Prava intelektualnog vlasništva i uspješnost poduzeća u Europi

Prava intelektualnog vlasništva i uspješnost poduzeća u EuropiEkonomska analiza

Izvješće o analizi na razini poduzeća, Lipanj 2015.

IZVRŠNI SAŽETAK



3

01 / Uvod

Važnost prava intelektualnog vlasništva za društvo i gospodarstvo u Europi u posljednjih nekoliko go-dina postaje sve izraženija.

Važnost prava intelektualnog vlasništva za društvo i gospodarstvo u Europi u posljednjih nekoliko go-dina postaje sve vidljivija.

U okviru studije o doprinosu Europskoj uniji djelatnosti u kojima se intenzivno upotrebljavaju prava intelektualnog vlasništva, koja je provedena u suradnji s Europskim patentnim uredom (EPO), ukazano je na važnost tih djelatnosti. Pokazano je da one izravno ili neizravno podupiru 35 % radnih mjesta, gotovo 39 % BDP-a EU-a i 90 % vanjske trgovine.

OHIM je, preko Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva, sad proveo na-knadnu analizu kojom se dublje ispituje utjecaj tih prava na razini poduzeća. Ovim se istraživanje, koje se temelji na službenim javnim financijskim podacima iz više od 2,3 milijuna poduzeća u EU-u, obuhvaćaju poduzeća koja posjeduju patente, žigove i dizajne na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

Studijom se pokazalo da je četiri puta vjerojatnije da velika poduzeća posjeduju prava intelektualnog vlasništva nego manja poduzeća – 40 % većih poduzeća imaju registrirana prava za razliku od 9 % malih i srednjih poduzeća. Njome se također pokazuje da poduzeća koja posjeduju prava intelektual-nog vlasništva posluju uspješnije od onih koja ih ne posjeduju. Ovo je osobito značajan zaključak za 1,8 milijuna malih i srednjih poduzeća koja imaju registrirana prava intelektualnog vlasništva s obzirom na to da ona čine važan dio gospodarstva EU-a.

Rezultati pokazuju da poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva ostvaruju veći prihod po zaposleniku od poduzeća koja takva prava ne posjeduju, imaju više zaposlenika, plaćaju više svojim radnicima te da je takav odnos posebno snažan u malim i srednjim poduzećima.

To je, prema našemu mišljenju, vrlo važna poruka europskim poduzećima i tvorcima politika, kojom se naglašava pozitivna veza između intelektualnog vlasništva i gospodarske uspješnosti. Iako se to ne bi trebalo protumačiti kao uspostavljanje uzročne veze između posjedovanja prava intelektualnog vlasništva i većeg prihoda po zaposleniku, ipak se ukazuje na vezu između to dvoje.

4 UVOD

Nathan Wajsman, glavni ekonomist

Michał Kazimierczak, ekonomistCarolina Arias Burgos, ekonomist

Projektni tim

Zahvale

Tijekom provođenja ove studije države članice, Europska komisija, Europski patentni ured i konzult-antska tvrtka Europe Economics, koja je provela tehnički dio analize, pružile su vrijedne informacije.Autori su također zahvalni na primjedbama o nacrtu izvješća koje su iznijeli Carsten Fink (WIPO), Kamil Kiljanski (Europska komisija), Alan Marco i Asrat Tesfayesus (USPTO), Philipp Schautschick (TU München) i Mariagrazia Squicciarini (OECD).

Ovo će se izvješće moći upotrijebiti i za niz projekata Ureda, uključujući nadolazeću tablicu s postignućima MSP-a. Ova je tablica osmišljena kako bi se detaljnije ispitalo kako mala i srednja poduzeća upotrebljavaju prava intelektualnog vlasništva te će je sastaviti OHIM, preko Promatračnice, u suradnji s Europskom komisijom.

Ured je uvjeren da će ovo izvješće značajno pridonijeti širem shvaćanju uloge kreativnosti i inovacija u društvu i gospodarstvu EU-a te da će pomoći u shvaćanju važne poruke da su prava intelektualnog vlasništva za svakoga.

