKE

Page 32: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

32

OCENA KREDITNE SPOSOBNOST KLIJENTA BANKE

Page 33: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

33

OCENA KREDITNE SPOSOBNOST KLIJENTA BANKE

Page 34: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

34

Ocena kreditne sposobnosti fizičkih lica

uslovI:

da izabere banku preko koje će da obavlja svoje finansijske transakcije,da u toj banci otvori tekući račun,da priloži potvrdu o zaposlenju (u nekim bankama nije potrebna),da priloži potvrdu o visini plate,da priloži menicu sa potpisom žiranata,da stavi u zalog pokretne stvari,da na poverioca prenese hipotekarnu zalogu,da osigura kredit, da prezentuje vlasnički list,da priloži administrativnu zabranu itd.

Vrsta i način obezbeđenja, određuje kreditnu sposobnost klijenta

Page 35: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

35

Ocena kreditne sposobnosti fizičkih lica

Page 36: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

36

OBLICI OBEZEBEĐENJA PLASMANA BANAKA

Hipoteka,

Zaloga na pokretne stvari i robu,

Zaloga na hartije od vrednosti,

Garancija (Akcesornost označava da obaveza jemca zavisi od glavnog dužnika - primarna obaveza glavnog dužnika, a sporedna obaveza jemca. Subsidijarnost jemčeve obaveze se sastoji u tome, što jemac ne preuzima dug kao svoj, već se obavezuje da će platiti i tuđi dug

Page 37: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

37

OBLICI OBEZEBEĐENJA PLASMANA BANAKA

Ustupanje i zalaganje potraživanja,

Ustupanje i zalaganje prava (koncesija) prenos u fiducijarnu svojinu (Prenos u fiducijarnu svojinu kao obezebeđenje pri dodeli kredita, banka koristi na bazi sklopljenog jednog ugovora o prenosu osnovnog sredstva na banku od strane zajmotražioca i na bazi drugog sklopljenog ugovora po kojem banka to isto osnovno sredstvo daje zajmotražiocu na upotrebu dok traje kredit. Banka je vlasnik tog osnovnog sredstva sve dok se kredit ne otplati.

Page 38: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

38

CENA KREDITA

Trošak pozajmljivanja novca i kompenzacija poveriocu za odricanje od sopstvene potrošnje i rizika koji preuzima kada poverava svoj novac drugima = cena pozajmljenog novca, cena kapitala ili kamata

razlika između nominalne vrednosti date zajmoprimcu i vrednosti koju je primio zajmodavac

Razlozi obračuna i naplate kamate: odloženo raspolaganje novcem rizik pozajmljivanja oportunitetni trošak inflaciona očekivanja preferencija likvidnosti

Page 39: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

39

Kamata se obično izražava preko godišnje kamatne stope koja predstavlja racio iznosa kamate koja će biti isplaćena tokom jedne godine i iznosa pozajmljenog novca, odnosno, Kamatna stopa se javlja kao izraz cene kredita (kapitala).

I p = .......... I = K x p/100   Kp – kamatna stopa, I – kamata, K – bankarski kredit.

Vrste kamatnih stopa: aktivne i pasivne, kratkoročne i dugoročne, realne i nominalne,

fiksne i varijabilne

Dejstva kamatnih stopa: na proizvodnju, na akumulaciju, investicije, prihode Co, cene

CENA KREDITA - KAMATA

Page 40: Praksa iz finansija i bankarstva XI.ppt

40

PLASMANI U HARTIJE OD VREDNOSTI I DEVIZNA SREDSTVA

BANKARSKI PLASMANI U VANBILANSNI PORTFOLIO