Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava

8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava

1/29

IZVORI MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA


2/29

Pod izvorima u MP treba razumjeti činioe !oji"tvaraju #ravna #ravi$a i ob$i!e !roz !oje "e ta#ravi$a izra%avaju& U

me'unarodnoj #ravnoj do!trini termin izvori #rava!ori"ti "e u dvo"tru!om "mi"$u( materija$nom i)orma$nom

Izvori umaterija$nom

"mi"$u "udru*tvene činjenieiz !oji+ #roizi$azi#ravo i$i

jedno"tavnijerečeno o"novje$o!u#no,#ravno, #oret!a

Izvori u )orma$nom"mi"$u "u !on!retni

#ravni a!ti !roz !oja"e mani)e"tuje#ravna #ravi$a


3/29

-tvaranje #rava je vo$jna i mi"aonaa!tivno"t čovje!a

Pravni a!t na"taje !roz odre'enu #ravnu

te+ni!u i "a"toji "e od dva e$ementa(

a)Volje subjekta i

b) Instrumenta kroz koji se manifestuje ta volja

Materija$ne izvore MP treba tra%iti uo#*tem intere"u me'unarodne zajednie

.orma$ni izvori dono"e "e #utem #ravni+a!ata i to oni+ !ojima "e "tvaraju #ravne

norme/ tj& oni+ !ojima "e utvr'uju #rava iobaveze "ubje!ata MP


4/29

Nosioci normativne djelatnosti u međunar. poretkumogu biti samo subjekti MP

Izvor prava je svaki akt koji dovodi do promjene u

pravnom poretku Međ. sudovi nemaju moć i ovlaćenja da stvaraju

pravna pravila već samo da i! primjenjuju nakonkretnom slu"aju

#adatak suda je da utvrdi "injeni"no stanje i da naosnovu toga primjeni apstraktne pravne norme. $dlukasuda ima obaveznu snagu samo prema parni"nimstrankama i u odnosu na taj poseban sporni slu"aj

%ud mo&e zasnovati svoju presudu i na na"elupravi"nosti “Ex aeque et bono” ukoliko parni"nestranke na to pristanu 'ostatak na"ela koje je va&ilou klasi"nom MP(slu&i za popunu pravni! praznina


5/29

0$a"i1!aija izvora

lan *+ %tatuta Međunarodnog suda pravdenajpotpunije nabraja ,ormalne izvore prava.-o su Međunarodne konvencije /ugovori) bile opte i

posebne0 kojima se ustanovljavaju pravila izri"ito

priznata od dr&ava u sporu1 Međunarodni obi"aj0 kao dokaz opte prakse koja

je pri!vaćena kao pravo1 $pta pravna na"ela koja priznaju prosvećeni

narodi1 %udske odluke i u"enja najpozvaniji! stru"njaka

M2P razli"iti! naroda kao pomoćno sredstvo zautvrđivanje pravni! pravila


6/29

Subjekti MP mogu priznati kao dio MJP i

norme koje potiču iz drugih izvora i organizaduženi za rješavanje međunarodnih

sporova mogu da prihvate i druge izvore.

U tom smislu kao izvori se još pominju jednostrani akti subjekata MP opšti pravni

akti međunarodnih organiza!ija i generalne

političke obaveze poznate kao "meko pravo#


7/29

Međunarodni ugovor

Predstavlja pravni akt0 proizvodsaglasnosti volja dva ili vie subjekata MP0izra&ene preko nadle&ni! organa u ciljustvaranja recipro"ni! prava i obaveza

Identi3kacija ugovora kao izvora pravamoguća je sa

,ormalnog aspekta(postupak zaklju"enjaugovora0 ovlaćena lica i sam instrument Materijalni aspekt(ta se &eli postići

ugovorom


8/29

Me'unarodni u,ovor mo,u za!$jučiti

"amo "ubje!ti me'unarodno, #rava 2entra$na tač!a u na"tan!u u,ovora je

vo$ja "ubje!ata i mora "e !retati u

,raniama #ozitivno, #rava U u,ovoru treba raz$učiti #redmet i

i$j(

Predmet u,ovora "u #rava i obaveze/da!$e norme i one "u "amo "red"tvoda "e o"tvari odre'eni dru*tveni i$j


9/29

4e"ka konvencija o ugovornompravu/5676)

l. 80 st. 5 koji glasi

Međunarodni ugovor je međunarodnisporazum zaklju"en pismeno izmeđudr&ava i koji je regulisan međunarodnimpravom0 bilo da je sadr&an u jednominstrumentu ili u dva ili vie

instrumenata međusobno povezani!0bez obzira na njegov poseban naziv.


