Pravni fakultet u Zagrebu Katedra za graansko procesno pravo

Izborni predmet Organizacija pravosua

Marko Elija

PRAVO NA SUENJE U RAZUMNOM ROKU

mentor: prof. dr. sc. Alan Uzelac

Zagreb, travanj 2006.

SADRAJ

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

2. ZATITA PRAVA NA SUENJE U RAZUMNOM ROKU. . . . . . . 3

2.1. ZATITA PRED USTAVNIM SUDOM . . . . . . . . . . 3

2.1.1. PRAKSA USTAVNOG SUDA . . . . . . . . . . . 6 2.1.2. STATISTIKI PODACI. . . . . . . . . . . . 11 2.1.3. PROBLEMI OVOG SUSTAVA . . . . . . . . . . 12

2.2. ZATITA PO NOVOM ZAKONU O SUDOVIMA . . . . . . 13

2.2.1. PROBLEMI I DVOJBE NOVOG SUSTAVA . . . . . 15

3. ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

1. UVOD

Pravo na suenje u razumnom roku je pravo stranke u sudskom postupku da sud o njezinim pravima i obvezama odnosno o optubi za kanjivo djelo odlui bez nepotrebnog odugovlaenja. Ovo pravo zajameno je Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sklopljenom u Rimu 4. studenog 1950. godine.1 Republike Hrvatska je Konvenciju ratificirala 5. studenog 1997. godine, ime je u Hrvatskoj takoer prihvaena obveza potivanja tog prava.2 Konvencija pravo definira u lanku 6. pod nazivom ''Pravo na poteno suenje'', i to u stavku 1. sljedeim rijeima: ''Radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj.'' To pravo je ustavnim izmjenama od 9. studenog 2000. godine uneseno i u Ustav Republike Hrvatske, kao l. 29.: ''Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.''3 Vidljivo je da je odredba hrvatskog Ustava analogna onoj iz

1 Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Meunarodni ugovori, broj 18/97, proieni tekst Narodne novine, br. 6/99, ispravak proienog teksta Narodne novine, br. 8/99); u daljnjem tekstu: Konvencija 2 Zakon o potvrivanju Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Meunarodni ugovori, br. 18/97); akt o ratifikaciji poloen je 5. studenog 1997. godine 3 Promjena Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 113/00); proieni tekst Ustava - Narodne novine, br. 41/01, ispravak Narodne novine, br. 55/01; u daljnjem tekstu: Ustav

Konvencije, osim dijela koji se odnosi na garanciju javnosti. Na tu garanciju je ve prilikom potvrivanja Konvencije Hrvatska stavila rezervu jer ne moe jamiti odravanje javne rasprave kad Upravni sud odluuje o zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti jer on u pravilu odluuje u nejavnoj sjednici.4 S druge strane, moe se rei da pravo na poteno suenje Ustav odreuje za iri krug postupaka, jer umjesto kaznenog, govori o kanjivom djelu, koji je genus proximum (po toj interpretaciji, ustavno pravo odnosilo bi se i na postupke pred prekrajnim sudovima). Najvanije za ovu temu jest da je time pravo na suenje u razumnom roku uzdignuto na razinu ustavnog prava (jer prava koja proizlaze iz odredaba Konvencije, kao i odredbe ostalih meunarodnih ugovora su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, ali ispod Ustava, kao temeljnog i najvieg pravnog akta5). Duljina trajanja sudskih postupaka u Hrvatskoj jest velik i znaajan problem pravosua,6 pa je zatita prava na suenje u razumnom roku vrlo vano pravno i politiko pitanje.

4 Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 53/91, 9/92, 77/92), l. 34. st. 1.: "O upravnim sporovima sud rjeava u nejavnoj sjednici" 5 Ustav, l. 140.: ''Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava.'' 6 Uzelac, Alan: Vladavina prava i pravosudni sustav: sporost pravosua kao prepreka pridruivanju, Pridruivanje Hrvatske Europskoj Uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Zagreb, 2004., str. 100.: ''problem suenja u razumnom roku je isplivao na povrinu kao najkonkretniji i najeklatatniji problem na putu punog ostvarenja pravne drave i vladavine prava.''

2. ZATITA PRAVA NA SUENJE U RAZUMNOM ROKU

2.1. ZATITA PRED USTAVNIM SUDOM Pravo na suenje u razumnom roku, uvedeno Konvencijom i

Ustavom, nije u prvim godinama nakon stupanja na snagu u Hrvatskoj bilo zatieno prikladnim unutarnjim pravnim sredstvom, koje Konvencija zahtijeva (svatko ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred domaim dravnim tijelom za zatitu prava i sloboda priznatih Konvencijom7). Meutim, sama Konvencija ustanovljuje Europski sud za ljudska prava radi osiguranja potovanja obveza koje su drave preuzele Konvencijom i dodatnim protokolima.8 Nadlenost Europskog suda protee se na sve predmete glede tumaenja i primjene Konvencije i dodatnih protokola: kako na meudravne sporove, tako i na pojedinane zahtjeve osoba ija su prava iz Konvencije povrijeena.9 Kljuan uvjet doputenosti za podnoenje zahtjeva Europskom sudu jest iscrpljenost domaeg pravnog puta.10 U sluaju povrede prava razumnog roka, Europski sud je smatrao kako u hrvatskom pravnom sustavu nema adekvatnog pravnog sredstva, te je osobama koje su tvrdile da im je pred hrvatskim sudovima povrijeeno to pravo omoguen izravan pristup Europskom sudu.

