Urednik MIRJANA JURCIC

Recenzenti mr JASNA BILINIC-ZUBAK

dr RUDOLF FILIPOVIC dr PERO SIMLESA

MIRJANA PREBEG-VILKE

UVOD U GLOTODIDAKTIKU TEORIJA NASTAVE STRANIH JEZIKA

S POSEBNIM OBZIROM NA ENGLESKI JEZIK

. KOLSKA-KNJIGA ~- ZAGREB 1977

!2

-glasova (termin kontrastivan jo se ne spominje). Posebno upozorava na -one glasove ko jr ne PoStoje u hrvatskom jeziku i koji uenicima priinjaju posebne tekoe. '(Filipovi, 1949)

Kakvo je stanje u nastavi stranih jezika u kolama? Meu strunJacima koji vode nastavu pedesetih godina - to je impresionistika ocjena autorice ove knjige koja se iz akih vremena sjea te situa-Cije - vladaju dvije suprotne tenje: pisci udbenika, 1posebno onih

poetnikih, nastoje uz pomo nastavnih materijala uvesti suvreme-ne metode - direktnu, fon etsku. V eina nastavnika, odrasla u tra--diciji gramatiko-:prijevodne metode, uporno nastavlja s vjetbanjem paradigmi, itanjem i prijevodom tekstova. Jedan je od razloga tak--vih postupaka i taj tq se u ~srednjim kolama nakon dvije godine prelazila s poetnikih udbenika u kojima se obrauju jednostavne situacije iz svakodnevnog ivota na itanje knjievnih tekstova. Naime, uenici gimnazija, prema ustaljenom programu, moraju na izvornim tekstovima obraditi i odreena ~podruja strane knjieyno-sti. Ulomci u itankama lingvistiki su toliko nedostupni uenicima da su se tek oni najbolji mogli nadati da e uspjeti nauiti glatko itati i prevoditi. Kvaliteta itanja bez modela izvornog govornika nije bila na zavidnoj razini. Svakodnevni govorni jezik morao se u :dva zadnja razreda gimnazije potpuno zanemariti, pa bi se odlian-

uenik u idealnoj situaciji mogao na!iati da e .progovoriti jezikom i rjenikom knjievnosti 19. stoljea.

Nitko ga, dakako, nije upozorio na to da to nije govor suvreme-nog kolokvijalnog jezika. Gramatika se u VII i VIII razredu gimna--zije obraivala na literarnim tekstovima, uz .pomo prayila i analize

reenica. Na taj je nain knjievnost uenicima omrznula, a grama-tika se nije nauila.

Fonetska transkripcija bila je uvedena u_ rjenik udbenika da bi se--ti--eniCima OlaKaO -1~goy()~,~~ illi_ se-iijOIDe_ -pclnekad nlsu Zii-ali Sltiitr-nr-n.astaViliCi:-vOkabular se -obTaiv8.0 t8.k0 da je nastavnik kolone izraza, u.glavD."oln literan1ih, "ispisivao na PlOU uz hryatske prijevode, a cikci je biO ~kOjlffi -lli3:jem i klasirii filolog, tfid bi se na ploi nala i etimologija rijei latinskog podrijetla. Sat stranog Jezika .bio je vrlo naporan, a esto i vrlo dosadan.

Prodor strukturalizma u nastavu stranih jezika

Teajevi engleskog jezika - odjeci ASTP-a. Audiovizuelna globalno-strukturalna metoda.

Teajevi engleskog jezika- odjeci ASTP-a

Ped~~J?.1H! _g9g_~~A poinje ira suradJ1j~_J].~~e zemlje sa zemljama zapadile-Evrope i A4n.erike. Niz ljudi odlazi na sPecijalizaciju u zefi-lj e engleskog govornog podruja. Meutim, javlja se i problem koji je bilo teko rijeiti u kratkom roku- problem nedovoljnog pozna-vanja engleskog jezika. Tradicija uenja engleSkOg --jezika unutar kolskog sistema bila je minimalna. Skale s postojeim nastavnikim kadrom teko rjeavaju probleme koji se gomilaju dolaskom novih pokoljenja uenika. N e mogu se upustiti u predavanje engleskog jezika onima koji odlaze na specijalizaciju u zemlje engleskog govor-nog podru j a.