10/29

0$a"i1!aija u,ovoran 9govori zakoni /:;$N-?=>-9;:NI) reguliu jednokonkretno trenutno aktuelno pitanje. 9 ovukategoriju spadaju npr. ugovori o razmjeni robe0regulisanju malograni"nog prometa i td

@vostrani i viestrani ugovori na osnovu broja dr&ava

$tvoreni i zatvoreni ovisno da li mogu pristupatidr&ave koje nisu u"estvovale u njegovomzaklju"ivanju


11/29

IZRADA MEĐUNARODNI3 UGOVORA Pregovaranje postizanje dogovora i sklapanje MU

$sobe koje pregovaraju u ime države trebaju da imajupunomo%je ili je ovlašten &unk!iom koju obnaša

'ekst ugovora po pravilu svojim para&om potvrđuju

pregovarači a višestrani ugovori po pravilu se kreiraju

na diplomatskim kon&eren!ijama U U( u pravilu )omisija za međunarodno pravo

sastavlja na!rte MU a *eneralna skupština ih usvaja

+ati&ika!ija ugovora je &ormalna odluka nadležnogorgana države kojom se de&initivno daje pristanak na

tekst ugovora. ,kt kojim se potvrđuje ugovor zove se

Ratifikacioni instrument


12/29

-ržave koje nisu učestvovale u sklapanju ugovoramogu pristupiti ugovoru po uslovima koje propisuje

$tvorenim ugovorima mogu pristupiti sve države +egionalnim samo države regije a potpisni!e mogu

zadržati pravo da odrede kome %e ponuditi pristup )od statuta međ. organiza!ija najčeš%e se zadržava

pravo da države potpisni!e odlučuju o pristupu MU stupa na snagu u skladu sa odredbom ugovora

dvostrani danom razmjene rati&ika!ionih instrumenta/išestrani kad se deponuju tri rati&ika!iona instrum. ,može se i ugovorom pre!izirati kad ga rati&ikujeodređeni broj potpisni!a

(ištavnost MU0 prinuda1 zabluda1 prevara korup!ijaprekoračenje ovlaš%enja pregovarača


13/29

Običajna #ravna #ravi$a Međun. obi"ajno pravo predstavlja najstariji izvor MP Prva pravna pravila MP stvorena su putem obi"aja @ef. prema %tatutu M%P'dokaz opte prakse koja je

pri!vaćena kao pravo.@va elementa obi"ajni! pravila Obje!tivni opta0 jednoobrazna0 kontinuirana praksa

"lanova M# izvravana od strane nadle&ni! organa

subjekata MP -ubje!tivni e$ement(svijest o obaveznosti pravila $va dva elementa su nerazdvojna jer sama praksa

nije dovoljna za nastanak obi"ajni! pravila0

Va&na razlika između ugovora i obi"aja je da seugovor potuje samo od potpisnica dok obi"ajobavezuje sve


14/29

Na"tajanje običajno, #ravi$a je "$o%en#"i+o$o*!i i "oio$o*!i #roe"&

-ama #ra!"a nije dovo$jna za na"tana!običajni+ #ravi$a( #otrebno je da je #rati#ravna "vije"t "ubje!ata MP o nji+ovojobavezno"ti

Pravna svijest uzima se kao osnovni kriterijum urazlikovanju obi"ajni! pravni! pravila od npr.obi"aja

Običajna #ravna #ravi$a mo,u #roizi4i i iz MUta!o *to u,ovorno #ravi$o "tiče o#*te #riznanjei #ri+vata ,a !ao ta!vo ve4ina dr%ava&

Običaj #red"tav$ja izvor #rava i za dr%ave !ojeni"u uče"tvova$e u nje,ovom )ormiranju


15/29

Nastanak obi"ajni! pravila je zakonodavni proces0dakle konstitutivne a ne deklarativne prirode

$bi"ajna pravna pravila nastaju na bazi prećutnesaglasnosti dr&ava0 to zna"i da volja dr&avapredstavlja odlu"ujući elemenat samo u nastajanju

>ada se de3nitivno formira obi"ajno pravno pravilo0ono nad&ivljava praksu iz koje je nastalo.

