1

I - DRUMSKA TRANSPORTNA SREDSTVA

1. Oprema vozila u saobraćaju na putevima podrazumijeva1.1 Rezervni točak (za svaku dimenziju guma na vozilu po jedan točak),1.2 Aparat za gašenje požara (jedan, dva ili više)1.3 Znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolvozu puta (trokut),1.4 Oprema za pružanje prve pomoći (kutija prve pomoći),1.5 Klinasti podmetači (vozila preko 5 t moraju imati dva podmetača),1.6 Čekić za razbijanje stakla,1.7 Rezervne sijalice i osigurači,1.8 Prsluk za vozača sa svjetlosno reflektujućim osobinama,1.9 Sigurnosni pojasevi,1.10 Uže ili poluga za vuću,1.11 Zimska oprema (lanci za snijeg, gume sa 4 mm dubina kanala, …)1.12 Znak za označavanje sporih vozila ( za vozila do 30 km/h),1.13 Znak za označavanje dugih vozila(priključna vozila preko 8 m),

2. Eksploataciono-tehnička svojstva drumskih transportnih sredstava2.1 Dimenzije vozila

i. Maximalna dužina vozila:1. Putnička vozila 6,00 m 2. Autobus, teretna vozila i priključna vozila 12,00 m 3. Dvoosovinski autobusi sa priključkom 13,50 m 4. Autobusi sa više od dvije osovine sa priključkom 15,00 m 5. Zglobni autobusi sa priključkom 18,75 m 6. Tegljač sa poluprikolicom 15,50 m 7. Skup vozila 18,00 m 8. Skup vozila sa određenim međusobnim rastojanjem 18,75 m

ii. Maximalna širina vozila:1. Uopšte 2,55 m 2. Specijalna vozila sa šumu ili poljoprivredu 3,00 m 3. Specijalna vozila oblogom za termoking 2,60 m 4. Putnička vozila 2,50 m

iii. Maximalna težina vozila:1. Skup vozila sa manje od 4 osovine 28,00 t 2. Motorno vozilo sa 2 osovine, i prikol. sa 2 osovine 36,00 t 3. Tegljač sa 2 osovine, i poluprikol. sa 2 osovine 36,00 t 4. Tegljač sa 2 osovine, i poluprikol. sa 2 osovine 38,00 t 5. Skupovi vozila sa više od 4 osovine 40,00 t

iv. Maximalno osovinsko opterećenje:1. Pojedinačna osovina 10,00 t 2. Pojedinačna pogonska osovina 11,50 t 3. Udvojene osov. sa međurastojanjem manjim od 1 m 11,50 t 4. Udvojene osov. sa međurast. od 1 m – 1.3 16,00 t 5. Udvojene osov. sa međurast. od 1,3 m – 1.8 18,00 t 6. Dvije osovine sa duplim točk. sa međurast. >1.8 20,00 t 7. Tri osovine sa međurast. većim od 1.3 – 1.4 24,00 t

2

8. Tri osovine sa duplim točk. međurast. >1.4 m 26,00 t 9. Zglobni autobusi 28,00 t 10. Skup vozila sa 2 duple os. na truku i 2 d.os.na prik. 36,00 t 11. Skup vozila sa 4 duple os. i više 40,00 t 12. Skup vozila sa 3 duple os. na truku i 2 d.os.na prik. 44,00 t

2.2 Mase i kapacitet transportnog sredstva,2.3 Pogonski agregat i transmisija,2.4 Eksploatacioni kvalitet vozila.

3. Uslovi eksploatacije drumskih transportnih sredstava3.1 Transportni uslovi

i. Naziv i vrsta robe (teretni), ili linijskom ili vanlinijskom saob. (putnički)ii. Rastojanje prevoza (teretni), ili lokalni, međugr. i međunarodni (putnički)

iii. Način utovara i istovara (teretni), ili neravnomjernost (putnički),iv. Režim rada vozila,v. Organizacija investicionog i tekućeg održavanja vozila.

3.2 Putni uslovii. Konfiguracija terena i geometrija puta

ii. Jačina, vrsta i stanje kolovozaiii. Intenzitet saobraćajnog toka.

3.3 Klimatski uslovii. Prosječna minimalna i maximalna temperature vazduha,

ii. Broj dana sa sniježnim padavinama,iii. Trajanje perioda smanjene vidljivosti,iv. Zatori puta zbog vremenskih uslova.

4. Eksploataciono-tehnički parametri vozila

4.1 Specifična snaga vozila – vučnog voza Od ovog parametra zavise dinamička svojstva vozila

Ne Neto snaga motoraNs = −−−−− = −−−−−−−−−−−−−−− [ KW / t]

Guk Bruto masa vozila

Najmanja specifična snaga vozila iznosi:1. za PMV, kombinovana vozila i motocikle - 14,72 KW/t2. za autobuse - 3,83 KW/t3. za TMV - 7,36 KW/t4. za teretna vušna vozila i autobuse sa priklju.vozilima - 4,41 KW/t

4.2 Koeficijent kompaktnosti Ovim koeficijentom ocjenjuje se usavršenost konstrukcije sa stanovišta iskorištenja gabaritnih dimenzija vozila.

q Korisna nosivost vozilaŋk = −−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−− [ t / m2] ili [ putnika / m2]

L x B Gabaritna površina

3

Koeficijent kompaktnosti vozila iznosi:1. za PMV - 0,5 - 0,7 putnika / m2

2. za autobuse - do 4,44 putnika / m2

3. za TMV - 0,15 - 0,5 t / m2

Za teretna vozila i vučne vozove – skupove vozila, razlikujemo sledeće pokazatelje mase:

G – sopstvena masa vozila nesnabdjevenog za vožnju (bez goriva, rashladne tečnosti, ulja, itd.),

Gs – sopstvena masa vozila spremnog za vožnju,q – nominalna korisna nosivost,Ga – ukupna masa vozila (masa vozila spremnog za vožnju i natovarenog do

nominalne korisne nosivosti,G1 – dio ukupna masa vozila koji otpada na prednju osovinu,G2 – dio ukupna masa vozila koji otpada na zadnju osovinu (kod troosovinskog

vozila formule 6x4 na udvojenu osovinu),Gmax – maximalno osovinsko opterećenje (dio ukupna masa vozila koji otpada na

osovinu sa najvećom masom),

Do ovog poglavlja predavao sam dana 16.12.2008. godine

4.3 Koeficijent iskorištenja mase vozila Ovaj pokazatelj govori o tome u kakvom stepenu su pri konstrukciji vozila korišteni savremeni i kvalitetni materijalinosećih elemenata i sklopova i agregata.

G Sopstvena masa vozila spremna za vožnjuŋG = −−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−− q Korisna nosivost vozila

Koeficijent kompaktnosti vozila iznosi:1. za PMV - 0,5 - 0,7 putnika / m2

2. za autobuse - do 4,44 putnika / m2

3. za TMV - 0,15 - 0,5 t / m2

4.4 Koeficijent iskorištenja gabaritne površine vozila Ovim koeficijentom ocjenjuje usavršenost konstrukcije sa stanovišta iskorištenja površine vozila.

l ٠ b Korisna površina tovarnog prostoraŋp = −−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−

L ٠ B Gabaritna površina vozila

4.5 Nosivost teretnog vozila Nosivost teretnog vozila određuje maximalnu količinu tereta - robe koja može biti istovremeno prevežena vozilom i zavisi od jačine šasije vozila, dimenzija toravnog prostora (nominalna korisna nosivost).

