UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA IZ PREDMETA ODRŽIVI
RAZVOJ
Tema seminarskog rada se bira iz popisa tema, koje predmetni nastavnik svake akademske
godine formira u okviru svog predmeta. Navedene teme student saznaje na nastavi, ali su
dostupne i na internet stranici www.racunovodstvo.ac.me. Teme se prijavljuju i brane u
dogovoru sa predmetnim profesorom i demonstratorom na datom predmetu. Seminarski rad se
mora obraditi uz poštovanje svih načela naučno- istraživačkog rada, posebno vodeći računa da se
svi preuzeti izvori (tekstovi u knjigama, časopisima, stručnim publikacijama, projektima,
brošurama ili internim materijalima poslovnih i drugih sistema...) trebaju citirati, jer se u
protivnom to smatra naučnom «krađom». Uz navedeno, treba slijediti i druga načela naučno-
istraživačkog rada, što što će se kratko obrazložiti u nastavku.
FORMA RADA:
ne može imati manje od 10 niti više od 16 stranica (u taj broj ne ulazi sadržaj, naslovna
strana, literatura i prilozi);
stranice moraju biti numerisane;
rad mora biti napisan na računaru u WORD-u, font Times New Roman (slova teksta 11, naslovi 13), pisati treba u trećem licu jednine, normalnim proredom (single / 1) na način
da se tekst s lijeve i desne strane poravna (justify); (Izbjegavati a) telegrafske rečenice; b) moraliziranje (“mi bi trebali”, “mi moramo”)!)
margine teksta iznose 2 cm (gornja, desna i donja) i 3 cm lijeva (zbog uvezivanja);
tablice, slike, grafički prikazi, formule i sl. obavezno se lociraju u tekstu, na način da
tekst prije i poslije prati i objašnjava prikazano (prilozi se stavljaju nakon teksta i ne ulaze u broj stranica);
STRUKTURA RADA:
Svaki seminarski rad mira imati slijedeće elemente:
NASLOVNA STRANA, SADRŽAJ, UVOD, POGLAVLJA, POD-POGLAVLJA,
ZAKLJUĈAK, LITERATURA, PRILOZI
I) NASLOVNA STRANA:
Naziv teme i drugi podaci moraju biti pregledno prezentovani na naslovnoj strani, slijedom
prikazanog modela.
UNIVERZITET CRNE GORE
EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA
RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM U…
Seminarski rad
Smjer: Računovodstvo
Mentor: Student:
Doc. dr Ana Lalević-Filipović Marko Marković
Broj indeksa:
07/07
Podgorica, februar 2011.godine
II) PREGLED SADRŽAJA:
Pod pregledom sadržaja se podrazumijeva pregled svih onih elemenata, koji treba ju biti sadržani
u seminarskom radu, a na način da se poštuju slijedeće odrednice:
uz svaki naslov sadržaja se obavezno navodi broj stranice na kojoj se u tekstu nalazi
sadržaj mora odražavati tematiku iz naslova seminarskog rada;
u razradi teme polazi se od uvoda, zatim poglavlja u kojima se razrađuje problematika
koja se obrađuje, slijedi popis literature, a na kraju se stavi pregled priloga (ako je to vezano za temu);
uvod se ne numeriše;
osnovna tematika se zavisno od veličine teksta i mogućnosti obrade dijeli na minimalno
dva do maksimalno četiri glavna poglavlja;
sva se poglavlja numerišu arapskim brojevima (1, 2, 3....), a dalje razrađuju na pod-
poglavlja
primjenom dekadnog sistema (1.1., 1.2., 1.3...//.... 2.1., 2.2., 2.3.....//.... 3.1., 3.2., 3.3......).