António Campinos Predsjednik, OHIM

5

02 / Izvršni sažetak

YJedan je od zadataka Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva („Promatračnica”) pružanje podataka na temelju dokaza o učinku, ulozi i percepciji prava intelektualnog vlasništva u okviru gospodarstva Europske unije (EU). Kako bi ostvarila taj cilj, Promatračnica pokreće program socioekonomskih studija.

U rujnu 2013. objavljena je studija u okviru koje je dana procjena zajedničkog doprinosa djelatnosti u kojima se intenzivno upotrebljavaju različite vrste prava intelektualnog vlasništva gospodarstvima EU-a u cijelosti kao i u pojedinačnim državama članicama.

Ovo izvješće predstavlja naknadnu studiju kojom se dublje ispituje uloga prava intelektualnog vlasništva i ana-lizira velik reprezentativan uzorak od više od 130 000 europskih poduzeća1 kako bi se usporedila gospodarska uspješnost poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva i poduzeća koja takva prava ne posjeduju.

Prava intelektualnog vlasništva obuhvaćena ovom studijom čine patenti, žigovi i dizajni (te bilo koja kombi-nacija triju navedenih prava). Zbog svoje naravi autorska prava i oznake zemljopisnog podrijetla, koji su činili dio studije iz 2013., ovdje nisu uključeni.2 S druge strane, ova studija uključuje europska i nacionalna prava intelektualnog vlasništva, što predstavlja važno poboljšanje u pogledu podataka, a u okviru iste daje se potpun pregled portfelja prava intelektualnog vlasništva svakog poduzeća, kako europskih tako i nacionalnih prava.

Podaci o portfelju svakog poduzeća usklađeni su s informacijama sadržanima u bazi podataka ORBIS. U toj se bazi podataka pružaju financijske i druge informacije o milijunima europskih poduzeća prikupljene iz podnesenih prijava i računovodstvenih izvješća poduzeća upisanih u trgovačkim registrima svih država članica EU-a. Usklađivanje baza podataka prava intelektualnog vlasništva i baze podataka ORBIS izvršeno je na temelju posjedovanja prava intelektualnog vlasništva. U studiji se upotrebljavaju financijske i druge informacije o poduzećima koja su registrirana kao službeni vlasnici patenata, žigova i/ili dizajna. Neka poduzeća koja su dio veće grupe ne moraju biti službeni vlasnici prava intelektualnog vlasništva (njihova glavna sjedišta mogu biti službeni vlasnici), ali se ipak mogu koristiti pravima intelektualnog vlasništva u svojim komercijalnim ak-tivnostima.

Postoje različiti načini mjerenja gospodarske uspješnosti poduzeća. Zbog ograničenja u pogledu podataka i potrebe za usporedbom jednakog s jednakim (čime se eliminira učinak veličine poduzeća na statističke rezul-tate), „prihod po zaposleniku” odabran je kao glavni pokazatelj uspješnosti poduzeća.

Skup podataka izrađen je na način da približno polovica ispitanih poduzeća, odnosno njih 63 288, ima naj-manje jedan patent, žig ili dizajn u svojem portfelju. Time se omogućuje usporedba uspješnosti poduzeća koja

1 Pojedini deskriptivni statistički podaci iz Poglavlja 5. temelje se na još većem uzorku od više od 2,3 milijuna poduzeća.

2 Glavni je razlog činjenica da autorsko pravo nije uvijek registrirano, dok oznake zemljopisnog podrijetla ne registriraju pojedinačna poduzeća. Stoga podaci o posjedovanju takvih prava intelektualnog vlasništva jednostavno ne postoje.

2.1 Metodologija

Podaci su analizirani uporabom triju vrsta metodologije:

Prvo, sastavljeni su deskriptivni statistički podaci radi prikazivanja razlika između vlasnika i nevlasnika prava intelektualnog vlasništva u smislu gospodarskih obilježja poduzeća. Ispitane su razlike u pogledu statističke značajnosti. U Poglavlju 5. prikazani su rezultati analize.