$bi"ajna pravna pravila ne predstavljaju opciju zanovu dr&avu već predstavlja "vrstu pravnu obavezu

Prekid prakse manifestuje se protestom(formalnomprimjedbom kojom dr&ava stavlja do znanja da ne

priznaje akte za zakonite.


16/29

Podjela obi"ajnog pravila

5. 9niverzalno /opte) obi"ajno pravo 8. ?egionalno obi"ajno pravo *. :okalno obi"ajno pravo

Običajna #ravi$a #re"taju da va%e !ada( >asniji obi"aj ukida raniji obi"aj Izobi"avanjem'kada se pravilo ne

primjenjuje kroz du&e vrijeme i onda samim

neprimjenjivanjem prestaje vrijediti 9govorima se mogu mijenjati0 ograni"iti

domaaj ili ukinuti obi"ajna pravila


17/29

O#*ta #ravna nače$a #riznata od "trane#ro"ve4eni+ naroda


18/29

$pta pravna na"ela imaju supsidijarno dejstvo tj.dolazi do primjene tek u odsustvu M9 i obi"ajni!pravni! pravila

9 opta pravna na"ela ulaze na"ela iz sudskogpostupka0 zabrana neosnovanog bogaćenja0na"elo da na tu&iocu le&i teret dokazivanja0 na"elonaknade tete0 obaveza sasluanja druge strane

itd $pta pravna na"ela predstavljaju vrlo dinami"nu

pravnu kategoriju "ija je valjanost uslovljenapriznanjem ti! na"ela u unutra. porecima

#a pozivanje na $PN nije dovoljno da se pozovena to da odgovarajuće na"elo postoji uzakonodavstvu i praksi dr&ava u sporu već da gapriznaje iri krug dr&ava


19/29

-reba istaći da se ne radi o primjeni pojedina"ni!pravni! pravila već o iznala&enju zajedni"ki! elem.u skupini pravila koja reguliu pitanje koje je u

sporu -e!nika pronala&enje zajedni"ki! elemenata u

skupini pravila koja reguliu jedno određeno

pitanje u unutranjim pravnim porecima dr&ava"lanica M#0 prvenstveno dr&ava u sporu

%udija putem uporednog metoda sistematizujeva&eća pravila unutranjeg poretka0 koja seodnose na sporno pitanje i odabere ono to jezajedni"ko dr&avama u sporu


20/29

Jedno"trani #ravni a!ti dr%ava Nisu izvor prava prema %tatutu M%P ali neki

nesumnjivo proizvode pravna dejstva opteg

karaktera 2ednost. akti predstavljaju manifestaciju volje samo

jednog subjekta prava. -o mo&e biti kolegijalanorgan /parlament ili vlada) ili individualan npr. ef

dr&ave ?aznovrsni akti koje donose nadle&ni organi dr&avesa namjerom da se proizvedu određene međun.'pravne posledice nezavisno od odgovora adresata

2ednostrani akt mora biti izdat od strane ili u imedr&ave. @onosi se postupkom koji predviđaunutranji pravni poredak0 za njegovu ocjenu jebitna sadr&ina pravnog akta ,ormalno ovi akti seizra&avaju jednostranim deklaracijama


21/29

Izvor #rava "amo !ada ima #riznato ta!vo"voj"tvo

Jedno"trani a!ti dr%ava "u veomara"#ro"tranjen ob$i! o#*tenja u MZ& Oni"u materija$ni e$emenat u na"tan!uobičajni+ #ravi$a i njima dr%ave de1ni*u"tav #rema odre'enoj #ojavi i$i #rob$emu

-ao#*tenje i$i noti1!aija #red"tav$jaizvor !ojim dr%ava obavje*tava dru,e o

činjeniama i$i do,a'ajima !oji mo,u bitiod značaja i$i izazvati odre'ene #ravne#o"$jedie


22/29

Odrianje je dobrovo$jno $i*avanje ne!o,"vo, "ubje!tivno, #rava i$i za+tjeva

Prote"t je !va$i1!aija jedne odre'ene"ituaije/ za+tjeva i$i a!ta "u#rotno, MP&Dr%ava mo%e u$o%iti #rote"t i !ad ni"u

dire!tno #ovrije'ena njena #rava ve4 !adodre'eni a!t čini #ovredu #ravno,#oret!a uo#*te&