svaka podtema mora imati minimum stranicu i po teksta (što ne uključuje tablice i ostalo);
treba slijediti pravilo da se određeno poglavlje može dalje rasčlanjivati, ako je sadržaj moguće oblikovati kao mininalno dvije pod-teme (ako se jabuka reže na djelove, tada
nastaju minimalno dvije polovine);
Primjer: ako se glavno poglavlje (1.) RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM
HOTELSKOG PREDUZEĆA «X» dalje rašĉlanjuje, tada se mogu javiti pod-poglavlja 1.1.Finansijsko raĉunovodstvo, 1.2. Raĉunovodstvo troškova, 1.3. Upravljaĉko
raĉunovodstvo i tako redom;
u razradi naslova poglavlja i pod-poglavlja treba uvijek poći od opšteg ka posebnom, od
teorijskog ka praktičnom, od osnovne ispitne literature ka sadržajima sadržanim u pomoćnoj ispitnoj literaturi (uvijek nastojati dati primjer iz prakse određenog
računovodstva u izabranom preduzeću);
slijedi zaključak, koji se ne numeriše;
ako postoje prilozi, tada se numerišu na drugačiji način od sadržaja (npr. A, B, C... ili I, II, III...).
III) UVOD
Uvod je prvi dio seminarskog rada (do jedne stranice teksta), u okviru kojeg se lice koje čita
uvodi u temu (definiše se problem), daju se naznake šta će biti obrađivano u okviru rada (svrha i
cilj istraživanja), ukazuje se vlastitim riječina kako doći do cilja istraživane teme (metode
istraživanja – analize, sinteze...), uz naznaku da se ovdje ne citira literatura, niti iznose neki
precizniji podaci (nama fus-nota, grafikona, tablica, propisa i sl.), a daju se opšte naznake o
strukturi rada (vidjeti primjer u nastavku).
U V O D
Računovodstveni informacioni sistem je dio informacionogo sistema preduzeća, koji se mora
prilagoditi savremenim zahtjevima menadžmenta u turizmu i hotelijerstvu. Stoga se u ovom radu istražu ju
zadaci pojedin ih djelova računovodstvenog informacionog sistema, kako sa stanovišta računovodstvene
djelatnosti (računovodstveno planiranje, knjigovodstvo, računovodstveni nadzor i računovodstvena
analiza), tako i sa stanovišta informacionih zahtjeva ciljn ih korisnika (finansijsko računovodstvo,
računovodstvo troškova, upravljačko računovodstvo). Poseban se naglasak stavlja na ulogu
«knjigovodstva», kao najstarijeg, najrazv ijen ijeg i na propisima temeljenog dijela računovodstva. Na
primjeru hotelskog poduzeća «More», prezentovaće se način prikupljanja podataka o specifičnim
poslovnim promjenama ko je nastaju u procesu reprodukcije u hotelijerstvu. U skladu sa propisima i
računovodstvenm polit ikama, razradiće se početne osnove prepoznavanja, razvrstavanja, bilježenja i
kontrole podataka u osnovnim i pomoćnim poslovnim kn jigama. Uz uvažavanje početnih osnova sadržanih
u propisima, računovodstvenim standardima i pravilima struke, obradiće se specifičnosti računovodstvenog
obuhvatanja poslovnih promjena na imovin i, kap italu, rashodima i prihodima i rezultatu poslovanja, te o
načinu prezentovanja informacija za interne i eksterne korisnike.
Svrha je izrade ovog seminarskog rada jeste da se prikaže organizacija računovodstvenog
informacionog sistema u specifičnim uslovima poslovanja hotelskog preduzeća. Cilj rada je przentovati
mogućnosti prilagođavanja računovodstvenog instrumentarijuma, stvarnim informacionim zahtjevima
internih korisnika za poslovno odlučivanje u hotelu, kao i eksternih korisnika u dijelu grane djelatnosti kao
i na nacionalnoj osnovi. Pri izradi ovog seminarskog rada koristiće se istorijska metoda (obrada dostupne
literature), metode komparacije, analize i sinteze (empirijska istraživanja praktičnih mogućnosti), te metoda
indukcije i dedukcije (donošenje zaključaka).
Rad je strukturiran tako, da se uz uvod i zaključak, sadržaj razrađuje kroz t ri poglavlja. U prvom
poglavlju se razrađuje teorijski okv ir, zakonska regulativa, standardi i najbolja praksa u području
organizacije računovodstvenog informacionog sistema u savremenim uslovima. Drugo poglavlje
problemat izuje mogućnosti organizacije računovodstvenog informacionog sistema u specifičn im uslovima
uslužne djelatnosti u turizmu i ugostiteljstvu. U trećem se poglavlju daje krit ički osvrt na karakteristike,
prednosti i nedostatke organizacije računovodstvenog informacionog sistema u hotelu «X,d.o.o.».
Temeljem ov ih spoznaja se u zaključku ukazuje na potrebna poboljšanja i način njihovog sprovođenja. U
prilogu se prezentuju osnovni finansijski izvještaji istraživanog hotela «X,d.o.o.».
IV) RAZRADA TEME:
U razradi teme treba voditi računa da tematika slijedi naslov rada odnosno svrhu istraživanja, na
način da se postupno ide prema cilju, pri čemu se slijedi izabrana metodološka osnovica
istraživanja. Broj poglavlja odgovara širini obrađivanje teme. Između glavnog poglavlja i svih
pod-poglavlja se unosi kratki tekst (1 – 2 pasusa), kako bi se obrazložio prelaz od opšteg ka
posebnom. Svaka pod-tema mora imati minimalno stranicu/stranicu i po teksta, vodeći računa da
moraju biti minimalno dvije pod-teme unutar glavne teme. Ako je obrađ ivana materija složena,
može se određeno pod-poglavlje dalje razrađivati, a koristeći dekadni s istem numerisanja, kako
slijedi:
1.RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM HOTELSKOG PREDUZEĆA «X»
1.1. Finansijsko računovodstvo,
1.2. Računovodstvo troškova,
1.3. Upravljačko računovodstvo
1.3.1. Računovodstvo centara odgovornosti
1.3.2. Strategijsko upravljačko računovodstvo....
U razradi treba uvijek poći od opše-poznatog (npr. udžbenici, propisi, standardi....) ka
posebnom (jedan dio navedenog, koji se dublje istražuje), od teorijskog (računovodstvene
teorije, podjele, definicije....) ka praktičnom (najbolja praksa, konkretna primjena u praksi...),
od osnovne ispitne literature (ispitno gradivo) ka sadržajima iz pomoćne ispitne literature
(detaljna razrada samo jedne teme ), uvijek nastojati dati primjer iz račuunovodstvene prakse
(predstavljanje stvarne situacij u praksi, elaboriranje razlika u odnosu na teorijski okvir i
propise).
Primjer razvrstavanja teksta po poglavljima
1. RAĈUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM
1.1 Finansijsko računovodstvo Finansijsko računovodstvo je onaj dio računovodstvenog informacionog sistema , koji se temelji na propisima i međunarodnim računovodstvenim standardima… 1.2. Računovodstvo troškova Računovodstvo troškova je onaj dio računovodstvenog informacionog sistema, koje se organizuje radi osiguranja informacija za upravljanje internim procesima, temelji se na računovodstvenim politikama, načelima profesije i najboljoj praksi. Obračun troškova može se sprovoditi primjenom klasičnih ili modernih sistema obračuna troškova... 1.2.1. Klasični obračun po potpunim troškovima Klasični obračun po potpunim troškovima polazi od obuhvatanja ukupnih troškova i njihovog razvrstavanja po mjestima i nosiocima troškova. U klasične sisteme obračun po potpunim troškovima spadaju obračuni po potpunim stvarnim i potpunim predviđenim troškovima (normalnim, normativnim, čvrstim planskim, fleksibilnim planiskim i standardnim), zavisno od toga da li su okrenuti prošlosti ili budućnosti. Obračun se temelji na primjeni klasičnih kalkulacija, koje mogu biti divizione (čiste divizione ili divizione s ekvivalentnim brojevima) ili dodatne metode (sumarna ili elektivna), a zavisno od toga da li troškove uzimaju u ukupnom iznosu ili ih razvrstavaju na direktne i indirektne. Direktni troškovi Direktni su oni troškovi koji se temeljem normativa, standarda ili drugih mjerljivih veličina mogu neposredno dodijeliti jedinici učinka, kao nosiocu troška …
Kvaliteta seminarskog rada se odražava i kroz:
što veći broj izvora, koje treba korektno citirati u tekstu (fuss note);
što bolje obrađene podatke i priloge (tablice, grafikoni, slike, sheme....);
IzmeĊu glavnog naslova i
teksta treba napisati 1-2
pasusa povezujućeg teksta!
Premalo je teksta za samostalnu taĉku (minimum 1
str.), pa treba ukljuĉiti tekst u pod glavnu taĉku.
Naslov treba obavezno numerisati kao niži
nivo u dekadnom sistemu ili brisati naslov, a
tekst ukljuĉiti u višu taĉku.
V) FUS-NOTE
Fus-note nam ukazuju na korištene izvore i predstavljaju korektan način prezentovanja onih
tuđih izvora, koje mi povezujemo sa vlastitim rezultatima empirijskog istraživanja, kako bi došli
do novih spoznaja i mogli donijeti korektne zaključke. U pravilu se citiraju:
definicije,
podjele,
ključne misli i
drugi navodi
preuzeti od jednog ili više autora, a na osnovu teze da «moramo sjediti na ramenima naših
prethodnika» i uvažavati njihova istraživanja, kako bi od tih spoznaja mogli krenuti dalje. Fus-
nota nam omogućava da svoja istraživanja potkr ijepimo rezultatima tuđih istraživanja (stručna i
naučna utemeljenost rezultata). Definicije i podjele se u cijelosti preuzimaju iz literature, no to ne
važi za njihovo objašnjenje i objašnjenje podjela, koje morate povezivati sa predmetom
istraživanja i komentisati rezultate vlastitih uočavanja.
Zbog ograničenja modela naznačit i će se samo oni podprocesi, čije su akt ivnosti od posebnog značenja za
oblikovanje informacijske osnovice u menadžment informacijskom sustavu procesa pripreme i pružanja
usluga prehrane, a to su:1
a) CHECK IN
b) ROOM STATUS
c) PRAĆENJE BORAVKA GOSTA
d) CHECK OUT
e) FAKTURISANJE I NAPLATA
Proces pripreme i p ružanja usluga smještaja u h o t e l u uključuje sve one postupke i poslove koji nastaju
od trenutka najave gosta, do trenutka njegova odlaska iz hotela i uz to povezanu dokumentacijsku osnovicu
i druge izvore informacija, uključujući i relevantne podatke o gostima koje t reba prikupiti prije n jihova
dolaska (karakteristike ciljnih segmenata tržišta) ali i one koje treba sačuvat i nakon njihova odlaska (guest-
history). Treba naglasiti da svaki od navedenih podprocesa ima svoj cilj, strukturu i odgovarajući
komunikacijski odnos u izvođačkom sustavu, koji moraju bit i prepoznati u menadžment informacijskom
sustavu. Sadržaj i tok podataka u procesu pripreme i pružanja usluga smještaja nastavak je prethodnih
intenzivnih marketinških aktivnosti, ko je rezu ltiraju oblikovanjem baza podataka o trendovima u turizmu,
potencijalnim gostima i kanalima prodaje.
CHECK IN počinje najavom dolaska gosta ili njegovom neposrednom prijavom na recepciji hotela. U bazi
podataka se potraže podaci o rezervaciji, ovisno je li to alotmanski, agencijski, grupni, kongresni, poslovni
gost, zdravstveni ili prema nekom drugom obilježju definiran gost…
ROOM STATUS uključuje sve aktivnosti povezane sa smještajem gosta u hotelsku sobu i osiguranjem
standarda njenog korištenja…
- SAMOSTALNO KOMENTARISANJE U S KLADU SA PREDMETOM IS TRAŽIVANJA!
Preuzeti u originalu!
Fusnote se stavljaju na kraj rečenice (definicije, ključne misli...) koje se označe navodnicima
(«...») ili nakon dvotočke, a prije nabrajanja podjela ili se stavljaju na pojam (ako se odnose
samo na njega). Fuss-note se jednostavno informatički generišu u WORD-u (INSERT →
REFERENCE → FOOTNOTE → INSERT ), na način da se na dnu stranice (font 9) označavaju
neprekinutim nizom od broja (1) do broja (n), a u tekstu su povezani s istim brojem naznačenim
uz korišteni izvor. Ako se prepričava nečiji tekst, tada se napiše «prema» i izvor napiše u fus-
noti. Optimalan broj fus-nota po stranici je do tri. Pregled izvora koji se citiraju u fus-noti sličan
je kao i kod izvora u popisu literature, osim što se ovdje navodi i broj stranice na kojoj se tekst
nalazi. Uobičajeni način pisanja fusnota u seminarskim radovima je slijedeći:1
prvo slovo imena autora i tačka,
prezime autora,
naziv djela ,
gdje je djelo objavljeno (naziv knjige, časopisa, zbornika radova....),
izdavač,
mjesto izdanja,
godina izdanja,
stranica ili stranice sa kojih je preuzet citat,
za izvore sa interneta navodi se ime internet strance (npr. http://www.racunovodstvo.hr), ime
autora članka i naziv članka te navodi datum kada je taj izvor na stranici korišten npr.
(01.10.2009.)
Da se više puta ne bi ponavljali svi podaci, u uslovima kada se isti izvor koristi više puta,
uobičajena je upotreba skraćenica:
op. cit i ibidem
koje treba pravilno navoditi, prema slijedćeim pravilima:
1. Peršić,M., Janković,S.(2006): Menadžersko računovodstvo hotela, FTHM, Opatija & HZRFD, Zagreb,
str. 105
2. Ibidem (kada se gornji izvor koristi ponovno, odmah nakon gornjeg citata, a i stranica je ista)
3. Ibidem, str. 107 (kada se gornji izvor ponovo koristi u neprekinutom nizu, ali je nova stranica)
4. Hoque,Z.(2006): Strategic Management Accounting, Concepts, Processes and Issues, 2nd Edition,
Pearson Education Australia, Frenchs Forest, Australia;
5. Peršić,M., Janković,S.: op.cit. pod. 1., str. 44 ( znači da se je knjiga već ranije spomenula u fuss noti
1., između njih su citirani drugi izvori, a sada se ponovo poziva na taj raniji izvor).
1 Postoje i drugi načini pisanja fus-nota, kao napomena unutar teksta (Hoque, Z., 2006. str. 55), što znači poziv na taj izbor
detaljno predstavljen u popisu literature (dakle: puno prezime i inicijali imena, godina izdanja i stranica/e na kojoj je citirani
tekst)
VI) TABLICE, GRAFIKONI, SLIKE I SHEME
Tablice, grafikoni,slike, sheme čine tekst seminarskog rada kvalitetnijim i oplemenjuju njegov
sadržaj, stoga moraju biti njegov integralni dio (u tekstu se mora vidjeti veza). U njihovom
prezentovanju treba poštovati određena pravila. Sadržaj tablice, grafikona, slike ili sheme treba
proizlaziti iz naslova poglavlja i biti obilježen rednim brojem. Na vrhu se stavlja broj i nazov
(tablice, grafikona, slike, sheme...), koji mora na kratak i jasan način prezentovani osnovni
sadržaj. Na dnu tablice, grafikona, slike, sheme.... se obavezno stavlja izvor podataka (piše se u
obliku fusnota – font 9). U prezentovanju tablica, grafikona, slika, shema treba slijediti pravila
povezivanja sa tekstom, te izbjegavati neke uobičajene greške, koji se prezentiraju u nastavku.
PRIMJER POVEZIVANJA SHEME I TEKSTA:
Kako bi se pristupilo izrad i internog obračuna, nužno je odrediti input, sadržaj i output toka podataka, koji
predstavljaju vezu finansijskog računovodstva (prirodne vrste troškova) sa računovodstvom troškova
(troškovi glavnih, pomoćnih, sporednih i upravno -admin istrativnih mjesta troškova), a kao pretpostavke
pripeme upravljačkih informacija za menadžment srednjeg nivoa, slijedom toka podataka prikazan ih na
shemi br. 1.
