Upload
tarikaga
View
454
Download
11
Embed Size (px)
Citation preview
8/31/2007
1
ARHITEKTONSKI FAKULTET SARAJEVO
Predavanje pripremila Dr. Rada Čahtarević
GEOMETRIJA PERSPEKTIVNE SLIKE
8/31/2007
2
Centralna projekcija objekta na LIKORAVAN – PERSPEKTIVNA SLIKA
Ravan projiciranja
Zraci projiciranja
Oko-centar projiciranja
Ustrojstvo perspektivne slike zasniva se na nekim osnovnim elementima i
parametrima, koji uslovljavaju njenu vizualnu organizaciju i konstrukciju.
Tačka posmatranja – očna tačka, Njen položaj u odnosu na objekat koji
posmatramo i prikazujemo, parametar je koji odreĎuje vizure i geometriju slike.
Ravan projiciranja
ili ravan slike
(„likoravan“),
jedan je od elemenata
koji definiraju
perspektivnu sliku,
Ravan tla,
kao osnovna
ili glavna
horizontalna ravan,
na kojoj je najčešće
postavljen objekat koji
posmatramo, odreĎuje
početne parametre bitne za odreĎenje položaja svih ostalih elemenata slike.
Ravan slike / likoravan
Zraci projiciranja/vidni zraci
Očna tačka
Perspektivna slika
Osnovna ravan tla
8/31/2007
3
Paralelna osnovnoj horizontalnoj ravni je ravan horizonta,
koja se nalazi na visini tačke posmatranja-očne tačke.
Linija horizonta (h) presječnica je ravni horizonta i ravni slike (u
vertkalnom položaju).
Položajem očne tačke u odnosu na osnovnu ravan definirana je visina
horizonta, kao vertikalna udaljenost te dvije horizontalne ravni,
Presjekom osnovne ravni
i ravni slike definirana je
glavna linija
ili osnovna prava (x).
Okomica povučena
iz očne tačke
na ravan slike predstavlja
glavnu vizualnu osu,koja odreĎuje smjer
posmatranja.
Sve svjetlosne zrake putuju pravolinijski
Vizualni konus i vizualna osa –
glavni vizualni zrak
Ravnina tla- osnovna ravan
8/31/2007
5
Udaljenost očne tačke od
objekta koji posmatramo -
perspektivna distanca
je u relaciji sa vidnim uglom
kojim je obuhvaćen objekat
koji posmatramo.
Prirodne vrijednosti vidnog
ugla ljudskog oka iznose
nešto oko 40, pa se
optimalna vrijednost ovog
ugla uzima izmeĎu
30 i 45.
Linija horizonta
8/31/2007
6
Linija horizonta
Linija horizonta
Udaljenost očne tačke od
glavne horizontalne ravni
- visina horizonta
ovisi o poziciji posmatrača
u normalnim okolnostima
uzima se prosječna
vrijednost visine ljudskog
oka iznad tla od 1,60-1,80m.
Za izuzetno visoke kao i
niske visine horizonta
dobivaju se neuobičajene
vizure, a posebni nazivi za
ovakav način sagledavanja
prostora su ptičja i žablja
perspektiva.
8/31/2007
7
Ugao koji zaklapa ravan slike sa glavnim vertikalnim ravninama
objekta.
Ukoliko ravan slike zaklapa posebne uglove sa ravninama objekta
(uglavnom se radi o ravninama koje su meĎusobno okomite), tada
govorimo
o frontalnom tipu perspektive,
kod koga su neke ravnine objekta
paralelne likoravni,
a druge okomite na nju.
Ukoliko su ovi uglovi
proizvoljni, tada govorimo
o perspektivi sa ugla,
kod koje uglavnom ni jedna
vertikalna ravan objekta
nije paralelna niti okomita
na likoravan
(takoĎe postavljenu
u vertikalnom položaju).
Frontalna perspektiva
8/31/2007
10
Perspektiva sa različitim
visinama horizonta
i različitim položajem
Sa ugla
I frontalni položaj
Jean Pelerin,
De Artificiali Perspectiva
(1505, 1509),
Ukoliko ravan slike nije postavljena u vertikalan položaj na glavnu
horizontalnu ravan, govorimo o zakošenoj perspektivi, čija
perspektivna konstrukcija je mnogo kompleksnija
8/31/2007
11
Perspektiva sa zakošenom lokoravni – pogled odozgo
GEOMETRIJSKA
KONSTRUKCIJA
PERSPEKTIVNE
SLIKE
8/31/2007
12
Perspektivna grafičko-geometrijska konstrukcija
Pokazatelji perspektivne dubine na slici – geometrijska analiza centralne
projekcije likova na različitim udaljenostima,
na odreĎenu ravan slike
Ravan slike/ likoravan
Zraci projiciranja/vidni zraci
Oko-centar projiciranja
Perspektivna slika
Osnovna prava
Osnovna ravan
LINEARNA PERSPEKTIVA / geometrijski elementi
Perspektivna slika kao centralna geometrijska
projekcija definirana je ravninom slike kao
ravninom projiciranja, tačkom posmatrača-očnom
tačkom kao zajedničkom tačkom projiciranja i
vidnim zracima kao projekcijskim zracima.
