Embed Size (px)
Citation preview
Pravo u turizmu - pitanja za pismeni ispit
1. Razlika između unutrašnjih i međunarodnih izvora prava u turizmu.Unutrašnji izvori prava su izvori na razini države koji vrijede na teritoriju te određene države dok međunarodni izvori prava vrijede na teritoriju dvaju ili više država.
2. Hijerarhija hrvatskih izvora prava u turizmu po pravnoj snazi.1. Propisi - ustav, zakoni, podzakonski akti2. Uzance3. Poslovni običaji4. Poslovna praksa u turizmu
3. Najznačajniji hrvatski propisi u turizmu.Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o pruzanju usluga u turizmu, Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o obveznim odnosima
4. Dvije osnovne razlike između propisa i običaja.Propisi su podzakonski akti i zakoni koje donosi državaObičaji su ugovori koji nigdje nisu propisani, te vrijede u slučaju da nema zakona, a usvojeni su dugotrajnim ponavljanjem, to je pravičan odnos između turističkih subjekata, popunjavaju pravne praznine (kad država zakonima ne uspije regulirati određene stvari u društvu)
5. Odnos propisa i pravnih praznina na primjeru prava u turizmu.Kada država propisima nije uspjela regulirati određene stvari u turizmu, tada vrijede uzance ili poslovni običaji koji ispunjavaju pravne praznine. Primjer: Posebne uzance u ugostiteljstvu reguliraju Ugovor o hotelskim uslugama (izravni i agencijski), Ugovor o uslugama kampiranja, Ugovor o smještaju u turističkim apartmanima i Ugovor o uslugama prehrane i točenja pića. 6. Tko donosi uzance i poslovne običaje i kakva je njihova pravna snaga?Ako nema zakonom propisanog prava, subjekti ga sami izrađuju (autonomno pravo). mogu se primijeniti ako nisu u suprotnosti s ustavnim načelima, prisilnim propisima i moralom društva. Pri utvrđivanju uzanci se polazi od poslovne prakse, pa se uzancom ne može proglasiti nešto što ne postoji u poslovnoj praksi.
7. Tko je donio i što su Posebne uzance u ugostiteljstvu?Posebne uzance u ugostiteljstvu donijela je Hrvatska gospodarska komora. To su uzance kojima se utvrđuju poslovni običaji za poslove ugostiteljskih usluga.
8. ZOO kao izvor prava turizma.ZOO (Zakon o obveznim odnosima) regulira četiri velika ugovora iz oblasti turizma: Ugovor o organiziranju turističkog putovanja, Posrednički ugovor o putovanju, Ugovor o alotmanu i Ugovor o ugostiteljskoj ostavi. Donesen je 1978., a novi ugovor vrijedi od 2006. godine.
9. Posebne uzance u ugostiteljstvu kao izvor prava turizma.Njima su sistematizirani poslovni običaji za ove ugovore: Ugovor o hotelskim uslugama (izravni i agencijski), Ugovor o uslugama kampiranja, Ugovor o smještaju u turističkim apartmanima i Ugovor o uslugama prehrane i točenja pića.
10. Poslovni običaji kao izvor prava u turizmu.
Poslovni običaji dobra poslovna praksa između turističkih subjekata, nisu nigdje propisani no imaju veliki značaj u turizmu. Poslovni običaji reguliraju: Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta, Ugovor o zastupanju hotelijera, Ugovor o time sharingu, Ugovor o turističkom franchisingu.
11. Pravna snaga ratificiranih međunarodnih ugovora i hrvatskih ''turističkih'' zakona?Članak 141. Ustava RH
12. Najznačaniji izvori upravnog prava u turizmu.Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma.
13. Tri izvora poslovnog prava u turizmu.Zakon o obveznim odnosima, Posebne uzance u ugostiteljstvu, poslovni običaji
14. Što su to izvori prava u turizmu?Svi oni oblici u kojima se javljaju pravna pravila koja uređuju pravne odnose u turizmu.
15. Kada propis postaje izvor prava u turizmu?Kada je obavljen u Narodnim novinama.
16. Što čini upravno pravo u turizmu?Skup pravnih pravila kojima se uređuju upravni odnosi u turizmu - status turističkih subjekata, njihove djelatnosti (usluge) i javne institucije u turizmu.
17. Na koje je djelatnosti podijeljen turizam u hrvatskom pravu?Na ugostiteljsku i turističku djelatnost
18. Koji akt regulira ugostiteljsku djelatnost u hrvatskom pravu?Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.
19. Koji akt regulira turističku djelatnost u hrvatskom pravu?Zakon o pružanju usluga u turizmu.
20. Usluge ugostiteljske djelatnosti. 1. pružanje usluge smještaja 2. pružanje usluga prehrane 3. pružanje usluga pića 4. catering usluge
21. Subjekti ugostiteljske djelatnosti.Ugostitelji, građani, obrazovne ustanove, javne ustanove, posebne organizacije kojima je zakon omogućio pružanje ugostiteljske djelatnosti
22. Objekti ugostiteljske djelatnosti.Smještajni objekti, ugostiteljski objekti, catering objekti.
23. Iznimke od statusa ugostiteljske djelatnosti?Ugostiteljske usluge u socijali, zdravstvu, vojsci i policiji za svoje korisnike.
24. Gdje se može kampirati u Republici Hrvatskoj?Kampirati se može u za to predviđenim područjima (kampovima)
25. Usluge turističke djelatnosti.Pružanje usluga putničkih ili turističkih agencija, usluge koje pruža skupina građana i fizičkih osoba s određenom licencom za rad u turizmu, pružanje usluga u posebnim oblicima turizma, ostale turističke usluge.
26. Subjekti turističke djelatnosti.Ugostitelj, gost, agencija
27. Objekti turističke djelatnosti.hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj, restorani i barovi
28. Vrste turističkih agencija prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu?Putnička agencija organizator putovanja, putnička agencija posrednik.
29. Razlika između turističkog vodiča i turističkog pratitelja?Turistički vodič je fizička osoba koja na temelju položenog stručnog ispita ima pravo organizirati turističko putovanje pokazujući povijesne, kulturne, umjetničke, geografske i ostale turističke znamenitosti pojedinog kraja. Turistički pratitelj je osoba koja na turističkom putovanju čuva stvari i osobe te je u slučaju štete odgovorna osoba.
30. Tko je turistički zastupnik?Osoba koaj zastupa turističku agenciju u objektu ugostitelja.
31. Vrste turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj.Redovni oblici: TZ općine ili gradova, TZ županije, Hrvatska turistička zajednica.Specijalni oblici: TZ mjesta, TZ otoka, TZ područja
32. Tijela (organi) turističkih zajednica.Skupština TZ, Nadzorni odbor TZ i turističko vijeće
33. Kako se bira predsjednik HTZ?Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma ???Predsjednik Hrvatske turističke zajednice po funkciji je član Sabora Hrvatske turističke zajednice.
34. Članovi redovnih turističkih zajednica.Članovi TZ općine ili gradova su svi pravni subjekti koji na terotoriju te općine ili grada obavljaju tur. ili ugost. djelatnost. članovi TZ županije su sve TZ na podučju županije, tj. svi članovi TZ na njenom području. Članovi HTZ su sve TZ županija na njenom teritoriju, posebna TZ Grada Zagreba i eventualno TZ područja.
35. Članovi turističke zajednice opće ili grada.Redovni, počasni i dobrovoljni članovi.
36. Prihodi turističkih zajednica.Boravišne pristojbe, članarine redovnih članova, državni proračun, lokalni proračun, razni zajmovi i krediti , dobrovoljni prilozi sponzora i darovatelja.
37. Distribucija prihoda u sustavu turističkih zajednica.Od 100% prihoda TZ općina ili gradova: 65% ukupnog prihoda ostaje u TZ općine ili grada, 10% distribuira se županijskoj TZ, 25% ide HTZ.38. Tko plaća članarinu i kojim turističkim zajednicama?Članarina koja se plaća TZ je obvezna naknada koju redovni članovi TZ plaćaju TZ općine ili grada.