Zavod za tehniklLp_o;rno NRH u suradnji s drugim odgovornim ljudiilla dobiva pomo iz--sjedillj;,";ib.-A.-;;;E,rikih-Dra~a. P~tkr:~j 1952. otvara se !Pri Savjetu za prosvjetu NRH nova kola pod nazi-vom Teajevi englesk.og j~zik~~

124

ta neupuenih ide tako daleko da se pria kako je dovoljno sjesti u kabinu i provesti neko vrijeme u inkubatoru da bi se nauilo go-voriti engleski.26

Metodoloki su ti prvi teajevi sadravali sve :bitne karakteri-stike teajeva ASTP-a. Gotovo bismo ih mogli nazvati jednom od mirnodopskih projekcija ASTP-a.

Prvi teajevi trajali su tri mjeseca.27 kola je radila sve do 1961. u nekoliko prostorija potkrovlja tadanjeg Ministarstva prosvjete u Drakovievoj ulici.

Polaznici teajeva bili su strunjaci raznih profila iz cijele re-publike, koji su prije odla:ska na specijalizaciju u inozemstvo dobili stipendiju za uenje engleskog jezika. Kad je teaj osnovan u Zagre-bu, osnovan je slian i u Beogradu i Ljubljani.

Uenje jezika bilo je vrlo intenzivno i obuhvaalo je puno radno vrijeme polaznika. Oni su za trajanja teaja bili lieni drugih oba-veza.

Svaki se dan u koli radilo pet do est sati, od toga je polovica vremena otpadala na rad s nastavnikom, a polovica na rad u labo-ratoriju. U laboratoriju su polaznici s magnetofonskih VJ1>ca, koje su bile zamjena za inforinanta - izvornog govornika, sluali engleski tekst i uvjebavali ,ga oponaanjem modela izvornog govornika. Tekst navrpcamaDiO Je Siltffiij'eD. s amerikfxri en.gleSkini, normalnom go-vornom brzinom, to je bilo u skladu s postulatima teorije ASTP-a. Autori nastavnih materijala 1bili suR. MacDonald i B. Lattimer Kra-der.28 Udbenik se sastojao od 35 apirografiranih lekcija. Na prvih est stranica nalazile su se upute o engleskom izgovoru. Bile su napi-sane na srpsko-hrvatskom jeziku (da bi posluile i za teaj u Beogra-du). Za svaki engleski glas date su upute o artikulaciji i opisane

slinOtii razlike s oagovarajuim srpsko-hrvatskim glasovima. Ilu-Stracije na engleskom jeziku priopene ~u nekom vrstom fone~ki transkripcije. Na kraju izlaganja o izgovoru nalaze se upute o into-naciji.

Svaka se lekcija sastoji od nekoliko dijelova .. U prvom dijelu nalazi sedv:ailesetakvrlo jednostavnih engleskih reenica koje obu-hvaaju nekolik~-;koriSiiih~

playing very well. Larry had his violin. He is just learning, but he plays passably. I had my flute. I hadn't touched it iri years. If you had brought along your clarinet, we would have had an orchestra. What did you play? Oh, all sorts of things. We played pretty badly, of course.

We need practice. We played Haydn's Surprise Symphony. That I would like to have heard. For a while we played popular songs. Then we switched to folk song.

Jack sang. Can J a ck sing? No, but you should have heard him try. I don't think I would have been ible to stand it. Well, pretty soon we all began to sing. That was when we missed you. Yes, I wish I had been there for that. It's too bad you weren't. I do wish I had known oJbout it. I would have liked to come. You shoud have tried to call me again. I was at home all evening.

Larry je imao svoju violinu. On tek ui, ali svira pristojno.

J a sam imao svoju flautu. Godinama je nisam niti dotak-ao. Da si ti doao sa svojim klarine-to-m, imali bismo cijeli orkestar.

to ste svirali? Oh, sve mogue stvari. Svirali smo, naravno, prilino loe. Potrebna nam je vje~ba. Svirali smo Haydnovu Simfoniju ~iznenaenja. To bih bio volio uti. N eko smo vrij eme svirali popularne pjesme. Onda smo preli na narodne pjesme. Jack je pjevao. Zar Jack zp.a pjevati? N e zna, ali trebao si u ti kako je pokuavao. Ne vjerujem da bih to mogao podnijeti. Ubrzo smo svi poeli pjevati.