U Poglavlju 6. prikazani su rezultati ekonometrijske analize podataka. Njome se omogućuje detaljno ispitivanje veze između posjedovanja prava intelektualnog vlasništva u poduzećima i njihove gospodarske uspješnosti. To je razlika u odnosu na studiju iz 2013. o djelatnostima u kojima se intenzivno upotrebljavaju prava intelektualnog vlasništva u kojoj je opisana struktura gospodarstva u smislu uporabe prava intelektualnog vlasništva na razini sektora, no izostao je pokušaj donošenja bilo kakvih analitičkih zaključaka. Rezultati analize snažno ukazuju na to da postoji sustavna pozitivna veza između posjedovanja prava intelektualnog vlasništva i gospodarske uspješnosti na razini poduzeća. U ovoj studiji dane su naznake o toj vezi na temelju statističke analize iznimno velikog uzorka poduzeća.

Iako se uzročnost ne može dokazati u strogom smislu te riječi, s obzirom na dostupne podatke ekonometri-jskom se analizom omogućuje istraživaču da nadzire nekoliko dodatnih čimbenika koji utječu na gospodarsku uspješnost i „izolira” vezu između posjedovanja intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća. Postoje različite ekonomske teorije koje ukazuju na uzročnu vezu između posjedovanja intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća. O njima će se raspravljati u ovom izvješću.

Naposljetku, provedena je klasterska analiza podataka. Analiza je usmjerena na utvrđivanje skupina poduzeća („klastera”) koja su slična u pogledu posjedovanja prava intelektualnog vlasništva. Ti se klasteri potom analiziraju kako bi se ustanovilo postoje li sustavne razlike među njima u odnosu na značajne varijable, kao što su prihod po zaposleniku ili prosječna stopa zaposlenosti po poduzeću. Ti su rezultati izneseni u Prilogu 8.4.

6 IZVRŠNI SAŽETAK

posjeduju prava intelektualnog vlasništva s poduzećima koja takva prava ne posjeduju. Također omogućuje detaljno ispitivanje veze između uspješnosti poduzeća i veličine portfelja prava intelektualnog vlasništva poduzeća. Prema našim saznanjima, obuhvat skupa podataka znatno je veći od obuhvata bilo kojeg drugog trenutačno dostupnog izvora podataka te vrste, čime se osigurava dovoljno velik uzorak za donošenje detaljnih i reprezentativnih zaključaka.

U okviru studije ne pružaju se preporuke u pogledu politike zbog toga što to nije njome obuhvaćeno. Umjesto toga pružaju se dokazi koje tvorci politika mogu upotrebljavati u svojem radu, a služe kao osnova za podizanje svijesti o intelektualnom vlasništvu među građanima Europe.

IZVRŠNI SAŽETAK 7

2.2 Glavni zaključci

U Tablici 1. prikazane su ključne varijable za poduzeća i financijske varijable za poduzeća iz uzorka za 2010.

Tablica 1.: Prosječne vrijednosti odabranih varijabli prema posjedovanju prava intelektualnog vlasništva (IPR)

Prihod po zaposleniku

(EUR/godina)

Broj zaposlenika Plaće po zaposleniku (EUR/

godina)

Nekorisnici IPR-a 225 540 93,6 37 996

Korisnici IPR-a Svi korisnici IPR-a 547,3 290 106 45 520

% razlike u usporedbi s nekorisnicima

484,6 % 28,6 % 19,8 %

Patenti 1 537,6 283 567 53 424


1 542,6 % 25,7 % 40,6 %

Žigovi 569,9 292 011 45 139


508,8 % 29,5 % 18,8 %

Dizajni 2 103,1 296 316 46 747


2 146,7 % 31,4 % 23,0 %

Napomena: Na temelju dostupnih istraživanja provedenih u 132 277 poduzeća. Sve su razlike statistički značajne na razini od 1 %. Skupina „Svi vlasnici prava intelektualnog vlasništva” definirana je kao poduzeće koje posjeduje barem jedan patent, žig ili dizajn ili kombinaciju spomenutih. Skupine „Vlasnici patenta” „Vlasnici žigova” „Vlasnici dizajna” definirane su kao poduzeća koja posjeduju barem jedno od spomenutih prava intelektualnog vlasništva. Kako mnoga poduzeća posjeduju kombinacije prava intelektualnog vlasništva, vlasnici se različitih prava intelektualnog vlasništva preklapaju.

