Upload
others
View
24
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
PRAVNA NORMA
Doc. dr. sc. Luka Burazin
Literatura: B. Perić, Struktura prava
2
ŠTO JE PRAVO?
grana morala ili pravednosti (skolastičke teorije naravnog prava, sv. Augustin)
sustav suverenovih zapovijedi (imperativa) poduprtih sankcijama (imperativna teorija prava, J. Austin)
sustav (pravnih) pravila (pozitivisti, H. Kelsen)
institucionalni normativni poredak (institucionalna teorija prava, N. MacCormick)
3
STRUKTURA PRAVA
sastav i građa (sadržaj) prava
2 suprotna teorijska shvaćanja:
a) normativističko – pravo se sastoji od pravila koja donosi državna vlast
b) sociologističko – pravo je sustav društvenih odnosa (soc. činjenica)
sinteza: pravo = sustav pravila + poredak odnosa
4
PRAVNA NORMA - POJAM
ponašanje ljudi u društvu i oblikovanje njihovih uzajamnih odnosa upravlja se i usmjerava nekim pravilima
društvene norme (genus proximum)
– običaj, moral, religijske norme, norme pristojnosti, pravne norme
5
PRAVNA NORMA - POJAM
normu ne čini pravnom njezin:
sadržaj,
oblik,
rok trajanja
6
PRAVNA NORMA - POJAM
normu čini pravnom njezina
(differentia specifica):
1) vezanost za “pravnu vlast”,
2) učinkovitost (djelotvornost,
efikasnost)
7
PRAVNA NORMA - POJAM
vezanost za “pravnu vlast” (“institucije”)
stvaranje p. n. (neposredno i posredno),
ostvarivanje ciljeva pravne vlasti,
egzistencija p. n. (mijenjanje, ukidanje, tumačenje),
sankciju zbog povrede p. n. mogu određivati i provoditi samo državni organi
8
PRAVNA NORMA - POJAM
učinkovitost p. n. (prisilnost prava)
svojstvo utjecanja na ljudsko ponašanje
oblikovanje društvenih odnosa
zahtjev da se ostvare ili ne povrijede određene društvene vrijednosti zaštićen je sankcijom
pr. poredak potvrđuje svoju pravnost mogućnošću da se, in ultima linea, prisilno nametne (prisilnost prava)
9
PRAVNA NORMA - POJAM
ADRESANT = donositelj p. n. (“pravna vlast”)
ADRESAT = onaj kojemu je upućena p. n. (pravni subjekt)
1. čovjek / pojedinac (fizička osoba)
2. posebna društvena tvorevina (pravna osoba)
10
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
a) opća
b) posebna
c) pojedinačna
11
opća pravna norma
upućuje se svim građanima
(adresatima) na državnom području
npr. KZ, ZKP, ZOO, ObZ, ZV, ZPP
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
12
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
Čl. 90. Kaznenog zakona
“Tko drugoga usmrti, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje pet godina.”
Čl. 247. Zakona o obveznim odnosima
“Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane
suglasile o bitnim sastojcima ugovora.”
13
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
posebna pravna norma
upućuje se samo određenoj skupini
građana (adresata) na državnom području
ta je skupina određena prema nekom
svojstvu
npr. Zakon o odvjetništvu, Zakon o
državnim službenicima
14
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
Čl. 1. Zakona o državnim službenicima
“Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos
između državnih službenika i države kao
poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju
prijam u državnu službu, klasifikaciju radnih mjesta
državnih službenika, stručno osposobljavanje i
usavršavanje državnih službenika, napredovanje u
službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje
prava i obveza državnih službenika.”
15
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
pojedinačna pravna norma
upućuje se pojedincu ili većem broju
pojedinaca (adresata)
adresat je poimence određen
pravno rješava individualni i neponovljiv
slučaj
npr. sudska odluka, upravni akt, ugovor
16
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
Općinski sud u Zagrebu
presudio je
I-tuženik Osiguranje d.d. iz Zagreba i II-tuženik
Marko Marković iz Zagreba, dužni su solidarno
isplatiti tužitelju Peri Periću iz Rijeke, s osnova
naknade štete iznos od 18.720,00 kn, sa zakonskim
zateznim kamatama koje teku od dana 15. kolovoza
2005. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana.