Tu si nam nedostajao. Zbog toga bjh volio da sam bio tamo. teta to nisi bio. Volio bih da sam bio znao za tO. Bio bih rado dolo. Trebali ste me ponovno zvati.

Cijelu sam veer bio kod kub~.

And I wasn't doing anything in particular. Well, we'll have another get together next week. Be sure and let me know when it's going to be.

*

A nisam imao nikakva -naroitog posla. Pa, ponovno emo se sastati drugi tj edan. Svakako me obavijesti kad to bude.

* *

Ova se lekcija uzimala negdje na poetku treeg mjeseca uenja~ Gramatika graa koja se obrauje ulazi u najtee jedinice engleske-gramatike - irealne pogodbene reenice. Uenici su dijalog trebali zapamtiti ponavljajui reenice za izvornim govornikom na magne-tefonu. U razredu se zatim uvjebavao vokabular, gramatika i sam tekst. Iako je tekst teal~, on je zanimljiv i motivira uenike uvodei ih u -situaciju tipinu za grupu .mladih ljudi koji su se sastali u slo-bodno vrijeme u tim rprvim rporatnim godinama. Veina tekstova sa-.:. stavljena je u istom stilu. To je u ono vrijeme bila golema razlika prema tekstovima koji su se tada upotrebljavali u nastavi jezika i koji nisu vodili rauna ni o uenikovoj ddbi, ni o njegovim intere-_ sima. Taj tekst uvodi nas donekle u nain ivota jedne poratne ge...:. neracije u Americi i, prema tome, daje osim lingvistikih informacija i sociolingvistike, a u njemu ima i neto duha, pa moemo rei da bi on udovoljio i dananjim zahtjevima kojima mora odgovarati svaki nastavni materijal, kad ne bismo znali da je tempo tih teajeva bio opuno prebrz i da je takav tekst u-treem mjesecu uenja za pro-sjenog polaznika teaja predstavljao veliko optereenje. Nije samo sadraj nastavnog materijala bio puno preteak nego je i vremen-, sko optereenje polaznika bilo preintenzivno, est dana u tjednu p est sati rada u samoj koli! Polaznici bi obino u razredu prvi put

uli tekst lekcije s magnetofona. Nakon toga slijedilo bi pojedinan ponavljanje teksta, ,Pri emu bi nastavnik ispravljao izgovor i obja-njavao znaenje. Dosta elmenata te sheme ulo je ~asnije u shemu AVGS-sata. Slijedio je sat rada u laboratoriju, gdje je nastavnik nadgledao kako polaznici mehanikim ponavljanjem za magnetofo-nom usvajaju strukture. Trei sat odravao se u razredu, po mogu~osti s drugim nastavnikom, koji je uvje~bavao gramatiku. Nakon toga dOao je opet na red rad u laboratoriju, pa rad s nastavnikom ko-ji je uvjebavao rjenik. To je bilo za polaznike takvo optereenje da sU gotovo svi negdje oko polovice teaja zapadali u krizu. Tada nisu mogli-nita pamtiti, u glavama im je nastala potpuna zbrka, i tada su trebali predahnuti nekoliko dana. Poslije toga sve je opet nekako ilo. 1 i.r .-N:~-,- '2

Teajevi su nakon prvih iskustava produeni na etiri .mjeseca, a -k:aSnlje-i--na-pet-mjeseeL-~lf'i -1955:-. godine, .kad--su_-_ve:~Pi:-6\Tedeiie 127

12~

mnoge modifikacij __ e u metq4g~_og!jt r_ada, tempo je jo uvijek bio prei:rltenziv_an: u--to se vrijeme radilo etiri do pet .sati dnevno.29 -

Iskustva nakon prvih nekoliko godina teaja pokazala su da su se najbolji i najuporniji Uenici mogli sluiti engleskim jezikom ako su odmah nakon svretka: teaja otputovali u inozemstvo. Ako su odlazili u SAD, njihovu su snalaenju mnogo' pridonijeli elementi tzv. arealnih studija, koji su bili sastavni dio teaja. ~olaznici.su_e - slijedei tradiciju ASTPca_- dijafilmovima praenim odgovara-

juim tekstO-m uPoZllavali 'S 'nainom ivota i rada Amerikanaca. KOniunikacij,a~ tCgheyniJ;ri -~1tu~djal!la bila _j_e ogranien-a struktural-ni-In kliejima_ koje su. uvjebavali .na'llamet, ali. kad- Su ti klieji od-gbvarhli ~Stvarnim situa_cijama, slika njihova znanja jezika bila je znat:rio bolja od stvarnog znanja, bareffi u prvim -minutama razgovo-ra:-TomeJe .. Pri

ilO

ruski A. Menac, za talijanski D. Cernecca) a za njemaki K~ Mon-tani.32

Audio-vizuelni teaj hrvatsko-srpskog jezika. Lj. Jonke~,_ E: Leskovar-r-K:-Pranjica, objavlje.!i_19.62. g6crine, prva je razradba