4.6 Specifična površinska nosivost vozila

4

Pri razmatranju utovara pojedinih vrsta tereta potrebno je znati i kolika je specifična nosivost tovarnog prostora vozila.

q Korisna nosivost vozilaqp = −−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−− [ t / m2] l ٠ b Korisna površina tovarnog prostora

4.7 Specifična zapreminska nosivost vozila Specifična zapreminska nosivost tovarnog prostora vozila predstavlja konstantu svake marke i tipa vozila.

q q Korisna nosivost vozilaQv = −−−−− = −−−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−− [ t / m3]

V l ٠ b٠ h Zapremina tovarnog prostora

Za vozila sa stranicama na tovarnom sanduku specifična zapreminska nosivost tovarnog prostora vozila može da bude veća ili manja u zavisnosti od vrste robe u transportu.

q q Korisna nosivost vozilaQv = −−−−− = −−−−−−−−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−− [ t / m3]

Vk l ٠ b٠ (h ± h1) Zapremina tovarnog prostora

Treba voditi računa da visina tovarnog sanduka ne smije da bude veća od 4 m od tla.

4.8 Koeficijent iskorištenja zapreminske nosivosti Koeficijent iskorištenja zapreminska nosivost tovarnog prostora vozila predstavlja moguće iskorištenje nosivosti vozila pri prevozu tereta određene zapreminske mase.

V ٠ ŋv ٠gγv = −−−−−−−

q gdje je:

V – Unutrašnja korisna zapremina tovarnog prostora,ŋv – Koef. iskorištenja zapremina tovarnog prostora za datu vrstu robe,

g – Zapreminska masa tereta [t/m3],q – Korisna nosivost vozila [t],

Ukoliko je γv ≥ 1, korisna nosivost vozila se može iskoristiti u potpunosti.Što je γv < 1 to se koorisna nosivost vozila manje koristi.

4.9 Kapacitet autobusaKapacitet autobusa – broj mjesta u autobusu smatra se broj putnika koji se istovremeno mogu prevoziti u autobusu.

a) Korisna površina

5

Kod međugradskih autobusa korisna površina autobusa smatra se samo površina koju zauzimaju mjesta za sjedenje i prostor za smještaj nogu ispred sjedišta, dok se prostor za prolaz putnika i ispred vrata ne smatraju korisnom površinom.Kod gradskih i prigrdaskih autobusa korisna površina autobusa smatra se kompletna površina unutar kabine vozila.

b) Koeficijent iskorištenjaKoeficijent iskorištenja gabaritne površine autobusa predstavlja isti odnos kao kod teretnih vozila, samo je različita korisna površina autobusa:

l ٠ b Korisna površina autobusaŋp = −−−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−− L ٠ B Gabaritna površina vozila

ŋp ≥ 0.315 m2 - prostor za sjedenje kod autobusa za gradski i prigradski saobraćaj ŋp ≥ 0.2 m2 - prostor za stajanje kod autobusa za gradski i prigradski saobraćaj

c) Koeficijent mjesta za sjedenjeKoeficijent mjesta za sjedenje izračunava se samo za gradske i prigradske autobusa:

ms Broj mjesta za sjedenjeKs = −−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−

m Ukupan broj mjesta

Ks = 0,2 ÷ 0,35 - ukoliko su velike izmjene putnika, pa se stavljaju sjedišta samo sa jedne strane vozila

Ks = 0,5 ÷ 0,6 - ukoliko su male izmjene putnika, pa se stavljaju parovi sjedišta sa obje strane vozila

6

II - VOZNI PARK I KOEFICIJENTI I IZMJERITELJI ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA

1. Vozni parkPod pojmom vozni park podrazumijeva se skup svih transportnih sredstava jedne

autotransportne kompanije.

4.10 Sastav voznog parkeVozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se iz motornih i priključnih

sredstava. Vozni par može da bude po svom sastavu:i. Homogen,

ii. Heterogen. Pri organizovanju ekspoatacije vozila potrebno je izvršiti podjelu na grupe vozila

koje imaju iste tehničko-eksploatacione osobine i čije je tehničko stanje približno jednako.

4.11 Inventarski vozni parkPod pojmom inventarskog voznog parka podrazumijeva se skup svih transportnih

sredstava koji se vode u inventari osnovnih sredstava jedne autotransportne kompanije. n

Ai = Ai1 + Ai2 + Ai3 + Ai4 + ….+ Ain = ∑ Aii 1

Gdje je: Aii - podskupovi broja inventarskih vozila po markama i tipovima vozila n - broja grupa vozila u voznom parku

Inventarski vozni park se dijeli na:- Vozila sposobna za ekspolataciju (tehnički ispravna vozila),- Vozila nesposobna za ekspolataciju (tehnički neispravna vozila),

Ai = As + An

4.12 Eksploataciona podjela tehnički ispravnog voznog parkaDio inventarskog voznog parka tehnički ispravnog može da bude na radu i van

njega. To zavisi od mnogo faktora (nedostatak robe, nedostatak vozača, režim rada, itd.). As = Ar + Ag

Gdje je: As - tehnički ispravan vozni park, Ar - dio tehnički ispravnog voznog parka koji je na radu, Ag - dio tehnički ispravnog voznog parka koji nije na radu (u garaži),

Kod heterogenog voznog parka sastavljen od n grupa vozila biće: n n n

As = ∑Asi = ∑Ari + ∑ Agi 1 1 1

Gdje je: n

∑Ari = Ar1 + Ar2 + Ar3 + ….+ Arn - skup broja vozila na radu po

1 grupama vozila n

∑Agi = Ag1 + Ag2 + Ag3 + ….+ Agn - skup broja sposobnih vozila van

7 1 rada po grupama vozila

RAD VOZNOG PARKA

1. Transportni proces

Transportni proces predstavlja porces premještenja robe i putnika i uključuje sve pripremne operacije. Transportni proces podrazumijeva upućivanje vozila na utovar, utovar robe (prijem putnika), prevoz, istovar i predaju robe.

Ciklus transportnog procesa, potpun ciklus obuhvata:- upućivanje vozila na mjesto utovara (prijema putnika),- prijem i utovar robe (prijem putnika),- prevoz robe (putnika),- istovar i predaja robe (iskrcavanje putnika),

Prosta vožnja predstavlja potpun ciklus transportnog procesa; slanje vozila na utovar, utovar robe (prijem putnika), prevoz, istovar, predaju robe i dolazak vozila na mjesto sledećeg utovara.

Složena vožnja predstavlja transportni proces sastavljen od nekoliko potpunih ili nepotpunih ciklusa transportnog procesa pri čemu se transportno sredstvo kreće od početne ka krajnoj tački vožnje sa usputnim utovarima i istovarima robe (putnika).

Obrt predstavlja transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vožnji sa povratkom transportnog sredstva u prvobitnu polaznu tačku.

Prevozni put (itinerer ili maršruta) predstavlja odabrani i vozaču odobreni pravac kretanja vozila između dva mjesta sa tačno upisanim putnim pravcem.

Transportni rad je proizvod ostvarenog obima prevoza putnika ili količine prevezenog tereta i prosječnog rastojanaj na kome je transport izvršen (pkm ili ntkm).

2. Elementi rada voznog parka Pri određivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose na:

- vremenski bilans vozila u danima,- vremenski bilans vozila u časovima,- uslovi pri izvršenju transportnih procesa (brzina vožnje, rastojanje prevoza),- pređeni put vozila i stepen iskorištenja pređenog puta,- stepen iskorištenja kapaciteta vozila.

3. Tehniloško-eksploatacioni pokazatelji rada vozilaPrilikom planiranja, analiziranja i ocjenjivanja transportnog rada vozila u drumskom saobraćaju uveden je system izmjeritelja i koeficijenata kojima je moguće ocijeniti stepen korištenja vozila i voznog parka u cjelini:

1.1. Vremenski bilans voznog parka u danima – autodani (Di)Svaka vozna jedinica u inventarskom voznom parku nalazi se određeni broj posmatranih dana Di. Ti dani su sačinjeni od ispravnih (Ds) i neispravnih dana (Dn).

