31
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA (SL br. 53/88) I. OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Ovim se pravilnikom propisuju: 1) svojstva i karakteristike ureĎaja i opreme za izvedbu električnih instalacija; 2) uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri izvedbi i upotrebi električnih instalacija; 3) označivanje i obiljeţavanje ureĎaja, opreme i električnih instalacija koji utječu na sigurnost i zaštitu ţivota i zdravlja pri upotrebi električnih instalacija; 4) tehničke zaštitne mjere pri upotrebi električnih instalacija; 5) postupak i način kontroliranja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i kvalitete električnih instalacija. Članak 2. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na električne instalacije za rudnike, prostorije ugroţene od eksplozija, električnu vuču, brodove, cestovna vozila, osim kamp- prikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih površina, proizvodnu opremu u industriji i opremu za medicinske svrhe. Nazivni napon električnih instalacija iz stavka 1. ovog članka je do 1000 V efektivne vrijednosti za izmjeničnu struju, ili 1500 V za istosmjernu struju. Članak 3. Termini upotrebljeni u ovom pravilniku utvrĎeni su u standardima HRN N.A0.441 i HRN N.A0.826, a tipovi razdjelnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija vanjskih utjecaja utvrĎeni su u standardu HRN N.B2.730. II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Opći uvjeti Članak 4. Tehnički uvjeti za odreĎivanje i postavljanje električne opreme, ovisno o vanjskim utjecajima, utvrĎeni su u standardima HRN N.B2.751 i HRN N.B2.752. Članak 5. UreĎaji i oprema za električne instalacije (u nastavku teksta "električna oprema") moraju biti prikladni za rad pri nazivnom naponu električne instalacije odnosno pri efektivnoj vrijednosti napona za izmjeničnu struju. Ako se u IT sistemu vodi neutralni vodič, električna oprema koja se priključuje izmeĎu faznog i neutralnog vodiča mora biti izolirana za meĎufazni napon. Članak 6. Električna oprema mora odgovarati projektiranoj struji odnosno efektivnoj vrijednosti struje za izmjeničnu struju koja će protjecati u toku normalnog rada.

Pravilnik o Tehnièkim Normativima Za Elektriène Instalacije Niskog Napona

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Direktiva EPS-a

Citation preview

  • PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONA

    (SL br. 53/88)

    I. OSNOVNE ODREDBE

    lanak 1. Ovim se pravilnikom propisuju: 1) svojstva i karakteristike ureaja i opreme za izvedbu elektrinih instalacija; 2) uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri izvedbi i upotrebi elektrinih

    instalacija; 3) oznaivanje i obiljeavanje ureaja, opreme i elektrinih instalacija koji utjeu na

    sigurnost i zatitu ivota i zdravlja pri upotrebi elektrinih instalacija; 4) tehnike zatitne mjere pri upotrebi elektrinih instalacija; 5) postupak i nain kontroliranja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i

    kvalitete elektrinih instalacija.

    lanak 2. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na elektrine instalacije za rudnike,

    prostorije ugroene od eksplozija, elektrinu vuu, brodove, cestovna vozila, osim kamp-prikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih povrina, proizvodnu opremu u industriji i opremu za medicinske svrhe.

    Nazivni napon elektrinih instalacija iz stavka 1. ovog lanka je do 1000 V efektivne vrijednosti za izmjeninu struju, ili 1500 V za istosmjernu struju.

    lanak 3.

    Termini upotrebljeni u ovom pravilniku utvreni su u standardima HRN N.A0.441 i

    HRN N.A0.826, a tipovi razdjelnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija vanjskih utjecaja utvreni su u standardu HRN N.B2.730.

    II. UREAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRINIH INSTALACIJA

    1. Opi uvjeti

    lanak 4.

    Tehniki uvjeti za odreivanje i postavljanje elektrine opreme, ovisno o vanjskim

    utjecajima, utvreni su u standardima HRN N.B2.751 i HRN N.B2.752.

    lanak 5. Ureaji i oprema za elektrine instalacije (u nastavku teksta "elektrina oprema")

    moraju biti prikladni za rad pri nazivnom naponu elektrine instalacije odnosno pri efektivnoj vrijednosti napona za izmjeninu struju.

    Ako se u IT sistemu vodi neutralni vodi, elektrina oprema koja se prikljuuje izmeu faznog i neutralnog vodia mora biti izolirana za meufazni napon.

    lanak 6.

    Elektrina oprema mora odgovarati projektiranoj struji odnosno efektivnoj vrijednosti

    struje za izmjeninu struju koja e protjecati u toku normalnog rada.

  • Elektrina oprema mora podnijeti struje koje protjeu u izvanrednim uvjetima, u toku razdoblja to im doputaju karakteristike zatitnih ureaja.

    lanak 7.

    Ako frekvencija utjee na karakteristike elektrine opreme, nazivna frekvencija te

    opreme mora odgovarati frekvenciji odgovarajueg napojnog strujnog kruga.

    lanak 8. Elektrina oprema odreena karakteristikama snage elektrine opreme koja se

    ugrauje mora biti prikladna za normalan rad, uzimajui u obzir faktore optereenja i intermitencije.

    lanak 9.

    Elektrina oprema, pri normalnom radu i pri ukljuenju i iskljuenju, ne smije tetno

    djelovati na drugu opremu. Elektrina oprema, ukljuujui vodie i kabele, mora se postaviti tako da se moe

    provjeravati i odravati te da se moe lako prilaziti njezinim prikljucima i njome lako rukovati. Zahtjevima iz stavka 2. ovog lanka mora biti udovoljeno i pri postavljanju elektrine

    opreme u kuita.

    lanak 10. Natpisne ploice i druga sredstva koja slue za raspoznavanje moraju se postaviti na

    sklopne aparate radi oznaivanja njihove namjene. Upravljaki elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svjetiljke i dr.) moraju se

    postavljati na lako pristupana i vidljiva mjesta. Tehniki uvjeti, smjerovi kretanja i boje upravljakih i signalnih elemenata utvreni su

    u standardima HRN N.A9.003, HRN N.A9.004, HRN N.K5.051, HRN N.K5.052 i HRN N.K5.056.

    lanak 11.

    Izolirani vodii i kabeli moraju se poloiti i oznaiti tako da se mogu raspoznati pri

    ispitivanju, popravku ili zamjeni. Zatitni vodii (PE vodii) i zatitno-neutralni vodi (PEN vodi) oznauju se

    kombinacijom zelene i ute boje, a neutralni vodi (N vodi) oznauje se svijetloplavom bojom.

    Kombinacija zelene i ute boje i svijetloplava boja ne smiju se upotrebljavati ni za koje drugo oznaivanje.

    Oznaivanje se moe obavljati i na kraju vodia blizu spoja, osobito kad vodii nisu izolirani.

    lanak 12.

    Zatitni ureaj mora se postaviti i oznaiti tako da se lako raspozna njegov

    pripadajui strujni krug. Zatitni ureaj mora se postaviti u sklopni blok (razdjelni ormar, razdjelna ploa,

    upravljaki stol i dr.).

    lanak 13.

  • Sheme, dijagrami ili tablice elektrinih instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta na kojima ima najvie strujnih krugova, tako da oznauju prirodu (tip) i sastav strujnih krugova (napojne toke te broj i presjek izoliranih vodia i kabela) i karakteristike za raspoznavanje zatitnih ureaja, ukljuenje i iskljuenje te njihovo mjesto postavljanja izolacije.

    lanak 14.

    U sklopnom bloku (razdjelna ploa, razdjelni ormar, upravljaki stol ili razdjelna kutija)

    mora se postaviti i grupirati elektrina oprema iste vrste struje i/ili napona i razdvojiti od elektrine opreme druge vrste struje i/ili napona, tako da ne moe doi do meusobno tetnih utjecaja.

    2. Elektrina razdioba

    lanak 15. Tipovi elektrine razdiobe, trajno doputene struje vodia i vanjski utjecaj na

    elektrinu razdiobu utvreni su prema standardu HRN N.B2.752.

    lanak 16. Izolirani vodii i kabeli moraju se zatititi od mehanikih, toplinskih i kemijskih

    oteenja odgovarajuim tipom elektrine razdiobe, nainom postavljanja, poloajem ili oblogom.

    Elektrina razdioba ima dovoljnu mehaniku vrstou ako su vodii u instalacijskim cijevima ili u instalacijskim kanalima, kabeli s ispunom ili platom u buci ili ispod buke, a nezatieni kabeli u prolazima i instalacijskim prolazima.

    Na osobito ugroenim mjestima (npr. pri voenju izoliranih vodia i kabela u podu) moraju se osigurati dodatne zatitne mjere, kao to je postavljanje u cijevi, kanale i sl., uz primjenu odgovarajueg stupnja zatite zatitnim kuitem.

    Tip elektrine razdiobe odreuje e prema uvjetima rada elektrine instalacije.

    lanak 17. Presjek i tip vodia i kabela odreuju se prema uvjetima za polaganje vodia i kabela

    i prema trajno podnosivoj struji, uzimajui u obzir i ograniavajue faktore zatitnih mjera, karakteristike ureaja za zatitu od kratkog spoja i preoptereenja, temperature spojeva i doputeni pad napona.

    Struja vodia pri normalnom radu elektrine instalacije mora biti manja od nazivne struje osiguraa ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ureaja za zatitu od preoptereenja strujnog kruga vodia, a ta vrijednost mora biti manja od trajno doputene struje vodia.

    lanak 18.

    Presjek neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznog vodia u jednofaznome

    strujnom krugu ili u viefaznome strujnom krugu u kojem su presjeci faznih bakrenih vodia manji od 16 mm2, a presjeci faznih aluminijskih vodia manji od 25 mm2.

    U viefaznim strujnim krugovima u kojima je presjek faznog bakrenog vodia vei od 16 mm2, a presjek faznoga aluminijskog vodia vei od 25 mm2, neutralni vodi moe imati manji presjek uz ove uvjete:

    1) da oekivana najvea struja kroz taj vodi, ukljuujui i eventualnu pojavu harmonika, tokom normalnog rada nije vea od trajno doputene struje za taj presjek;

    2) da je neutralni vodi zatien od preoptereenja;

  • 3) da je presjek neutralnog bakrenog vodia jednak najmanje 16 mm2, a presjek neutralnoga aluminijskog vodia jednak najmanje 25 mm2.

    Presjek zatitnog vodia utvren je prema standardu HRN N.B2.754.

    lanak 19. Presjek izoliranih vodia postavljenih i mehaniki zatienih u trajnim elektrinim

    instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm2 za bakrene vodie, ni manji od 2,5 mm2 za aluminijske vodie.