Prote"t "e mo%e u$o%iti da "e "#riječi daodre'eni običaj #rera"te u običajno#ravo& U tom "$učaju #rote"t mora da "eu$o%i od "trane vi*e dr%ava&


23/29

A!ti me'unarodni+ or,anizaija Međ. organizacije posjeduju svojstvo subjekta međ.

prava i svoje aktivnosti manifestuju i kroz

donoenje pravni! akata i zaklju"ivanje M9 2ednostrane akte međ. organizacije mogu da

donesu i bez neposredne saglasnosti dr&ava naosnovu ugovora o osnivanju te organizacije.@onose se glasanjem u nadle&nim organima M$

mogu biti5. Pojedina"ni akti(konkretizuju i sprovode u &ivot

pojedine odredbe ugovora o osnivanju organizacije Mogu biti usmereni ka unutra. funkcionisanju

organizacije ili upućeni spoljnom svetu0 tj.pojedinim dr&avama8. $pti akti ( izvor prava i baza za regulisanje

pravni! odnosa unutar organizacije


24/29

Pomo4ni izvori me'unarodno, #rava

Statut MSP navodi kao pomo%ne izvore MP0

2. Sudske odluke3. Mišljenja pravnih pisa!a 4doktrine5

Sudske odluke imaju obaveznu snagu samo

prema strankama u sporu i u odnosu na tajposeban slučaj

Sudske odluke nemaju snagu pre!ezentnog prava

ve% snagu autoriteta koji ih je donio na osnovu

odgovaraju%e norme MP Sudske odluke se prvenstveno odnose na

dokazivanje postojanja običajnih pravila


25/29

5eorija6učenja naj#ozvaniji+ "tručnja!a Norma ne postoji zato to ju je propisao ugledni

pravni pisac već zato to je izra&ena u knjizi0

nau"nom skupu i to izra&ava miljenje daodređena norma objektivno postoji

%lu&i kao sredstvo za utvrđivanje pravni!pravila sadr&ani! u glavnim formalnim izvorima

MP 9loga teorije Nedostatak teorije kao izvora'subjektivizam Najugledniji stru"njaci MP se okupljaju u

Institutu za MP koje ima ograni"en broj "lanova 9ticaj teorije /direktan i indirektan)


26/29

MEKO PRAVO

Meko pravo predstavlja izraz koji se koristi kao

oznaka za "blage# norme MP koje se smatrajupravno nesavršenim zbog odsustva neposredne

pravne sank!ije

(a njegovo stvaranje naručito utiče rad $67Sa

8aključ!i kon&eren!ija $67Sa ne stvaraju pravila iobaveze pravne ve% političke prirode.

(jihovo nepoštovanje ne predstavlja međunarodni

delikt u strogom smislu riječi ali može dovest donepovoljnih političkih i ekonomskih posljedi!a po

državu koja je prenebregava. (pr poštovanje

ljudskih prava i sloboda zaštita manjina i sl


27/29

0odi1!aija MP Prikupljanje0 sređivanje i sistematisanje pravni!

pravila u jednu zakonsku celinu "ime seomogućava regulisanje opteg interesa u M#

>odi3kacija se u prvom redu odnosi na obi"ajnapravna pravila i podrazumijeva nji!ovopretvaranje u ugovorno pravo i tad imadeklarativni zna"aj i ona stvara obavezu svimdr&avama bez obzira da li su je pri!vatili

=ko se prilikom kodi3kacije popunjavaju i

praznine ona ima konstitutivan zna"aj i tajugovor vezuje samo dr&ave koje su ga pri!vatile


28/29

>odi3kacija mo&e biti5. $pta ( cjelokupno MP0 odustalo se od nje8. @jelimi"na ( pojedina pitanja0 oblasti za koje su

sazreli uslovi u međunarodnoj zajedniciVrste kodi3kacija5. Do!trinarna ( vrena od strane teoreti"ara8. Po$uzvanična ( vrena od strane pojedini!

profesionalni! organizacija*. Zvanična ( vrena od strane dr&ave i to putemviestrani! ugovora

Povelje 9N je kodi3kaciju "l.5* povjerio

omisiju za MP kao svoje pomoćno tijelo. >omisije 9N za MP je zavrila posao u oblasti

prava mora0 diplomatsko0 konzularno pravo


29/29

PI5ANJA7

Documents

Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava