UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA IZ PREDMETA ODRŽIVI

RAZVOJ

Tema seminarskog rada se bira iz popisa tema, koje predmetni nastavnik svake akademske

godine formira u okviru svog predmeta. Navedene teme student saznaje na nastavi, ali su

dostupne i na internet stranici www.racunovodstvo.ac.me. Teme se prijavljuju i brane u

dogovoru sa predmetnim profesorom i demonstratorom na datom predmetu. Seminarski rad se

mora obraditi uz poštovanje svih načela naučno- istraživačkog rada, posebno vodeći računa da se

svi preuzeti izvori (tekstovi u knjigama, časopisima, stručnim publikacijama, projektima,

brošurama ili internim materijalima poslovnih i drugih sistema...) trebaju citirati, jer se u

protivnom to smatra naučnom «krađom». Uz navedeno, treba slijediti i druga načela naučno-

istraživačkog rada, što što će se kratko obrazložiti u nastavku.

FORMA RADA:

ne može imati manje od 10 niti više od 16 stranica (u taj broj ne ulazi sadržaj, naslovna

strana, literatura i prilozi);

stranice moraju biti numerisane;

rad mora biti napisan na računaru u WORD-u, font Times New Roman (slova teksta 11, naslovi 13), pisati treba u trećem licu jednine, normalnim proredom (single / 1) na način

da se tekst s lijeve i desne strane poravna (justify); (Izbjegavati a) telegrafske rečenice; b) moraliziranje (“mi bi trebali”, “mi moramo”)!)

margine teksta iznose 2 cm (gornja, desna i donja) i 3 cm lijeva (zbog uvezivanja);

tablice, slike, grafički prikazi, formule i sl. obavezno se lociraju u tekstu, na način da

tekst prije i poslije prati i objašnjava prikazano (prilozi se stavljaju nakon teksta i ne ulaze u broj stranica);

STRUKTURA RADA:

Svaki seminarski rad mira imati slijedeće elemente:

NASLOVNA STRANA, SADRŽAJ, UVOD, POGLAVLJA, POD-POGLAVLJA,

ZAKLJUĈAK, LITERATURA, PRILOZI

I) NASLOVNA STRANA:

Naziv teme i drugi podaci moraju biti pregledno prezentovani na naslovnoj strani, slijedom

prikazanog modela.

UNIVERZITET CRNE GORE

EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA

RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM U…

Seminarski rad

Smjer: Računovodstvo

Mentor: Student:

Doc. dr Ana Lalević-Filipović Marko Marković

Broj indeksa:

07/07

Podgorica, februar 2011.godine

II) PREGLED SADRŽAJA:

Pod pregledom sadržaja se podrazumijeva pregled svih onih elemenata, koji treba ju biti sadržani

u seminarskom radu, a na način da se poštuju slijedeće odrednice:

uz svaki naslov sadržaja se obavezno navodi broj stranice na kojoj se u tekstu nalazi

sadržaj mora odražavati tematiku iz naslova seminarskog rada;

u razradi teme polazi se od uvoda, zatim poglavlja u kojima se razrađuje problematika

koja se obrađuje, slijedi popis literature, a na kraju se stavi pregled priloga (ako je to vezano za temu);

uvod se ne numeriše;

osnovna tematika se zavisno od veličine teksta i mogućnosti obrade dijeli na minimalno

dva do maksimalno četiri glavna poglavlja;

sva se poglavlja numerišu arapskim brojevima (1, 2, 3....), a dalje razrađuju na pod-

poglavlja

primjenom dekadnog sistema (1.1., 1.2., 1.3...//.... 2.1., 2.2., 2.3.....//.... 3.1., 3.2., 3.3......).

svaka podtema mora imati minimum stranicu i po teksta (što ne uključuje tablice i ostalo);

treba slijediti pravilo da se određeno poglavlje može dalje rasčlanjivati, ako je sadržaj moguće oblikovati kao mininalno dvije pod-teme (ako se jabuka reže na djelove, tada

nastaju minimalno dvije polovine);

Primjer: ako se glavno poglavlje (1.) RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM

HOTELSKOG PREDUZEĆA «X» dalje rašĉlanjuje, tada se mogu javiti pod-poglavlja 1.1.Finansijsko raĉunovodstvo, 1.2. Raĉunovodstvo troškova, 1.3. Upravljaĉko

raĉunovodstvo i tako redom;

u razradi naslova poglavlja i pod-poglavlja treba uvijek poći od opšteg ka posebnom, od

teorijskog ka praktičnom, od osnovne ispitne literature ka sadržajima sadržanim u pomoćnoj ispitnoj literaturi (uvijek nastojati dati primjer iz prakse određenog

računovodstva u izabranom preduzeću);

slijedi zaključak, koji se ne numeriše;

ako postoje prilozi, tada se numerišu na drugačiji način od sadržaja (npr. A, B, C... ili I, II, III...).

III) UVOD

Uvod je prvi dio seminarskog rada (do jedne stranice teksta), u okviru kojeg se lice koje čita

uvodi u temu (definiše se problem), daju se naznake šta će biti obrađivano u okviru rada (svrha i

cilj istraživanja), ukazuje se vlastitim riječina kako doći do cilja istraživane teme (metode

istraživanja – analize, sinteze...), uz naznaku da se ovdje ne citira literatura, niti iznose neki

precizniji podaci (nama fus-nota, grafikona, tablica, propisa i sl.), a daju se opšte naznake o

strukturi rada (vidjeti primjer u nastavku).

U V O D

Računovodstveni informacioni sistem je dio informacionogo sistema preduzeća, koji se mora

prilagoditi savremenim zahtjevima menadžmenta u turizmu i hotelijerstvu. Stoga se u ovom radu istražu ju

zadaci pojedin ih djelova računovodstvenog informacionog sistema, kako sa stanovišta računovodstvene

djelatnosti (računovodstveno planiranje, knjigovodstvo, računovodstveni nadzor i računovodstvena

analiza), tako i sa stanovišta informacionih zahtjeva ciljn ih korisnika (finansijsko računovodstvo,

računovodstvo troškova, upravljačko računovodstvo). Poseban se naglasak stavlja na ulogu

«knjigovodstva», kao najstarijeg, najrazv ijen ijeg i na propisima temeljenog dijela računovodstva. Na

primjeru hotelskog poduzeća «More», prezentovaće se način prikupljanja podataka o specifičnim

poslovnim promjenama ko je nastaju u procesu reprodukcije u hotelijerstvu. U skladu sa propisima i

računovodstvenm polit ikama, razradiće se početne osnove prepoznavanja, razvrstavanja, bilježenja i

kontrole podataka u osnovnim i pomoćnim poslovnim kn jigama. Uz uvažavanje početnih osnova sadržanih

u propisima, računovodstvenim standardima i pravilima struke, obradiće se specifičnosti računovodstvenog

obuhvatanja poslovnih promjena na imovin i, kap italu, rashodima i prihodima i rezultatu poslovanja, te o

načinu prezentovanja informacija za interne i eksterne korisnike.

Svrha je izrade ovog seminarskog rada jeste da se prikaže organizacija računovodstvenog

informacionog sistema u specifičnim uslovima poslovanja hotelskog preduzeća. Cilj rada je przentovati

mogućnosti prilagođavanja računovodstvenog instrumentarijuma, stvarnim informacionim zahtjevima

internih korisnika za poslovno odlučivanje u hotelu, kao i eksternih korisnika u dijelu grane djelatnosti kao

i na nacionalnoj osnovi. Pri izradi ovog seminarskog rada koristiće se istorijska metoda (obrada dostupne

literature), metode komparacije, analize i sinteze (empirijska istraživanja praktičnih mogućnosti), te metoda

indukcije i dedukcije (donošenje zaključaka).