AVGS~ii:ietcide za .. p.oduavanje manje poznatog jezika koji se ne ubraja u svjetske jezike. Osim prak:tine vrijednosti koju taj udbe- nik ima za strance koji ele- nauiti hrvatski ili srpski jezik, rad na tom teaju imao je i odreenu teorijsku v~ijednost. On je, na_i,me, ponukao aut_ore ~-c!~b~!l.iJ~a.:::--:-. kroa_tiste - da_ svof materirt_S_l:tr~e~ik_:Promatr8.ju s ,gledita stranaca, a to__je imalo korisnih primjena na_ njihov rad'ti uOlstri.lcf.33 ' ---- --- - . _

Mogli -bismo- rei da je ta metoda primijenj~a malo prekasno. Amerika je, naime, ti. to vrijeme ve bila zasiena raznim audiO-vizuelnim i audiolingvalnim metodama. Ve je .prolo dovoljno vre:_ mena od dolaska 'tih .metoda, pa su se mogli uoiti i ndihovi~ nedo-staci.

Godina 1957. prijelomna je u na10ci o.. j~ziku. Te. je godine Qb-javljen_o_po-sljedn:je (15are:ri:t '[J-ciji"Ojijm\l) veliko djelo izrazito. behavio7 .

ristikog ilazora na jezik - S~innerovo_ Verbalno ponaanje; PC?- Sljednje vjerojatnO' zatO jer i~_jasno __ p_okqz;:~JQ..._;Q._~rp.oQ da .s~_ je~.i~ ObJaSnl s behaviorif)tikog stanoyi.ta .. --rgrom ifliaja,-i;te. je gggi!lg_gJ?j~yljeno .djelo kojim je u lingvi-

stici otpocela nOva era-.=-Sintaktike s_tl'l:lktl}.re:. Noama Choms~og~ Orio je PD1manje:o-j~~~l!~IDl~i~uQ.dl-.Ugamo.

U takvom kontekstu objavljiYanje teajeva stranih jezika po AVGS-metodi moglo bi se initi anakronizmom. Kad bi teorija i nje~ zina pri~jena ,!~~~:_-~E~!"A~~n.~~- t l?~. dOi_st!-1 i bio anakroniza~ .. ~l~

budui da od Pojave jedne teorije do njezinih odjeka u praksi 1;1:vijek proe dosta vremenf!:, A VGS je nala svoje mjesto u nastavi. A_ u natl.JSI-edini (f ne sam_o u naoj nego i nizu evropskih zemalja u kojima su se nast8:Vn~ci stranih- jezika po inerciji jo uvijek navra-

ali u gramatiko-prijevodnu metodu) AVGS je godinama znaila metOdu koja se slui najnovijim znanstvenim dostignuima.

Evo to profesor Guberina kae O SvOjOj metodi: U poduavanju stranog jezika treba u~eti u.~ obzir dajezik ist_k_a i ljuds~-m?zak

s2 R. Filipovi, Audiovisual languages at the University of :Zagreb-- -Principles and methods IRAL II/1 Julius Gross, Heidelberg. Clanak R. Filipovia objavljen u IRALU itan je kao referat na Sveuilitu u Not--tinghamu 1962. U tom lanku navodi naslove predavanja autora pojedir:ih udbenika odranih u Zagrebu na seminaru 1962: dr A. Menac, .Audw-vizuelna metoda i njezfna primjeml u pouavanju ruskog, dr D. Cernecca Audiovizlielna metoda i njezina primjena u pouavanju ~alijanskog, Klara Montani, ))Gram3tika i fonetika i njihova primjena u pouavanju njemakog prema AV metodi, prof. R. Filipovi ~)Audiovizuelna :metoda i govorni jezik (sa specijalnim obzirom na engleski), str. 53-62.