39. Kriteriji za utvrđivanje visine članarine koje plaćaju članovi turističkih zajednica.Kategorizacija turističkog mjesta po razredimavisina prihoda redovnog članasvrstavanje djelatnosti u 3 kategorije ovisno o činjenici kako član obavlja određenu djelatnost: osobe koje se isključivo ili u pravilu bave samo ugosititeljstvom i tur.djelatnošću; razred osoba koje se tur.djelatnošću bave sporedno; razred osoba koje se nebave tur.djelatnošću, ali sudjeluju u pomaganju turizmu i ugostiteljstvu.
40. Kriteriji za utvrđivanje visine boravišne pristojbe?Po kategorizaciji mjesta na turističke razrede i kriterij prema razdoblju u kojem se boravišna pristojba plaća.
41. Tko, kome i zašto plaća boravišnu pristojbu?Boravišnu pristojbu određena fizička osoba plaća subjektu u čijem objektu noći jer izvan svog mjesta prebivališta koristi uslugu noćenja u tur.mjestu. Plaća se zato što je izvor financiranja lokalnih turističkih zajednica te se tim novcem financira rad djelatnika, tiskanje promidžbenog materijala i sl.
42. Kako HTZ prikuplja sredstva dobivena iz boravišne pristojbe?Uzima 25% od ukupnog prihoda od boravišnih pristojbi TZ općina ili gradova.
43. Što je to boravišna pristojba?Boravišna pristojba je namet, naknada koju plaća određena fizička osoba koju izvan svog mjesta prebivališta koristi uslugu noćenja u turističkom mjestu.
44. Tko plaća članarinu HTZ?Članarinu HTZ-u plaća svaka tvrtka koja ostvaruje dobit vezanu uz turistički promet, u određenom postotku od svojeg prijavljenog prometa u prošloj godini.
45. Funkcije Instituta za turizam.Istraživačka funckija i savjetodavna funkcija.
46. Koje je tijelo Vlade Republike Hrvatske nadležno za resor turizma?Ministarstvo turizma.
47. Koje je tijelo Sabora Republike Hrvatske nadležno za resor turizma?Saborski odbor za turizam.
48. Tko vrši turističku inspekciju u Republici Hrvatskoj?Gospodarska inspekcija.
49. Kako se zove i čime se bavi krovna međunarodna organizacija u turizmu?
Svjetska turistička organizacija – bavi se svim pitanjima vezanim uz turizam, odnosno svim dijelovima turističke i ugostiteljske djelatnosti u svijetu.
50. Navedite 5 međunarodnih organizacija u turizmu.Svjetska turistička organizacija (UNWTO), Svjetsko turističko vijeće (WTTC), Azijsko-pacifičko turističko udruženje (PATA), Europska turistička komisija (ETC), Europsko udruženje turoperatora (ETOA), AIEST - Association Internationale d'Experts Scientifiques du Tourisme.
51. Što je poslovno pravo u turizmu?Poslovno pravo u turizmu je skup pravnih pravila kojima se reguliraju poslovni odnosi između turističkih subjekata.
52. Navedite dvije skupine neimenovanih ugovora u turizmu.Ugovori sui generis i mješoviti ugovori.
53. Nabrojite imenovane ugovore u turizmu.
54. Postoji li formalni ugovor u turizmu? Ako ne, zašto? Ako da, koji?Postoji – Ugovor o alotmanu. Svaki ugovor koji se sklopi u pismenom obliku je formalan.
55. Postoji li jednostraoobvezni ugovor u turizmu? Ako ne, zašto? Ako da, koji?Postoji – Ugovor o ugostiteljskog ostavi (samo ugostitelj ima obvezu: čuvati stvari gosta)
56. Što je to i na koje se tri vrste dijeli ugovor o hotelskim uslugama?Ugovor o hotelskim uslugama je ugovor kojim se ugostitelj obvezuje pružiti gostu privremeni smještaj i njemu akcesorne ugostiteljske usluge, brinuti se o njegovoj osobi i imovini, a gost se obvezuje da će za to platiti naknadu. Vrste: izravni ugovor o hotelskim uslugama, agencijski ugovor o hotelskim uslugama i ugovor o alotmanu
57. Što je to izravni ugovor o hotelskim uslugama?Ugovor kojim se davalac usluge obvezuje da će pružati gostu privremeni smještaj i ugostiteljske – dopunske usluge, brinuti se o njegovoj osobi i imovini, a gost se obvezuje da će za to platiti naknadu
58. U kojem je izvoru prava reguliran izravni ugovor o hotelskim uslugama?Posebnim uzancama u ugostiteljstvu
59. Forma sklapanja izravnog ugovora o hotelskim uslugama.(Ne)formalnost ugovora i načelo “ponuda na ponudu”.
60. Kada se smatra sklopljen (uz bitne sastojke) izravni ugovor o hotelskim uslugama?Ugovor nastaje kad gost i ugostitelj postignu suglasnost o bitnim elementima ugovora,kad ugostitelj prihvati postavljeni zahtjev gosta.
61. Bitni sastojci izravnog ugovora o hotelskim uslugama?Vrsta i opseg usluga, cijena usluga, vrijeme trajanja usluga.
62. Predmet izravnog ugovora o hotelskim uslugama.Skup činidbi koje ima ona ugovorna strana koja ne plaća novac drugoj. To su: smještaj, pansion, polupansion, noćenje s doručkom
63. Obveze ugostitelja u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Obveza pružanja usluge smještaja, obveza pružanja akcesornih usluga, obveza vođenja brige o osobi gosta, obveza zaštite privatnosti gosta, obveza vođenja brige o stvarima gosta
64. Obveze gosta u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Obveza plaćanja cijene, obveza ponašanja poput “dobra gosta”.
65. Je li ugostitelj dužan, prema općem pravilu, pružiti smještaj svakom gostu? Objasnite.Prema općem pravilu o pružanju usluge smještaja ugostitelj ma obvezu pružiti smještaj svakoj osobi koja to zatraži.
66. Na koji način (kategorije) mora ugostitelj pružiti smještaj gostu?Usluga mora biti pružena na vrijeme, u ugovorenom objektu, u sobi s ugovorenim svojstvima, uz ispravnost opreme u sobi, gost se u hotelskom smještaju mora osjećati udobno, pružene usluge smještaja moraju biti ekvivalentne cijeni koja se za tu uslugu plaća.
67. U kojim slučajevima ugostitelj nije dužan pružiti smještaj gostu?Kada je očito da gost ne želi ili nije u mogućnosti platiti usluge smještaja, kada je gost u takvom stanju u kojem bi mogao remetiti mir, sigurnost i udobnost ostalih gostiju, te nemogućnost ugostitelja da pruži smještaj jer nema slobodnih mjesta ili zbog krivnje ugostitelja (npr.overbooking)
68. Može li ugostitelj odbiti pružiti smještaj gostu i kada ima puno slobodnih soba? Može (ako gost nije u mogućnosti platiti ili je po njegovom ponašanju očito da nema namjeru platiti...)
69. Mora li ugostitelj pružiti akcesorne usluge gostu u ugovoru o hotelskim uslugama? Objasnite.Mora jer po prirodi prava akcesorne usluge su takav tip usluga bez kojih izravni ugovor o hotelskim uslugama ne postoji. Korištenje prostorija podrazumijeva i korištnje uređaja koje su u njima nalaze što su akcesorne usluge
70. Priroda akcesornih usluga u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Po prirodi prava akcesorne usluge su takav tip usluga bez kojih izravni ugovor o hotelskim uslugama ne postoji
71. Odnos akcesornih usluga i usluge smještaja u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Usluga smještaja i akcesorne usluge zajedno čine osnovu izravnog ugovora o hot. uslugama.
72. Kategorije akcesornih usluga u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Akcesorne usluge kao klasične pertinencije smještaja u hotelskoj sobi, akcesorne usluge modernog hotelijerstva, aktivne akcesorne usluge ugostitelja, podjela akcesornih usluga na tzv. stalne akc.usluge i akc.usluge po narudžbi.
73. Jesu li akcesorne usluge sastavni dio ukupne cijene usluga? Objasnite. Ukoliko su stalne akcesorne usluge su uključene u cijenu, a ukoliko su naručene u pravilu se tada posebno naplaćuju, osim ako ih ugostitelj ne želi naplatiti ili nije naznačio njihovu posebnu cijenu.