    Zahtjev iz stavka 1. ovog lanka ne odnosi se na presjek izoliranih vodia u sklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, elektrinim kuanskim aparatima i drugim elektrinim aparatima koji se prikljuuju na elektrinu instalaciju.

    lanak 20.

    Doputeni pad napona izmeu napojne toke elektrine instalacije i bilo koje druge

    toke ne smije biti vei od ovih vrijednosti prema nazivnom naponu elektrine instalacije: 1) za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih troila 5%, ako se elektrina

    instalacija napaja iz niskonaponske mree; 2) za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih troila 8%, ako se elektrina

    instalacija napaja neposredno iz transformatorske stanice koja je prikljuena na visoki napon. Za elektrine instalacije ija je duljina vea od 100 m doputeni pad napona

    poveava se za 0,005% po duinskom metru iznad 100 m, ali ne vie od 0,5%.

    lanak 21. Spoj vodia i druge elektrine opreme (u nastavku teksta "spoj") mora biti izveden

    tako da bude siguran i postavljen tako da doputa mogunost stalne provjere. Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu vodia i njegovu

    presjeku. Spoj mora biti pristupaan nakon skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup

    mora imati stupanj zatite najmanje IP 2X prema standardu HRN N.A5.070.

    lanak 22. Izolirani vodii i kabeli ne smiju se nastavljati u instalacijskim cijevima i instalacijskim

    kanalima. Izolirani vodii i kabeli mogu se spajati samo u instalacijskim kutijama, kabelskim

    spojnicama ili sklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju se izolirati stupnjem izolacije koji odgovara tipu elektrine razdiobe.

    Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, u zidovima koji se montiraju od elemenata izljevenih od betona, spajanje se moe obavljati i u kutijama zidnih prikljunica, i to ispod prikljunica, uz uvjet da dubina tih kutija doputa smjetaj spojeva istoga strujnog kruga.

    lanak 23.

    Meusobni spoj elektrine instalacije ili spoj elektrine razdiobe s elektrinom

    opremom mora biti izveden tako da elektrina razdioba ne bude izloena vlanim ili ugibnim silama.

    Ako se djelovanje sila iz stavka 1. ovog lanka ne moe izbjei, mora se predvidjeti sistem za rastereenje.

    lanak 24.

  • Spoj u elektrinim instalacijama mora biti dimenzioniran tako da moe trajno podnositi doputenu struju vodia.

    Ako je spoj elektrine instalacije izloen toplini, mehanikim ili kemijskim utjecajima ili vibracijama, moraju se poduzeti odgovarajue dodatne zatitne mjere.

    lanak 25.

    Spoj mora biti izveden tako da se ne smanji presjek ili oteti vodi i izolacija.

    lanak 26. Na krajevima elektrine razdiobe, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima

    prodiranja (prolaenja) elektrine razdiobe kroz zidove i elektrinu opremu, mora se obaviti trajno brtvljenje (npr. uvodnicama).

    lanak 27.

    Na mjestima prolaza elektrine razdiobe kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u

    instalacijskim cijevima i kanalima, mora se osigurati odgovarajua dodatna mehanika zatita (npr. pomou ahure, cijevi, kutije i sl.).

    Ako elektrina razdioba prolazi kroz metalnu konstrukciju, rubovi otvora moraju biti zaobljeni.

    lanak 28.

    Elektrina razdioba koja je izloena vibracijama mora biti izvedena sa savitljivim

    (gipkim) vodiima ili kabelima.

    lanak 29. Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze druge neelektrine instalacije, izmeu njih

    se mora osigurati takav razmak da odravanje jedne instalacije ne ugroava druge instalacije.

    Najmanji doputeni razmak izmeu elektrine razdiobe i drugih instalacija jest 30 mm.

    lanak 30. Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze instalacije grijanja, cijevi s toplim zrakom ili

    dimnjak, elektrina se razdioba mora izolirati toplinskom izolacijom ili ekranima, ili se mora postaviti izvan toplinskih utjecaja.

    lanak 31.

    Elektrina razdioba ne smije se postaviti ispod neelektrinih instalacija na kojima je

    mogua kondenzacija vode ili drugih tekuina. Elektrina razdioba, u pravilu, ne smije se postavljati u isti instalacijski kanal, cijev i sl.

    s drugim neelektrinim instalacijama, a ako se to ne moe izbjei, mora se osigurati zatita od indirektnog dodira automatskim iskljuenjem napajanja ili primjenom izolacije za opremu razreda II. i mora se postaviti odgovarajua zatita od opasnih utjecaja drugih instalacija.

    lanak 32.

    Metalni dijelovi elektrine razdiobe (npr. spojnica i sl.) koji su izloeni vodi ili

    kondenzaciji moraju biti i izvana i iznutra zatieni od korozije i moraju imati osiguran odvod kondenzirane pare odnosno tekuine.

  • lanak 33.

    Ako se elektrina razdioba postavlja po zidovima, najmanji doputeni razmak izmeu

    elemenata elektrine razdiobe i zida je 5 mm.

    lanak 34. Elektrina razdioba nieg napona ne smije se postavljati u isti omota ili cijev, niti

    blizu elektrine razdiobe iji je napon vii, osim ako izmeu te dvije razdiobe postoji izolacijska pregrada koja izdrava ispitni napon elektrine razdiobe vieg napona.

    lanak 35.

    U istu instalacijsku cijev ili instalacijski kanal mogu se postavljati vodii samo jednoga

    strujnog kruga, osim vodia upravljakih i pomonih strujnih krugova.

    lanak 36. Kroz isti vieilni kabel ne smije se voditi vie strujnih krugova, osim vodia

    upravljakih i pomonih strujnih krugova.

    lanak 37. Elektrina razdioba mora biti postavljena tako da u sluaju kvara ne ugroava

    okolinu. Razdjelne kutije za kabele ili vodie (u instalacijskim cijevima) to se polau pod

    buku moraju biti od izolacijskog materijala ili od metala s izolacijskom postavom i uvodnicama od izolacijskog materijala.

    Za privrivanje elektrine razdiobe mogu se upotrijebiti sredstva i primijeniti postupci koji ne izazivaju deformacije ili oteenje izolacije, kao to su gipsanje, obujmice od izolacijskog materijala prilagoene obliku kabela, lijepljenje ili zakivanje avlima s podlonim ploicama od izolacijskog materijala i dr.

    lanak 38.

    Kabeli poloeni neposredno u buku i u zid moraju po cijeloj duljini biti pokriveni

    bukom debljine najmanje 4 mm. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, kabeli ne moraju biti pokriveni bukom

    ako su poloeni u upljinama stropova i zidova od betona ili slinog materijala koji ne gori niti potpomae gorenje.

    lanak 39.

    Kabeli i instalacijski vodii poloeni u instalacijske cijevi u zidu ili kabeli poloeni

    neposredno u buku i ispod buke moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno, tako da budu paralelni s rubovima prostorije.

    Pri horizontalnom polaganju kabeli i instalacijski vodii (u instalacijskim cijevima) vode se na udaljenosti od 30 cm do 110 cm od poda i 200 cm od poda do stropa.

    Pri vertikalnom polaganju kabela i instalacijskih vodia (u instalacijskim cijevima) udaljenost od rubova prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm.

    Trase kabela koji napajaju uvrena grijala vode moraju se poklapati s osi postavljanja grijala vode.

    Koso polaganje kabela i instalacijskih vodia (u instalacijske cijevi) doputeno je na stropovima, ali ne i u zidovima.

  • lanak 40.

    Uvjeti za polaganje kabela u prostorijama u kojima se nalazi kada ili tu utvreni su u

    standardu HRN N.B2.771.

    lanak 41. Polaganje kabela na zid doputeno je ako kabel ima izolaciju od termoplastinog

    materijala s ispunom i platom, ako se polae na obujmice na zidu i ako je od poda do visine 2 m dodatno zatien od mehanikih oteenja.

    Razdjelne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kabela iz stavka 1. ovog lanka moraju imati brtvene uvodnice i stupanj zatite najmanje IP 5X utvren za vlane prostorije odnosno odgovarajui stupanj zatite utvren za druge prostorije.

    lanak 42.

    Kabeli bez ispune, kao to su kabeli tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim

    prostorijama, i to ispod buke, a u upljine stropova i zidova od betona i slinog negorivog materijala i bez pokrivanja bukom.

    Kabeli iz stavka 1. ovog lanka ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacijske kanale ni ispod sadrenih (gipsanih) kartonskih ploa, bez obzira na nain na koji se privruju, i ne smiju se polagati na zapaljivi materijal ni kad se pokrivaju bukom.

    lanak 43.

    Za prikljuak prenosivih i neprenosivih aparata koji se pomiu radi prikljuenja ili su

    tokom normalnog rada izloeni ogranienom pomicanju, te za elemente elektrine razdiobe u dvostrukom podu moraju se upotrebljavati savitljivi kabeli.

    Kabeli iz stavka 1. ovog lanka prikljuuju se utikaem i prikljunicom ili kutijom za stalni prikljuak.

    Na mjestima na kojima je potrebna zatita od mehanikih oteenja savitljivi kabeli mogu se zatititi postavljanjem u savitljive instalacijske ili metalne cijevi s unutarnjom izolacijskom oblogom.

    lanak 44.

    Pri postavljanju izoliranih vodia u instalacijske cijevi u zidu od nezapaljivog

    materijala ili betona, instalacijska cijev mora imati takve unutarnje mjere da se vodii mogu lako vaditi i postavljati nakon postavljanja pribora. Metalna instalacijska cijev mora imati unutarnji izolacijski omot i odgovarajui stupanj zatite ostvaren kuitem.

    Instalacijska cijev, ako nije metalna, mora biti izraena od materijala koji ne gori niti potpomae gorenje.

    lanak 45.

    Ako se izolirani vodii polau u instalacijske kanale koji se postavljaju na zid ili strop,

    moraju udovoljavati tehnikom uvjetima za instalacijske kanale. Instalacijski kanali se ne smiju postavljati ispod buke niti ulijevati u beton.

    Ako se izolirani vodii polau u instalacijske kanale koji se postavljaju u podu, ti instalacijski kanali moraju odgovarati nainu odravanja poda (suhi ili mokri postupak) i tehnikim uvjetima za instalacijske kanale u podu.

    lanak 46.

  • Neizolirani vodii moraju biti postavljeni odnosno zatieni tako da se ne mogu dodirnuti dijelovi pod naponom i moraju biti privreni na odgovarajue izolatore.

    Najmanji doputeni meusobni razmaci neizoliranih vodia odreeni su u tablici 1.