Rad je strukturiran tako, da se uz uvod i zaključak, sadržaj razrađuje kroz t ri poglavlja. U prvom

poglavlju se razrađuje teorijski okv ir, zakonska regulativa, standardi i najbolja praksa u području

organizacije računovodstvenog informacionog sistema u savremenim uslovima. Drugo poglavlje

problemat izuje mogućnosti organizacije računovodstvenog informacionog sistema u specifičn im uslovima

uslužne djelatnosti u turizmu i ugostiteljstvu. U trećem se poglavlju daje krit ički osvrt na karakteristike,

prednosti i nedostatke organizacije računovodstvenog informacionog sistema u hotelu «X,d.o.o.».

Temeljem ov ih spoznaja se u zaključku ukazuje na potrebna poboljšanja i način njihovog sprovođenja. U

prilogu se prezentuju osnovni finansijski izvještaji istraživanog hotela «X,d.o.o.».

IV) RAZRADA TEME:

U razradi teme treba voditi računa da tematika slijedi naslov rada odnosno svrhu istraživanja, na

način da se postupno ide prema cilju, pri čemu se slijedi izabrana metodološka osnovica

istraživanja. Broj poglavlja odgovara širini obrađivanje teme. Između glavnog poglavlja i svih

pod-poglavlja se unosi kratki tekst (1 – 2 pasusa), kako bi se obrazložio prelaz od opšteg ka

posebnom. Svaka pod-tema mora imati minimalno stranicu/stranicu i po teksta, vodeći računa da

moraju biti minimalno dvije pod-teme unutar glavne teme. Ako je obrađ ivana materija složena,

može se određeno pod-poglavlje dalje razrađivati, a koristeći dekadni s istem numerisanja, kako

slijedi:

1.RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM HOTELSKOG PREDUZEĆA «X»

1.1. Finansijsko računovodstvo,

1.2. Računovodstvo troškova,

1.3. Upravljačko računovodstvo

1.3.1. Računovodstvo centara odgovornosti

1.3.2. Strategijsko upravljačko računovodstvo....

U razradi treba uvijek poći od opše-poznatog (npr. udžbenici, propisi, standardi....) ka

posebnom (jedan dio navedenog, koji se dublje istražuje), od teorijskog (računovodstvene

teorije, podjele, definicije....) ka praktičnom (najbolja praksa, konkretna primjena u praksi...),

od osnovne ispitne literature (ispitno gradivo) ka sadržajima iz pomoćne ispitne literature

(detaljna razrada samo jedne teme ), uvijek nastojati dati primjer iz račuunovodstvene prakse

(predstavljanje stvarne situacij u praksi, elaboriranje razlika u odnosu na teorijski okvir i

propise).

Primjer razvrstavanja teksta po poglavljima

1. RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM

1.1 Finansijsko računovodstvo Finansijsko računovodstvo je onaj dio računovodstvenog informacionog sistema , koji se temelji na propisima i međunarodnim računovodstvenim standardima… 1.2. Računovodstvo troškova Računovodstvo troškova je onaj dio računovodstvenog informacionog sistema, koje se organizuje radi osiguranja informacija za upravljanje internim procesima, temelji se na računovodstvenim politikama, načelima profesije i najboljoj praksi. Obračun troškova može se sprovoditi primjenom klasičnih ili modernih sistema obračuna troškova... 1.2.1. Klasični obračun po potpunim troškovima Klasični obračun po potpunim troškovima polazi od obuhvatanja ukupnih troškova i njihovog razvrstavanja po mjestima i nosiocima troškova. U klasične sisteme obračun po potpunim troškovima spadaju obračuni po potpunim stvarnim i potpunim predviđenim troškovima (normalnim, normativnim, čvrstim planskim, fleksibilnim planiskim i standardnim), zavisno od toga da li su okrenuti prošlosti ili budućnosti. Obračun se temelji na primjeni klasičnih kalkulacija, koje mogu biti divizione (čiste divizione ili divizione s ekvivalentnim brojevima) ili dodatne metode (sumarna ili elektivna), a zavisno od toga da li troškove uzimaju u ukupnom iznosu ili ih razvrstavaju na direktne i indirektne. Direktni troškovi Direktni su oni troškovi koji se temeljem normativa, standarda ili drugih mjerljivih veličina mogu neposredno dodijeliti jedinici učinka, kao nosiocu troška …

Kvaliteta seminarskog rada se odražava i kroz:

što veći broj izvora, koje treba korektno citirati u tekstu (fuss note);

što bolje obrađene podatke i priloge (tablice, grafikoni, slike, sheme....);

IzmeĊu glavnog naslova i

teksta treba napisati 1-2

pasusa povezujućeg teksta!