Di = Ds + Dn

vozna jedinica se racionalno koristi ako je:

8

Dn → 0 odnosno Di ≡ Ds

Kada je vozna jedinica tehnički ispravna, njen vremenski bilans se satoji od dana u radu (Dr) i dana van rada (Dg).

Ds = Dr + Dg

vozna jedinica se racionalno koristi ako je: Dg → 0 odnosno Ds ≡ Dr

Supstitucijom dobijemo da se vremenski bilans satoji od dana u radu (Dr), dana van rada (Dg) i neispravnih dana (Dn).

Di = Dr + Dg + Dn

vozna jedinica se racionalno koristi ako je: Dg → 0 ; Dn → 0 i Di ≡ Dr

1.2. Auto-dani (ADi)a) Za kompletan homogeni inventarski vozni park auto-dani predstavljaju zbir auto-dana

svih voznih jedinica. n

ADi = ∑Di 1

Za kompletan heterogen inventarski vozni park auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica. n

ADi = ADi1 + ADi2 + ….. + ADin = ∑Dii 1

b) Za kompletan homogeni inventarski vozni park sposobni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica n

ADs = ∑Ds 1

Za kompletan heterogen inventarski vozni park sposobni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica. n

ADs = ADs1 + ADs2 + ….. + ADsn = ∑Dsi 1

c) Za kompletan homogeni inventarski vozni park radni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica. n

ADr = ∑Dr 1

Za kompletan heterogen inventarski vozni park radni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica. n

ADr = ADr1 + ADr2 + ….. + ADrn = ∑Dri 1

d) Auto-dani u garaži za kompletan homogeni inventarski vozni park predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica. n

ADg = ∑Dg 1

Auto-dani u garaži za kompletan heterogen inventarski vozni park predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica. n

ADg = ADg1 + ADg2 + ….. + ADgn = ∑Dgi 1

e) Za kompletan homogeni inventarski vozni park neradni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica. n

9

ADn = ∑Dn 1

Za kompletan heterogen inventarski vozni park neradni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica. n

ADn = ADn1 + ADn2 + ….. + ADnn = ∑Dni 1

e) Polazeći od tehničke i eksploatacione podjele inventarskog voznog parka može se utvrditi podjela ukupnih auto-dana na:- homogeni vozni park:

ADi = ADs + ADnADs = ADr + ADg

ADi = ADr + ADg + ADs- heterogeni vozni park:

n n n

∑ADii = ∑ADsi + ∑ADni 1 1 1

n n n

∑ADsi = ∑ADri + ∑ADgi 1 1 1

n n n n

∑ADii = ∑ADri + ∑ADgi + ∑ADni 1 1 1 1

Kod bilansiranja iskorištenja voznog parka treba težiti da broj auto dana bude što veći na radu (sposobnih i na radu), a što manji u garaži (nesposobnih i van rada).

1.3. Određivanje koeficijenta tehničke ispravnosti (αt)Koeficijent tehničke ispravnosti utvrđuje koji dio vremena su vozila tehnički ispravna.a) Za homogeni vozni park koeficijent tehničke ispravnosti, se dobije iz obrasca:

ADs ADi – ADn

αt = ——— = ———————— ADi ADr + ADg + ADn

b) Za heterogen vozni park koeficijent tehničke ispravnosti, se dobije iz obrasca: n n n

∑ADsi ∑ADi – ∑ADn 1 1 1

αt = ———— = ——————————— n n n n

∑ADii ∑ADri + ∑ADgi + ∑ADni

1

1 1 1

1.4. Određivanje koeficijenta iskorištenja voznog parka (α)Koeficijent iskorištenja voznog parka utvrđuje koji dio ukupno raspoloživog vremena vozila provedu u radu, odnosno to je odnos broja auto-dana na radu prema broju auto-dana ukupnog inventarskog parka.a) Za homogeni vozni park koeficijent iskorištenja voznog parka, se dobije iz obrasca:

ADr ADr

α = ——— = ———————— ADi ADr + ADg + ADn

b) Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja voznog parka, se dobije iz obrasca: n n

10

∑ADri ∑ADr 1 1

α = ———— = ——————————— n n n n

∑ADii ∑ADri + ∑ADgi + ∑ADni

1

1 1 1

Predavanje do 30.12.2008.1.5. Određivanje koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog

voznog parka (α’)Koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog voznog parka utvrđuje koji dio voznog parka radi od ukupno sposobnih vozila.Ovaj koeficijent ukazuje na činjenicu koliko je komercijalna služba sposobna za zaposli vozila od ukupno raspoloživih vozila za rad. Ovaj obrazac je primjenjljiv za autobuse.a) Za homogeni vozni park koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog voznog parka, se dobije iz obrasca: ADr ADr

α’ = ——— = —————— ADs ADr + ADg

b) Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog voznog parka, se dobije iz obrasca:

n n

∑ADri ∑ADri

1 1

α’ = ———— = ————————— n n n

∑ADsi ∑ADri + ∑ADgi

1 1 1

Ukoliko imamo petodnevnu radnu sedmicu, tada je neophodno izračunati koliko je bilo sposobnih radnih dana u petodnevne radne nedelje. Ovaj obrazac je primjenjljiv za teretna vozila.

ADsi’ – sposobni auto-dani homogenog voznog parka u radnim danima jedne

nedelje n

∑ADri’ – sposobni auto-dani heterogenog voznog parka u radnim danima jedne

1 nedelje

a) Za homogeni vozni park koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog voznog parka, za petodnevnu radnu sedmicu se dobije iz obrasca: ADr ADr

Α5’ = ——— = —————— ADs’ ADr’ + ADg’

b) Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog voznog parka, za petodnevnu radnu sedmicu se dobije iz obrasca:

n n

∑ADri ∑ADri

1 1

α’ = ———— = ————————— n n n

∑ADsi’ ∑ADri

’ + ∑ADgi’

1

1 1

11

Koeficijent iskorištenja voznog parka jednak je proizvodu iskorištenja tehnički ispravnog – sposobnog voznog parka i koeficijenta tehničke ispravnosti:

α = α’ x αt

Ovaj relacija važi za autobuski linijski saobraćaj, dok kod petodbnevne radne sedmice to nije slučaj.

a < αt

Ukoliko je a < αt

tada su sva tehnički ispravna vozila radial i nije bilo vozila van rada (u garaži).

1.6. Radno vrijeme vozila (Hr)Dnevno radno vrijeme vozila podrazumijeva se vrijeme od izaska iz baze do njegovog

povratka u bazu transportne organizacije. Dnevno radon vrijeme može biti provedeno u korisnoj vožnji i vrijeme provedeno u stajanju - dangubi.

Hr = Hw + Hd [h]

Vrijeme provedeno u vožnji može se podijeliti na vrijeme provedeno u korisnoj vožnji i vrijeme provedeno u nekorisnoj vožnji.

Hw = Hwk + Hwd [h]

Vrijeme dangube se sastoji od vremena provedenog na utovaru-istovaru i vremena dangube usljed tehničke neispravnosti.

Hd = Hui + Ht [h]

Pa je: Hr = Hwk + Hwd + Hui + Ht [h]

Ukupno dnevno radon vrijeme sastoji se od vremena provedenog na prevozu (liniji) i vremena utrošenog na prelazak nultog puta.