    Tablica 1 ____________________________________________________________________ Raspon Horizontalni razmak Vertikalni razmak ____________________________________________________________________ 1 2 3 ____________________________________________________________________ do 2 m 5 cm 10 cm iznad 2 m do 4 m 10 cm 15 cm iznad 4 m do 6 m 15 cm 20 cm iznad 6 m 20 cm 25 cm ____________________________________________________________________ Razmaci izmeu neizoliranih vodia i dijelova zgrada, elinih konstrukcija i sl. moraju

    odgovarati meusobnim horizontalnim razmacima neizoliranih vodia odreenih u tablici 1. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, razmaci manji od razmaka odreenih u

    tablici 1. doputaju se za neizolirane vodie velikog presjeka, uz uvjet da su na svakom metru duljine privreni na odgovarajua izolacijska tijela i da su provjereni na dinamika naprezanja zbog struje kratkog spoja.

    Razmak izmeu neizoliranih vodia iz stavka 4. ovog lanka i dijelova zgrada, elinih konstrukcija i sl. iznosi najmanje 1 cm, a u vlanim prostorijama i na slobodnom prostoru - najmanje 2 cm.

    lanak 47.

    Razmak izmeu izoliranih vodia privrenih na odgovarajue izolatore mora u svim

    prostorijama iznositi najmanje 2 cm, a u vlanim prostorijama i na slobodnom prostoru - najmanje 5 cm.

    lanak 48.

    Kabeli se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajui omota koji ih titi od

    mehanikih i drugih utjecaja. Pri polaganju kabela u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od

    gornje povrine zemlje odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod povrine puta. Iznimno, od odredbe stavka 2. ovog lanka moe se odstupiti ako se kabeli polau u

    kamenito tlo.

    lanak 49. U blokove s otvorima (kabelice) smiju se polagati kabeli koji su namijenjeni za

    polaganje u zemlju, teki gumeni kabeli i vodljiva ueta. U podzemne zatitne izolacijske instalacijske cijevi smiju se polagati kabeli s platom

    ili s olovnim omotaem, uz uvjet da ostanu pristupani i zamjenljivi te da je cijev mehaniki vrsta, zatiena od prodora tekuine i da se provjetrava.

    lanak 50.

  • Kabeli se mogu postaviti u zraku slobodno zategnuti ili privreni nosivim kukama, obujmicama ili slinim sredstvima za privrivanje ili poloeni na police (regale), reetke (ljestvice) ili sline nosae.

    Slobodno zategnuti kabeli moraju se postaviti i zategnuti tako da progib ili pomicanje ne uzrokuje oteenja kabela.

    Sredstva za privrivanje odnosno nosai moraju se izabrati tako da mogu podnijeti masu kabela koje nose bez oteenja od vanjskih utjecaja.

    Pri vertikalnom polaganju, kabeli se moraju rasteretiti vlastite mase. Vlano naprezanje ne smije biti vee od 60 N/mm2 ukupnog presjeka vodia za bakar odnosno 30 N/mm2 ukupnog presjeka za aluminij.

    3. Sklopni ureaji

    lanak 51.

    Konstrukcija viepolnih sklopnih ureaja mora biti takva da se kontakti svih faza

    mehaniki spajaju istovremeno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istovremeno pri otvaranju, a kontakti za neutralni vodi mogu se spajati prije pri zatvaranju, a otvarati poslije pri otvaranju sklopnog ureaja.

    lanak 52.

    Jednopolni sklopni ureaj u viefaznom strujnom krugu ne smije biti postavljen u

    neutralni vodi, osim za razdvajanje strujnog kruga u skladu s lankom 71. ovog pravilnika. Sklopni ureaj u jednofaznome strujnom krugu ne smije se postaviti u neutralni vodi,

    osim ako je zatitni ureaj diferencijalne struje postavljen na stranu napajanja i u sluaju kvara automatski iskljuuje napajanje.

    Sklopni ureaj koji ima vie funkcija mora udovoljiti zahtjevima za svaku funkciju.

    lanak 53. U TN sistemu napajanja zatitni ureaj od nadstruje, koji slui i kao zatita od

    indirektnog dodira automatskim iskljuenjem napajanja, mora se postaviti na poetku svakog strujnog kruga i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek vodia, osim ako ureaj za zatitu od kratkog spoja postavljen ispred tog mjesta ne osigurava zahtjevanu zatitu.

    Ureaj iz stavka 1. ovog lanka mora se udovoljiti zahtjevima za automatsko iskljuenje napajanja.

    Odredbe ovog pravilnika za premjetanje ili izostavljanje ureaja za zatitu od kratkog spoja primjenjuju se i na ureaj za zatitu od preoptereenja.

    lanak 54.

    Odredbe lanka 53. ovog pravilnika primjenjuju se i na ureaj za zatitu od

    preoptereenja kad su izloeni dijelovi meusobno povezani pri pojavi druge greke u IT sistemu.

    lanak 55.

    Zatitni ureaj diferencijalne struje, kad se upotrebljava za zatitu od indirektnog

    dodira, mora osigurati iskljuenje svih vodia pod naponom strujnog kruga. U TN-S sistemu neutralni vodi ne mora se prekidati.

    lanak 56.

  • Kroz magnetni krug zatitnog ureaja diferencijalne struje ne smije se voditi zatitni vodi.

    lanak 57.

    Zatitni ureaj diferencijalne struje za zatitu od indirektnog dodira mora se tako

    odabrati, a strujni krugovi razdvojiti, da struja odvoda prema zemlji koja se javlja u toku normalnog rada prikljuenih optereenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje tog ureaja.

    lanak 58.

    Zatitni ureaj diferencijalne struje u strujnom krugu bez zatitnog vodia ne smatra

    se dovoljnom zatitom od indirektnog dodira i kad nazivna vrijednost diferencijalne struje djelovanja ne premauje 30 mA.

    lanak 59.

    Ako se u TT sistemu primjenjuje zatita jednim zatitnim ureajem diferencijalne

    struje, taj se ureaj mora postaviti u toki napajanja elektrine instalacije. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, zatitni se ureaj moe postaviti na drugo

    mjesto, uz uvjet da svi dijelovi izmeu napojne toke elektrine instalacije i zatitnog ureaja diferencijalne struje imaju propisanu zatitu od elektrinog udara primjenom izolacije za aparate razreda II. ili odgovarajue izolacije.

    Ako elektrina instalacija ima vie napojnih toaka, zatitni ureaj diferencijalne struje mora se postaviti u svaku napojnu toku elektrine instalacije.

    lanak 60.

    Osnove taljivih osiguraa tipa D u zatitnim ureajima od nadstruje moraju biti

    povezane tako da sredinji kontakt bude spojen s napojnom stranom. Osnove taljivih osiguraa za uticanje taljivih uloaka tipa B moraju se postaviti tako

    da se iskljui mogunost da nosa taljivog uloka napravi spoj izmeu vodljivih dijelova dviju susjednih osnova taljivih osiguraa.

    lanak 61.

    Taljivi osigura ili kombinacija jedinica "taljivi osigura" i "taljivi uloak" kojim rukuju

    nestrune osobe mora se postaviti tako da se ne mogu dodirnuti dijelovi pod naponom pri vaenju ili mijenjanju taljivog uloka.

    lanak 62.

    Prekida kojim rukuje nestruna osoba mora biti konstruiran i postavljen tako da

    namjetenost nadstrujnog okidaa nije mogue izmijeniti bez upotrebe alata. Na prekidau mora postojati vidljiva oznaka namjetenosti nadstrujnog okidaa.

    lanak 63. Vrijednost nazivne struje In ili namjetena vrijednost ureaja za zatitu kabela i

    izoliranih vodia od preoptereenja mora se odrediti prema uvjetima za koordinaciju vodia i zatitnih ureaja za nadstruju.

    Za odreivanje zatitnog ureaja uzimaju se tjemene vrijednosti struja ciklikih optereenja.

    U sluaju ciklikih optereenja, vrijednosti nazivne struje ureaja za zatitu (In) i struje koja osigurava djelovanje ureaja za zatitu (I2) moraju se odrediti na temelju vrijednosti

  • struje za koju je strujni krug projektiran (IB) i vrijednosti trajno doputene struje vodia (IZ) za konstantno optereenje koje odgovara ciklikim optereenjima.

    lanak 64.

    Vrijeme za automatsko iskljuenje napajanja u trajanju 5 s, pri odreivanju ureaja za

    zatitu elektrine razdiobe od kratkog spoja, mora obuhvatiti granine uvjete kratkog spoja strujnog kruga.

    lanak 65.

    Ako je zatitni ureaj diferencijalne struje ugraen u zatitni ureaj od nadstruje ili je

    u kombinaciji s tim ureajem, karakteristike takva sklopa zatitnih ureaja u pogledu moi prekidanja i radne karakteristike, ovisno o nazivnoj struji, moraju udovoljiti uvjetima za preoptereenje, uvjetima kratkog spoja, a i uvjetima iz l. 63. i 64. ovog pravilnika.

    lanak 66.

    Ako zatitni ureaj diferencijalne struje nije ugraen u zatitni ureaj od nadstruje niti

    je s njim u kombinaciji, zatita od nadstruje mora se osigurati drugim odgovarajuim ureajem, a zatitni ureaj diferencijalne struje mora se odrediti tako da bez oteenja izdri toplinska i mehanika naprezanja ako se pojavi kratki spoj na strani optereenja.

    Zatitni ureaj diferencijalne struje ne smije se otetiti ak ni pri pojavama neuravnoteenih struja ili odvodnih struja prema zemlji, kad se taj ureaj tei otvoriti.

    lanak 67.

    Ureaji za razdvajanje moraju razdvojiti sve vodie pod naponom promatranog

    strujnog kruga napajanja.

    lanak 68. Razdjelni (rastavni) razmak izmeu otvorenih kontakata ureaja za razdvajanje ili

    drugog sredstva za razdvajanje odreen je u tablici 2.

    Tablica 2

    ____________________________________________________________________ Nazivni napon elektrine Najmanji razdjelni instalacije izmjenine struje (rastavni)razmak V mm ____________________________________________________________________ 1 2 ____________________________________________________________________

    U 250 2,5

    250 U 400 3,5

    400 U 500 4,5

    500 U 750 6,5

    750 U 1000 9 ____________________________________________________________________

  • Razdjelni razmak izmeu otvorenih kontakata ureaja za razdvajanje mora biti vidljiv ili jasno i pouzdano oznaen oznakom "O", koja mora postati vidljiva kad se postigne razdjelni razmak izmeu otvorenih kontakata na svakom polu ureaja.

    lanak 69.