Premalo je teksta za samostalnu taĉku (minimum 1

str.), pa treba ukljuĉiti tekst u pod glavnu taĉku.

Naslov treba obavezno numerisati kao niži

nivo u dekadnom sistemu ili brisati naslov, a

tekst ukljuĉiti u višu taĉku.

V) FUS-NOTE

Fus-note nam ukazuju na korištene izvore i predstavljaju korektan način prezentovanja onih

tuđih izvora, koje mi povezujemo sa vlastitim rezultatima empirijskog istraživanja, kako bi došli

do novih spoznaja i mogli donijeti korektne zaključke. U pravilu se citiraju:

definicije,

podjele,

ključne misli i

drugi navodi

preuzeti od jednog ili više autora, a na osnovu teze da «moramo sjediti na ramenima naših

prethodnika» i uvažavati njihova istraživanja, kako bi od tih spoznaja mogli krenuti dalje. Fus-

nota nam omogućava da svoja istraživanja potkr ijepimo rezultatima tuđih istraživanja (stručna i

naučna utemeljenost rezultata). Definicije i podjele se u cijelosti preuzimaju iz literature, no to ne

važi za njihovo objašnjenje i objašnjenje podjela, koje morate povezivati sa predmetom

istraživanja i komentisati rezultate vlastitih uočavanja.

Zbog ograničenja modela naznačit i će se samo oni podprocesi, čije su akt ivnosti od posebnog značenja za

oblikovanje informacijske osnovice u menadžment informacijskom sustavu procesa pripreme i pružanja

usluga prehrane, a to su:1

a) CHECK IN

b) ROOM STATUS

c) PRAĆENJE BORAVKA GOSTA

d) CHECK OUT

e) FAKTURISANJE I NAPLATA

Proces pripreme i p ružanja usluga smještaja u h o t e l u uključuje sve one postupke i poslove koji nastaju

od trenutka najave gosta, do trenutka njegova odlaska iz hotela i uz to povezanu dokumentacijsku osnovicu

i druge izvore informacija, uključujući i relevantne podatke o gostima koje t reba prikupiti prije n jihova

dolaska (karakteristike ciljnih segmenata tržišta) ali i one koje treba sačuvat i nakon njihova odlaska (guest-

history). Treba naglasiti da svaki od navedenih podprocesa ima svoj cilj, strukturu i odgovarajući

komunikacijski odnos u izvođačkom sustavu, koji moraju bit i prepoznati u menadžment informacijskom

sustavu. Sadržaj i tok podataka u procesu pripreme i pružanja usluga smještaja nastavak je prethodnih

intenzivnih marketinških aktivnosti, ko je rezu ltiraju oblikovanjem baza podataka o trendovima u turizmu,

potencijalnim gostima i kanalima prodaje.

CHECK IN počinje najavom dolaska gosta ili njegovom neposrednom prijavom na recepciji hotela. U bazi

podataka se potraže podaci o rezervaciji, ovisno je li to alotmanski, agencijski, grupni, kongresni, poslovni

gost, zdravstveni ili prema nekom drugom obilježju definiran gost…

ROOM STATUS uključuje sve aktivnosti povezane sa smještajem gosta u hotelsku sobu i osiguranjem

standarda njenog korištenja…

- SAMOSTALNO KOMENTARISANJE U S KLADU SA PREDMETOM IS TRAŽIVANJA!

Preuzeti u originalu!

Fusnote se stavljaju na kraj rečenice (definicije, ključne misli...) koje se označe navodnicima

(«...») ili nakon dvotočke, a prije nabrajanja podjela ili se stavljaju na pojam (ako se odnose

samo na njega). Fuss-note se jednostavno informatički generišu u WORD-u (INSERT →

REFERENCE → FOOTNOTE → INSERT ), na način da se na dnu stranice (font 9) označavaju

neprekinutim nizom od broja (1) do broja (n), a u tekstu su povezani s istim brojem naznačenim

uz korišteni izvor. Ako se prepričava nečiji tekst, tada se napiše «prema» i izvor napiše u fus-

noti. Optimalan broj fus-nota po stranici je do tri. Pregled izvora koji se citiraju u fus-noti sličan

je kao i kod izvora u popisu literature, osim što se ovdje navodi i broj stranice na kojoj se tekst

nalazi. Uobičajeni način pisanja fusnota u seminarskim radovima je slijedeći:1

prvo slovo imena autora i tačka,

prezime autora,

naziv djela ,

gdje je djelo objavljeno (naziv knjige, časopisa, zbornika radova....),

izdavač,

mjesto izdanja,

godina izdanja,

stranica ili stranice sa kojih je preuzet citat,

za izvore sa interneta navodi se ime internet strance (npr. http://www.racunovodstvo.hr), ime

autora članka i naziv članka te navodi datum kada je taj izvor na stranici korišten npr.

(01.10.2009.)

Da se više puta ne bi ponavljali svi podaci, u uslovima kada se isti izvor koristi više puta,

uobičajena je upotreba skraćenica:

op. cit i ibidem

koje treba pravilno navoditi, prema slijedćeim pravilima:

1. Peršić,M., Janković,S.(2006): Menadžersko računovodstvo hotela, FTHM, Opatija & HZRFD, Zagreb,

str. 105

2. Ibidem (kada se gornji izvor koristi ponovno, odmah nakon gornjeg citata, a i stranica je ista)

3. Ibidem, str. 107 (kada se gornji izvor ponovo koristi u neprekinutom nizu, ali je nova stranica)

4. Hoque,Z.(2006): Strategic Management Accounting, Concepts, Processes and Issues, 2nd Edition,

Pearson Education Australia, Frenchs Forest, Australia;

5. Peršić,M., Janković,S.: op.cit. pod. 1., str. 44 ( znači da se je knjiga već ranije spomenula u fuss noti

1., između njih su citirani drugi izvori, a sada se ponovo poziva na taj raniji izvor).

1 Postoje i drugi načini pisanja fus-nota, kao napomena unutar teksta (Hoque, Z., 2006. str. 55), što znači poziv na taj izbor

detaljno predstavljen u popisu literature (dakle: puno prezime i inicijali imena, godina izdanja i stranica/e na kojoj je citirani

tekst)

VI) TABLICE, GRAFIKONI, SLIKE I SHEME

Tablice, grafikoni,slike, sheme čine tekst seminarskog rada kvalitetnijim i oplemenjuju njegov

sadržaj, stoga moraju biti njegov integralni dio (u tekstu se mora vidjeti veza). U njihovom

prezentovanju treba poštovati određena pravila. Sadržaj tablice, grafikona, slike ili sheme treba

proizlaziti iz naslova poglavlja i biti obilježen rednim brojem. Na vrhu se stavlja broj i nazov

(tablice, grafikona, slike, sheme...), koji mora na kratak i jasan način prezentovani osnovni

sadržaj. Na dnu tablice, grafikona, slike, sheme.... se obavezno stavlja izvor podataka (piše se u

obliku fusnota – font 9). U prezentovanju tablica, grafikona, slika, shema treba slijediti pravila

povezivanja sa tekstom, te izbjegavati neke uobičajene greške, koji se prezentiraju u nastavku.

PRIMJER POVEZIVANJA SHEME I TEKSTA:

Kako bi se pristupilo izrad i internog obračuna, nužno je odrediti input, sadržaj i output toka podataka, koji

predstavljaju vezu finansijskog računovodstva (prirodne vrste troškova) sa računovodstvom troškova

(troškovi glavnih, pomoćnih, sporednih i upravno -admin istrativnih mjesta troškova), a kao pretpostavke

pripeme upravljačkih informacija za menadžment srednjeg nivoa, slijedom toka podataka prikazan ih na

shemi br. 1.