74. Ulaze li akcesorne usluge po posebnom zahtjevu gosta u glavnu cijenu ugovora? Objasnite.Da, jer ih gost posebno naručuje, a ugostitelj ih mora prihvatiti, i u pravilu se naplaćuju.
75. Kategorije vođenja brige o osobi gosta u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Sigurnost, udobnost, poštivanje osobe gosta.
76. Kategorije zaštite privatnosti hotelskog gosta.Poštivanje privatnosti hotelske sobe gosta, prijavljivanje gosta pod lažnim imenom, neprimanje određenih gostiju ili osoba u hotel, diskrecija hotelskog osoblja.
77. Najučestalije povrede privatnosti gosta u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Upad hotelskog osoblja u sobu, puštanje osoba u sobu bez gostova pristanka, neovlašteno snimanje, prisluškivanje i promatranje gosta, davanje gostovih podataka trećima.
78. Zaštita gosta od upada hotelskog osoblja u sobu gosta.Natpisi na vratima poput onog do not disturb, occupied.
79. Može li se u hrvatskom pravu gosta prijaviti pod lažnim imenom? Objasnite.Prema poslovnim običajima gosta se prema trećima može prijaviti pod lažnim imenom, pogotovo ako on to iz bilo kojeg razloga zatraži, a administrativnim tijelima s uputom da je ta osoba „kodirana“.
80. Koga ugostitelj može pustiti u sobu gosta bez njegova pristanka?Nikoga.
81. Od čega se sastoji diskrecija hotelskog osoblja kod zaštite privatnosti gosta?Pažljiv ulaz osoblja u sobu, zabrana odavanja podataka o gostu i čuvanje tajni gosta.
82. Tko sklapa izravni ugovor o hotelskim uslugama?Ugostitelj i gost kao fizička osoba, ugostitelj i nenazočna osoba (rezervacija), agencije posrednici putovanja i ugostitelj.
83. Je li gost obvezan platiti cijenu usluga pri svakom boravku u hotelu? Objasnite.Da, jer je to njegova osnovna obveza koa gosta hotela.
84. Kada je gost obvezan platiti cijenu pruženih hotelskih usluga?Po prestanku ugovora, ili iznimno unaprijed (odmah pošto je usluga dana ili nakon svakih 7 dana korištenja uslugom)
85. U kojem slučaju ima ugostitelj, iznimno, pravo tražiti plaćanje cijene usluga unaprijed?Ako je gost bez prtljage ili ima samo ručnu prtljagu.
86. Koju je cijenu usluga gost obvezan platiti ugostitelju u ugovoru o hotelskim uslugama? Ako je bilo posebnog dogovora o cijeni, tada plaća prema dogovorenoj cijeni, a ako nije bilo dogovora tada plaća prema cjeniku ugostiteljskog objekta..
87. Koje posebno pravo pripada ugostitelju ukoliko mu gost ne plati cijenu usluga?Ugostitelj ima pravo zadržati donesene stvari gosta.
88. Koje stvari gosta ima pravo zadržati ugostitelj do naplate svog potraživanja?Pokretne stvari koje je gost unio u ugostieljski objekt.
89. Koje stvari gosta ugostitelj nema pravo zadržati po pravu retencije?Osobne stvari gosta (putovnica, osoba iskaznica, slike, pisma il sl.stvari osobnog karaktera), stvari bez osobite imovinske vrijednosti.
90. Mora li gost platiti cijenu usluga ukoliko mu je ukraden novac iz sefa? Zašto?Ne, ako ih je predao na čuvanje jer tada ugostitelj snosi krivnju.
91. Može li ugostitelj, po pravu retencije, zadržati stvari koje nisu vlasništvo gosta? Objasnite.
92. Od kojeg se trenutka smatra da gost nije platio cijenu usluga?Kada prođe 7 dana nakon boravka gosta.
93. Što znači gostova obveza ponašanja poput “dobra gosta” ?Da gost koristi usluge smještaja, tj. prostorije za smještaj i zajedničke prostorije u skladu s kućnim redom, običajima i uzancama.
94. Kategorije obveze ponašanja poput “dobra gosta” u hotelu.Ponašanje ne remeti tišinu, mir i red drugih gostiju; korištenje sobe, uređaja, i inventara pažnjom “dobra domaćina” i shodno njegovoj namjeni; pridržavanje kućnog reda hotela.
95. Posebne podobveze ponašanja poput “dobra gosta”.Čuvanje imovine ugostitelja, poštivanje fiksne duljine boravka.
96. Što je to ugovor o ugostiteljskoj ostavi?Ugovor o ugostiteljskoj ostavi je jednostranoobvezni ugovor kojim se ugostitelj (ostavoprimac) obvezuje primiti stvari od gosta (ostavodavca), čuvati je (do izlaska te stvari iz objekta) i vratiti kad god to gost bude zatražio.
97. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o ugostiteljskoj ostavi?U Zakonu o obveznim odnosima.
98. Je li ugovor o ugostiteljskoj ostavi dvostranoobvezni ugovor? Objasnite.Nije jer samo ugostitelj ima obvezu prema gostu, tj. ima obvezu čuvanja stvari gosta, te je ugovor kao takav jednostranoobvezni.
99. Je li ugostitelj obvezan čuvati svaku stvar gosta u hotelu? Objasnite. Ugostitelj je odgovoran i obvezan čuvati svaku stvar koju gost donese u objekt.
100. Ima li gost obvezu predaje vrijednih stvari na čuvanje ugostitelju?Ne. (samo u američkom pravu)
101. Iz koje je obveze ugostitelja u hotelskom ugovoru nastao ugovor o ugostiteljskoj ostavi? Iz obveze čuvanja stvari gosta.
102. Je li ugovor o ugostiteljskoj ostavi formalan ugovor? Objasnite.Neformalan ugovor, dovoljna je suglasnost volja, u ovom slučaju to je dvostruki moment
103. Razlika između donesenih i predanih stvari gosta u ugovoru o ugostiteljskoj ostavi.Donesene stvari su sve one stvari koje gost ima u objektu, a predane stvari su one stvari koje je gost posebno predao ugostitelju na čuvanje u sef ili posebnu prostoriju.
104. Kada se smatra sklopljenim ugovor o ugostiteljskoj ostavi? U dvostrukom momentu. Načelo infra hospitium – kada stvar biva unesena u bilo koji dio kojim ugostitelj upravlja. Konsenzualni ugovor – od kad su se stranke i gost dogovorili o čuvanju.
105. Kada se smatra sklopljenim ugovor o ugostiteljskoj ostavi na donesenim stvarima?U trenutku početka usluge o hot.smještaju, ulasku u ugostiteljski objekt.
106. Kada se smatra sklopljenim ugovor o ugostiteljskoj ostavi na predanim stvarima?U trenutku primopredaje stvari na čuvanje.
107. Tri stupnja odgovornosti ugostitelja za štetu na stvarima gosta.Neograničena odgovornost, ograničena odgovornost, isključena odgovornost.
108. U kojim slučajevima ugostitelj odgovara neograničeno za štetu na stvarima gosta?Za predane stvari, krivnja osoblja, subjektivni doprinos višoj sili, čuvanje vozila i živih životinja.
109. Što znači da je ugostitelj neograničeno odgovoran za štetu na stvarima gosta?Da odgovara u punom iznosu štete.
110. U kojim slučajevima ugostitelj odgovara ograničeno za štetu na stvarima gosta?
111. Zbog čega je ugostitelj nekad (samo) ograničeno odgovoran za štetu na stvarima gosta?Jer postoji i djelomična odgovornost gosta za nastalu štetu.
112. Do kojeg limita odgovara ugostitelj ograničeno za štetu na stvarima gosta? Objasnite.Prema Međunarodnoj konvenciji ugostitelj je odgovoran do 100 puta iznosa boravka (daje se prednost ovoj odluci), a prema ZOO-u odgovornost ne smije nikad prelaziti iznos od 10 000 kn.
113. U kojim je slučajevima odgovornost ugostitelja za štetu na stvarima gosta isključena?Za štetu na vozilima i stvarima u njima, žive životinje, ako je stvar ošteećena krivnjom gosta ili osobe u njegovoj pratnji, viša sila.