    Ureaji za razdvajanje moraju biti konstruirani i postavljeni tako da sprijee sva

    nenamjerna zatvaranja (npr. izazvana udarima, vibracijama i dr.). Poluvodiki ureaji ne smiju se upotrijebiti kao ureaji za razdvajanje.

    lanak 70. Ureaj za razdvajanje koji ne moe prekinuti struju optereenja mora se osigurati od

    nepaljiva i neovlatena otvaranja (npr. postavljanjem u posebnu prostoriju koja se zakljuava ili smjetanjem u zatvoreno kuite).

    lanak 71.

    Sredstva za razdvajanje, u pravilu, moraju biti opremljena viepolnim ureajem koji

    iskljuuje sve polove s napajanja. Jednopolni ureaji mogu se upotrijebiti uz uvjet da se postave jedan do drugoga.

    lanak 72.

    Upotrijebljena sredstva za razdvajanje moraju se oznaiti tako da bude uoljivo koji

    strujni krug razdvajaju. 4. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije radi mehanikog odravanja

    lanak 73. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije radi mehanikog odravanja moraju se

    postaviti u glavni napojni strujni krug. Ako se to iskljuenje obavlja sklopkom, ona mora biti sposobna prekinuti struju punog optereenja odgovarajueg dijela elektrine instalacije.

    Iskljuenje upravljakog strujnog kruga motornog pogona doputeno je samo ako se primjeni dodatna zatita pomou mehanikog ograniavala ili ako se primijene zahtjevi za ureaj za upravljanje iz standarda, uz uvjet da je u oba sluaja osiguran isti uvjet kao pri direktnom prekidanju glavnog napajanja.

    lanak 74.

    Upravljanje ureajem za iskljuenje radi mehanikog odravanja ili sklopkom za taj

    ureaj mora biti runo, a razmak izmeu otvorenih kontakata tog ureaja mora biti vidljiv ili jasno oznaen oznakom "O".

    lanak 75.

    Ureaj za iskljuenje radi mehanikog odravanja mora biti: 1) konstruiran ili postavljen tako da sprijei nenamjerno zatvaranje zbog udara,

    vibracija i dr.; 2) postavljen i oznaen tako da oznake budu itljive, da se raspoznaju i odgovaraju

    svojoj namjeni.

    lanak 76.

  • Ureaj za iskljuenje u sluaju hitnosti mora biti takav da moe prekinuti struju punog

    optereenja odgovarajueg dijela elektrine instalacije, uzimajui u obzir i eventualne struje ukoenih motora.

    lanak 77.

    Ureaj za iskljuenje u sluaju hitnosti moe se sastojati od jednog sklopnog ureaja

    koji moe direktno prekinuti pripadajue napajanje ili od kombinacije opreme koja se aktivira samo jednostrukim djelovanjem radi prekidanja pripadajueg napajanja.

    Radi koenja pokretnih dijelova ili iz drugih razloga, hitno zaustavljanje moe zadrati napajanje u odgovarajuem trajanju.

    lanak 78.

    Iskljuenje u sluaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom krugu ili

    upravljakom sklopkom (npr. pritisnim tasterom u upravljakome ili pomonome strujnom krugu).

    Sklopni ureaj za izravno razdvajanje glavnog strujnog kruga na koji se djeluje runo mora biti postavljen na pristupano mjesto s kojega se opasnost moe uoiti.

    Prekida, kontaktor ili drugi ureaj na koji se djeluje mora se otvarati prekidom napajanja namota ili na drugi jednako siguran nain.

    lanak 79.

    Elementi (ruica, pritisno dugme i dr.) koji slue za iskljuenje u sluaju hitnosti

    moraju biti crvene boje na utoj eonoj ploi i moraju udovoljavati ovim uvjetima: 1) da budu lako pristupani; 2) da se zabravljuju ili da oznaka "O" odnosno "STOP" bude vidljiva, osim ako su

    elementi za iskljuenje i za ponovno ukljuenje pod nadzorom iste osobe. Oslobaanje elemenata za iskljuenje u sluaju hitnosti ne smije reaktivirati

    odgovarajui dio elektrine instalacije.

    lanak 80. Ureaj za iskljuenje u sluaju hitnosti (ukljuujui hitno zaustavljanje) mora se

    postaviti i oznaiti tako da se lako raspoznaje i mora biti prilagoen predvienoj upotrebi.

    lanak 81. Ureaj za funkcionalno upravljanje mora biti prilagoen najteim uvjetima okoline (u

    kojima mora izvriti zahtjevanu funkciju). Funkcionalno upravljanje moe se ostvariti sklopkom, poluvodikim ureajem,

    prekidaem, kontaktorom, relejem, utikaem i prikljunicom do 16 A. Rastavlja, osigura i mosna spojnica (prespoj) ne smiju se upotrebljavati za

    funkcionalno upravljanje.

    5. Transformatori

    lanak 82. Strujni krug koji se napaja sa sekundarnog namota transformatora mora se izvesti

    prema zahtjevima za najvii napon toga strujnog kruga.

    lanak 83.

  • Strujni krug autotransformatora koji je prikljuen na napon iz opsega II. mora se

    izvesti prema najviem naponu koji se moe javiti izmeu vodia ili izmeu vodia i zemlje. Napon sekundarnog strujnog kruga autotransformatora izmeu vodia ili izmeu

    vodia i zemlje ne smije premaiti gornje vrijednosti granice opsega II. napona.

    6. Rotacijski strojevi

    lanak 84. Generatori se moraju postavljati u posebne prostorije i zatititi odgovarajuim

    zaprekama, a ako to nije mogue - sredstva za upravljanje smiju biti pristupana samo strunim osobama.

    lanak 85.

    Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona.

    lanak 86. Struja motora pri pokretanju mora se ograniiti na vrijednost koja nije tetna za

    instalaciju iz koje se napaja i ne utjee tetno na druge aparate vezane za isti izvor. Izravno napajanje motora izmjenine struje s kratkospojenim rotorom iz distributivne

    mree napona 0,4 kV doputa se ako je udovoljeno ovim uvjetima: 1) pad napona pri pokretanju ne smije premaiti vrijednost pri kojoj se smanjuje

    moment motora tako da ugroava pouzdan zalet motora i radnog stroja ili utjee na stabilan rad ostalih troila vezanih za istu mreu;

    2) zatita pri pokretanju motora ne smije djelovati ni na vioj naponskoj razini.

    lanak 87. Motori moraju imati odgovarajue ureaje za pokretanje i, prema potrebi, ureaje za

    regulaciju. Ureaji za pokretanje motora mogu se kombinirati s ureajima za zatitu motora, pri

    emu ureaji za pokretanje moraju udovoljiti zahtjevima za ureaje za zatitu motora.

    7. Pretvarai

    lanak 88. Pretvarai se moraju napajati preko transformatora s elektriki odvojenim namotima. Ako se upotrebljava pretvara izmjenine struje, strujni krug iza tog pretvaraa mora

    biti posebno zatien, a pogotovu u pogledu selektivnosti, s obzirom na funkcionalne karakteristike pretvaraa.

    8. Akumulatori

    lanak 89.

    Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima istjecanje i

    isparavanje elektrolita nee izazvati tete i opasnost. Provjetravanjem prostorija iz stavka 1. ovog lanka mora se osigurati da prostorija ne

    postane opasna u pogledu eksplozije. Takoer se mora osigurati da u blizini ne bude otvorene vatre.

  • lanak 90. Stacionarni akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji, koja mora biti zatvorena i u

    kojoj je pristup doputen samo osobama koje su ih dune nadgledati i odravati. Ako nazivni napon akumulatorske baterije premauje 150 V, prostorija u kojoj su

    smjeteni stacionarni akumulatori mora imati pod koji ne smije biti klizav, koji mora biti izoliran od tla i mora imati dovoljnu povrinu za kretanje radnika da ne bi dolo do istovremenog doticanja tla ili vodljivog elementa vezanog za zemlju i nekog elementa akumulatora pod naponom.

    9. Sklopni blokovi

    lanak 91.

    Oprema sklopnih blokova mora biti otporna prema mehanikim naprezanjima,

    kemijskim utjecajima, vlazi i toplini koja se javlja u radu tih ureaja.

    lanak 92. Zrani razmaci u sklopnim blokovima moraju biti: 1) izmeu neizoliranih dijelova pod naponom razliitih polova - najmanje 10 mm 2) izmeu neizoliranih dijelova pod naponom i drugih vodljivih dijelova (mase,

    vanjskih kuita i dr.) - najmanje 20 mm.

    lanak 93. Sklopni blokovi koji se djelomino ili u cijelosti izrauju pri postavljanju instalacije,

    moraju biti konstruirani i izraeni tako da udovoljavaju zatitnim mjerama, posebno u pogledu zatite od direktnog i indirektnog dodira, zatite od prenapona, zatite od poara te povezivanja na zatitni vodi.

    lanak 94.

    Vodii za napajanje mjernih aparata i instrumenata, uvrenih na poklopcima ili

    vratima sklopnih blokova, moraju biti savitljivi.

    lanak 95. Na sklopnom bloku mora se na vanjskoj strani nalaziti ploica na kojoj su ispisani ime

    proizvoaa, oznaka primjenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi potrebni podaci o opremi koja se iz njega napaja.

    U sklopnim blokovima koji sadre elektrinu opremu (zatitne ureaje, sklopne aparate i dr.), s odgovarajuim strujnim krugovima, svi se elementi moraju jasno obiljeiti tako da se lako moe uoiti namjena opreme i strujni krug kojemu ta oprema pripada.

    Oznake i natpisne ploice moraju biti postojane, trajno privrene i usklaene s tehnikim podacima iz tehnikih uputa, shema, dijagrama i druge dokumentacije za sklopne blokove.

    lanak 96.

    Ako je elektrina razdioba u upravljakim i razdjelnim blokovima smjetena u

    neizolirane cijevi, pri izvoenju takve razdiobe moraju se onemoguiti dodiri izmeu te razdiobe i dijelova pod naponom. Krajevi neizoliranih cijevi moraju biti na zranom razmaku najmanje 20 mm bilo od kojeg dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki.

  • Dijelovi pod naponom upravljakog ili razdjelnog bloka moraju biti udaljeni od kuita 20 mm, a manji razmak je doputen samo ako se primjenjuju izolirane pregrade.

    lanak 97.

    Na gradilitima, u napojnoj toki elektrine instalacije, postavlja se sklopni blok koji

    sadri glavne sklopne, zatitne i upravljake ureaje. U glavnome ili drugome sklopnom bloku, u svakome strujnom krugu, moraju postojati ureaji za razdvajanje i zatitu.