8/31/2007
13
Osnovni geometrijski elementi
centralnog projiciranja
Tačka posmatranja -očna tačka O
Ravan projiciranja -likoravan L
Ravan horizonta
Linija horizonta - presjek ravni horizonta i ravni slike h
Ravan tla -osnovna ravan
Linija tla - osnovna prava
-presjek ravni tla iravni slike X
Slika nekog geometrijskog objekta predstavlja
skup slika njegovih pojedinačnih elemenata, kao
što su tačke i pravci, te dužine omeĎene
odreĎenim tačkama.
U centralnoj geometrijskoj projekciji postoje
posebni odnosi i zakonitosti, koji odreĎuju
specifične elemente i pravila ureĎenosti meĎu
geometrijskim
elementima na
samoj slici kao
takvoj projekciji.
8/31/2007
14
Bitne odrednice u ovakvoj vrsti projekcije su
meĎusobni odnosi geometrijskih elemenata, kao
i njihovi odnosi prema osnovnim elementima
perspektivne slike -ravninom slike kao ravni
projiciranja, očnom tačkom kao tačkom
projiciranja, te osnovnom horizontalnom ravni
kao parametrom
orijentacije.
Po tim odrednicama razlikujemo horizontalne pravce i
horizontalne ravnine,vertikalne pravce i ravnine,
zakošene, te zakrivljene pravce i ravnine.Ovi elementi mogu biti
paralelni ravni slike -projekcijskoj ravni, okomiti ili
zakošeni u odnosu na ovu ravan. Obzirom na različite
položaje geometrijskih pravaca, pokazuju se slijedeće
zakonitosti u centralnoj
geometrijskoj
projekciji:
8/31/2007
15
Sve prave paralelne likoravni imaju perspektivne slike
geometrijski paralelne samim tim pravama.
Njihovi međusobni uglovi ostaju nepromijenjeni
Likoravan
Očna tačka
Svi vertikalni pravci, u centralnoj projekciji
(na likoravan okomitu na osnovnu horizontalnu ravan),
ostaju vertikalni-okomiti na osnovnu horizontalnu
pravu x.
Svi horozontalni pravci paralelni ravni slike, u centralnoj
projekciji ostaju horizontalni -paralelni osnovnoj pravoj x.
8/31/2007
16
Nedogled prave - prodor njenog uporednog zraka (paralelnog
pravca povučenog očnom tačkom) kroz likoravan.
Svi meĎusobno paralelni pravci u centralnoj projekciji
imaju jednu zajedničku tačku- nedogled.
Svi horizontalni pravci u centralnoj projekciji imaju
nedogled na liniji horizonta.
8/31/2007
17
Nedoglede pojedinih skupina paralelnih pravaca možemo najlakše
odrediti u ortogonalnoj projekciji
-u osnovi, odnosno prvoj projekciji
Na jednoj perspektivnoj slici
često se pojavljuju dvije ili više
tačaka nedogleda.
Za pojedine skupine paralelnih
pravaca nedogledi se mogu
označavati oznakom koja je
analogna označavanju jednog
referentnog pravca- npr. za
pravce paralelne pravcu
označenom
sa „a „ tačka nedogleda
označava se kao
Na ili An
8/31/2007
18
Elementi perspektivne slike - Linija horizonta i tačka nedogleda
Centralna linearna perspektiva
HORIZONT NEDOGLED
Ol’
Ol
8/31/2007
21
Frontalna (centralna)
perspektiva
1 glavna tačka nedogleda
Perspektiva sa ugla
2 glavne tačke nedogleda
Perspektiva sa zakošenom lokoravni - perspektiva sa tri nedogleda
8/31/2007
22
Perspektivna slika sadrži navedene geometrijske elemente-pravce
i ravnine, kao sastavne dijelove složenijih figura. Položaj
geometrijskih figura koje leže u ravnini, u odnosu na ravan slike,
utječe na njihove projektivne transformacije u perspektivnoj slici.