114. Pravna snaga natpisa “ne odgovaramo za stvari gosta u hotelu”. Objasnite.Nema nikakvu pravnu snagu jer u europskom pravu apsolutno ništa ne znače.
115. Može li ugostitelj odbiti primiti stvari gosta u hotel? Ako ne, zašto? Ako da, kada?Može, kada ne raspolaže prikladnim prostorijama za njihovo smještanje ili ako njihovo čuvanje prelazi njegove mogućnosti iz kakvog drugog uzroka.
116. Odgovara li ugostitelj za štetu na vozilu gosta? Objasnite uz primjere.Vozilo se smatra donijetom stvari te ugostitelj odgovara za štetu na vozilu, ukoliko je smješteno na površini nad kojom ugostitelj ima kontrolu i koja je integralni ili zavisni dio ugostiteljskog objekta. Ukoliko nema npr.parkiralište, a ugositelj je gostu obećao čuvati vozilo, ako dođe do štete, ugostitelj odgovara za nju. Ugostiteljeva odgovornost za štetu vezanu uzvozila prema ZOO iz 2005. je isključena osim ako se ista ne ugovori, odnosno vozilo preda na čuvanje. Ugostitelj ne odgovara za štetu na automobilu i stvarima nastalu kad osoba zaposlena kod ugostitelja na zahtjev gosta odvozi u garažu ili dovozi iz garaže ili donosi, odnosno odnosi bilo koje stvari gosta, ako ta usluga nije bila naručena kod određene osobe na recepciji ili, ako takve osobe nema, kod portira.
117. Tko sklapa ugovor o ugostiteljskoj ostavi?Ugositelj (ostavoprimac) i gost (ostavodavac).
118. Odgovornost ugostitelja za stvari gosta u slučaju više sile.U slučaju više sile odgovornost ugostitelja je isključena.
119. Što je to ugovor o smještaju u turističkim apartmanima?Ugovor o smještaju u turističkim apartmanima je ugovor kojim se ugositelj obvezuje predati gostu, radi uporabe na određeno vrijeme turistički apartman i pripadajuće akcesorne usluge, a gost se za to obvezuje platiti cijenu.
120. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o smještaju u turističkim apartmanima?Posebnim uzancama u ugostiteljstvu.
121. Tko sklapa ugovor o smještaju u turističkim apartmanima?Ugosititelj i gost.
122. Iz kojeg je ugovora nastao ugovor o smještaju u turističkim apartmanima?Izravni ugovor o hotelskim uslugama.
123. Temeljna razlika hotelskog ugovora i ugovora o smještaju u turističkim apartmanima?U objektu.
124. Što je turistički apartman u smislu ugovora o smještaju u turističkim apartmanima?Turistički apartman je zasebna stambena cjelina izvan hotela ili kampa.
125. Je li ugovor o smještaju u turističkim apartmanima formalan ili neformalan? Objasnite.Formalan je jer se mora sklopiti u pismenom obliku.
126. Kada se smatra sklopljenim ugovor o smještaju u turističkim apartmanima?Kada su se ugovorne strane spotazumijele o apartmanu kojim će se gost koristiti radi smještaja, o cijeni i vremenu trajanja ugovora.
127. Kada se ugovor o smještaju u turističkim apartmanima sklapa na neodređeno vrijeme?Nikada.
128. Na koje se vrijeme sklapa ugovor o smještaju u turističkim apartmanima?Od 7 dana do 3 mjeseca.
129. Posljedice sklapanja ugovora o smještaju u turističkim apartmanima kraće od 7 dana.Tada se primjenjuju karakteristike ugovora o hotelskim uslugama.
130. Bitni sastojci ugovora o smještaju u turističkim apartmanima.Objekt, vrijeme i cijena.
131. Mora li ugostitelj kod ugovora o smještaju u turističkim apartmanima tražiti predujam?Može jer time otklanja rizik neplaćanja ili otkazivanja rezervacije.
132. Koji dokument potpisuju stranke prilikom predaje turističkog apartmana?Adhezijski ugovor. Prilikom predaje apartmana na uporabu gost potpisuje listu inventara.
133. Smije li gost u apartman unijeti svoj namještaj bez suglasnosti ugostitelja? Objasnite.Ne smije, to mu je zabranjeno.
134. Što ulazi u cijenu plaćanja ugovora o smještaju u turističkim apartmanima?Opskrba vodom, električnom energijom, energijom za kuhanje, grijanje vode i prostora, uređenje i čišćenje apartmana, mijenjanje rublja u sobama i kupaonici, mijenjanje stolnog rublja i odnošenje smeća, usluge uporabe bazena i plaža, igrališta za djecu i parkirališta.
135. Kada se u pravilu plaća cijena ugovora o smještaju u turističkim apartmanima?Prije početka uporabe apartmana.
136. Koliko iznosi jamčevina koju gost plaća u ugovoru o smještaju u turističkim apartmanima? Uobičajena jamčevina je 25% od ugovorene cijene smještaja,a ukoliko se ništa ne ošteti jačevina se vraća (umanjuje za nastalu štetu).
137. Što je to ugovor o uslugama kampiranja?
Ugovor o uslugama kampiranja je ugovor kojim se ugostitelj obvezuje gostu staviti na određeno vrijeme na raspolaganje kamp-jedinicu ili prostor za kampiranje i pružiti akcesorne usluge, a gost se obvezuje za to platiti cijenu (naknadu).
138. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o uslugama kampiranja?Posebnim uzancama u ugostiteljstvu.
139. Tko sklapa ugovor o uslugama kampiranja?Ugostitelj i gost.
140. Iz kojeg je ugovora nastao ugovor o uslugama kampiranja?Iz izravnog ugovora o hotelskim uslugama.
141. Temeljna razlika hotelskog ugovora i ugovora o uslugama kampiranja?U objektu.
142. Je li ugovor o uslugama kampiranja formalan ili neformalan? Objasnite.Oboje. Neformalan jer je dovoljno da gost i ugostitelj postignu sporazum o bitnim sastojcima ugovora; formalan kada su ponuda i prihvat ponude napravljeni u pismenom obliku.
143. Kada se smatra sklopljenim ugovor o uslugama kampiranja?Ugovor nastaje kada su se stranke sporazumjele o kamp – jedinici ili prostoru za kampiranje kojom će se gost služiti za smještaj, cijeni i vremenu pružanja usluga u kampu.
144. Sklapa li se ugovor o uslugama kampiranja na određeno ili neodređeno vrijeme?I na određeno i na neodređeno.
145. Kada prestaje ugovor o uslugama kampiranja sklopljen na neodređeno vrijeme?Traje dan za danom dok ga stranke ne raskinu.
146. Na kojem objektu ugostitelj pruža usluge ugovora o uslugama kampiranja?Prostoru za kampiranje ili kamp-jedinici.
147. Razlika između kamp-jedinice i prostora za kampiranje.Prostor za kampiranje je prostor koji je uređen i utvrđen za kampiranje, a kamp-jedinica je dio površine kampa na kojoj gost može kampirati.
148. Koje temeljne stvari gost ima pravo unijeti na objekt ugovora o uslugama kampiranja?
149. Bitni sastojci ugovora o uslugama kampiranja.Objekt, vrijeme i cijena.
150. Je li gost u kampu obvezan predati dragocjenosti ili nakit ugostitelju? Posljedice?Dragocjenosti je gost dužan predati na čuvanje u recepciji kampa u protivnom ne odgovaraju za štetu.
151. Što je to ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?
Ugovor o uslugama prehrane i točenja pića je ugovor kojim se ugostitelj obvezuje pružiti gostu u ugostiteljskom objektu uslugu prehrane i točenja pića, a gost se za to obvezuje platiti cijenu (naknadu).
152. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?Posebnim uzancama u ugostiteljstvu.
153. Tko sklapa ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?Ugostitelj i gost
154. Iz kojeg je ugovora nastao ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?Iz izravnog ugovora o hotelskim uslugama.
155. Iz kojeg je “dijela” hotelskog ugovora nastao ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?Iz akcesornih usluga.
156. Je li ugovor o uslugama prehrane i točenja pića formalan ili neformalan? Objasnite.Može biti i formalno sklopljen (narudžba ili rezervacija) i neformalno (u trenutku korištenja usluge).
157. Kada se smatra sklopljenim ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?Kada se subjekti suglase oko usluga, tj. kada ugostitelj prihvati narudžbu gosta.
158. Predmet ugovor o uslugama prehrane i točenja pića.Vrsta usluge, opseg (broj osoba), količina, cijena i vrijeme korištenja.
159. Bitni sastojci ugovor o uslugama prehrane i točenja pića.Predmet, vrijeme i cijena (ugovorena ili iz cjenika, po konzumaciji ili paušalno).
160. Koja je jela i pića ugostitelj dužan pružiti gostu?Jela i pića iz jelovnika.
161. U kojem se ugostiteljskom objektu pružaju usluge prehrane i točenja pića?U svakom ugostiteljskom objektu.
162. Mora li svaki gost konzumirati punu porciju u restoranu? Objasnite.Ne mora, u nekim ugostiteljskim objektima postoje posebne porcije (pola porcije, manje porcije, dječje porcije) i posebne prilike kada nekoliko porcija stiže na istom ovalu (svadba), a koliko će tko pojesti individualna je stvar.
163. Garderoba u ugostiteljskom objektu kao posebna prostorija ugovora o ugostiteljskoj ostavi. Odgovornost za štetu na predanim stvarima (kaputu, torbi) neograničena, a za dragocjenosti i novac ostavljen u predanim stvarima ugostitelj ne odgovara.
164. Kako odgovara ugostitelj za štetu na odjevnom predmetu (kaputu) predanom u garderobu?Neograničeno.
165. Odgovara li ugostitelj za nakit ostavljen u kaputu predanom u garderobu? Objasnite.Ne odgovara. Ugostitelj odgovara samo za kaput koji mu je predanna čuvanje no ne i za stvari (nakit) koji je ostavljen u predanom kaputu.
166. Tko plaća usluge kad je sklopljen agencijski ugovor o uslugama prehrane i točenja pića?Agencija .167. Što je to agencijski ugovor o hotelskim uslugama?Agencijski ugovor o hotelskim uslugama je ugovor kojim se ugostitelj obvezuje turističkoj agenciji isplatiti ugovorenu proviziju i gostu (individualnom gostu ili skupini gostiju), klijentu agencije, pružiti smještaj i akcesorne ugostiteljske usluge za određenu naknadu (cijenu usluga).
168. U kojem je izvoru prava reguliran agencijski ugovor o hotelskim uslugama?Posebnim uzancama u ugostiteljstvu.
169. Tko sklapa agencijski ugovor o hotelskim uslugama?Ugostitelj i turistička agencija.
170. Tko je korisnik agencijskog ugovora o hotelskim uslugama?Gost.
171. Vrste agencijskog ugovora o hotelskim uslugama.Agencijski ugovor o hotelskim uslugama u korist individualnog gosta (do 14 ljudi) i agencijski ugovor o hotelskim uslugama u korist skupine gostiju(najmanje 15ljudi).
172. Tko je individualni gost u smislu agencijskog ugovora o hotelskim uslugama?Skupina od najviše 14 osoba.
173. Što je skupina gostiju u smislu agencijskog ugovora o hotelskim uslugama?Skupina gostiju od najmanje 15 osoba pa na više.
174. Je li agencijski ugovor o hotelskim uslugama formalan ili neformalan? Objasnite.Neformalan jer je bitna suglasnost subjekata oko bitnih sastojaka ugovora.
175. Kada se smatra sklopljenim agencijski ugovor o hotelskim uslugama?Kad naručitelj usluga od ugostitelja primi potvrdu rezervacije.
176. Bitni sastojci agencijskog ugovora o hotelskim uslugama.Vrsta i opseg usluga, naznaka gosta (gostiju), vrijeme pružanja usluga, cijena i provizija.
177. Koju proviziju plaća ugostitelj agenciji u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama?Uobičajena provizija za odnose između domaćeg naručitelja i ugostitelja je 5% na cijenu usluge, odnosno 3% ako je riječ o ugovoru za račun strane agencije. Uobičajena provizija stranoj agenciji iznosi 8%.
178. Koliko iznosi uobičajena provizija koju ugostitelj plaća agenciji u hrvatskom pravu?5%
179. Kome odgovara ugostitelj ukoliko počini štetu agencijskom gostu?Agenciji.
180. Obveze ugostitelja u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama.Obveza plaćanja provizije putničkoj agenciji, obveza davanja točnih obavijesti o statusu (lokacija, kategorija, usluge), obveza naplate istih cijena kao za izravne goste, obveza pružanja rezerviranih ugostiteljskih usluga prema uvjetima ugovora, obveza smještaja gostiju sukladno listi gostiju (rooming list), obveza odobravanja besplatnih usluga predstavnicima turističke agencije.
181. Obveze turističke agencije u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama.1. obveza plaćanja cijene hotelskih usluga pruženih njezinim gostima 2. obveza postupanja prema ugostitelju u skladu s dopuštenom tržišnom utakmicom (bez izjava ili postupaka, nesklapanje više ugovora, ne više cijene od ugostitelja)3. obveza naknade štete zbog kasnog otkazivanja rezervacije (late cancellation), nedolaska gosta (no-show) ili prijevremenog odlaska gosta (premature departure) 4. obveza postupanja prema ugostitelju/gostu u slučaju prigovora.5. obveza pribavljanja i omogućavanja individualnom gostu korištenja rezerviranih ugostiteljskih usluga u hotelu (objektu) ugostitelja6. obveza dostavljanja ugostitelju liste gostiju (rooming list) na vrijeme i u potpunosti.
182. Obveze gosta u u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama.Gost nema obvezu jer nije sklapao ugovor.
183. O čemu ugostitelj mora dati točne obavijesti turističkoj agenciji prilikom sklapanja ugovora?Točne obavijesti o lokaciji i kategoriji ugostiteljskog objekta, posebno o vrsti i kvaliteti usluga koje treba pružiti gostu.
184. Može li ugostitelj naplatiti svojim izravnim gostima niže cijene nego agencijskim? Objasnite.Ne, jer cijene usluga koje ugostitelj utvrđuje naručitelju u potvrdi rezervacije ne mogu biti veće od cijena što mu ih plaćaju njegovi izravni gosti.
185. Što je to lista gostiju (rooming-list) i kakvu obvezu ima ugostitelj glede iste?Rooming lista je popis putnika, njihov raspored po sobama s popisom ugostiteljskih usluga koje ugostitelj mora pružiti gostima. Ugostitelj je dužan smjestiti prispjele članove skupine po sobama u ugostiteljskom objektu prema primljenoj rooming listi.
186. Što je to lista gostiju (rooming-list) i kakvu obvezu ima turistička agencija glede iste? (185.)
187. Obveza agencije postupati prema ugostitelju sukladno dopuštenoj tržišnoj utakmici.Agencija narucitelj suzdržat ce se od svih izjava klijentima kojima bi dovela u sumnju kakvocu usluge i od svih izjava koje nanose štetu poslovnom ugledu ugostitelja, suzdržat ce
se od sklapanja ugovora s više ugostitelja za boravak istog gosta u nakani da naknadno, unutar dopuštenih ugovornih rokova otkaže one koje nece prihvatiti, od klijenata neće potraživati više cijene od ugostitelja.
188. Što je late cancellation i posljedice istog u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama?Late cancellation je kasno otkazivanje rezervacije i ima za posljedicu da naručitelj usluga postaje ugostitelju dužnik naknade štete.
189. Što je no show i posljedice istog u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama?No show je slučaj nedolaska gostiju ili nepravodoban otkaz rezervacije te ima za posljedicu obvezu nadoknade štete ugostitelju koja može biti veća od ugovorene cijene boravka za tri noći po otkazanom gostu.
190. Što je premature departure i posljedice istog u agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama?Premature departure je prijevremeni odlazak gosta, te kao posljedicu nosi da naručitelj ima obvezu nadoknaditit štetu ugostitelju
191. Mora li turistička agencija platiti cijenu hotelskih usluga ako gost nju nije isplatio? Objasnite.Da, ugovor o hot. uslugama sklapa se sporazumno između agencije i ugostitelja i ugovorena cijena mora se platiti neovisno o tome je li gost platio agenciji i kakav je dogovor među njima.
192. Što je to ugovor o alotmanu?Ugovor o alotmanu je ugovor kojim se ugostitelj obvezuje u određenom razdoblju staviti na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja odnosno smještajnih jedinica u određenom objektu, pružiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj određenu proviziju, a ova se obvezuje popunjavati ih, odnosno obavijestiti u ugovorenim rokovima da to ne može učiniti te platiti cijenu usluga, ako se koristila ili nije koristila ugovorenim smještajem.
193. Podvrsta kojeg ugovora je ugovor o alotmanu?Podvrsta agencijskog ugovora o hotelskim uslugama
194. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o alotmanu?U Zakonu o obveznim odnosima (ZOO-u).
195. Tko sklapa ugovor o alotmanu?Ugostitelj i putnička agencija.
196. Tko je korisnik ugovora o alotmanu?Gost.
197. Vrste ugovora o alotmanu.Ugovor o alotmanu s pravom jednostranog odustanka od ugovora (obični alotman) i ugovor o alotmanu s jamstvom punjenja (alotman „puno za prazno“).
198. Što je to alotman s pravom jednostranog odustanka od ugovora (obični alotman)?Agencija u ugovorenom vremenskom roku nastoji popuniti ugovorene kapacitete, a ukoliko to ne postigne hotel ima pravo nezavisno od agencije raspolagati svojim kapacitetima.
199. Što je to alotman s jamstvom punjenja (alotman ''puno za prazno'')?Ugovor kjim se agencija obvezuje da će popuniti određeni broj kapaciteta (ležajeva), pod uvjetom da agencija ugostitelju duguje naknadu za svaki neispunjeni ležaj i za njega vezane usluge i to za svaki dan za vrijeme trajanja ugovora. To je ugovor prema kojem agencija hotelu ne može otkazati ugovor niti djelomice niti u cjelini.
200. Razlika između ''običnog alotmana'' i alotmana ''puno za prazno''.Alotman “puno za prazno” označuje pojačanu odgovornost agencije koja se sastoji u nadoknadi štete ugostitelju za angažirane kapacitete i usluge te prema njemu agencija ne može pravodobno otkazati ugovor niti djelomice niti u cjelini.
201. Je li ugovor o alotmanu formalan ili neformalan? Objasnite.Formalan jer se sklapa na obrascu putničke agencije ili ugostitelja, a može se sklopiti i na drugi način u pisanom obliku.
202. Kada se smatra sklopljenim ugovor o alotmanu?Kada ugostitelj prihvati ponudu turističke agencije.
203. Sklapa li se ugovor o alotmanu na određeno ili neodređeno vrijeme? Objasnite.Na određeno vrijeme, uglavnom na 1 godinu (ukoliko nije drugačije ugovoreno)
204. Bitni sastojci agencijskog ugovora o hotelskim uslugama.
205. Razlika između privremenog i konačnog odustanka agencije od ugovora o alotmanu.Privremenim odustankom ne raskida se ugovor o alotmanu već putnička agencija samo izvješćuje hotelijera da u određenom razdoblju neće koristiti ugovorene kapacitete, čime pruža mogućnost hotelijeru da u tom razdoblju slobodno raspolaže tim kapacitetima. Konačan odustanak je takav kojim agencija izvješćuje ugostitelja u ugovorenom roku da u cjelosti odustaje od ugovora.
206. Posljedice konačnog odustanka turističke agencije od ugovora o alotmanu.Agencija nije obvezna nadoknaditi štetu koju zbog nastanka pretrpi ugostitelj, niti je obvezna obrazložiti razloge odustanka.
207. Posljedice prekoračenja roka odustanka (release) od strane agencije u ugovoru o alotmanu.Hotelijer ima pravo na paušalnu svotu naknade štete, tj. na odštetu ukoliko agencija pravovremeno ne otkaže rezervaciju za skupinu gostiju.
208. Posljedice pravovremenog konačnog odustanka od strane agencije u ugovoru o alotmanu.Agencija nije obvezna nadoknaditi štetu koju zbog nastanka pretrpi ugostitelj, niti je obvezna obrazložiti razloge odustanka.
209. Može li se alotmanskim ugovorom ugovoriti korištenje cijelog smještaja hotela? Objasnite.Hoteljer nikada ne daje u alotmanu svoj cjelokupni kapacitet. Jedan dio hotel zadržava za izravnu prodaju individualno klijentu te se tako hotel osigurava od neuspješnosti poslovanja.
210. Obveze ugostitelja u alotmanskom ugovoru.Obveza stavljanja na raspolaganje određenih objekata, obveza jednakog postupanja prema alotmanskim gostima kao i prema izravnim gostima, obveza zabrane povećanja cijene alotmanskih usluga, obveza plaćanja provizije turističkoj agenciji, obveza izvješćivanja turističke agencije o promjenama (na objektu, uslugama i izgradnji objekta).
211. Obveze turističke agencije u alotmanskom ugovoru.Obveza izvješćivanja ugostitelja (o potpunom ili nepotpunom popunjavanju smještaja), obveza popunjavanja ugostiteljskog smještaja stavljenog na raspolaganje (relativna obveza), obveza plaćanja ugostiteljskih usluga (relativna i apsolutna), obveza pridržavanja ugovornih cijena, obveza izdavanja posebne pisane isprave (vouchera).
212. O čemu ugostitelj ima obvezu izvješćivati turističku agenciju u ugovoru o alotmanu?O promjenama (na objektu, uslugama i izgradnji objekta).
213. O čemu turistička agencija ima obvezu izvješćivati ugostitelja u ugovoru o alotmanu?Obveza izvješćivanja ugostitelja (o potpunom ili nepotpunom popunjavanju smještaja).
214. Ako agencija popuni 50% smještaja u običnom alotmanu, koliku će cijenu platiti?Samo 50% cijene.
215. Ako agencija popuni 50% smještaja u alotmanu puno za prazno, koliku će cijenu platiti?Plaća ugovorenu punu cijenu kao da je popunjenost stopostotna.
216. Mogu li postojati ''alotmanski'' gosti bez izdane turističke uputnice? Objasnite.Ne, jer je turistička uputnica isprava koju je putnička agencija izdala gostu i kojom se ona obvezuje ugostitelju da će platiti njegove usluge pružene donositelju tur.uputnice, tj.klijentu agencije (gostu).
217. Što je to ugovor o organiziranju putovanja?Ugovor o organiziranju putovanja je ugovor kojim se turistička agencija (organizator putovanja) obvezuje pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga što čine cjelinu i koje se pružaju u vremenu dužem od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje (paket-aranžman), a putnik se obvezuje platiti joj za to jednu ukupnu (paušalnu) cijenu.
218. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o organiziranju putovanja?Zakon o obveznim odnosima.
219. Tko sklapa ugovor o organiziranju putovanja?Turistička agencija organizator putovanja i gost.
220. Je li ugovor o organiziranju putovanja formalan ili neformalan? Objasnite.Formalan jer se sklapa pismenim putem (organizator putovanja prilikom sklapanja ugovora izdaje putniku pismenu potvrdu o putovanju).
221. Kada se smatra sklopljenim ugovor o organiziranju putovanja?Ugovor je sklopljen u trenutku kada ugostitelj potvrdi prijavu putovanja i o tome obavijesti putnika.
222. Sklapa li se ugovor o agenciji na određeno ili neodređeno vrijeme? Objasnite.Na određeno vrijeme jer je vrijeme trajanja putovanja točno određeno i bitna je stavka ugovora. 223. Bitni sastojci ugovora o organiziranju putovanja.Putovanje, vrijeme, cijena.
224. Od čega se sastoji tzv. prethodna obavijest koju je putnička agencija dužna dostaviti putniku?Prethodna obavijest – prije sklapanja ugovora = osnovne granične, vizne i zdravstvene formalnosti u pogledu putovanja i mjesta boravka.
225. Obveze turističke agencije u ugovoru o organiziranju putovanja.Obveza organiziranja putovanja, obveza vođenja brige o pravima i interesima putnika, obveza pružanja obavijesti, obveza pružanja ugovorenih usluga.
226. Obveze putnika u ugovoru o organiziranju putovanja.Obveza plaćanja cijene i obveza poduzimanja mjera nužnih za putovanje.