    Upotrijebljeni ureaji moraju se napajati u sklopnim blokovima, koji, prema potrebi, sadre ureaje za zatitu od nadstruja, ureaje za zatitu od indirektnih dodira, prikljunice i dr.

    10. Elektrina oprema i ureaji koji troe elektrinu energiju

    lanak 98.

    Elektrina oprema i ureaji koji troe elektrinu energiju prikljuuju se na elektrinu

    instalaciju izravno ili preko produnoga savitljivog (gipkog) kabela. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na zatitu od razaranja spojeva odnose se i

    na elektrinu opremu i ureaje koji troe elektrinu energiju i izravno se prikljuuju na elektrinu instalaciju.

    Ako se prikljuak elektrine opreme i ureaja koji troe elektrinu energiju izvodi produnim savitljivim kabelom, taj kabel mora imati isti broj vodia kao i elektrina instalacija i zatitni vodi, ako je potreban, s potrebnom elektrinom i mehanikom vrstoom.

    lanak 99.

    Ako produni savitljivi kabel ima zatitni vodi, taj vodi mora biti oznaen zeleno -

    utom bojom, a ako nema zatitnog vodia, nijedan drugi vodi ne moe biti oznaen tom bojom.

    Ako produni savitljivi kabel ima neutralni vodi i ako sredstvo za spajanje odreuje njegovo mjesto, neutralni vodi mora biti oznaen svjetloplavom bojom.

    lanak 100.

    Svjetiljka se mora postaviti na strop prostorije tako da se ne moe okretati oko svoje

    osi. Svjetiljka se ne smije ovjesiti o vodi za napajanje. Ako je svjetiljka razreda 0. ili II., mora se privrstiti preko izolacijskog prikljuka koji

    odvaja metalne dijelove od svojeg nosaa.

    lanak 101. Navojni dio u aruljnom grlu u koji se arulja zavre, ne smije biti spojen s faznim

    vodiem. Grla u svjetiljkama mogu se postavljati tako da budu pristupana bez upotrebe alata,

    osim u svjetiljkama koje se dre u ruci. aruljna grla sa sklopkom i tasterom doputena su samo ako su izraena u

    izolacijskom kuitu. aruljna grla opremljena sklopkama s polugama doputena su samo uz uvjet da je

    djelovanje sklopke osigurano izolacijskim gajtanom ili metalnim lancem koji je povezan s polugom preko umetnutoga izolacijskog dijela, pri emu ne smije postojati mogunost dodira tog lanca s dijelovima pod naponom aruljnog grla.

  • lanak 102. Za svjetiljke s pranjenjem koje imaju napon arulje koji premauje napon opsega II

    (odnosno 1000 V) zahtjevi su utvreni standardom HRN N.L5.210.

    lanak 103. Na elektrinu instalaciju ne smiju se prikljuivati elektrini aparati koji imaju elektrode

    ili neizolirana grijala, a namijenjeni su za uranjanje u vodu, osim ureaja za katodnu zatitu.

    lanak 104. Elektrine igrake koje se prikljuuju na elektrinu instalaciju moraju biti razreda III.

    lanak 105. Aparati s otvorenim arnim grijaim elementima ne smiju se prikljuivati na elektrinu

    instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara ili dodira zapaljivog materijala s dijelovima aparata koji nose arne elemente.

    lanak 106.

    Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrauje, obrauje ili skladiti zapaljivi

    materijal odnosno u kojima ima zapaljive praine moraju imati ureaj za ograniavanje temperature ili ureaj za smanjivanje odavanja topline kojim se spreava dostizanje opasne temperature, ili moraju biti konstruirani tako da temperatura kuita i dijelova aparata bude ispod temperature koja moe izazvati opasnost od poara.

    lanak 107.

    U instalacijama elektrinih aparata za grijanje toplim zrakom ne smije postojati

    mogunost da se grijaa tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajui ventilator, a moraju se iskljuiti prije nego to se taj ventilator iskljui.

    Grijaa tijela iz stavka 1. ovog lanka moraju imati ugraena dva neovisna ograniavala temperature koja ne doputaju pojavu visoke temperature.

    lanak 108.

    Elektrini aparati za zagrijavanje zapaljivih tekuina na temperaturu ispod

    temperature plamita moraju imati ograniavalo temperature koje iskljuuje ili smanjuje grijanje prije nego to se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruirani tako da pri nedoputenom poveanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i okolne objekte.

    11. Sigurnosni sistemi

    lanak 109.

    Sigurnosni sistemi moraju funkcionirati pri izbijanju poara. Izvor sigurnosnog sistema mora osigurati napajanje u odreenom vremenu, a

    oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajue vrijeme bude otporna prema vatri.

    lanak 110.

  • U sigurnosnim sistemima mora se provesti zatita od indirektnog dodira bez automatskog iskljuenja napajanja pri pojavi prve greke.

    U IT sistemima moraju se predvidjeti ureaji za stalni nadzor izolacije koji pri pojavi prve greke daju zvuni i svjetlosni signal.

    lanak 111.

    Oprema sigurnosnih sistema mora biti rasporeena tako da se lako mogu obavljati

    periodini pregledi, ispitivanja i odravanje.

    lanak 112. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti i uvrstiti tako da se ne mogu otetiti

    zbog greaka koje se mogu javiti u glavnim izvorima napajanja. Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti u prostorije koje su pristupane samo

    strunome i priuenom osoblju (BA 4 i BA 5), osim opreme koja se posebno napaja iz vlastitih akumulatora.

    lanak 113.

    Mjesto na kojem su smjeteni izvori sigurnosnih sistema (osim vlastitih akumulatora

    za posebno napajanje) mora biti isto i mora se provjetravati, tako da plinovi, dim ili para to ih izvori isputaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se nalaze ljudi.

    lanak 114.

    Odvojeni neovisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mree nisu

    doputeni, osim ako je osigurano da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru.

    lanak 115. Ako postoji samo jedan izvor za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije

    upotrebljavati u drugu svrhu. Ako postoji vie izvora sigurnosnih sistema, oni se mogu upotrebljavati za napajanje

    sistema stalne pripravnosti, uz uvjet da u sluaju kvara jednoga od njih preostala snaga bude dovoljna za osiguranje pokretanja i rada svih sigurnosnih sistema.

    Uvjet iz stavka 1. ovog lanka zahtijeva automatsko rastereenje izvora napajanja od opreme koja nije predviena sigurnosnim sistemima.

    Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka ne odnose se na opremu koja se posebno napaja iz vlastitih akumulatora.

    lanak 116.

    Strujni krugovi sigurnosnih sistema moraju biti odvojeni od drugih strujnih krugova

    tako da elektrina greka ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu ne utjee na ispravnost rada drugog sistema.

    Zahtjev iz stavka 1. ovog lanka postie se odvajanjem strujnih krugova izolacijskim materijalom koji je otporan prema vatri, voenjem drugim putovima ili upotrebom kuita.

    lanak 117.

    Strujni krugovi sigurnosnog sistema, u pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta izloena

    riziku od poara, kao to su prostorije u kojima se izrauju, obrauju ili skladite zapaljive tvari odnosno u kojima ima zapaljive praine.

  • Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, ako se to ne moe izbjei, doputeno je da strujni krugovi sigurnosnog sistema prolaze kroz ta mjesta, s tim to se mora osigurati njihova otpornost prema vatri.

    Strujni krugovi sigurnosnog sistema ne smiju prolaziti kroz prostorije u kojima se obrauje ili skladiti eksploziv.

    lanak 118.

    Strujni krugovi sigurnosnih sistema ne moraju se zatititi od preoptereenja, nego

    samo od kratkog spoja, s tim to se ureaj za zatitu mora odabrati i postaviti tako da ne izaziva nepravilan rad u drugim strujnim krugovima sigurnosnog sistema.

    lanak 119.

    Rasklopni ureaji sigurnosnih sistema moraju se razlikovati i grupirati u prostoru koji

    je pristupaan samo strunim osobama. Ureaj za svjetlosnu i zvunu signalizaciju sigurnosnih sistema moraju jasno

    pokazivati na koje se ureaje ili strujne krugove sigurnosnog sistema odnose.

    lanak 120. U sistemima u kojima se zahtijeva odreena stalna razina osvijetljenosti ili odreeno

    vrijeme prekida osvijetljenosti, tip svjetiljke sigurnosnih sistema mora biti takav da udovolji zahtjevanoj razini osvijetljenosti i pri prebacivanju na sigurnosni sistem.

    lanak 121.

    U elektrinoj opremi sigurnosnih sistema koja se napaja s dva razliita strujna kruga

    ne smiju se otetiti ureaji za zatitu od elektrinog udara zbog greke u jednom od strujnih krugova ni izazvati pogreno djelovanje u drugom strujnom krugu.

    Oprema iz stavka 1. ovog lanka mora se povezati sa zajednikim zatitnim vodiem za oba strujna kruga ako je on predvien.

    lanak 122.

    Paralelni rad dvaju izvora napajanja sigurnosnih sistema koji nisu sposobni za

    paralelni rad mora se sprijeiti mehanikim zabravljivanjem ili drugim prikladnim sredstvom.

    lanak 123. Ako dva izvora napajanja sigurnosnih sistema nisu sposobna za paralelni rad, zatita

    od kratkog spoja i od indirektnog dodira mora se osigurati za svaki izvor.

    lanak 124. Ako razni izvori napajanja mogu raditi paralelno kao neovisni izvori napajanja

    sigurnosnih i drugih sistema, pojava reverzibilne energije mora se sprijeiti postavljanjem zatitnih ureaja.

    lanak 125.

    Kad se sigurnosni i drugi sistemi mogu napajati iz dvaju izvora koji mogu raditi

    paralelno, zatita od kratkih spojeva i indirektnog dodira mora se osigurati bez obzira na to da li se elektrina instalacija napaja iz jednog ili iz oba izvora, pri emu su potrebne mjere za

  • ograniavanje struje koja protjee izmeu neutralnih toaka izvora, a osobito pri pojavi treeg harmonika.

    III. TEHNIKE ZATITNE MJERE

    1. Tehnike zatitne mjere od elektrinog udara

    lanak 126.

    Na elektrinu opremu primjenjuju se tehnike zatitne mjere od direktnih dodira

    prema standardu HRN N.B2.741.

    lanak 127. Na elektrinu opremu primjenjuju se tehnike zatitne mjere od indirektnih dodira

    prema standardu HRN N.B2.741, s tim to se tehnika zatitna mjera automatskim iskljuenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove elektrine instalacije gdje je nunost napajanja bitna i u sluajevima kad nije efikasna.