Neki položaji su specifični, jer daju posebne transformacije, kao
što je položaj geometrijskih likova
u ravni koja je podudarna
ravni horizonta,
gdje se dati likovi
projiciraju kao
geometrijski pravac
koji u centralnoj
projekciji leži na
liniji horizonta.
Specifičan je i položaj geometrijskih figura koje leže u
ravnini paralelnoj ravni slike-likoravni.
Geometrijski likovi i figure koje se nalaze u vertikalnim
ravninama paralelnim vertikalnoj ravni slike, u
centralnoj projekciji ostaju slični – zadržavaju se iste
vrijednosti uglova a veličine su u proporciji sa
distancom do likoravni.
8/31/2007
23
perspektivne slike kvadrata ostaju kvadrati samo
ukoliko oni leže u ravninama koje su paralelne
likoravni, dok se slike kvadrata u horizontalnim ili
zakošenim ravninama u odnosu na ravan slike
transformišu u četverostranike čije dimenzije stranica i
uglova ovise o njihovom položaju u odnosu na ravan
slike i tačku posmatranja.
Svi meĎusobno paralelni pravci u centralnoj projekciji
imaju jednu zajedničku tačku- nedogled.
Svi horizontalni pravci u centralnoj projekciji imaju
nedogled na liniji horizonta.
h
8/31/2007
24
Perspektivne slike kružnica u centralnoj
projekciji ostaju kružnice samo ukoliko
one leže u ravninama koje su paralelne
likoravni (ili u samoj likoravni). U ostalim
položajima kružnica se projicira kao elipsa, a u
nekim posebnim slučajevima i kao parabola ili
hiperbola.
Perspektive kružnica u
različito postavljenim
položajem prema likoravni i
očnoj tački.
8/31/2007
25
Perspektivna skraćenja pomoću dijagonala
Središta pravilnih geometrijskih figura
kao što su kvadrat, ili kružnica upisana u
kvadrat, i u perspektivnoj slici nalaze se
na presjecištu njihovih dijagonala.neke
konstrukcije skraćenja dužina, mogu se u
perspektivi riješiti kao polovišta pravilnih
perspektivnih likova, pomoću dijagonala.
Perspektivna skraćenja pomoću dijagonala
h N
8/31/2007
27
Perspektivna skraćenja pomoću dijagonala
Konstrukcija kružnice u perspektivi
pomoću dijagonala
8/31/2007
28
Konstrukcija kružnice u perspektivi
pomoću dijagonala
Ravan odreĎena sa dva pravca
ima nedoglednicu koja je
spojnica njihovih nedogleda.
Nedoglednica ravnine je
presječnica njene uporedne
ravnine sa likoravni.
Uporedna ravan- povučena kroz
očnu tačku paralelno datoj ravni.
Sve paralelne ravnine
imaju istu nedoglednicu
CENTRALNE PROJEKCIJE
RAVNINA
8/31/2007
29
Sve horizontalne ravni imaju
nedoglednicu na liniji horizonta
h
Sve paralelne ravnine imaju
istu nedoglednicu
SVE VERTIKALNE RAVNINE IMAJU VERTIKALNE
NEDOGLEDNICE (NORMALNE NA h I x)
8/31/2007
30
SVE VERTIKALNE RAVNINE IMAJU VERTIKALNE NEDOGLEDNICE
SVI PRAVCI RAVNINE IMAJU NEDOGLED
NA NEDOGLEDNICI TE RAVNINE
8/31/2007
35
SLIKA TAČKE NA
RAVNI SLIKE JE
PRODOR NJENOG
VIDNOG ZRAKA
KROZ
TU RAVAN
SLIKA TAČKE NA
LIKORAVNI JE
PRODOR NJENOG
VIDNOG ZRAKA
KROZ
LIKORAVAN
8/31/2007
36
SLIKA TAČKE NA
LIKORAVNI JE
PRODOR NJENOG
VIDNOG ZRAKA
KROZ
LIKORAVAN
FRONTALNO POLOŽENA LIKORAVAN
Ol h
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
8/31/2007
37
FRONTALNO POLOŽENA LIKORAVAN
Ol h
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
FRONTALNO POLOŽENA LIKORAVAN
Ol h
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
8/31/2007
38
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
Ol”h
FRONTALNO POLOŽENA LIKORAVAN
Prodor preko treće projekcije
O
Ol
L
L
O Ol
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
Ol”h
FRONTALNO POLOŽENA LIKORAVAN
Prodor preko treće projekcije
O
Ol
L
L
O Ol
8/31/2007
39
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
FRONTALNO POLOŽENA
LIKORAVAN
4”
POLOŽAJ
LIKORAVNI
SA UGLA
4”