Tablica 1. pokazuje da su poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva veća od poduzeća koja takva prava ne upotrebljavaju, mjereno brojem zaposlenih (547 u odnosu na 94 zaposlenika u prosjeku). Zbog toga su pokazatelji gospodarske uspješnosti kao što su prihod, dobit ili plaće navedeni po zaposleniku.Poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva imaju u prosjeku 29 % veće prihode po zapos-leniku od poduzeća koja takva prava ne posjeduju. To se može smatrati jednim od glavnih rezultata ovog istraživanja. Govoreći o pojedinačnim pravima intelektualnog vlasništva, prosječna premija uspješnosti u poduzećima koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva iznosi 26 % za patente,

29 % za žigove i 31 % za dizajne.Tablicom 1. ukazuje se i na to da poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva isplaćuju u pros-jeku 20 % više plaće od poduzeća koja takva prava ne posjeduju. Najizraženiji učinak povezuje se s posjedo-vanjem patenata (41 %), slijedi dizajn (23 %) te žigovi (19 %). Iako su, govoreći o prihodima po zaposleniku, patenti u usporedbi sa žigovima i dizajnima manje povezani s „iznimnom” uspješnošću, oni su vrsta prava intelektualnog vlasništva kojom se u prosjeku proizvodi najviše koristi za zaposlenike. Sve to u skladu je

8 IZVRŠNI SAŽETAK

i s rezultatima prethodnog istraživanja koje se odnosilo na doprinose djelatnosti u kojima se intenzivno upotrebljavaju prava intelektualnog vlasništva na gospodarstvo EU-a s obzirom na bruto domaći proizvod, zapošljavanje, plaće i međunarodnu trgovinu.3

Ekonometričkom se analizom iz Poglavlja 6. čiji su rezultati sažeti u Tablici 2. potvrđuje pozitivna veza između posjedovanja prava intelektualnog vlasništva i gospodarske uspješnosti, pri čemu vlasnici prava intelektualnog vlasništva ostvaruju 28 % viši prihod po zaposleniku nego nevlasnici.

Analiza pokazuje da je ova veza osobito naglašena u malim i srednjim poduzećima.4 U ovom se izvješću upotrebljava definicija temeljena na broju zaposlenika i prometu. Mala i srednja poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva imaju 32 % veći prihod po zaposleniku od poduzeća koja prava intelektu-alnog vlasništva uopće ne posjeduju. Stoga, iako većina malih i srednjih poduzeća u Europi ne posjeduje prava intelektualnog vlasništva, ona koja ih posjeduju imaju značajno više prihod po zaposleniku. U slučaju velikih poduzeća prihod po zaposleniku viši je za 4 % za vlasnike intelektualnog vlasništva u usporedbi s nevlasnicima. Ovdje analiza pokazuje da 4 od 10 velikih poduzeća u Europi posjeduju prava intelektualnog vlasništva, ali povezanost s višim prihodom po zaposleniku manje je naglašena nego u slučaju malih i srednjih poduzeća. Bitno je napomenuti da su ovi zaključci dobiveni tijekom traženja drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na uspješnost poduzeća, poput zemlje u kojoj su smještena ili sektor u kojem djeluju.

Ekonometrička analiza iz Poglavlja 6. nadalje pokazuje da povećanje uspješnosti poduzeća ovisi o vrsti i kombinaciji prava intelektualnog vlasništva. Najveća povećanja prihoda po zaposleniku povezana su s ko-risnicima samo žigova i kombiniranim vlasnicima žigova i dizajna: 30 % i 39 %. Vlasnici koji upotrebljavaju samo patente imaju 15 % više prihode po zaposleniku, vlasnici samo dizajna 15 %, vlasnici patenta i žigova 17 %, vlasnici patenta i dizajna 15 % i vlasnici svih triju prava intelektualnog vlasništva 16 %.