    Zatita dijelova elektrine instalacije iz stavka 1. ovog lanka od indirektnog dodira, gdje je neprekidnost napajanja bitna ili zatita automatskim iskljuenjem napajanja nije efikasna, ostvaruje se kad se elektrina oprema postavlja u nevodljive prostorije ili lokalnim izjednaenjem potencijala bez povezivanja sa zemljom.

    Tehnike zatitne mjere sigurnosno malim naponom, koritenjem opreme razreda II. ili primjenom ekvivalentne izolacije te elektrinim odvajanjem mogu se primjenjivati na cijelu elektrinu instalaciju, njezine dijelove ili opremu.

    Tehnike zatitne mjere od indirektnog dodira iz st. 1., 2. i 3. ovog lanka ne primjenjuju se pri izvoenju elektrine instalacije na potporne izolatore i metalne dijelove spojene s njima, pribor za nadzemne vodove ako je izvan dohvata ruke, betonsko eljezo ako nije pristupano, izloene vodljive dijelove malih dimenzija (do 50 mm x 50 mm) ili ako su izvan dohvata ruke, a zatitna mjera povezivanjem na zatitni vodi je teko izvodljiva (npr. vijci, zakovice, natpisne ploice, kabelske obujmice i sl), metalne cijevi ili druga metalna kuita koja tite elektrinu opremu u skladu sa zahtjevima za razred II. ili ekvivalentne izolacije.

    2. Tehnike zatitne mjere od poara

    lanak 128.

    Postavljanjem kabela i vodia u prostorijama zgrada razreda vanjskih utjecaja BD 2,

    BD 3 i BD 4, za koje je karakteristino oteano naputanje (kao to su visoke stambene i poslovne zgrade, robne kue, kazalita, kinematografi i dr.), treba izbjegavati.

    Ako se kabeli i vodii postavljaju u prostorijama iz stavka 1. ovog lanka, mora se udovoljiti ovim uvjetima:

    1) da u sluaju nastanka poara ne mogu prenijeti ni proiriti poar dva sata od njegova nastanka;

    2) da se sprijei izazivanje visoke temperature koja bi mogla izazvati paljenje okolnog materijala (npr. postavljanjem u kuita, omotae i sl.);

    3) da se polau u pokrivene kanale ili izvan dohvata ruke.

    lanak 129. U zgradama razreda vanjskih utjecaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristina

    prisutnost velikog broja ljudi (kao to su kazalita, kinematografi, robne kue i dr.), sklopne aparature se postavljaju tako da budu pristupane samo strunim osobama.

  • Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, sklopni ureaji koji olakavaju naputanje zgrade (npr. sklopke za protupanino svjetlo, ventilaciju i dr.) mogu se postaviti tako da svima budu pristupani.

    Ako se sklopne aparature postavljaju u prostorijama iz lanka 128. ovog pravilnika, one moraju biti u kuitima od nezapaljivog materijala ili materijala koji ne potpomae gorenje.

    lanak 130.

    Elektrina oprema koja sadri zapaljive tekuine ne moe se postavljati u

    prostorijama predvienim za naputanje zgrade razreda vanjskih utjecaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristino oteano naputanje (kao to su visoke stambene i poslovne zgrade, kazalita, kinematografi i dr.).

    U prostorijama zgrada razreda vanjskih utjecaja BE 2, u kojima postoji opasnost od poara, moe se postavljati samo nuna elektrina oprema, a prolaz kabelima i vodiima doputen je uz uvjet da se, u sluaju nastavljanja u tim prostorijama, spoj nalazi u nezapaljivom kuitu ili kuitu koje ne potpomae gorenje, da su kabeli i vodii zatieni od nadstruje i da udovoljavaju uvjetima ispitivanja na zapaljivost prema standardu HRN N.C0.075 u vremenu jedne minute, plamenom duljine 120 mm.

    Ako se kabeli i vodii polau na zapaljivi materijal, taj materijal mora udovoljiti uvjetima ispitivanja na zapaljivost iz stavka 2. ovog lanka.

    lanak 131.

    U prostorijama zgrada razreda vanjskih utjecaja BE 2, u kojima se oekuje taloenje

    praine na kuita elektrine opreme u takvim koliinama da mogu izazvati poar, moraju se poduzeti mjere da kuita ne dostignu temperaturu paljenja praine.

    Pod mjerama iz stavka 1. ovog lanka razumijeva se da elektrina oprema za te prostorije mora biti izraena prema standardu HRN N.S8.850 i da se pri izvoenju mora razmjestiti tako da je osigurano hlaenje i u toku normalnog rada i pri preoptereenjima.

    Mjere iz stavka 1. ovog lanka nisu potrebne ako je temperatura kuita tako niska da ne moe izazvati paljenje praine ni okolnog materijala.

    lanak 132.

    Ako su isklopne aparature za zatitu, upravljanje ili razdvajanje postavljene u kuite

    koje ima manji stupanj zatite od IP 5X prema standardu HRN N.A5.070, one se moraju postaviti izvan prostorija u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2).

    lanak 133.

    Ako se prostorije u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih

    utjecaja BE 2) griju sistemom prisilne cirkulacije zraka, zrak se mora usisavati iz prostorije u kojoj ne postoji zapaljiva praina.

    Temperatura ulaznog zraka za grijanje ne smije biti takva da moe izazvati poar.

    lanak 134. Motori kojima se upravlja daljinski i koji rade bez nadzora, osim servomotora s

    kratkotrajnim radom, smjeteni u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2), moraju se pomou ureaja osjetljivih na temperaturu zatititi od temperatura koje su vie od temperature tinjanja praine.

    lanak 135.

  • Svjetiljke u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda

    vanjskih utjecaja BE 2) moraju imati stupanj zatite najmanje IP 5X prema standardu HRN N.A5.070.

    Izvori svjetla moraju biti zatieni od moguih mehanikih oteenja plastinim ili staklenim poklopcima i reetkama ili drugim odgovarajuim zatitnim sredstvima.

    Zatitna sredstva iz stavka 2. ovog lanka moraju biti sastavnim dijelom svjetiljke.

    lanak 136. Radi smanjenja opasnosti, u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u

    zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2) strujni krug mora biti zatien zatitnim ureajem diferencijalne struje nazivne vrijednosti struje djelovanja do 0,5 A ili mora biti postavljen pod nadzor pomou ureaja za trajni nadzor izolacije (koji se upotrebljava u IT sistemima), sa zvunim signalom u sluaju greke na izolaciji.

    Vodi strujnog kruga za nadzor izolacije moe biti dodatni vodi vieilnog kabela, plat kabela spojen sa zatitnim vodiem ili neizolirani vodi voen s izoliranim vodiima u plastinim instalacijskim cijevima.

    lanak 137.

    Strujni krugovi koji napajaju opremu ili prolaze kroz prostorije u kojima postoji

    opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2) moraju biti zatieni od preoptereenja i kratkih spojeva zatitnim ureajima, koji se moraju postaviti izvan tih prostorija.

    lanak 138.

    Dijelovi pod naponom u strujnim krugovima sigurnosno malog napona u prostorijama

    u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2) moraju biti zatieni kuitem najmanjeg stupnja zatite IP 2X ili opremljeni izolacijom koja moe izdrati ispitni napon od 500 V tokom 1 min.

    lanak 139. U prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih

    utjecaja BE 2) PEN vodi moe biti samo pridruen strujnim krugovima koji prolaze kroz takve prostorije, uz uvjet da nema prekida.

    lanak 140.

    U prostorijama zgrada od drvene grae (razreda vanjskih utjecaja CA 2) moraju se

    poduzeti mjere da elektrina oprema ne izazove paljenje zidova, podova ili stropova.

    lanak 141. U prostorijama visokih zgrada u kojima je primijenjena prisilna ventilacija (razreda

    vanjskih utjecaja CB 2), iji odnos veliina moe omoguiti irenje poara, moraju se poduzeti mjere za spreavanje djelovanja dimnjaka na mjestima gdje se nalazi elektrina oprema.

    3. Tehnike zatitne mjere od nadstruje

    lanak 142.

  • Ureaj za zatitu od preoptereenja vodia i kabela, osim u sluajevima iz lanka 143. ovog pravilnika, mora se postaviti na poetak svakog strujnog kruga, a i na sva mjesta na kojima se smanjuje trajno doputena struja vodia, ako ureaj za zatitu od preoptereenja postavljen ispred tog mjesta ne osigurava odgovarajuu zatitu.

    Uzrok smanjenja trajno doputene struje jest smanjenje presjeka vodia, promjena prirode, naina postavljanja i promjena izolacije ili broja ila.

    Ureaj za zatitu od preoptereenja proizvoljno se smije pomicati uzdu elektrine razdiobe izmeu toke gdje se trajno doputena struja smanjuje i ureaja za zatitu, uz uvjet da je zatien od kratkog spoja i da nema granjanja ni prikljunica.

    Ureaj za zatitu od preoptereenja moe se pomicati najvie do 3 m izmeu toke gdje se trajno doputena struja smanjuje i zatitnog ureaja, uz uvjet da su vodii ispred ureaja poloeni sigurno na kratki spoj (npr. svaki vodi u odvojenoj izoliranoj cijevi), da su udaljeni od zapaljivog materijala i da nema granjanja ni prikljunica.

    lanak 143.

    Zatita od preoptereenja vodia i kabela moe se izostaviti samo u prostorijama u

    kojima ne postoji opasnost od poara i eksplozija, i to: 1) u strujnim krugovima u kojima nema preoptereenja, granjanja ni prikljunica; 2) u strujnim krugovima telekomunikacija, upravljanja, signalizacije i sl.; 3) u vodiima i kabelima za spajanje elektrinih strojeva, pokretaa, transformatora,

    ispravljaa, akumulatora, rashladnih postrojenja i sl.

    lanak 144. U IT sistemima ureaji za zatitu od preoptereenja mogu se premjestiti uzdu voda

    odnosno izostaviti samo ako je svaki strujni krug zatien ureajem diferencijalne struje ili ako je sva elektrina oprema, podrazumijevajui vodie i kabele, izvedena kao oprema razreda II. ili zatiena ekvivalentnom izolacijom.

    lanak 145.

    Ureaj za zatitu od preoptereenja kabela i vodia ne postavlja se u takve strujne

    krugove gdje prekid napajanja moe znaiti opasnost, kao to su pobudni strujni krugovi okretnih strojeva, strujni krugovi za napajanje elektromagnetskih dizalica, strujni krugovi sekundara strujnih transformatora i sl.

    U sluaju iz stavka 1. ovog lanka mora se predvidjeti alarmni ureaj koji djeluje pri pojavi preoptereenja.

    lanak 146.