33 R. Filipovi, New Methods in Teaching Non-World Lang1:1a~es~ A-V Course of Serbo-Croat, Contact, 1966, str. 27:-34.

_Junkcionira u strukt~rama .... Vanpst ritma i intonacije u jeziku, Vanost Sfiffiula:-cije-mozga za intonaciju zahtijeVa ffietode_koj_e_lnogl! is:tov:remeno-Gjillovati na- n.ekolikO~OSjefiilhO~gana da bi preko psi-

h_Olo.-~k.~~.--fi;lilul~ci~~~i'~~:O._~~.i_ci?.-h.iia~.~.,a.- omogUil.'.. b.~.-~o.-.-u._-_s.-v a..j~.~.J:.st .. ra: ~/ -nogJezrka;---DvlJe- cmJen1ce se namecu: .prva da ll: J~:z:~k_u __ postOJLr~l~~-- / -tivno--m:aief:Ctfi'OjeTemenata kOji' se . mogU- -konibinif"ati na mnogo "/

fB:ZiliK_iiain~.cga.cbFse;_cfOhib' Velik brOJZ_Ii'ileD.]a;- d~ugt}_je iiijeniCa da:-na:_ osll_OVu pr(n~~aVaD.j_i( dOlazimO- do spOzliaje-d~-~~ -f_;ij relfiiiVil()_----rn:a1t"DfOT=oelelrienata dade bogato iSkOrltltf-Jedall USlOv mora-blti ...

ispunJert:-primjena=stf1lkt1lralnil1!ifinfpa u .toku itavog lanca ko-mUDTkaCije -..=.--uemiSlji k8."0 ru recepciji, -u-reprOCfUKCGf cu-eventU-alnoj pos-z~eanor -'tr-ansmislji koju vrl --strOj.- problerili .-strUkture sti kOiriplekSni: oni' se istovremeno odnose na nekoliko osjetnih organa i na mogunost mozga da funkcionira kao cjelina, na strukturalan

nain, kad integrira vanjske stimuluse. Treba rijeiti mnogo pro-blema: memoriranje Zinaenja i izgovora, izbor tipa slike, ritam slike u odnosu na zvuk, dirigirane sluanje, mogunost samostalnog is-pravljanja, oslobaanje navika materinskog jezika na poseban, aku-stian nain ..... Prouavajui intonaciju i ritam jezika, problem afektivnog govora i problem sluanja, pokuali smo razraditi teoriju nastave stranih jezika koja rbi vodila rauna o drutvenoj funkciji jezika, procesima sluanja i gledanja, a naroito o strukturi koja organizira jezik i omoguava mentalnu integraciju. (Guberina, 1967)

Oito je, a to Guberina i. sam naglaava, __ da je A V9"S struk:tura-listika metoda. unelfiffiGUDeiiliJffi--fO~illiiladjciffia--os}EtSe -UiJe-Caj-desaussure-a:;n~tpriiTI}ei-11--hipotezi: o ~o~tvarrvan:JU Jezinog ina.

Post~y@l--o-malom~orojll elemenata.kO]i_ se ___ rr;ogu koffibillfiati na mnogo rB.znHl-iiiin8. da bi se dobi'? veljk broj _Zii8.efij'a--podsjeaIYa' de Saussureo-vti'U.SporedbU jeZika s-partijom.aha._ Ali za 50. godina; koliko je prolo od poj3.ve de Saussureova )>Kursa do objavljivanja Guberinina lanka (1915-1965), ta je uspor.edba.toliko postala in-ventarom lingvistike dabi na temeljU nje same teko bilo govoriti o

"iziciVIi'OID Utjecaju de Saussurea na GUberinu. Svoje poimanje strukture Gubedria obj-3.~java ovako: l! naoj

metodi strUktura nije prvenstveno struktu~alni_ pristup je.ZikU~-itat ra.Kvom,- nnc.prinifeD.a "f3.kvog strukturalnog_ pristupa._ Str.uktura je ostvarena izbototn--odreenih elemenata n3.jeffkasnlfih za mozak i o''Sjetna "kOJi=funkCTOilifaju-u stiukturr; riB:jbOljih mogUnoSti slua.: nj a, razumi]evanj'a, _uenja, asimiliranJa i reprodUciranja jezika ....