Prethodno navedeni brojčani podaci odražavaju binarnu usporedbu. Drugim riječima, poduzeća koja ne posjeduju određena prava intelektualnog vlasništva uspoređena su s onima koja ih posjeduju. Prim-jenom ekonometričke analize također je moguće izračunati učinak povećavanja broja prava intelektualnog vlasništva koja posjeduje poduzeće. Ova vrsta analize pokazuje da je porast broja žigova Zajednice koje posjeduje poduzeće za 10 % povezan s rastom prihoda po zaposleniku od 2,8 %, porast broja nacionalnih žigova od 10 % povezan je s rastom od 5,2 % dok kod patenata porast broja europskih patenata od 10 %

3 Djelatnosti u kojima se intenzivno upotrebljavaju prava intelektualnog vlasništva: doprinos gospodarskoj uspješnosti i zapošljavanju u Europskoj uniji, EPO/OHIM, rujan 2013.

4 Malo i srednje poduzeće definirano je u članku 2. priloga Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (2003/361/ EZ) kao poduzeća s manje od 250 zaposlenika i prometom koji ne prelazi 50 milijuna EUR i/ili ukupnom godišnjom bilancom koja ne prelazi 43 milijuna EUR.

Tablica 2.: Posjedovanje prava intelektualnog vlasništva (IPR) i prihodi po zaposleniku prema veličini poduzeća

Razlika u prihodima po zaposleniku korisnika IPR-a u usporedbi s nekorisnicima

Velika poduzeća + 4.0%

Mala i srednja poduzeća + 31.7%

Ukupno + 28.0%

Napomena: Na temelju istraživanja provedenog u 130 555 poduzeća. Razlike su statistički značajne na razini pouzdanosti od 99 %

IZVRŠNI SAŽETAK 9

dovodi do rasta od 1,8 % te rast broja nacionalnih patenata od 10 % do rasta od 4,6 %. Za nacionalne dizajne, analiza pokazuje da je porast njihova broja od 10 % povezan s rastom uspješnosti od 0,7 %. Za ostala prava intelektualnog vlasništva ekonometričkom analizom nije bilo moguće odrediti statistički značajnu vezu, što znači da nije moguće utvrditi, s pouzdanošću većom od 90 %, postojanje pozitivne veze između porasta broja prava intelektualnog vlasništva koje posjeduje poduzeće i njegove gospodarske uspješnosti.

2.3 Ograničenja istraživanja i smjernice za buduća istraživanja

Analiza prikazana u ovom istraživanju potvrđuje postojanje snažne pozitivne veze između posjedovanja različitih vrsta prava intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća mjerene prihodima po zaposleniku i prosječnom isplaćenom plaćom.

Međutim, kao i svaku drugu statističku analizu, te rezultate treba pažljivo tumačiti. Oni ne predstavljaju uvjerljiv dokaz o tome da bi poticanje poduzeća na veću upotrebu prava intelektualnog vlasništva dovelo do povećanja uspješnosti. Studijom se pokazala pozitivna veza između poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva i njihove uspješnosti (mjerene prihodima po zaposleniku). Postoji više mehanizama putem kojih se veza između posjedovanja prava intelektualnog vlasništva i uspješnosti poduzeća može ostvariti. Međutim, prema dostupnim podacima, nije ih moguće razdvojiti u analizi.

Metodologija korištena u studiji omogućuje utvrđivanje vlasnika prava intelektualnog vlasništva prema nazivu poduzeća, kako se on pojavljuje u registrima intelektualnog vlasništva, te povezuje taj naziv s bazom podataka ORBIS. ORBIS je najiscrpniji izvor demografskih i financijskih informacija europskih poduzeća koji je dostupan onima koji istražuju. Međutim, u ORBIS-u ne postoji dovoljno informacija kako bi se utvrdili svi korisnici prava intelektualnog vlasništva uz njihove neposredne vlasnike.

Iako baza podataka ORBIS sadrži informacije o gospodarskim vezama između poduzeća (domaći stvarni vlasnik i globalni stvarni vlasnik), te informacije nisu potpune. Drugim riječima, čini se da u ORBIS-u postoje poduzeća koja su dio većih gospodarskih skupina, ali za koje ORBIS ne izvješćuje o vlasničkim vezama.