    Ureaji za zatitu od kratkog spoja moraju se postaviti na poetak svakog strujnog

    kruga i na sva mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja vodia ako ureaj za zatitu od kratkog spoja, postavljen ispred tog mjesta, ne osigurava odgovarajuu zatitu.

    lanak 147.

    Ureaji za zatitu od kratkog spoja mogu se pomicati najvie do 3 m uzdu tienog

    kabela ili vodia, uz uvjet da su kabeli odnosno vodii ispred ureaja poloeni sigurno u odnosu na kratki spoj i zemljospoj i da su udaljeni od zapaljivog materijala.

    lanak 148.

    Ureaj za zatitu od kratkog spoja moe se izostaviti:

  • 1) ako vodii ili kabeli spajaju generatore, transformatore, ispravljae, akumulatorske baterije do pripadajuih razdjelnih blokova i zatitne ureaje u tim razdjelnim blokovima;

    2) u strujnim krugovima ije iskljuenje moe izazvati opasnost, kao to su pobudni strujni krugovi okretnih strojeva, strujni krugovi napajanja elektromagnetskih dizalica i strujni krugovi sekundara strujnih transformatora;

    3) u mjernim strujnim krugovima. U sluajevima iz stavka 1. ovog lanka elektrina razdioba mora se izvesti tako da se

    rizik od kratkog spoja svede na minimum (primjenom pojaane izolacije protiv vanjskih utjecaja), a vodii i kabeli se ne smiju polagati na zapaljivi materijal ni uz njih.

    lanak 149.

    Isti ureaj za zatitu kabela i vodia od kratkog spoja moe tititi vie poloenih

    vodia u paraleli, uz uvjet da su usklaene radne karakteristike ureaja i nain paralelnog polaganja vodia.

    lanak 150.

    Ureaj za zatitu od nadstruje mora se postaviti u svaki fazni vodi, osim u sistemu

    TT bez voenog neutralnog vodia, s tim da taj ureaj mora iskljuiti vodi u kojem je dolo do nadstruje, ali ne i bezuvjetno iskljuiti druge vodie pod naponom.

    Ako pri napajanju (npr. trofaznih motora) prekid jedne faze znai opasnost, mora se predvidjeti iskljuenje i ostalih vodia pod naponom.

    lanak 151.

    U strujnim krugovima koji se napajaju izmeu faza u sistemu TT, gdje nema voenog

    neutralnog vodia, otkrivanje nadstruje moe se predvidjeti samo u dvije faze, uz uvjet da u istome trofaznome strujnom krugu na strani napajanja postoji ureaj za zatitu diferencijalne struje koji prekida sve fazne vodie.

    lanak 152.

    Ako je u TT i TN sistemima presjek neutralnog vodia jednak presjeku faznih vodia,

    nije potreban ureaj za zatitu od nadstruje u neutralnom vodiu ni ureaj za prekidanje tog vodia.

    Ako je u sistemima iz stavka 1. ovog lanka presjek neutralnog vodia manji od presjeka faznog vodia, potrebno je predvidjeti ureaj za zatitu od nadstruje u neutralnom vodiu i taj ureaj mora izazvati iskljuenje faznih vodia strujnog kruga, pri emu nije potrebno prekidati neutralni vodi.

    Ureaj za zatitu od nadstruje neutralnog vodia nije potreban ako je neutralni vodi zatien od kratkog spoja ureajem za zatitu faznih vodia strujnog kruga i ako je najvea struja koja protjee kroz neutralni vodi u toku normalnog rada znatno manja od vrijednosti trajno doputene struje tog vodia.

    lanak 153.

    Neutralni vodi, u pravilu, ne vodi se u sistemu IT. Ako je neutralni vodi u sistemu IT nuno voditi, mora se predvidjeti ureaj za zatitu

    od nadstruje neutralnog vodia svakoga strujnog kruga koji izaziva prekid faznih vodia i neutralnog vodia odgovarajueg strujnog kruga.

    Ureaj za zatitu od preoptereenja neutralnog vodia nije potreban ako je neutralni vodi zatien od kratkog spoja ureajem za zatitu na strani napajanja (na poetku strujnog kruga) koji odgovara zahtjevima to su utvreni standardom HRN N.B2.743 za karakteristike zatitnog ureaja od kratkog spoja ili ako se posebni strujni krug titi ureajem diferencijalne

  • struje ija nazivna vrijednost ne premauje 0,15 puta vrijednost trajno doputene struje odgovarajuega neutralnog vodia, uz uvjet da taj ureaj prekida sve fazne vodie i neutralni vodi odgovarajueg strujnog kruga.

    lanak 154.

    Prekidanje neutralnog vodia mora kasniti s prekidanjem faznih vodia, a pri spajanju

    neutralni vodi mora biti spojen istovremeno ili prije spajanja faznih vodia.

    4. Tehnike zatitne mjere od prenapona

    lanak 155. Ureaj za ograniavanje prenapona mora se postaviti tako da ne znai opasnost za

    ljude i okolne objekte u trenutku djelovanja.

    lanak 156. U isti instalacijski kanal ne smiju se polagati kabeli i vodii opsega napona I. i II., osim

    ako nisu poduzete mjere da ne budu izloeni naponu viem od njihova ispitnog napona mrene frekvencije.

    lanak 157.

    Na mjestima na kojima atmosferski prenaponi mogu izazvati opasnost, moraju se

    postaviti odvodnici prenapona.

    lanak 158. Ako se elektrina instalacija napaja iz nadzemne mree i zatiena je odvodnicima

    prenapona, odvodnici prenapona moraju se postaviti to blie kunom prikljuku.

    lanak 159. Odvodnik prenapona uzemljuje se najkraim putem.

    lanak 160.

    Elektrini otpor uzemljivaa odvodnika prenapona ne smije biti vei od 5 .

    lanak 161. Postojei uzemljivai, kao to su gromobranske instalacije, metalna vodovodna

    mrea i sl. mogu se upotrebljavati za uzemljenje odvodnika prenapona.

    lanak 162. Odvodnike prenapona i razna iskrita nije doputeno postavljati u prostorijama u

    kojima postoji opasnost od poara i eksplozije (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2 i BE 3).

    5. Tehnike zatitne mjere od pada i nestanka napona

    lanak 163.

  • Ako pad, nestanak ili ponovno uspostavljanje napona moe izazvati opasnost za ljude i opremu, mora se ugraditi ureaj za zatitu od nestanka i pada napona.

    lanak 164.

    Ureaj za zatitu od pada napona moe djelovati sa zakanjenjem ako pri radu

    aparat koji se titi bez opasnosti podnosi kratkotrajan prekid ili pad napona.

    lanak 165. Ako se upotrebljavaju kontaktori, kanjenje u njihovu otvaranju i ponovnom

    zatvaranju ne smije sprijeiti trenutno iskljuenje ureaja za upravljanje i zatitu.

    lanak 166. Ureaji za zatitu od nestanka i pada napona moraju se predvidjeti u krajnim strujnim

    krugovima napajanja motora ije ponovno pokretanje, nakon zaustavljanja do kojeg je dolo zbog pada ili nestanka napona, moe biti opasno.

    lanak 167.

    Ureaji za zatitu od nestanka ili pada napona potrebni su u elektrinim instalacijama

    zgrada u kojima je predviena oprema za sigurnosno napajanje i zamjenu napajanja. Ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju osigurati ukljuivanje sigurnosnog izvora ili

    zamjenu napajanja opreme rezervnim izvorom, ako je napon manji od granica pravilnog funkcioniranja opreme.

    6. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem, iskljuenjem i funkcionalnim ukljuenjem i

    iskljuenjem strujnog kruga

    lanak 168. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem i iskljuenjem jesu mjere za otklanjanje

    opasnosti s elektrine instalacije, opreme ili stroja. Mjere iz stavka 1. ovog lanka postiu se neautomatskim, lokalnim ili daljinskim

    razdvajanjem, iskljuenjem i funkcionalnim ukljuenjem i iskljuenjem.

    lanak 169. PE vodi (zatitni vodi) ne smije se razdvajati ni prekidati ni u jednom sistemu. U TN-C sistemima PEN vodi (zatitno-neutralni vodi) ne smije se razdvajati niti

    prekidati. U TN-S sistemima neutralni vodi (N vodi) ne mora se razdvajati ni prekidati.

    7. Razdvajanje strujnog kruga

    lanak 170. Svako strujni krug, osim vodia iz lanka 169. ovog pravilnika, mora biti tako izveden

    da se moe razdvojiti od svih vodia pod naponom. Ako radni uvjeti doputaju, vie strujnih krugova moe se razdvojiti zajednikim

    sredstvom.

    lanak 171.

  • Nakon razdvajanja strujnog kruga nenamjerno napajanje razdvojenog strujnog kruga mora se sprijeiti ovim posebnim mjerama: zakljuavanjem razdvojenog poloaja, postavljanjem opomenskih ploica i postavljanjem ureaja za razdvajanje strujnog kruga u kuita ili u prostorije koje se zakljuavaju.

    Pri razdvajanju strujnog kruga, kao dodatna zatitna mjera, moe se primijeniti kratko spajanje i uzemljenje.

    lanak 172.

    Na mjestu na kojem dio elektrine opreme ili kuite sadre dijelove pod naponom

    koji se napajaju iz vie izvora, mora se postaviti ploica s upozorenjem osobi kojoj taj dio postane pristupaan da mora taj dio razdvojiti sa svih izvora napajanja, osim u sluaju kad se upotrebljava ureaj za zabravljivanje koji osigurava da se svi napojni strujni krugovi razdvajaju.

    lanak 173.

    Na mjestima na kojima se akumulira elektrina energija moraju biti predviena

    sredstva za njezino pranjenje.

    8. Iskljuivanje strujnog kruga radi mehanikog odravanja

    lanak 174. Sredstva za iskljuivanje moraju se predvidjeti na mjestima na kojima pri mehanikom

    odravanju moe doi do fizikih ozljeda, a to su elektrine instalacije za dizalice, dizala, pokretna stubita, konvejere, alatne strojeve, crpke i sl.

    lanak 175.

    Na mjestima na kojima se obavlja mehaniko odravanje moraju se predvidjeti

    sredstva za spreavanje neeljenoga ponovnog ukljuenja iskljuene elektrine opreme, osim ako sredstva za iskljuenje nisu pod stalnim nadzorom osoba koje obavljaju odravanje.

    Pod sredstvima za spreavanje ponovnog ukljuenja iskljuene elektrine opreme razumijeva se jedna mjera ili vie sljedeih mjera: zakljuavanje iskljuenog poloaja, postavljanje ploica s upozorenjem i postavljanje opreme za iskljuenje kuita ili prostorije koje se mogu zakljuavati.

    9. Iskljuenje strujnog kruga i zaustavljanje u sluaju hitnosti

    lanak 176.

    U dijelu elektrine instalacije to se treba iskljuiti da bi se otklonila neoekivana

    opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za iskljuenje u sluaju hitnosti. Elektrine instalacije iz stavka 1. ovog lanka su instalacije koje napajaju pumpe

    zapaljivih tekuina, ventilacijske sisteme, velika raunala, svjetiljke s pranjenjem napajane visokim naponom, velike kuhinje i robne kue.

    lanak 177.

    Ako se ureajem za iskljuenje u sluaju hitnosti otklanja opasnost od elektrinog

    udara, sklopni ureaj mora prekinuti sve vodie pod naponom, osim vodia iz lanka 169. ovog pravilnika.

  • lanak 178. Sredstvo za iskljuenje i zaustavljanje u sluaju hitnosti mora djelovati to

    neposrednije na odgovarajue napajanje. Postavljanje sredstva za iskljuenje i zaustavljanje u sluaju hitnosti iz stavka 1. ovog

    lanka mora biti takvo da se samo jednim djelovanjem iskljui odgovarajue napajanje.

    lanak 179. Sredstva za iskljuenje u sluaju hitnosti moraju se postaviti tako da njihova

    djelovanja ne uzrokuju pojave drugih opasnosti niti ometaju postupak za otklanjanje opasnosti.

    lanak 180.

    U elektrinim instalacijama ureaja ije pokretanje moe izazvati opasnost, mora se

    predvidjeti sredstvo za hitno zaustavljanje tih ureaja. Elektrine instalacije iz stavka 1. ovog lanka su instalacije koje napajaju pokretna

    stubita, dizala, elevatore, konvejere, elektrina pokretna vrata, alatne strojeve, opremu za pranje automobila i sl.

    10. Funkcionalno ukljuenje i iskljuenje strujnog kruga

    lanak 181.

    Svaki dio strujnog kruga za koji se zahtijeva da se funkcionalno ukljuuje i iskljuuje

    (u nastavku teksta funkcionalno upravljanje), neovisno o drugim dijelovima elektrine instalacije, mora biti opremljen ureajem za funkcionalno upravljanje.

    Ureaj za funkcionalno upravljanje iz stavka 1. ovog lanka ne mora prekidati sve vodie pod naponom, ali jednopolni sklopni aparat ne smije se postaviti u neutralni vodi.

    lanak 182.

    Jednim ureajem za funkcionalno upravljanje moe se upravljati s vie elektrinih

    aparata predvienih da rade istovremeno.

    lanak 183. Utika se moe uticati u prikljunicu nazivne struje do 16 A i vaditi iz nje u svrhu

    funkcionalnog upravljanja aparatima i opremom.

    lanak 184. Ureaji za funkcionalno upravljanje kojima se osigurava izmjena napajanja sa

    zamjenskim napajanjem moraju djelovati na sve vodie pod naponom i ne smiju staviti u paralelni spoj, osim u elektrinim instalacijama koje su specijalno predviene za takve uvjete. U tim sluajevima ne smiju se razdvajati PEN vodii (zatitno-neutralni vodii) ili PE vodii(zatitni vodii).

    lanak 185.

    Upravljaki strujni krugovi moraju se projektirati, postavljati i tititi tako da ogranie

    opasnosti izazvane oteenjem izolacije izmeu upravljakog strujnog kruga i drugih vodljivih dijelova i da ne izazovu pogreno djelovanje upravljanoga elektrinog aparata.

  • lanak 186. Upravljaki strujni krugovi motora moraju se projektirati i izvoditi tako da se motori ne

    mogu nekontrolirano pokrenuti nakon zaustavljanja zbog nestanka ili pada napona, ako takvo pokretanje znai opasnost.

    lanak 187.

    U elektrinim instalacijama motora, gdje se motor koi suprotnim strujama, moraju se

    predvidjeti mjere za spreavanje okretanja motora u suprotnom smjeru na kraju koenja, ako to suprotno okretanje izaziva opasnost.

    lanak 188.

    Na mjestima na kojima sigurnost ovisi o smjeru okretanja motora, moraju se

    predvidjeti mjere koje, nakon nestanka jedne faze ili izmjene faza, spreavaju pokretanje motora u pogrenom smjeru.

    IV. POSTUPAK I NAIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE SVOJSTAVA,

    KARAKTERISTIKA I KVALITETE ELEKTRINIH INSTALACIJA

    lanak 189.

    Svaka elektrina instalacija mora u toku postavljanja i/ili kad je zavrena, ali prije predaje korisniku, biti pregledana i ispitana u skladu s odredbama ovog pravilnika.

    lanak 190.

    Pri provjeri i ispitivanju elektrinih instalacija moraju se poduzeti mjere za sigurnost

    osoba i zatitu od oteenja elektrine i druge opreme.

    lanak 191. Ako se elektrina instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmijenjena

    elektrina instalacija u skladu s odredbama ovog pravilnika.

    1. Provjera pogledom

    lanak 192. Elektrina instalacija pregleda se kad je iskljuena, a pregled obuhvaa provjeru: 1) zatite od elektrinog udara, ukljuujui mjerenje razmaka kod zatite zaprekama

    ili kuitima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke; 2) zatitnih mjera od irenja vatre i od toplinskih utjecaja vodia prema trajno

    doputenim vrijednostima struje i doputenom padu napona (ako nije izvrena revizija projekta);

    3) izbora i udeenosti zatitnih ureaja i ureaja za nadzor; 4) ispravnosti postavljanja odgovarajuih sklopnih ureaja u pogledu razdjelnog

    (rastavnog) razmaka; 5) izbora opreme i zatitnih mjera prema vanjskim utjecajima; 6) raspoznavanja neutralnog i zatitnog vodia; 7) postojanja shema, ploica s upozorenjima ili slinih informacija; 8) raspoznavanja strujnih krugova, osiguraa, sklopki, stezaljki i druge opreme; 9) spajanja vodia; 10) pristupanosti i raspoloivosti prostora za rad i odravanje.

  • 2. Ispitivanja

    lanak 193. Opa ispitivanja moraju se izvesti ovim redom: 1) neprekidnost zatitnog vodia te glavnog i dodatnog vodia za izjednaavanje

    potencijala; 2) izolacijski otpor elektrine instalacije; 3) zatita elektrinim odvajanjem strujnih krugova; 4) otpor poda i zidova; 5) funkcionalnost. Ako se pri ispitivanju iskae neusklaenost s odgovarajuim odredbama ovog

    pravilnika, ispitivanja se moraju ponoviti nakon ispravljanja greaka.

    lanak 194. Neprekidnost zatitnog vodia i vodia za izjednaenje potencijala ispituje se

    mjerenjem elektrinog otpora, naponom od 4 V do 24 V istosmjerne ili izmjenine struje s najmanjom strujom od 0,2 A.

    lanak 195.

    Elektrini izolacijski otpor elektrine instalacije mora se mjeriti: 1) izmeu vodia pod naponom, uzimajui dva po dva (mjerenje se obavlja tokom

    postavljanja prije povezivanja opreme); 2) izmeu svakog vodia pod naponom i zemlje (fazni vodi i neutralni vodi se mogu

    spojiti zajedno). U TN-C sistemu PEN vodi ne smatra se vodiem pod naponom. Elektrini izolacijski otpor mjeri se naponima koji nisu manji od vrijednosti napona

    danih u tablici 2. i udovoljava ako svaki strujni krug, bez prikljuene opreme, ima vrijednost koja nije manja od vrijednosti danih u tablici 2.

    Mjerenja se obavljaju istosmjernom strujom. Kad strujni sadri elektronike ureaje, mjerenja se obavljaju samo izmeu faznoga i

    neutralnog vodia koji su spojeni zajedno sa zemljom. Bez spajanja vodia pod naponom moe se izazvati kvar na elektrinim ureajima.

    Tablica 3 - Najmanje vrijednosti elektrinog izolacijskog otpora

    ____________________________________________________________________ Nazivni napon strujnog kruga Ispitni napon Izolacijski otpor istosmjerne struje

    V M ____________________________________________________________________ Sigurnosno mali napon i mali radni napon kad se strujni krug (sigurnosno) napaja preko sigurnosnog transformatora za odvajanje, uz uvjet da udovoljava uvjetima za tu zatitu prema standardu

    HRN N.B2.741 250 0,25 Do 500 V, ukljuujui 500 V, s iznimkom propisanih sluajeva 500 0,5

    Iznad 500 V 1000 1,0 ____________________________________________________________________

  • lanak 196.

    Elektrino odvajanje dijelova pod naponom od drugih strujnih krugova provjerava se

    ispitivanjem elektrinog izolacijskog otpora, ali s prikljuenim aparatima prema lanku 195. ovog pravilnika.

    lanak 197.

    Ako je oprema postavljena u izolirane prostorije, mora se ispitati elektrini otpor

    zidova i podova metodom utvrenom u standardu HRN N.B2.761. Najmanje tri mjerenja moraju se izvriti na istom mjestu, s tim da se jedno mjerenje obavlja na udaljenosti 1 m bilo od kojega pristupanoga stranoga vodljivog dijela u prostoriji, a druga dva mjerenja - na veim udaljenostima.

    Mjerenja iz stavka 1. ovog lanka moraju se ponoviti za svaku odgovarajuu povrinu prostorije.

    lanak 198.

    Sklopni blokovi (upravljaki ormari, upravljake ploe, upravljaki stolovi i sl.), motorni

    pogoni, komande i zabravljenja moraju se funkcionalno ispitati da bi se provjerilo da li udovoljavaju uvjetima to su propisani ovim pravilnikom i standardima iz ove oblasti.

    Zatitni ureaji izlau se funkcionalnom ispitivanju samo kad je to mogue da bi se provjerila njihova ispravnost, pravilnost postavljanja i udeenost.

    V. ZAVRNE ODREDBE

    lanak 199.

    Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti: 1) Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izvoenje elektroenergetskih instalacija

    u zgradama (SL br. 43/66); 2) Pravilnik o tehnikim mjerama za elektroenergetska postrojenja niskog napona u

    poljoprivredi (SL br. 33/70); 3) Pravilnik o tehnikim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji (SL br.

    2/73); 4) Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvedbu elektrinih prikljuaka i

    ormara u zgradama (SL br. 35/74); 5) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije u zgradama koje se

    izvode sistemom montae prefabriciranih tipiziranih finalno obraenih elemenata (SL br. 19/85);

    6) Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetske instalacije u prostorijama sa specifinim uvjetima (SL br. 68/85).

    lanak 200.

    Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon proteka est mjeseci od dana objave u SL. (02.

    rujna 1998.)