17
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
SUPSUMPCIJA (pravni silogizam)
između općih i pojedinačnih p. n. postoji uska sveza
opće p. n. su temelj za nastanak pojedinačnih p. n.
praemissa minor, praemissa maior, conclusio
18
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA ADRESATE
(1) Osoba X usmrtila je osobu Y.
(2) Čl. 90. Kaznenog zakona
(3) Osoba X je kriva, pa joj se izriče
kazna zatvora u trajanju od 7
godina.
19
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
a) generalna
b) partikularna
20
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
generalna pravna norma
vrijedi na čitavom državnom teritoriju
prevladava u unitarnim državama
nalazi se npr. u KZ, ZV, ZOO
21
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
partikularana pravna norma
vrijedi samo na dijelu državnog teritorija
češće u državama s većom decentralizacijom (npr. federacije)
uređuje specifičnu situaciju za određeno područje (gosp. nerazvijenost, elem. nepogoda... )
u RH na razini lok. i reg. samouprave (statuti, odluke – rad obrta, k.n., groblja...)
22
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
Čl. 1. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara
“Ovim se Zakonom određuju poticajne mjere za
ubrzanu obnovu i razvoj Grada Vukovara i
otklanjanje posljedica razaranja građevina i drugih
posljedica nastalih tijekom Domovinskog rata.”
23
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
tzv. načelo teritorijalnosti pravnog sustava
“pravna pravila jednog pozitivnog sustava, u načelu, vrijede samo na određenom državnom teritoriju, a na drugom ne vrijede”
iznimke: personalno načelo, načelo eksteritorijaliteta, pravne situacije s međunarodnim obilježjem
24
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
teritorijalno načelo
proizlazi iz tzv. načela teritorijalnosti
pravnog sustava
pravilo
“bilo tko da se nalazi na jednom državnom
teritoriju, potpada pod pravni poredak koji
vrijedi na tom teritoriju”
25
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
Čl. 13. st. 1. Kaznenog zakona
“Kazneno zakonodavstvo Republike
Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko
počini kazneno djelo na njezinu području. “
26
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
personalno načelo
iznimka: radi vezivanja vlastitih drž. za
domaći pr. poredak i kad se nalaze u inozemstvu, posebne zaštite pr. dobara od interesa za državu, međunar. solidarnosti u suzbijanju kriminaliteta...
“na bilo kojem teritoriju se nalazila jedna osoba, potpada pod pravni poredak zemlje čiji je ona državljanin”
27
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
Čl. 14. st. 2. Kaznenog zakona
“Kazneno zakonodavstvo Republike
Hrvatske primjenjuje se prema hrvatskom
državljaninu koji izvan područja
RH počini (...) kazneno djelo (...).”
28
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
načelo eksteritorijaliteta
izuzeće od primjene domaćeg prava
imunitet države, članova dipl. i konz. predstavništava (izuzeće od sudbenosti), poseban pr. položaj zgrade veleposlanstva
nesmetano obavljanje njihove djelatnosti
izvor: Bečka konv. o dipl. odnosima iz 1961., B. k. o konz. odnosima iz 1963.
29
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
Čl. 31. st. 1. Bečke konvencije o dipl. odnosima
Osobe iz čl. 1. i 14. izuzete su od građ. jurisdikcije
osim ako se radi o: a) stvarnopr. tužbi koja se
odnosi na privatne pokretnine tih osoba, b) tužbi
koja se odnosi na nasljeđivanje (u kojoj se te osobe
javljaju kao nasljednici, izvršitelji oporuke...), te c)
tužbi koja se odnosi na bilo koju profesionalnu ili
trgovačku djelatnost što ju te osobe obavljaju izvan
svojih službenih funkcija.
30
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem
pod određenim pretpostavkama dolazi do primjene stranog prava
ratio: primijeniti pravo koje s određenom pr. situacijom ima najužu, bitnu vezu
mpp (tzv. kolizijske norme) - dio unutarnjeg prava svake države
31
P. N. S OBZIROM NA
TERITORIJALNU VALJANOST
Čl. 18. st. 1. ZRSZ
“Za vlasničkopravne odnose i druga prava na
stvarima mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar
nalazi.” (lex rei sitae)
Čl. 19. ZRSZ
“Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale
ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunar.
ugovorom nije drugačije određeno.”
(lex autonomiae)
32
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
temeljna pitanja:
1) otkad vrijedi pravna norma
kad norma stječe pravnu obvezatnost
2) dokad vrijedi pravna norma
kad norma gubi pravnu obvezatnost
33
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
otkad vrijedi pravna norma
a) dan stupanja na snagu određen je
općenito za niz pravnih normi
b) dan stupanja na snagu određen je
pojedinačno za određene pravne norme
34
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
Čl. 90. st. 3. Ustava RH
“Zakon stupa na snagu najranije osmi dan
od dana njegove objave, osim ako nije zbog
osobito opravdanih razloga zakonom
drukčije određeno.” (vacatio legis)
35
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
Čl. 131. ZID Ovršnog zakona
“Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana
od dana objave u Narodnim novinama.”
Čl. 124. st. 2. ZID Ovršnog zakona
“Odredbe čl. 102. ovoga Zakona počet će se
primjenjivati nakon šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona” (jav. bilj.)
36
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
ignorantia iuris nocet
(nepoznavanje prava škodi)
ignorantia iuris non excusat
(nepoznavanje prava ne ispričava)
fikcija: svi su pravni propisi svakom
pojedincu poznati
Pitanja: Je li to načelo moralno opravdano?
Može li pravni poredak opstati bez njega?
37
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
dokad vrijedi pravna norma
a) sama pravna norma može navesti
rok dokad će vrijediti
b) pravna norma može biti izričito ili
prešutno ukinuta
38
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
pravnom normom određen rok dokad će
vrijediti
Čl. 13. Zakona o posebnom porezu na plaće,
mirovine i druge primitke (NN 94/09)
“Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama« i ostaje na snazi do 31.
prosinca 2010., s tim što odredba članka 1. stavka 2.
ovoga Zakona stupa na snagu 1. siječnja 2010.”
39
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
ukidanje pravne norme
1. izričito ukidanje (abrogatio) donosi se nova pravna norma koja izričito navodi
da prestaje vrijediti određena do sada vrijedeća pravna norma
Čl. 367. st. 1. ObZ (NN 116/03)
“Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje
važiti Obiteljski zakon (NN 162/98) ...”
40
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
2. prešutno ukidanje (derogatio)
nova p. n. drukčije nego prethodna uređuje
određeni društveni odnos i prema pravilu lex
posterior derogat legi priori primjenjuje se nova
pravna norma, iako to u njoj nije izričito
navedeno
nova p. n. zamjenjuje prethodnu samo u onom
dosegu koji regulira
41
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
3. prestanak p. n. cessante ratione
kad nestane svrhe, cilja p. n.
cilj je urediti određeni društveni odnos
nestankom društvenog odnosa p. n. gubi svoj realni razlog postojanja i, stoga, svoju pravnu moć
npr. pravne norme OGZ koje uređuju feudalne odnose
42
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
4. izobičavanje p. n. (desuetudo)
“Izobičavanje je negativno pravno djelovanje običaja.” (H. Kelsen)
p. n. koja je poništena izobičavanjem vrijedila je dugo vremena, ali nije bila efikasna
samo vrlo dugo nepostojanje efikasnosti čini je nevrijedećom
43
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
retroaktivnost (povratno djelovanje)
= djelovanje pravne norme i na one
slučajeve koji su nastali prije njezina stupanja na snagu (pro praeterito)
(npr. promjena dobi za sklapanje braka)
načelo: zabrana retroaktivnosti (Ustav)
radi: osiguranja prava pojedinaca (tzv. stečena prava), te zakonitosti i stabilnosti pravnog poretka
44
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
zabrana retroaktivnosti
Čl. 90. Ustava RH
“(4) Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja
imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno
djelovanje.”
(5) Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine
odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.”
45
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
retroaktivnost zakona u kaznenom pravu
Čl. 31. st. 1. Ustava
“Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego
je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili
međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu
se može izreći kazna koja nije bila određena
zakonom.
Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu
kaznu, odredit će se takva kazna.”
46
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA VREMENSKU VALJANOST
retroaktivnost može doći do izražaja:
a) kod tzv. interpretativnih zakona
kad se donosi novi zakon da bi protumačio
postojeći
b) kod ustanovljenja pravne praznine
stvara se pravno pravilo (koje popunjava
prazninu), ali se odnosi na činjenice nastale
prije donošenja pravnog pravila
47
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
pravna norma je poruka koju
adresant (donositelj p. n.) upućuje
adresatu (pravnom subjektu)
oblici upućivanja poruke:
a) zapovijed (naredba)
b) zabrana
c) ovlaštenje (dopuštenje)
zahtjev }
48
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
p. n. s obzirom na oblik poruke:
a) zapovjedna p. n.
b) zabranjujuća p. n.
c) ovlašćujuća p. n.
49
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
zapovjedna pravna norma
Čl. 9. Zakona o parničnom postupku
“Stranke i umješači su dužni pred sudom
govoriti istinu i savjesno se koristiti
pravilima koja su im priznata ovim
Zakonom.”
50
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
zabranjujuća pravna norma
Čl. 105. st. 1. Kaznenog zakona
“Tko nemoćnu osobu koja mu je povjerena ili o
kojoj se je inače dužan brinuti ostavi bez pomoći u
prilikama koje su opasne za život ili zdravlje, kaznit
će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.”
51
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
ovlašćujuća pravna norma
Čl. 45. st. 1. Ustava RH
“Hrvatski državljani imaju opće i jednako
biračko pravo s navršenih 18 godina u
skladu sa zakonom.”
52
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
norme – definicije (skriveni zahtjev)
Čl. 11. Ustava RH
“Zastava Republike Hrvatske sastoji se od
tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim
hrvatskim grbom u sredini.”
čl. 27. Zakona o grbu, zastavi i himni RH
53
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
struktura (dijelovi) pravne norme
trodjelna struktura p. n.
a) hipoteza
b) dispozicija
c) sankcija
54
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
hipoteza
na apstraktan način predviđen i na tipičan
način opisan događaj (ponašanje), koji je
pretpostavka za primjenu pravne norme
55
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
dispozicija
poruka adresanta upućena adresatima u
obliku zapovijedi, zabrane ili ovlaštenja,
koja određuje kako se oni moraju ili smiju
ponašati
dispozicija ograničena “javnim interesom” (tzv.
diskrecijska ocjena)
PERIĆ: STRUKTURA PRAVA
56
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
sankcija
nagovještaj mjera prisile koje će adresant
primijeniti prema onim adresatima koji ne
postupe sukladno sadržaju dispozicije
npr. lišenje života, lišenje slobode,
popravljanje štete, poništaj pravnog posla
57
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
prema N. Viskoviću, p. n. ima
četverodjelnu strukturu:
a) hipoteza
b) traženje (dispozicija)
c) određenje delikta (sekundarna hipoteza)
d) sankcija
58
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
primjeri:
Čl. 216. st. 1. Kaznenog zakona
“Tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome
s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
tri godine.”
59
Hipoteza
ako je pokretna
stvar u nečijem
vlasništvu
Određenje delikta
ako netko oduzme
tuđu pokretnu
stvar
Traženje
svi drugi su obvezni
tu pokretnu stvar ne
oduzimati
Sankcija
sud je obvezan i
ovlašten počinitelju
delikta odrediti kaznu
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
60
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
Čl. 29. Obiteljskog zakona
“Brak ne može sklopiti osoba koja je već u
braku.”
Čl. 30. Obiteljskog zakona
“Brak sklopljen protivno odredbama članka
26. do 29. ovoga Zakona nije valjan i na
njega će se primijeniti odredbe o poništaju
braka.”