Kao što je vidljivo iz sheme 1., za pripemu informacija za menadžment segmenata, potrebno je dobro
poznavanje načela obračuna u okviru pogonskog obračunskog lista (POL) kao i primjenu metoda
kalkulacija. Prvi n ivo obračuna uključuje razvrstavanje prirodnih vrsta troškova po mjestima njihovog
nastanka, zav isno od toga da li imaju karakter d irektnih ili indirektnih troškova. Drugi nivo nalaže primjenu
kriterijuma dodjeljivanja troškova zavisno od usluga koje su pomoćna i sporedna mjesta troškoova pružila
glavnim mjestima troškova.
PROBLEMI S TABLICAMA:
Treba izbjegavati da se tablice u radu «lome». Ukoliko to nije moguće se ZAGLAVLJE tablice
ponavlja na slijedećoj stranici na početku ostatka tablice.
KO
ME
NT
AR
VII) ZAKLJUĈAK
U zaključku se na pregledan i sažet način prezentuju rezultati vlastitih istraživanja, što znači da
tu nema fuss-nota, niti isticanja tuđih stavova ili poznatih činjenica. Kreće se od svrhe i cilja u
kojoj se pošlo u razradi teme, te izriče lični sud o tome, koliko su teorijska polazišta našla
uporište u praksi. Naglasak je na formiranju vlastitog predloga o tome, koje mjere i postupke
treba primijeniti, kako bi se osiguralo unapređenje istraživane problematike. Kao i prethodni
tekst, zaključak se piše u 3 licu jednine, a po pravilu sadrži oko 1 do 2 stranice.
VIII) LITERATURA (abecedni popis korištene literature)
Nakon zaključka se dodaje korištena literatura. Svi korišteni materijali (knjige, časopisi, zbornici
radova, standardi, brošure, zakoni, pravilnici, projekti, internet izvori, interni materijali....) se
razvrstaju u jedinstvenom popisu abecednim redom prvog autora (ili ako nema autora, tada
prema prvom slovu naziva rada), na način kako su ti izvori bili citirani u FUSS NOTAMA,
samo što se u popisu literature ne navodi broj stranice (samo ako se radi o radu u zborniku
radova, gdje se navodi od koje do koje strane je taj konkretan rad štampan). Dobar seminarski
rad mora se temeljiti na većem broju izvora (minimun 3-4 knjige, 3-4 članka i određeni broj
ostalih izvora), pri čemu treba slijediti ova pravila:
1 autor:
Hoque, Z. (2006): Strategic Management Accounting, Concepts, Processes and Issues, 2nd Edition, Pearson Education Australia, Frenchs Forest, Australia;
2 autora:
Kaplan,R.S., Norton,D.P. (2004): Strategy Maps – Converting Intangible Assets into
Tangible Outcomes, Harvard Business School Press, Boston, Massachusetts;
Više autora:
Schaltegger,S. i dr. (2006): Sustainability Accounting and Reporting, Springer,
Dordrecht, Netherlands;
Prilozi, članci, internet izvori (uz već navedeno dodati naziv publikacije, naziv i broj časopisa,
internet stranica i datum preuzimanja sa interneta):
Cadez,S.: A contingency framework of strategic management accounting: An empirical
assessment of two alternative form of fit, Programme and Žcollected Abstracts, 30th Annual EAA – European Accounnting Association - Congress, Lisbon, 2007. p. 228 (1 –
27), http://www.eaa.online.org (preuzeto 25.04.2007)
IX) PRILOZI
Ako se na istraživanu temu nadovezuju materijali veći od 2 stranice (npr. kontni plan, finansijski
izvještaji, pravilnici, obračuni...), a ne mogu biti integralni dio teksta seminarskog rada, tada se
oni stavljaju iza ispitne literature kao PRILOG. Naziv i numeraciju priloga treba staviti u sadržaj.
Svaki prilog treba imati jasno naznačen naziv i sadržaj. Na odgovarajućem djelu teksta, treba se
pozvati na priloge i iste komentarisati u cilju donošenja odgovarajućih zaključaka. Obično je
materijal u prilozima podloga za ocjenu dostignutog stepena razvoja određenih teorijskih okvira
na primjeru istraživane prakse.