Kao što je vidljivo iz sheme 1., za pripemu informacija za menadžment segmenata, potrebno je dobro

poznavanje načela obračuna u okviru pogonskog obračunskog lista (POL) kao i primjenu metoda

kalkulacija. Prvi n ivo obračuna uključuje razvrstavanje prirodnih vrsta troškova po mjestima njihovog

nastanka, zav isno od toga da li imaju karakter d irektnih ili indirektnih troškova. Drugi nivo nalaže primjenu

kriterijuma dodjeljivanja troškova zavisno od usluga koje su pomoćna i sporedna mjesta troškoova pružila

glavnim mjestima troškova.

PROBLEMI S TABLICAMA:

Treba izbjegavati da se tablice u radu «lome». Ukoliko to nije moguće se ZAGLAVLJE tablice

ponavlja na slijedećoj stranici na početku ostatka tablice.

KO

ME

NT

AR

VII) ZAKLJUĈAK

U zaključku se na pregledan i sažet način prezentuju rezultati vlastitih istraživanja, što znači da

tu nema fuss-nota, niti isticanja tuđih stavova ili poznatih činjenica. Kreće se od svrhe i cilja u

kojoj se pošlo u razradi teme, te izriče lični sud o tome, koliko su teorijska polazišta našla

uporište u praksi. Naglasak je na formiranju vlastitog predloga o tome, koje mjere i postupke

treba primijeniti, kako bi se osiguralo unapređenje istraživane problematike. Kao i prethodni

tekst, zaključak se piše u 3 licu jednine, a po pravilu sadrži oko 1 do 2 stranice.

VIII) LITERATURA (abecedni popis korištene literature)

Nakon zaključka se dodaje korištena literatura. Svi korišteni materijali (knjige, časopisi, zbornici

radova, standardi, brošure, zakoni, pravilnici, projekti, internet izvori, interni materijali....) se

razvrstaju u jedinstvenom popisu abecednim redom prvog autora (ili ako nema autora, tada

prema prvom slovu naziva rada), na način kako su ti izvori bili citirani u FUSS NOTAMA,

samo što se u popisu literature ne navodi broj stranice (samo ako se radi o radu u zborniku

radova, gdje se navodi od koje do koje strane je taj konkretan rad štampan). Dobar seminarski

rad mora se temeljiti na većem broju izvora (minimun 3-4 knjige, 3-4 članka i određeni broj

ostalih izvora), pri čemu treba slijediti ova pravila:

1 autor:

Hoque, Z. (2006): Strategic Management Accounting, Concepts, Processes and Issues, 2nd Edition, Pearson Education Australia, Frenchs Forest, Australia;

2 autora:

Kaplan,R.S., Norton,D.P. (2004): Strategy Maps – Converting Intangible Assets into

Tangible Outcomes, Harvard Business School Press, Boston, Massachusetts;

Više autora:

Schaltegger,S. i dr. (2006): Sustainability Accounting and Reporting, Springer,

Dordrecht, Netherlands;

Prilozi, članci, internet izvori (uz već navedeno dodati naziv publikacije, naziv i broj časopisa,

internet stranica i datum preuzimanja sa interneta):

Cadez,S.: A contingency framework of strategic management accounting: An empirical

assessment of two alternative form of fit, Programme and Žcollected Abstracts, 30th Annual EAA – European Accounnting Association - Congress, Lisbon, 2007. p. 228 (1 –

27), http://www.eaa.online.org (preuzeto 25.04.2007)

IX) PRILOZI

Ako se na istraživanu temu nadovezuju materijali veći od 2 stranice (npr. kontni plan, finansijski

izvještaji, pravilnici, obračuni...), a ne mogu biti integralni dio teksta seminarskog rada, tada se

oni stavljaju iza ispitne literature kao PRILOG. Naziv i numeraciju priloga treba staviti u sadržaj.

Svaki prilog treba imati jasno naznačen naziv i sadržaj. Na odgovarajućem djelu teksta, treba se

pozvati na priloge i iste komentarisati u cilju donošenja odgovarajućih zaključaka. Obično je

materijal u prilozima podloga za ocjenu dostignutog stepena razvoja određenih teorijskih okvira

na primjeru istraživane prakse.