61
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
Čl. 206. st. 1. Kaznenog zakona
“Tko sklopi novi brak iako se već nalazi u
braku, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.”
62
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
Čl. 94. st. 1. Obiteljskog zakona
“Roditelji su dužni čuvati i njegovati dijete i
skrbiti za njegove potrebe.”
Čl. 114. st. 1. Obiteljskog zakona
“Sud će u izvanparničnom postupku
roditelja koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku
odgovornost, dužnosti i prava lišiti prava na
roditeljsku skrb.”
63
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ SASTAV
Čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima
“(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni
izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta
njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti
od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete.
(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti
da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje
nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor
opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti,
ako ovaj sam to ne učini.”
64
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
pravna vlast želi održati onaj društveni poredak koji odgovara njezinim interesima
u skladu s tim interesima pravnim normama određuje kakvo mora biti ponašanje adresata
različiti društveni odnosi od različite su važnosti za pravnu vlast
stoga: različit intenzitet regulacije, te različita mjera slobode dana adresatima
65
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
1) kategoričke p. n.
(ius cogens, ius strictum, strogo pravo)
2) disjunktivne p. n.
a) alternativne p. n. (ius alternativum)
b) dispozitivne p. n. (ius dispositivum)
66
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
kategoričke pravne norme
određuju ponašanje adresata dajući im samo jednu jedinu mogućnost i dužnost postupanja
to su norme “quod privatorum pactis mutari non potest”
uređuju osobito važne društvene odnose
npr. norme ustavnog i kaznenog prava
67
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
Čl. 21. Ustava RH
“Svako ljudsko biće ima pravo na život.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.”
68
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
disjunktivne pravne norme
od lat. dis-iungo, iunxi, iunctum –
ispregnuti, razvezati, osloboditi
daju adresatima slobodu u ponašanju
(više mogućnosti ponašanja)
2 vrste: alternativne i dispozitivne
69
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
alternativne pravne norme
normotvorac adresatima daje nekoliko
mogućnosti ponašanja (dvije, tri ili više)
adresat slobodno bira jednu od ponuđenih
mogućnosti ponašanja
ali, strogo je vezan za ponuđene
mogućnosti
70
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
Čl. 31. st. 1. Obiteljskog zakona
“Prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se
sporazumjeti:
1. da svako zadrži svoje prezime,
2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog
od njih,
3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena,
4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime
bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na
prvom, a koje na drugom mjestu.”
71
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
dispozitivne pravne norme
daju adresatima veću slobodu u postupanju
upućuju adresata da sam stvori pravilo za ponašanje, ali ako se adresat ne posluži tim ovlaštenjem, onda će biti onako kako je predvidjela pravna vlast
“ako stranke drukčije ne odrede”
npr. u građanskom i trgovačkom pravu
72
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
Čl. 393. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
“Kad mjesto predaje nije određeno
ugovorom, stvar se predaje u mjestu u
kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja
ugovora imao svoje prebivalište (...).”
73
PRAVNA NORMA S OBZIROM
NA SVOJ INTENZITET
sve veća 1) kategoričke norme sve veća
sloboda 2) alternativne norme prisila
adresata 3) dispozitivne norme pravne vlasti
74
OZBILJENJE PRAVNOG
PORETKA
pravni poredak in abstracto
pravni poredak in concreto
redovito ozbiljenje: spontanim podvrgavanjem adresata
izostanak spontanog ozbiljenja
(navodna) nepodudarnost pravnog i faktičnog
stoga: ustanovljenje tijela i procedura
jer: samopomoć je uglavnom zabranjena
75
OZBILJENJE PRAVNOG
PORETKA
Procesna realizacija pr. poretka in concreto:
1. utvrđivanje protupravnih ponašanja
(kognicijska faza)
2. individualiziranje sankcija (mjera prisile)
i, uz određene pretpostavke:
3. prisilna primjena sankcija
(faza neposrednog pružanja pr. zaštite)
76
HVALA NA PAŽNJI !
K R A J