227. Odgovara li turistička agencija za svaku štetu putniku u ugovoru o organiziranju putovanja?Ne.
228. Iznimke od odgovornosti agencije za štetu putniku u ugovoru o organiziranju putovanja.Krivnja putnika i viša sila.
229. U kojem slučaju ima putnik pravo na sniženje cijene u ugovoru o organiziranju putovanja?Ukoliko podnese prigovor u roku od 8 dana od završetka putovanja na nepotpuno ili neuredno izvršene obveze.
230. Može li se ugovorom isključiti/ograničiti odgovornost agencije za štetu putnika? Objasnite.nemogućnost prethodnog isključenja odnosno ograničenja odgovornosti, mora se ponašati u skladu s „dobrim organizatorom” jer za odgovornost organizatora nije važno tko je pružio uslugu: on sam ili davaoci usluga kojima je povjereno njihovo pružanje. Organizator ima pravo na isključenje ili ograničenje odgovornosti ali samo u slučajevima predviđenim propisima koji uređuju odnose pojedinih usluga.
231. Može li se ugovorom unaprijed odrediti najviši iznos naknade štete putniku? Objasnite.
Može jer se smatra da je pismena odredba ugovora kojom se unaprijed određuje najviši iznos naknade pravovaljana pod uvjetom da nije u očitom nerazmjeru sa štetom.
232. Vrijedi li ograničenje naknade štete putniku na svaki postupak turističke agencije? Objasnite.
233. Može li se putnik zamijeniti nakon sklapanja ugovora o organiziranju putovanja? Objasnite.Može, ali pod uvjetom da ta osoba zadovoljava zahtjeve predviđene za određeno putovanje, da putnik nadoknadi organizatoru troškove nastale zamjenom i da stranke nisu izričito isključile mogućnost zamjene.
234. Što je to posrednički ugovor o putovanju?Posrednički ugovor o putovanju je ugovor kojim se posrednik obvezuje sklopiti, u ime i za račun putnika, bilo ugovor o organiziranju putovanja, bilo ugovor o izvršenju jedne ili više posebnih usluga koje omogućuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu.
235. U kojem je izvoru prava reguliran posrednički ugovor o putovanju?U Zakonu o obveznim odnosima.
236. Tko sklapa posrednički ugovor o putovanju?Turistička agencija posrednik i putnik.
237. Je li posrednički ugovor o putovanju formalan ili neformalan? Objasnite.Formalan jer se sklapa u pismenom obliku.
238. Kada se smatra sklopljenim posrednički ugovor o putovanju?Kada su se stekli nalog i njegov prihvat, tj. kad su se strane sporazumijele kojiugovor treba zaključiti posrednik putovanja u ime i za račun posrednika i pod kojim uvjetima. .
239. Sklapa li se posrednički ugovor o putovanju na određeno ili neodređeno vrijeme? Objasnite. Na određeno vrijeme jer je vrijeme trajanja putovanja uvijek točno određeno
240. Bitni sastojci posredničkog ugovora o putovanju.Usluge, vrijeme i naknada.
241. Razlika između posrednika iz ZOO-a i agencije posrednika iz ZPUT-a?Agencija posrednik iz ZOO-a je posrednik pri sklapanju ugovora s gostom i agencijom organizatorom putovanja, dok agencija posrednik iz ZPUT-a posreduje kod sklapanja ugovora s agencijom organizatorom putovanja i ugostiteljem.
242. Obveze posrednika u posredničkom ugovoru o putovanju.Obveza skrbi o pravima i interesima putnika, obveza ispunjenja pravnog posla, obveza izvješćivanja putnika
243. Obveze putnika u posredničkom ugovoru o putovanju.Obveza suradnje s posrednikom, obveza snošenja troškova posrednika, obveza plaćanja naknade.
244. Što je to ugovor o zastupanju hotelijera?Ugovor o zastupanju hotelijera je ugovor kojim se zastupnik hotelijera obvezuje po nalogu hotelijera nastojati popuniti smještaj u objektu hotelijera, a hotelijer mu se za popunjeni smještaj obvezuje platiti naknadu (u vidu pristojbe ili provizije).
245. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o zastupanju hotelijera?Poslovnim običajima.
246. Tko sklapa ugovor o zastupanju hotelijera?Hotelijer i zastupnik hotelijera.
247. Je li ugovor o zastupanju hotelijera formalan ili neformalan? Objasnite.Neformalan jer je dovoljna suglasnost volja
248. Kada se smatra sklopljenim ugovor o zastupanju hotelijera?
249. Sklapa li se ugovor o zastupanju hotelijera na određeno ili neodređeno vrijeme? Objasnite. I na određeno i neodređeno, ovisno o dogovoru subjekata.
250. Razlika između zastupnika hotelijera i turističke agencije.Zastupnik hotelijera predstavlja hotel, direktno i radi za njegov račun i u njegovo ime, tur.agencija zastupa više hotelijera jer joj je cilj samo ubrati porviziju za bilokoju rezervaciju.
251. Razlika između zastupnika hotelijera i turističkog zastupnika.Zastupnik hotelijera posluje samo za svog klijenta, tj. za jednog hotelijera dok tur.zastupnik može zastupati više hotelijera.
252. Koje vrste naknade plaća hotelijer zastupniku hotelijera?Pristojbu zastupničkog tipa, proviziju obavljenog posla ili njihova kombinacija.
253. Vrste usluga koje pruža zastupnik hotelijera.Davanje informacija o hotelu (cijene, usluge), dostava prospekta hotela, promptne potvrde rezervacija
254. U slučaju da zastupnik hotelijera angažira goste agencije, tko će istoj platiti proviziju?Zastupnik hotelijera.
255. Prednosti zastupnika hotelijera u odnosu na ostale slične subjekte u turizmu.Sami plaćaju proviziju turističkoj agenciji, posjed najvjerodostojnijih informacija o zauzetosti hotela, utvrđivanje tržišta (broja gostiju) na određenom teritoriju, vlastita služba rezervacije, posluju samo za svog klijenta - hotelijera
256. Što je to ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta?Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta je ugovor kojim se ugostitelj obvezuje turističkoj agenciji staviti duže vrijeme na raspolaganje određeni ugostiteljski objekt (hotel, kamp, restoran) s osobljem, opremom i inventarom, radi pružanja ugostiteljskih usluga, a turistička agencija se za to obvezuje platiti zakupninu.
257. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta?Poslovnim običajima.
258. Tko sklapa ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta?Ugostitelj i turistička agencija.
259. Je li ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta formalan ili neformalan? Objasnite.Formalan, jer se sklapa u pisanom obliku.
260. Kada se smatra sklopljenim ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta?kada ugostitelj prihvati ponudu tur.agencije. 261. Na koje se vrijeme sklapa ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta? Objasnite. Na određeno vrijeme jer
262. Temeljna razlika između ugovora o zakupu ugostiteljskog objekta i ugovora o timesharingu.
263. Može li agencija angažirati svoje osoblje za trajanja ugovora o zakupu hotela? Objasnite.Može, radi preuzimanja posla „u svoje ruke“.
264. Što je to ugovor o timesharingu?Ugovor o timesharingu je ugovor kojim se pružatelj usluge obvezuje predati turistički objekt (sobu, apartman, vilu) na vremensko korištenje (timesharing) i održavati ga za vrijeme trajanja korištenja, a korisnik usluge obvezuje se koristiti istog pozornošću dobra domaćina (sukladno ugovoru i namjeni objekta) određeni broj godina u precizno određenom razdoblju godine (timeshare), vratiti ga po isteku vremena korištenja i cijenu korištenja platiti unaprijed.
265. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o timesharingu?Zakonu o zaštiti potrošača i poslovnim običajima.
266. Tko sklapa ugovor o timesharingu?Davatelj usluge i korisnik usluge.
267. Kada se smatra sklopljenim ugovor o timesharingu?Kada davatelj usluge prihvati ponudu korisnika usluge.
268. Sklapa li se ugovor o timesharingu na određeno ili neodređeno vrijeme? Objasnite. Na određeno vrijeme jer korištenje objekta odvija u točno određenom razdoblju.