Vlasničke veze uzete su u obzir koliko je to moguće u nasumičnom uzorku koji je upotrebljavan za sve ekono-metrijske modele koji čine srž ove studije (Poglavlje 6.). Ovaj manji uzorak očišćen je koliko je to bilo moguće kako bi se poduzeća koja su dio veće skupine smatrala jednim subjektom. Stoga se u ekonometrijskoj analizi s poduzećima koja bi mogla imati koristi od prava intelektualnog vlasništva koja posjeduju drugi subjekti u njiho-voj skupini ne postupa kao s nevlasnicima prava intelektualnog vlasništva. Ovaj postupak čišćenja, međutim, mogao se obaviti samo djelomično zbog gore navedenih razloga te nije izvediv na većem uzorku od 2,3 milijuna poduzeća koji se upotrebljava za deskriptivne statističke podatke.

Iako manjak dostatnih informacija o mogućim korisnicima prava intelektualnog vlasništva utječe i na velika poduzeća i na mala i srednja poduzeća, utjecaj na rezultate za velika poduzeća veći je. Za razliku od malih i srednjih poduzeća, vjerojatnije je da će velika poduzeća uspostaviti ogranke u nizu europskih zemalja te grupi-rati posjedovanje prava intelektualnog vlasništva u jedan subjekt koji upravlja cijelim portfeljem intelektualnog vlasništva. Iako je registriran kao vlasništvo samo jednog poduzeća, ovaj portfelj intelektualnog vlasništva donosi korist svim poduzećima koja su dio gospodarske skupine.

10 IZVRŠNI SAŽETAK

Moguće je da bi ekonomska analiza koristi koje pripadaju svim korisnicima intelektualnog vlasništva (vlas-nicima, korisnicima i nositeljima licence) bila informativnija. Međutim, ne postoji javno dostupan repozitorij koji sadrži dostatne informacije o licenciranju intelektualnog vlasništva. Stoga su sve gospodarske studije slične ovoj studiji, a koje se temelje na velikim uzorcima poduzeća, nužno ograničene na koristi posjedovanja intelektualnog vlasništva, a ne na njihovu uporabu.

Iako je ova studija pomogla u poboljšanju razumijevanja odnosa između uspješnosti poduzeća i posjedo-vanja prava intelektualnog vlasništva, mnogo prostora ostaje za daljnja istraživanja uporabom baze poda-taka sastavljene za ovu studiju. Primjerice, može se provesti dodatna analiza na odvojenim poduzorcima proizvodnih i uslužnih poduzeća kako bi se dublje analizirao način na koji se utjecaj prava intelektualnog vlasništva na uspješnost poduzeća razlikuje po sektorima.

Još jedna mogućnost za buduća istraživanja bila bi podrobnija analiza utjecaja prava intelektualnog vlasništva na mala i srednja poduzeća te mlada poduzeća. Postojeći skup podataka omogućuje podjelu poduzeća na mikro, mala i srednja poduzeća,5 a uzimajući u obzir procijenjenu značajnu vezu između broja prava in-telektualnog vlasništva i uspješnost kod malih i srednjih poduzeća, bilo bi vrijedno podrobnije analizirati tu dimenziju.

Naposljetku, analiza u ovoj studiji temelji se na broju prava intelektualnog vlasništva koje posjeduje sva-ko poduzeće u uzorku. Izazovnija daljnja razrada analize podrazumijevala bi procjenu razmjera u kojem kvaliteta patenta, žiga ili dizajna utječe na ovu vezu. Prava intelektualnog vlasništva više kvalitete vjerojatno imaju veći utjecaj na uspješnost nego ona niže kvalitete. Stoga u ovoj studiji prikazani rezultati čine prosjek spomenutih učinaka.

5 Kategorija malih i srednjih poduzeća obično je podijeljena u sljedeće podkategorije na temelju broja zaposlenika: 1-10 (mikro poduzeća), 11-50 (mala) i 51-250 (srednja)

IZVRŠNI SAŽETAK 11



IZVRŠNI SAŽETAK

www.oami.europa.eu



IZVRŠNI SAŽETAK

Documents

Prava intelektualnog vlasništva i uspješnost poduzeća u Europi