injeniCa-aa--se StrUkture oblika; sintetike struktUre i jezine struk-ture openito nalaze u naoj metodi, samo je neizbjena posljedica naeg ~poimanja strukture, koje je prije svega psiholoko i Pedagoko poimanje, koje je vrlo blisko onom koje susreemo u psihologiji, -fi-ziologiji, fiZici, kemiji. Radi_~E!_d,~kle o strukturi openito prihvaenoj pod tim pojmom, od koj?su struktu@l.liaJliigVisiik~k~~ i. takozvane- 131

strukturalne pedagoke m~t()d" .. pri!ino udaljene. (Guberina 1967, str:27)Vldimo, -dakle;cfa profesor Guberina razlikuje pojam stry_k-ture u lingvistici od pojma str.)lkture u AVGS~rrietodCNOivo .. kari ga tU -isPi-avija i kae da >>1poJam strukture _ne_ varira bitno i 9-a je ov:aTe .Iia-~()ltO- ofta -razllka ti obj"ektu; a ne konceptu strukture'.

(Skari, 1971, str. 77) Vidjeli smo da ima i drukijih hipoteza o ostvarivanju jezinog ina. Na primjer, E. Lenneberg, koji je svoje postavke potkrijepio :brojnim rezultatima ispitivanja usvajanja jezika u djece, tvrdi da je u jeziku i opem razvitku ovjeka prisutan proces diferencijacije, a ne giobalnosti. O globalnosti percepcije moemo govoriti samo na poetku intelektualnog razvoja, odnosno na poetniki.m jedinicama percepcije. (Lanneberg, 1967)

Lenneberg je na temelju ispitivanja doao do zakljuka da pa-ipagajsko ponavljanje nije put da se zapone jezik. O audiovizuelnoj komponenti A V GS-metode profesor Guberina kae: Viestruka os-jetljivost, naroito oka i uha, osnovni je medij za cerebralnu inte-graciju na strukturalni,m principima . . . . Strukturalna predodba stvarnosti i strukturalna predodba samog jezika najbolje se prenose u novu jezinu okolinu ako istovremeno djelujemo na oko i uho. Ta stvarnost korisno upotrebljava uho i oko: pomou takve kombinacije ona, to jest signali jezika, lako se memoriraju. (Guberina, 1967, str. 24, 25)

Lenneberg pak kae: Nije uope razjanjeno to se povezUje u toku usvajanja jezika. Rijei nisu etikete fizikih objekata nego pro-cesa konceptualizacije .... Nema dokaza da ijedan dio mozga po-hranjuje neto kao pdmitivne fragmente ponaanja {kao, na primjer,

iskljuivo auditorne ili iskljuivo viwelne percepcije) . . . . Audio-vizuelne asocijacije teko da bi mogle b Hi relevantne za sposobnost usvajanja jezika, jer djeca koja su na oba oka slijepa, a inae zdrava, usvajaju vokabular jednako lako kao i djeca koja vide. (Lenneberg, 1967, str. 217)

Ipak, ove Lennebergove postavke, koliko god bile potkrijepljene dokazima, ne moemo prihvatiti bez rezerve kad je rije o uenju stranog jezika, jer se one odnose na usvajanje 'materinskog jezika. Osim toga on je u (l'l'ffiOgim sluajevima ispitivao djecu koja su imala neke tegobe ili bolesti. Oprez J. T. Robertsa vjerojatno je umjestan kad kae: Prvi opi zakljuak u vezi s neurofiziolokim i neuro-kirurkim dokazima jest taj da se oni izvode uglavnom iz prouavanja abnormalnog, a veliko je pitanje da li j e ekstrapolacij a od abnor-malnog k normalnom valjana. (Roberts, 1973, str. 105)

Ako uenje ~tranog jezika uzmemo kao -proces za sebe koji nema veze s usvajanjem jezika kao fenomena (a u tom sluaju treba odba-citi .g90fo postavki lingvistike i psihologije, jer su lingvistika i psiho-~32 logija dole do najvie spoznaja o jezinom fenomenu ispitujui usva-

janje materinskog jezika -i promatrajui razliite tipove govornih defekata i afazija), moramo se ograniiti na promatranje i eksperi-mente u razredu, na satu stranog jezika.

Pogledajmo !'rJ.'llj"!l'!.~ V:.GJ>..=a.u.nastavnoj .. praksi.. AVGS.je bez ... sumnje obogatila nastavu stranih jezika. Dala je u prvom redu no-vu vatijanru---arl:ikuladje--~at~r Ct!i'elqrnill,\C.P_ciznatu izdrugih~metoda .. sazdtmih 11:a naelima strukturalizma). Nastavna-JeCHiiTCa-iill.fliid8.u

d-8:-~o-~-~eilika--stVOd'nove jeZirie ll8:Vi1~-e~Eaerijerlfi ~JeZi&Og-sat3.~-j;~ _ sU:_ prikazivanJe, ~c~:r:j~, tlld:~~~ff~~avljallje, ek~pl0~t~Cl]8:,

transpozl~!Ja. Sat Je vez-anuzava medij~_Q-lfi!.ntm __ Cij)].g_nefOfOfi.SKU - vrpcu.- Sherna:-sata vrlo--jvrsta, pa je to nastavniku velikci~offiO-.-~druge pak s~ane-;asnetnifU.IUKaina rlastavnika koji~je.dsljedno provodi moze __ oves I,T]iQ!JfQJ;lOYQ..af,3fQ de_rflOHva(:ije Uenika, koji unap--E.!J=:-~ ~~~j-~_to_~!!L~~~--i~ --;s-~t~~~-~~_t .. __ C?_~k -i dUh-OvifiCrteCdif8Jil-mova ucen1c1nia mogu dosaditi kad se pojaVljuju nemilosrdno u sva-koj nastavnoj jedinici, u istoj tehnici, i na isti nain. Prva je faza rada .pr,ojiciranje itavog slijeda slika koje prati odreeni akustini signal, kao njihov zvuni izraz. . . . . Slike, naroito one prvih lek-cija, moraju biti to vie jednosmislene, drugim rijeima, same lek-cije :moraju biti tako sastavljene da se situacija i jednostavni dijalozi koji iz njih proizlaze mogu izraziti likovno uz minimalnu vjerojat-nost za .pogrenu interpretaciju. Ne mislimo tu na pogrenu interpre-taciju pojedinih rijei ve na globalnu interpretaciju slike kao cje-line na ekranu i njezine akustine slike koja je prati. Na primjer, u vlaku sjede ;putnid. Jedno je mjesto u odjeljku prazno, na njemu je upitnik, simbol pitanja, a na vratima stoji putnik koji pokazuje na to mjesto. Mislim da svakom aku mora biti jasno da taj putnik trai mjesto i da pita ostale putnike da li je slobodno ono mjesto gdje nitko ne sjedi, shvaajui reenicu koju .u tom asu uje globalno, bez analize pojedinih rijei: (Montani, 1962, str. 8)

Metoda oito_ pretpostavlja da e se uenici ponaati _prema Skinnerova j sheriii -~Vjetr~:ih responsa i odgoVarati on-ako _KakO. je

predvieno. Chomsky je u svojoj kritici Skinnerova };Verbalnog po-na:a~rija

nika nad praznim mjestom razumjeti sadraj pitanja globalno, iako bi- putnik koji stoji na vratima i upire prstom u prazno mjesto mo-gao pitati i neto drugo. Ali kad situacije postanu sloenije, vizuelni element vrlo rijetko zadovoljava kao jedini nosilac znaenja, po-sebno kad doe do situacija koje se razlikuju sociolingvistiki. Na-stavnici iz prakse znaju da se u takvim sluajevima dogaa da uenici inter:pretiraju smisao na najrazliitije naine (ako je materinski jezik potpuno iskljuen, to je jedan od osnovnih zahtjeva AVGS-a, teko je dobiti i- povratnu informaciju o tome kako su ga interpreti-rali), a neki ga uope ne intei'Ipretiraju nego mehaniki ponavljaju

reenice za modelom. ak i ako pretpostavimo da su nastavni materijali tako vjeto

sastavljeni da uenici uspiju razumjeti globalno znaenje teksta, na-redni ih korak vodi u zamku koju AVGS u praksi nije kadra izbje-

i: Ako on {uenik) naui ono to je uz tu sliku uo ....... on e biti u stanju da to koristi u svakoj drugoj slinoj paralelnoj situaciji, u kavani, u predavaonici, na utakmici, svuda gdje vidi slobodno mje-sto koje bi rado zauzeo.