Hr = Ho + Hn [h]

1.7. Režim rada i radno vrijeme voznog parkaZa petodnevnu radnu sedmicu broj radnih dana u godine je:

Ddn = Di − Drr [dana]Radno vrijeme za jedno vozilo iznosi:

Dr

AHri = ∑Hri 1

Prosječno dnevno radno vrijeme heterogenog voznog parka: n

∑AHri

1 Hri = ————

n

∑ADri

1

1.8. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 časa (ρ)

12

Za odmjeravanje koliko je vozilo provelo na radu u toku dana koristi se koeficijent iskorištenja vremena: Hr

ρ = ——— 24

Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja vremena za petodnevnu radnu sedmicu se dobije iz obrasca:

n n

∑AHri 24 ∑ADri ρ i

1 1

ρ = ————— = —————— n n

24 ∑ADri 24 ∑ADri

1 1

1.9. Koeficijent iskorištenja radnog vremena (δ)

Koeficijent iskorištenja radnog vremena predstavlja odnos vremena provedenog u vožnji prema ukupnom radnom vremenu: Hw

δ = ——— (za jednu voznu jedinicu u toku 1 dana) Hr

Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja radnog vremena za petodnevnu radnu sedmicu se dobije iz obrasca:

n n

∑AHwi ∑AHri ρ i

1 1

Δ = ————— = —————— n n

∑AHri ∑AHri

1 1

2. Izmjeritelji i koeficijenti iskorištenja pređenog puta

Rastojanje koje vozilo pređe u odreženom vremenskom periodu naziva se PREĐENI PUT.

K = Kλ + Kn = Kt + Kp + Kn (km)Gdje je:

K – ukupni pređeni put,Kλ – pređeni put na prevoznom putu transportnog procesa,Kn – nulti pređeni put,

a ukupni vozni park heterogenog sastava:

13

n n n n

∑AKi = ∑AKti + ∑AKpi + ∑AKpi 1 1 1 1

2.1. Koeficijenta iskorištenja pređenog puta (β)Koeficijent pređenog puta predstavlja odnos pređenog puta sa teretom – produktivni put prema ukupno pređenom putu:

Kt Kt

β = ——— = ——————— K Kt + Kp + Kn

b) Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja pređenog puta dobije se iz obrasca: n n

∑AKti ∑AKti 1 1

β = ———— = ——————————— n n n n

∑AKi ∑AKti + ∑AKpi + ∑AKni

1

1 1 1

2.2. Koeficijenta nultog pređenog puta (ω)Koeficijent nultog pređenog puta predstavlja odnos nultog pređenog puta prema ukupno pređenom putu:

Kn Kn

ω = ——— = ——————— K Kt + Kp + Kn

b) Za heterogen vozni park koeficijent iskorištenja pređenog puta dobije se iz obrasca: n n

∑AKni ∑AKni 1 1

β = ———— = ——————————— n n n n

∑AKi ∑AKti + ∑AKpi + ∑AKni

1

1 1 1

2.3. Srednja dužina vožnje sa teretom (Kstλ)Srednja dužina vožnje sa teretom pri radu jednog vozila predstavlja zbir svih

produktivnih vožnji kroz ukupan broj vožnji: n

∑AKtλ1 1 Kt

Kstλ = ———— = ——— Zλ Zλ

b) Za heterogen vozni park srednja dužina vožnje dobije se iz obrasca: n n

∑AZλi Kstλi ∑AKti 1 1

Kstλ = —————— = —————— n n

∑AZλi ∑AZλi

1 1

14

2.4. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta (Kst1)Srednja rastojanje transporta jedne tone tereta predstavlja ostvarenje transportnog

rada u tkm prema količini prevezenog tereta: ∑ (qλ ٠ Ktλ)i U

Kst1 = —————— = ——— qλi

Qb) Za heterogen vozni park srednje rastojanje transporta jedne tone tereta dobije se iz obrasca:

n

∑Ui 1

Kst1 = ———— n

∑Qi

1

2.5. Srednji dnevni pređeni put (Ksd)Srednji dnevni pređeni put predstavlja ukupno pređeni put prema broju auto dana

rada: n

∑AKi 1

Ksd = ———— n

∑ADri

1