U svjetlu navedenih injenica i zbog poveanog broja

sluajeva iz Hrvatske koji su se nali pred Europskim sudom, 24. rujna 1999. godine donesen je novi Ustavni zakon o 7 Konvencija, l. 13. 8 Ibid., l. 19.; u daljnjem tekstu: Europski sud 9 Ibid., l. 34.: '' Sud moe primati zahtjeve bilo koje fizike osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su rtve povrede prava priznatih u ovoj Konvenciji ili dodatnim protokolima to ih je poinila jedna visoka ugovorna stranka. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da ni na koji nain nee sprjeavati djelotvorno vrenje toga prava.'' 10 Ibid., l. 35. st. 1.: '' Sud moe razmatrati predmet samo nakon to su iscrpljena sva raspoloiva domaa pravna sredstva, u skladu s opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava''

Ustavnom sudu11 koji u l. 59. st. 4. predvia kako ''Ustavni sud iznimno moe pokrenuti postupak po ustavnoj tubi i prije negoli je iscrpljen pravni put ako utvrdi da je potpuno razvidno da se pobijanim aktom, odnosno nedonoenjem akta u razumnom roku grubo vrijeaju ustavna prava ili slobode i da bi nepokretanjem postupka za podnositelja tube mogle nastupiti teke i nepopravljive posljedice''. Ovo rjeenje Europski sud nije priznao kao djelotvorno nacionalno pravno sredstvo12: razlozi su prvenstveno u tome to doputenost ovisi o ocjeni Ustavnog suda, a postupak se doputa samo iznimno i to ispunjenjem nekoliko vrlo tekih uvjeta na strani podnositelja. Ustavni sud takoer nije imao na raspolaganju druge sankcije izvan pukog odreivanja povrede.13

Zatita prava na suenje u razumnom roku u hrvatskom

pravnom sustavu uvedena je novelom Ustavnog zakona o Ustavnom sudu od 23. oujka 2002. godine, kao poseban ustavnosudski postupak.14 l. 63. st. 1. UZUS-a15 kae: ''Ustavni sud e pokrenuti postupak po ustavnoj tubi i prije no to je iscrpljen pravni put, u sluaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela nije u razumnom roku odluio sud...''. Ovo je bio temeljni nain zatite prava na suenje u razumnom roku do kraja 2005. godine.

11 Ustavni zakon o Ustavnom sudu (Narodne novine, br. 99/99, proieni tekst Ustavnog zakona o Ustavnom sudu - Narodne novine, br. 49/02), u daljnjem tekstu: UZUS 12 to se vidi iz obrazloenja presude u sluaju Rajak protiv Hrvatske od 28. lipnja 2001. godine, u povodu zahtjeva br. 49706/99; te presuda u sluaju Horvat protiv Hrvatske od 26. srpnja 2001. godine, o zahtjevu 51585/99 (za presude i odluke Europskog suda vidi Database of the case-law of the European Convention on Human Rights: http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/, hrvatski prijevodi odluka i presuda u kojima je tuena Republika Hrvatska dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva pravosua: http://www.pravosudje.hr/default.asp?ru=241&sid=&akcija=&jezik=1) 13 Uzelac, op. cit. (bilj. 6.), str 113. 14 Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 29/02) 15 l. 59a po originalnoj numeraciji

Navedeno rjeenje jest nain zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda u postupku povodom ustavne tube, kojim se pred Ustavnim sudom titi ustavno pravo (ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom, odnosno Ustavom zajameno pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu).16 Ovo sredstvo Europski sud ocijenio je kao uinkovito nacionalno pravno sredstvo zatite prava na suenje u razumnom roku (dakle ono mora biti iskoriteno, kao uvjet doputenosti obraanja Europskom sudu).17

Pravo na suenje u razumnom roku jest pravo u sklopu prava

na poteno suenje i spada pod navedenu definiciju ustavnog prava. Meutim, specifinost ovog naina zatite jest u tome to se ustavna tuba moe podnijeti i prije uobiajenih sredstava pravne zatite.18 Upravo je nedonoenje odluke u razumnom roku, dakle nemogunost iscrpljivanja pravnog puta ratio suavanja pretpostavaka za podnoenje ustavne tube po ovoj osnovi.

Odlukom kojom Ustavni sud usvaja ustavnu tubu, odredit e

nadlenom sudu rok za donoenje akta kojim e taj sud meritorno odluiti o pravima i obvezama ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela podnositelja.19

Takoer, Ustavni sud odreuje primjerenu naknadu koja

pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud uinio kada o pravima i obvezama podnositelja ili o 16 UZUS, l. 62. st. 1. 17 Europski sud je u odluci u predmetu Slaviek protiv Hrvatske od 4. srpnja 2002. godine (Odluka o zahtjevu, br. 20862/02) utvrdio da je novi ustavnosudski postupak uinkovito nacionalno pravno sredstvo za zatitu prava na suenje u razumnom roku, a u odluci u predmetu Nogolica protiv Hrvatske od 5. rujna 2002. godine (Odluka o doputenosti zahtjeva, br. 77784/01) zauzet je stav da to sredstvo mora biti iscrpljeno kao pretpostavka doputenosti obraanja Europskom sudu 18 iscrpljen pravni put je jedna od pretpostavki podnoenja ustavne tube Ustavnom sudu 19 UZUS, l. 63. st. 2.; o ovome se vie govori infra kroz primjere iz prakse

sumnji ili optubi zbog njegova kanjivog djela nije odluio u razumnom roku.20 Naknada se isplauje iz dravnog prorauna u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.

Dakle, moemo razlikovati dva aspekta ovog posebnog

ustavnosudskog postupka: onaj koji se odnosi na ubrzanje sudskog postupka, te drugi koji se odnosi na obeteenje osobe ije je pravo povrijeeno. Oba elementa analiziraju se kroz primjere iz ustavnosudske prakse.

2.1.1. PRAKSA USTAVNOG SUDA U ovom dijelu rada, kroz primjere u prikazati vrste odluka koje Ustavni sud donosi u odnosu na ustavne tube u kojima se podnositelj poziva na povredu prava na suenje u razumnom roku. Prema rjeenju Ustavnog suda broj: U-IIIA-4396/2005, ustavna tuba se odbacuje. Razlog tomu jest injenica, kako stoji u obrazloenju, da je postupak okonan prije podnoenja ustavne tube (ustavna tuba je podnesena 5. listopada 2005. godine, a rjeenje o nasljeivanju u ostavinskom postupku, donio je Opinski sud u Pazinu 31. kolovoza 2004. godine, koje je postalo pravomono 13. listopada 2004. godine). Dakle, ako je sudski postupak okonan prije podnoenja ustavne tube, Ustavni sud e ustavnu tubu rjeenjem odbaciti. Odlukom broj: U-IIIA-2203/2004, Ustavni sud odbija kao neosnovanu ustavnu tubu podnesenu radi duljine ovrnog

20 Ibid., l. 63. st. 3.; takoer, vidi infra

postupka. Kroz obrazloenje ove odluke, vide se razlozi koje Ustavni sud uzima kao relevantne pri odluivanju21:

duljina sudskog postupka22 (u navedenom sluaju, ovrni postupak je trajao dvije godine, osam mjeseci i devetnaest dana),

postupanje nadlenog suda23 (Opinski sud u Opatiji je rjeenjem odredio ovrhu na nekretninama, te je proveo vjetaenje i donio vie zakljuaka te dva meritorna rjeenja, a upanijski sud u Rijeci je odluujui o albama stranaka i treih osoba donio rjeenje kojim je, u jednom dijelu, predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak, a nakon toga prvostupanjski je sud donio rjeenje o upuivanju treih osoba na pokretanje parnice radi proglaenja ovrhe nedoputenom),

ponaanje podnositelja ustavne tube24 (ovrhovoditelj u sudskom ovrnom postupku svojim ponaanjem nije doprinio duljini postupka),

sloenost sudskog predmeta25 (s obzirom na brojne prigovore treih osoba i provedeno vjetaenje, te injenicu da je provoenje ovrhe uvjetovano rezultatom parninog postupka koji je pokrenut radi proglaenja ovrhe nedoputenom, Ustavni sud ocjenjuje da se radi o sloenoj pravnoj stvari).

Prosudbom svih navedenih kriterija, Ustavni sud je ocijenio da se trajanje ovog sudskog postupka ne moe smatrati prekoraenjem razumnog roka. Zakljuak koji se moe izvesti jest taj da razumni rok nije fiksna, striktno odreena 21 ''povredu ustavnog prava na donoenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog sluaja'', odluka Ustavnog suda broj: U-IIIA-2203/2004, stranica 3. 22 i to primarno od dana ratifikacije Konvencije, vidi infra 23 primjeri odgovornosti drave: spora dostava premeta meu sudovima, neodravanje rasprave kroz dulje vrijeme, nepotrebno ili predugo izvoenje dokaza itd. 24 podnositelj, meutim, ima pravo iskoristiti sve postupovne mogunosti koje mu zakoni pruaju i to se nee samo po sebi smatrati otezanjem postupka 25 u postupovnom smislu ili s obzirom na meritum spora

veliina, ve da je rije o standardu koji sud procjenjuje zasebno u svakom konkretnom sluaju, prvenstveno rabei navedene parametre.26 Uz kriterije navedene u primjeru kao i u ostalim odlukama Ustavnog suda koje dalje navodim, daljnji putokazi pri donoenju odluke takoer su: vanost predmeta za podnositelja zahtjeva te posebne okolnosti koje mogu opravdati produenje postupka.27 Sljedei kriterij je vrsta spora.28 Postupak se sagledava kao cjelina, to je vano u sluaju kad je drugostupanjski sud svojim ekspeditivnim djelovanjem osigurao da postupak ne traje nerazumno dugo, iako je prvostupanjski sud preao granicu razumnog roka. Primjer odluke Ustavnog suda kojom se ustavna tuba usvaja, predstavlja odluka broj: U-IIIA-3414/2003. Rije je o radnom sporu radi utvrenja nedoputenosti otkaza i isplate. Dakle, rije je o hitnoj vrsta spora, koji je usto nedvojbeno i od velike vanosti za podnositelja. Postupak nije pravomono okonan u razdoblju od est godina, deset mjeseci i deset dana do podnoenja ustavne tube 29. listopada 2003. godine (a pet godina, jedanaest mjeseci i dvadesetetiri dana od potvrivanja Konvencije). Iz ovoga se vidi da razumni rok tee od dana podnoenja tube (odnosno prijedloga ili drugog zahtjeva kojom se pokree odreeni sudski postupak, a u kaznenom postupku od dana pokretanja kaznenog postupka29) do dana podnoenja ustavne tube.30 Ustavni sud u obrazloenju

26 koji su u najveoj mjeri preuzeti od Europskog suda, vie o kriterijima Europskog suda vidi: Vaji, Nina: Duljina sudskog postupka u Hrvatskoj i praksa Europskog suda za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51:5/2001, str. 981.-990. 27 Crni, Jadranko: Komentar Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Zagreb, 2002. 28 u odluci broj: U-IIIA-1038/2005, Ustavni sud pri usvajanju ustavne tube obrazlae kako je za osnovanost ustavne tube vano imati u vidu da je rije o radnom sporu 29 donoenja rjeenja o provoenju istrage ili podizanja optunice, ili optunog prijedloga, ili privatne kaznene tube, odnosno od dana uhienja, ako je uhienje prethodilo pokretanju kaznenog postupka 30 tu Ustavni sud odstupa od prakse Europskog suda koji procjenjuje razumnost s obzirom na stanje predmeta na dan donoenja odluke o osnovanosti zahtjeva

posebno ralanjuje aktivnosti suda do 5. studenoga 1997. godine i nakon tog datuma. Iz ovog obrazloenja vidi se kako je za ispitivanje povrede prava na razuman rok pravnorelevantno razdoblje od stupanja Konvencije na snagu (jer od tada je to pravo zajameno i dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske), meutim odreenu vanost ima i trajanje postupka do navedenog datuma (prvenstveno kod popravljanja tete, ali se aktivnosti do tog datuma ne analiziraju detaljno). Navodi se da je drugostupanjski sud (u ovom sluaju upanijski sud u Splitu) iskazao dugogodinju neaktivnost u albenom postupku (alba je podnesena 13. srpnja 1998. godine, a upanijski sud je donio presudu i rjeenje 18. studenog 2005. godine). U dijelu osporene odluke prvostupanjskog suda koji je ukinut, spis je vraen prvostupanjskom sudu na ponovno suenje. Postupak je u tijeku pred prvostupanjskim sudom. Sud utvruje da podnositelj ustavne tube kao tuitelj u parninom postupku nije doprinio duljini postupka. U predmetu nema elemenata sloenosti. Ocjenom svih navedenih okolnosti, Ustavni sud donosi odluku kojom se ustavna tuba usvaja. Ustavni sud nalae nadlenom Opinskom sudu u Splitu donijeti odluku u predmetu u najkraem moguem roku, ali ne duljem od est mjeseci.31 Kod ovog rjeenja, takoer se moram zaustaviti i napomenuti da je navedena formulacija gotovo standardna u odlukama Ustavnog suda. Dakle, ako je pravo na suenje u razumnom roku povrijeeno, kao najdui rok za donoenje odluke u predmetu ostavlja se est mjeseci.32 U navedenom sluaju, s obzirom da je ustavna tuba usvojena, Ustavni sud je odredio i primjerenu naknadu (u iznosu od 9.000,00 kuna).

31 rok se rauna od prvoga idueg dana nakon objave odluke u Narodnim novinama 32 s tim da je nadleni sud duan Ustavnom sudu dostaviti pisanu obavijest o datumima donoenja i otpreme odluke u roku osam dana od otpreme, a najkasnije osam dana od isteka roka od est mjeseci propisanog u izreci odluke Ustavnog suda

U odluci broj: U-IIIA-1038/2005, Ustavni sud usvaja ustavnu tubu, ali samo donosi odluku o obeteenju, budui da je za vrijeme trajanja ustavnosudskog postupka nadleni sud donio odluku. Visina naknade u ovom sluaju iznosi 7.500,00 kuna. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donoenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud odreuje uzimajui u obzir okolnosti svakog pojedinog sluaja, uz istodobno uvaavanje gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Radi se o popravljanju neimovinske tete33, koja se naknauje zbog nerazumno dugog trajanja postupka nakon 5. studenog 1997. godine, ali se u odreenoj mjeri uzima i trajanje duljine postupka prije tog datuma. Naknada se odreuje u viem iznosu ako je rije o hitnom postupku.34 Naknada se umanjuje ako postoji doprinos podnositelja dugom trajanju postupka. Iz prakse Ustavnog suda moe se uoiti postupno povienje iznosa ovih novanih satisfakcija.35 Uz novanu satisfakciju, neimovinska teta se popravlja i moralnom satisfakcijom, to predstavlja objava odluke o povredi prava (kroz objave odluka Ustavnog suda o povredi prava na razumni rok u Narodnim novinama).36 Druga vana injenica koja je vidljiva iz navedene prakse jest u tome da Ustavni sud moe odluivati o obeteenju samo podnositelja ustavne tube iji je postupak okonan za ustavnosudskog

33 Ustavni sud u ovom sluaju takoer usvaja shvaanje Europskog suda po kojem se radi o neimovinskoj teti, kaja se po novom Zakonu o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05) definira kao povreda prava osobnosti; u ovom sluaju posljedice su frustracija, neizvjesnost, ekanje, stres, te fizike i duevne patnje koje proizlaze iz te povrede temeljem kojih se odreuje visina pravine novane naknade 34 u navedenom primjeru to jest sluaj, jer se radi o radnom sporu; specifian primjer visokog obeteenja jest odluka broj: U-IIIA-2113/2003 kojom je u statusnoj stvari utvrivanja oinstva naknada dosuena u iznosu od 12.500,00 kuna 35 Potonjak, eljko: Zatita prava na suenje u razumnom roku neki prijedlozi za unapreenje hrvatskog sustava na temelju stranih iskustava, Hrvatska pravna revija, travanj 2005., str. 5. 36 toka V. izreke odluke Ustavnog suda, kao primjer odluke kojom se ustavna tuba usvaja, broj: U-IIIA-3414/2003 nalae: ''Ova odluka objavit e se u Narodnim novinama.''; temelj je l. 29. st. 1. UZUS-a: '' odluke i rjeenja doneseni u ustavnosudskim postupcima za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom objavljuju se u Narodnim novinama''

postupka37, ali ne i glede podnositelja ustavne tube iji je sudski postupak ve prije podnoenja iste zavren.38 Meritorne odluke Ustavnog suda kojima se ustavna tuba usvaja ili odbija, Ustavni sud donosi na temelju ustavne tube, oitovanja suda na tubu i preslike spisa predmeta. Oitovanje i presliku spisa Ustavni sud trai od nadlenog suda kojem se prigovara neopravdano odugovlaenje s postupkom. Praksa pokazuje da ve samo traenje oitovanja od nadlenog suda djeluje na ubrzanje sudskog postupka (a ako postupak bude okonan prije ustavnosudskog, tad se Ustavni sud u svojoj meritornoj odluci ograniava, kako je ve reeno, na odreivanje novane satisfakcije).39

2.1.2. STATISTIKI PODACI Sljedei podaci su prikaz rada Ustavnog suda u razdoblju od 2000. godine do 2005. godine, dok je to tijelo bilo jedino nadleno za zatitu prava na suenje u razumnom roku:

od ustanovljenja ustavne tube kao sredstva zatite prava na suenje u razumnom roku (dakle, od novele UZUS-a iz 2002. godine) do kraja 2005. godine Ustavnom sudu je podneseno oko 3300 ustavnih tubi zbog povrede tog prava, od kojih je 1700 rijeeno, a u vie od 800 predmeta utvrena je povreda prava na suenje u razumnom roku,

37 takvu praksu Ustavni sud provodi od 5. svibnja 2004. godine, prije kojeg datuma je ovakve tube odbacivao zbog nepostojanja pretpostavki za odluivanje u biti stvari 38 u tim predmetima moe se predmet iznijeti neposredno pred Europski sud (u roku est mjeseci od okonanja postupka), s tim da je razlika Konvencije u odnosu na UZUS u tome to Europski sud moe, prema potrebi, dosuditi pravinu naknadu (l. 41.), dok Ustavni sud to redovito ini 39 Potonjak, op. cit. (bilj. 35.), str. 5.

predmeti zbog povrede prava na suenje u razumnom roku imaju najbru stopu rasta (22,4 puta vie ustavnih tubi u 2005. godini u odnosu na 2000. godinu), u

u 2005. godini podnesene su 1433 ustavne tube (724 su

rijeene) zbog povrede prava na suenje u razumnom roku, te su dosegle udio od 27,4% svih zaprimljenih predmeta Ustavnog suda,

uoava se porast broja usvojenih ustavnih tubi (6

odnosno 4% usvojenih 2002. godine, u odnosu na 493 odnosno 68% usvojenih 2005. godine),

iznosi obeteenja koji se dosuuju u sluajevima kad je

utvrena povreda prava na suenje u razumnom roku rastu (prosjena naknada u 2005. godine iznosi 7.400,51 kunu, dok je 2003. godine iznosila 4.754,24 kuna; sveukupno je dosada isplaeno 8.029.555,00 kuna iz dravnog prorauna Republike Hrvatske na ime ove naknade).

2.1.3. PROBLEMI OVOG SUSTAVA Iz podataka navedenih u prethodnom potpoglavlju, vidljiv je konstantan porast priljeva predmeta zbog povrede razumnog roka. Takav trend rezultirao je prevelikim optereenjem Ustavnog suda koji se naao u situaciji da ne bi sam mogao odluivati o iznesenim mu predmetima potujui razumni rok, a s druge strane, postoji opasnost glede sposobnosti Ustavnog suda da rjeava druga pitanja iz svoje nadlenosti (prvenstveno apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti).40 Takoer, vidljivo je kako Ustavni sud ne moe rjeavati 40 kako Ustavni sud upozorava u Izvjeu Hrvatskom saboru U-X-835/2005 od 24. veljae 2005. godine

podnesene ustavne tube adekvatnom brzinom (rijei otprilike polovicu godinje pristiglih). Visok postotak usvojenih ustavnih tubi ukazuju na opravdanost zahtjeva podnositelja, odnosno kako je pravo na suenje u razumnom roku ugroeno u hrvatskom sudskom sustavu. Ustavni sud stoga 2005. godine trai da se pri donoenju novog Zakona o sudovima osigura sudjelovanje redovitih i specijaliziranih sudova u zatiti prava na suenje u razumnom roku.

2.2. ZATITA PO NOVOM ZAKONU O SUDOVIMA

9. prosinca 2005. godine, donesen je novi Zakon o sudovima.41 U opim odredbama tog zakona, takoer se navodi jamstvo na poteno suenje42, koje ukljuuje i pravo na suenje u razumnom roku43. Novina koju donosi ZS jest u tome to drukije ureuje pravni mehanizam zatite toga prava, u glavi III. pod naslovom ''Zatita prava na suenje u razumnom roku''.

Naime, prema odredbama zakona, stranka koja smatra da

nadleni sud nije odluio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi (odnosno o sumnji ili optubi za kanjivo djelo), moe neposredno viem sudu uputiti zahtjev za zatitu prava na suenje u razumnom roku44, koji odluuje u hitnom postupku45. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Visokim trgovakim sudom Republike Hrvatske, Visokim prekrajnim sudom Republike Hrvatske ili Upravnim sudom

41 Zakon o sudovima (Narodne novine, br. 150/05); u daljnjem tekstu: ZS 42 Ibid., l. 4. st 1.: ''Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.'' 43 stari Zakon o sudovima (Narodne novine, br. 3/94) govori o ''pravu suenja bez neosnovanog odgaanja'' 44 ZS, l. 27. st. 1. 45 Ibid., l. 27. st. 3.

Republike Hrvatske o zahtjevu e odluiti Vrhovni sud Republike Hrvatske.46 Dakle, prema novom ureenju, za zahtjeve u vezi povrede razumnog roka nadleni su sudovi i to neposredno vii sud (odnosno Vrhovni sud u odnosu na visoke specijalizirane sudove). Taj sud sada odluuje o osnovanosti zahtjeva, te ako nae da je do povrede prava dolo odreuje rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora odluiti o pravu ili obvezi (odnosno o sumnji ili optubi za kanjivo djelo podnositelja zahtjeva), te takoer odreuje primjerenu naknadu podnositelju zahtjeva koja mu pripada zbog povrede njegovog prava na suenje u razumnom roku.47 Dakle, obje komponente zatite: ubrzanje postupka i obeteenje sudionika nerazumno dugog postupka su u nadlenosti sudske vlasti. Sud bi o njima trebao odluivati u hitnom i sumarnom izvanparninom postupku koji je akcesoran glavnom postupku.48 Stajalite Ustavnog suda je da bi se sudovi trebali sluiti ve utvrenim mjerama i kriterijima iz bogate trogodinje prakse tog tijela. Sljedee pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju podnositelju zahtjeva jest alba protiv rjeenja donesenog u navedenom postupku koja se upuuje Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku 15 dana.49 Tek koritenjem ovih pravnih sredstava iscrpljuje se pravni put zatite prava na suenje u razumnom roku, te se nakon njega moe podnijeti ustavna tuba.50 Dakle, ustavna tuba se podnosi iskljuivo u odnosu na rad Vrhovnog suda: bilo na njegovo drugostupanjsko rjeenje (kojim odluuje o 46 Ibid., l. 27. st. 2. 47 Ibid., l. 28. st. 1. 48 valja napomenuti da kao posljedica ovog tumaenja ZS-a, dakle koritenje postupovnih odredaba izvanparninog postupka, iskljuuje se doputenost revizije 49 ZS, l. 28. st. 3. 50 to ZS izrijekom navodi u l. 28. st. 3.

albi uloenoj na rjeenje prvostupanjskog, neposredno vieg suda51), ili na njegovo prvostupanjsko rjeenje (kojim odluuje o zahtjevu podnijetim na zatitu razumnog roka u odnosu na sudove za koje je Vrhovni sud neposredno vii sud52, ili je izrijekom ovlaten53), odnosno na nerazumno dugo trajanje postupka pred samim Vrhovnim sudom. Razlika jest to u zadnjem sluaju nema roka za podnoenje ustavne tube, dok u ostalim sluajevima se ona podnosi u roku od 30 dana od dostave odluke Vrhovnog suda.54 Eventualna iznimka od navedenog bila bi u sluaju kad bi sam postupak zatite prava na suenje u razumnom roku pred nadlenim sudom trajao nerazumno dugo.55 Ono to je traeno i postignuto novim sustavom jest u tome da se nadlenost u vezi pitanja uz povredu prava na razumni rok zadrava primarno unutar okvira sudbene vlasti te da je pritisak koji je optereivao jedno tijelo disperziran na dvadesetpet nadlenih sudova (upanijski, Visoki prekrajni sud, Visoki trgovaki sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske), koji zadravaju jednake ovlasti kakve je imao Ustavni sud. Poseban naglasak je na ulazi Vrhovnog suda, koji ovim sustavom dobiva mogunost da i u okviru prava na suenje u razumnom roku osigurava jedinstvenu primjenu zakona kao najvii sud. 2.2.1. PROBLEMI I DVOJBE NOVOG SUSTAVA

Kakva je nova praksa? Nakon stupanja na snagu novog ZS-a, Ustavni sud je ustavne tube u kojima se podnositelj poziva na 51 dakle, rjeenje upanijskog, Visokog trgovakog ili Visokog prekrajnog suda u odnosu na zahtjev podnijet glede zatite razumnog roka u postupku pred opinskim, trgovakim ili prekrajnim sudom 52 upanijski sudovi 53 Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske i Upravni sud Republike Hrvatske 54 UZUS, l. 64.: '' Ustavna se tuba moe podnijeti u roku od 30 dana raunajui od dana primitka odluke.'' 55 to je ustvari ista relacija kao i kod prijedloga Europskom sudu kod nerazumno dugog postupka pred Ustavnim sudom

l. 63. UZUS-a poeo dopisom prosljeivati sudu koji je nadlean po l. 27. ZS-a (dakle, neposredno viem sudu, odnosno Vrhovnom sudu). Radi se o jednom zanimljivom rjeenju. Naime, po naelu lex posterior derogat legi priori, odredbe ZS-a trebale bi imati primat nad odredbama UZUS-a, te bi Ustavni sud morao odbaciti ustavnu tubu podnesenu nakon stupanja ZS-a na snagu.56 Meutim, istovremeno se postavlja pitanje mogu li odredbe ZS-a derogirati odredbe UZUS-a budui da je rije o zakonu koji Hrvatski sabor donosi postupkom odreenim za promjenu Ustava.57 UZUS je pravni izvor po snazi iznad ''obinog'' zakona te iz ovog svega proizlazi da novim ureenjem postoje ustvari dvije opcije, odnosno dva pravna puta zatite prava na suenje u razumnom roku.58 To znai da bi Ustavni sud ostao nadlean kod ustavnih tubi koje stranke podnose i bez prolaska pravnog puta neposredno vieg suda, te zatim Vrhovnog suda.59

Meutim, Ustavni sud nije takvog miljenja. Stajalite

koje Ustavni sud zauzima jest da je pravni put predvien novim ZS-om pretpostavka doputenosti ustavne tube zbog povrede razumnog roka, a da je Ustavni sud zadrao svoja ovlatenja iz l. 63. UZUS-a kao zadnja instanca nacionalnog pravnog poretka.60 Takvo stajalite Ustavnog suda jest razumljivo, jer je upravo Ustavni sud prvenstveno upozoravao na potrebu vlastitog rastereenja glede ovog tipa ustavne tube. Tako

56 UZUS, l. 32.: '' Ustavni sud e rjeenjem odbaciti ustavnu tubu ako nije nadlean za odluivanje...'' 57 Ustav, l. 131. st. 2., te l. 144.: '' O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.'' 58 odnosno, u gorem sluaju, da su lanci 27. i 28. ZS-a neustavni 59 tako tumai i Crni, Jadranko: Razmiljanje u (ne)ustavnosti nekih odredaba (novog) Zakona o sudovima, Informator, br. 5405-5408/2006, str. 30. 60 Potonjak, eljko: Zatita prava na suenje u razumnom roku nakon stupanja na snagu novog Zakona o sudovima, Hrvatska pravna revija, travanj 2006., str. 18.; te str. 20.: ''Miljenja smo da odredbama ZS-a nije uspostavljen usporedni postupak zatite prava na suenje u razumnom roku u odnosu na onaj predvien UZUS-om, ve da se radi o sukcesivnim postupcima, pri emu postupak utvren ZS-om mora prethoditi onom koji je ureen UZUS-om.''

Ustavni sud sada koristi jedno srednje rjeenje, koje se teko moe opravdati u postupovnom smislu, jer Ustavni sud ne donosi nikakve odluke, niti proceduralne niti meritorne, ve ustavnu tubu samo prosljeuje neposredno viem sudu (kojem se ne moe podnositi ustavna tuba, ve zahtjev za zatitu prava na suenje u razumnom roku61). Od stupanja ZS-a na snagu (29. prosinca 2005. godine) do datuma pisanja ovog rada (28. travnja 2006. godine) Ustavni sud ve je proveo 192 takva ustupa pismima.62 Ratio takvog postupanja je, prema Ustavnom sudu, kako se ne bi dalje optereivalo podnositelja zahtjeva, koji je ionako ve u poziciji da zahtijeva zatitu zbog povrede razumnog roka (a statistike supra pokazuju koliko esto su ti zahtjevi opravdani), procesnim formalnostima.63 U svakom sluaju, rjeenje jest ekonomino i, nadajmo se, samo privremeno. Trenutna situacija definitivno ne pridonosi harmonizaciji sustava vlasti i vladavini prava. Rjeenje treba traiti ponovo u zakonodavnom postupku i to novelom UZUS-a, kojom e se brisati dio odredbe l. 63. st. 1. koji omoguava podnoenje ustavne tube zbog povrede razumnog roka i prije iscrpljenosti drugog pravnog puta. Pravnotehniki to rjeenje smatram najopravdanijim i onim kojem po svom cilju tei reforma zatite prava na suenje u razumnom roku u hrvatskom pravnom sustavu.

61 neto vie o formalnim uvjetima podneska vidi infra 62 npr. pismo Ustavnog suda br. Su-RR-20-5/2006 od 20. sijenja 2006. godine upueno upanijskom sudu u Splitu 63 oko procesnih pretpostavki kod podnoenja ustavne tube zbog povrede razumnog roka Ustavni sud je u praksi postavljao vrlo niske formalne zahtjeve: prvenstveno naznaku podnositelja i oznaku sudskog postupka za koji se tvrdi da traje nerazumno dugo

3. ZAKLJUAK Spomenutom novelom ZS-a dolo je do stvaranja sustava u

kojem je pravo na suenje u razumnom roku dobilo jedan relativno sloen pravni put zatite. Novelom UZUS-a dolo bi do nunog ujednaavanja i otklanjanja nejasnoa i manjkavosti sustava. Ono to je jasno vidljivo jest geneza sustava u kojem je Republika Hrvatska u osam godina od stupanja Konvencije na snagu razvila sustav zatite prava na suenje u razumnom roku u kojem sudjeluje prvenstveno sama sudbena vlast, zatim Ustavni sud, te na kraju i Europski sud. Normativno, rije je o sustavu koji zadovoljava kriterije l. 13. Konvencije glede pravnog lijeka, te je slian nekim poredbenopravnim rjeenjima koja je Europski sud okarakterizirao uinkovitima.64 Meutim za njegovu valorizaciju kljuna e biti djelotvornost, odnosno rezultati primjene novog sustava. Oni e odgovoriti na pitanje radi li se doista o efikasnom sredstvu i, to je najvanije, hoe li se njime konano (barem djelomino) popraviti stanje u pogledu prava na suenje u razumnom roku, jednog od najugroenijih ljudskih prava u Hrvatskoj danas. Jer, primarni cilj nije u postojanju efikasnog sustava za zatitu prava na suenje u razumnom roku. To je ipak samo sredstvo, jedan akcesoran postupak, za postizanje konanog cilja u stvaranju efikasnog sudskog sustava zatite subjektivnih prava ija je vana odrednica i prihvatljive vremenske granice postupka.

64 npr. sustavi u Austriji i Poljskoj, detaljnije u: Potonjak, op. cit. (bilj. 35.), str. 7. i 10.

LITERATURA Crni, Jadranko: Komentar Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Zagreb, 2002. Crni, Jadranko: Razmiljanje u (ne)ustavnosti nekih odredaba (novog) Zakona o sudovima, Informator, br. 5405-5408/2006 Gerkman-Rudec, Renata: Odluivanje u razumnom roku u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske, Godinjak 9. Hrvatskog drutva za graanskopravne znanosti i praksu, Zagreb, 2002. Potonjak, eljko: Zatita prava na suenje u razumnom roku neki prijedlozi za unapreenje hrvatskog sustava na temelju stranih iskustava, Hrvatska pravna revija, travanj 2005. Potonjak, eljko: Zatita prava na suenje u razumnom roku nakon stupanja na snagu novog Zakona o sudovima, Hrvatska pravna revija, travanj 2006. Sokol, Smiljko; Smerdel, Branko: Ustavno pravo (Zagreb, 1998.) Uzelac, Alan: Vladavina prava i pravosudni sustav: sporost pravosua kao prepreka pridruivanju, Pridruivanje Hrvatske Europskoj Uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Zagreb, 2004. Vaji, Nina: Duljina sudskog postupka u Hrvatskoj i praksa Europskog suda za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51:5/2001