269. Vrste ugovora o timesharingu.Right to use (korisnički) timesharing i fee simple (vlasnički) timesharing
270. Right to use ugovor o timeshringu.Korištenje objekta na temelju ugovora, tj. vremenska uporaba tuđeg objekta pri kojem korisnik ne postaje vlasnikom nekretnine već plaća uporabu objekta.
271. Fee simple ugovor o timesharingu.
Korištenje objekta na temelju vremenskog suvlasništva, tj. objekt se podijeli na određeni broj dijelova koji se prodaju, te svaki vlasnik u različitom razdoblju ima pravo na korištenje.
272. Obveze davatelja usluga u ugovoru o timesharingu.Obveza predaje turističkog objekta, obveza održavanja turističkog objekta.
273. Obveze korisnika usluga u ugovoru o timesharingu.Obveza korištenja turističkog objekta pažnjom dobra domaćina, obveza plaćanja naknade za vremensko korištenje turističkog objekta, obveza vraćanja turističkog objekta po isteku vremena korištenja.
274. Što je timeshare?Timeshare je precizno određeno razdoblje u godini u kojem se koristi objekt.
275. Što su to timeshare swaps?Timeshare swaps je promjena turističkog objekta unutar lanca timesharing društva
276. Na koji se način koristi objekt (vila, otok, apartman) ugovora o timesharingu?Davatelj usluge predaje objekt na vremensko korištenje korisniku usluge i održava ga za vrijeme trajanja korištenja, dok korisnik usluga koristi objekt s pozornošću dobrog domaćina određeni broj godina u precizno određenom razdoblju godine
277. Što je to ugovor o franchisingu?Ugovor o franchisingu je ugovor kojim se davatelj franšize obvezuje primatelju franšize dati/pružiti franžisu (određenu robu i/ili određenu uslugu uz korištenje imena (žiga), robnog znaka, opreme ili drugih zaštićenih prava uz tehničko, tehnološko i organizacijsko znanje i iskustvo (know how), savjete i obuku, a primatelj franšize se za to obvezuje plaćati naknadu i pridržavati se preuzete franžise.
278. U kojem je izvoru prava reguliran ugovor o franchisingu?Poslovnim običajima.
279. Tko sklapa ugovor o franchisingu?Davatelj i primatelj franšise.
280. Je li ugovor o franchisingu formalan ili neformalan? Objasnite.I formalan i neformalan jer se može, ali i ne mora sklopiti u pisnemom obliku.
281. Sklapa li se ugovor o franchisingu na određeno ili neodređeno vrijeme? Objasnite. Sklapa se na određeno vrijeme (prema ZZP-u na minimum od 3 godine).
282. Vrste ugovora o franchisingu.Robni franchising, poslovni franchising, mješoviti franchising.
283. Obveze davatelja franchisinga.Obveza davanja svih potrebnih licenci i oznaka robe, obveza prijenosa znanja i iskustva (know how), obveza davanja svih potrebnih uputa i savjeta, obveza isporuke robe i zaštite područja partnera.
284. Obveze primatelja franchisnga.Obveza plaćanja naknade, obveza slijeđenja uputa, obveza korištenja prenijetih oznaka, obveza primanja obuke i naknadne preobrazbe, obveza nabave ugovorene robe, obveza pridržavanja ugovorenih cijena prema trećima, obveza unapređivanja i povećanja prometa franšize, obveza zastupanja interesa davatelja franšize.
285. Prednosti i nedostaci ugovora o franchisingu u turizmu.Izravna uporaba već uvedenog poslovanja, pomoć u poslovanju, novi subjekti na tržištu, izbjegavanje početničkih grešaka i standardizacija.
286. Što je to kreditno pismo? Primjer funkcioniranja.Kreditno pismo je vrijednosni papir kojim izdavatelj daje uputu upućeniku da korisniku isprave isplati stanovitu svotu novca do određene najviše svote. Rabi se prigodom putovanja koje traje dulje vrijeme s mijenjanjem mjesta boravka te ima prednost pred gotovinom.
287. Stranke kreditnog pisma.Izdavatelj (asignant – banka), upućenik (asignat – druga banka), korisnik isprave (asignatar)
288. Dva nezavisna pravna odnosa kreditnog pisma.Odnos između asignanta i asignata i odnos između asignanta i asignatara.
289. Dospijeće kreditnog pisma.Kreditno pismo je isprava koja dospijeva po viđenju, pa nije potrebno akceptiranje, ipak po isplati asignat mora provjeriti materijalnu i formalnu legitimaciju korisnika ili će u protivnom odgovarati asignantu za štetu.
290. Vrste kreditnog pisma.Obično kreditno pismo i cirkularno kreditno pismo.
291. Što je to putnički ček? Primjer funkcioniranja.Putnički ček je instrument plaćanja u međunarodnom platnom prometu s elementima kreditnog pisma i novčanice, ali u njemu prevladavaju elementi čeka i to čeka koji je u isto vrijeme i ček na ime, limitirani i cirkularni, pa ga ukupnost navedenih sastojaka čini posebnom vrstom vrijednosnog papira najuže vezanog uz ček.
292. Stranke putničkog čeka.Trasant (izdavatelj put.čeka), trasat (banka), reminent (imatelj čeka).
293. Što je to kreditna kartica? Primjer funkcioniranja.Kreditna kartica je legitimacijski papir sui generis na osnovi kojeg je vlasnik kartice ovlašten od trgovca ili davatelja usluge tražiti robu ili uslugu, a on je obvezan robu prodati ili uslugu pružiti. Ona je neprenosiv legitimacijski papir kojim imatelj dokazuje svoju platežnu sposobnost, a trgovac ili davatelj je samo ovlašten provjeriti valjanost kartice i usporediti potpis imatelja kartice na kartici i računu. Primjer: imatelj kartice bezgotovinskim plaćanjem dobiva robu i usluge prezentacijom kartice i nema rizika nošenja novca. Ima funkciju legitimacijskog papira, jer je potpisom računa od strane vlasnika kartice obveza efektivne isplate prenijeta na njezina imatelja, a to plaćanje se obavlja obračunom
294. Stranke kreditne kartice.Specijalne kartice – 2 sudionika: imatelj kartice (konzument) i prodavatelj robe ili usluge (eminent).Univerzalne kartice – 3 sudionika: emitent, imatelj kartice, prodavatelj robe (davatelj usluge)
295. Četiri ugovora u sustavu poslovanja s kreditnim karticama.Ugovor između eminenta i trgovca ili davatelja usluga, ugovor između eminenta i imatelja kreditne kartice, ugovor između imatelja kred.kartice i trgovca, ugovor između inozemnog organizatora i domaćeg eminenta.
296. Što je to turistička uputnica (voucher)?Turistička uputnica (voucher) je isprava koju izdaje putnička agencija(transant) kojom se ona obvezuje davatelju usluge (trasatu) da će platiti njegove usluge pružene donositelju – klijentu agencije (reminentu).
297. Stranke vouchera.Putnička agencija (transant), davatelj usluge (trasat) i klijent agencije – donositelj vouchera (reminent).
298. Obvezatni primjerci vouchera. Primjer funkcioniranja.Hotelska uputnica, agencijska uputnica, potvrda o primitku pologa za hotelsku uslugu ili kreditni voucher, zrakoplovna uputnica.Primjer:
299. Čemu služi voucher s aspekta odnosa ugostitelj-turistička agencija?U trenutku pružanja usluge, tj.neposredno prije toga, ugostitelj zna opseg i kakvoću usluge koju mora pružiti donositelju vouchera, odnosno koliko će biti popunjeni njegovi kapaciteti.
300. Pravna priroda vouchera. Objasnite.Pisana isprava da bi se mogla smatrati voucherom mora najmanje sadržavati: naziv naručitelja, naziv davatelja usluga, naznaku korisnika, vrstu usluge, opseg i vrijeme korištenja usluga, broj, datum i mjesto izdavanja te potpis naručitelja. Voucher nije vrijednosni papir jer u njemu nije ukorporirano pravo na uslugu, pa putnik koji ju je izgubio može svejedno dobiti ugovorene usluge ako dokaže na drugi način da na njih ima pravo (pr.kopijom vouchera). Voucher je posebna pisana isprava na ime ili određenu skupinu i neprenosiva je.
