press

001

SADR@AJ

O PROJEKTU 002

AUTORI KATALOGA I IZLO@BE 004

POSTAV, GRAFI^KI DIZAJN I KOMUNIKACIJA 006

IMPRESSUM 011

FINANCIJSKA POTPORA 012

KALENDAR DOGA\ANJA 013

002

O PROJEKTUGotovo je nevjerojatno da je nakon prestanka proizvodnje torpeda sredinom 1960.-ih, nakon punih stotinu godina slavne i burne povijesti, Rijeka ostala bez ijednog primjerka torpeda. U to su vrijeme odneseni ~ak i dragocjeni muzejski primjerci iz ku}nog muzeja Torpeda, za koje tvornica iz nekog nepoznatog razloga vi{e nije bila zainteresirana.

Isto je tako gotovo nevjerojatno da se, nakon vi{e od dvadesetak godina potpune nezainteresiranosti, krajem devedesetih naglo razvilo zanimanje za rije~ku staru slavu. Istina, ve} je po~etkom devedesetih, 1993., naporom rijetkih entuzijasta i izvaninstitucijskih snaga organizirana izlo`ba, za koju su na{i torpedi morali biti dovezeni iz Splita, no tada je jo{ tema torpeda u rije~kom kulturnom i muzejskom kontekstu bila posve preuranjena.

Kada se 1997. kona~no, nakon vi{e od trideset godina, vratio ku}i prvi rije~ki torpedo i osvanuo u dvori{tu Pomorskog fakulteta, jo{ se uvijek ~inilo da zapravo ne znamo {to bismo s njime, da ne znamo gdje bi ga bilo najpo{tenije udomiti i koji bi bio najbolji na~in da ga se javno izlo`i.

Uskoro je, sre}om, osnovana udruga Pro torpedo, koja je `ilavom ustrajno{}u po~ela ukazivati na dotad posve nezapa`enu industrijsku ba{tinu, {to ju se uobi~ajilo zvati arheologijom, da bi se ukazalo na alarmantno stanje i na nevelike krhotine koje nam preostaju iza jo{ donedavnog industrijskog razdoblja najnovije povijesti. Kona~no se u na{em kulturnom okru`enju po~ela stvarati svijest o ba{tini koja svakodnevno nestaje, koja nam izmi~e pred o~ima, a gotovo smo nemo}ni ili previ{e tromi i nepoduzetni u njezinu spa{avanju. Znanstveni skupovi, predavanja i okrugli stolovi koji su uslijedili neo~ekivanim ritmom i ustrajno{}u, ubrzali su promjenu raspolo`enja i potakli op}u zabrinutost i volju za spa{avanje preostalih tragova industrijske ba{tine.

Kada se 2007. u sretnim okolnostima grupica entuzijasta, «torpedista», okupila oko Muzeja grada Rijeke prilike su ve} bile posve dozrele pa je, u posljednji ~as prije kona~nog nestanka, u Muzej po~ela pristizati gra|a od posebne va`nosti za uvid u visoke domete tehnike i industrije u Rijeci od kraja devetnaestog do sredine dvadesetog stolje}a. Dvojbe i nedoumice {to ih oko o~uvanja preostalih pogona i postrojenja posljednjih godina imamo i mi muzealci i konzervatori i urbanisti i gradski oci potvr|uju ozbiljnost kojom smo prionuli zbrinjavanju industrijske ba{tine.Nastojanja da se spasi sve {to vrijedi u odavna utihnulim i ispra`njenim pogonima Torpeda, Tvornice papira, Rikarda Ben~i}a i drugim, jo{ ̀ ivu}im tvorni~kim pogonima i postrojenjima, svjedo~e da kona~no razumijemo va`nost ~uvanja industrijske ba{tine za budu}nost.

Ova je izlo`ba prvi konkretan korak prema muzejskoj zbirci – muzeju industrijske ba{tine, gospodarstva i prometa, kojega bismo simboli~ki mogli zvati upravo imenom torpeda, vrhunskog i najslo`enijeg dometa rije~kih izumitelja, tehni~ara i industrijalaca.

Na{ je pristup otpo~etka bio zasnovan na o~aranosti dostignu}ima razdoblja tehnike i na ~injenici da se taj osobit uspon doga|ao upravo u Rijeci, koja je sklopom okolnosti krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a do`ivjela svjetski uspon, {to ga vi{e nije lako ponoviti. Upravo su u tvornici torpeda uvedene brojne tehni~ke

003

inovacije, izumljene i prvi put isku{ane brojne naprave i instrumenti. Nije ni{ta manje zadivljuju}a ni spoznaja da su rije~ki znanstvenici upravo u Whiteheadovoj tvornici izvodili rana akusti~ka istra`ivanja i ovdje dokazali proboj zvu~nog zida te provodili najranija istra`ivanja na podru~ju dinamike plinova. Istra`ivanje, prikupljanje gra|e i razumijevanje pojedinih davno zaboravljenih tehni~kih naprava ne bi bilo mogu}e bez odu{evljenih «torpedista», koji su predmete pomno pregledali, uredili ih i omogu}ili nam da ih na najbolji mogu}i na~in pripremimo za izlo`bu.Isto su tako omogu}ili i da ih protuma~imo i objasnimo njihov razvoj i funkcioniranje. Izlo`ba i katalog nisu prije svega namijenjeni stru~njacima nego svim zainteresiranima, kojima `elimo objasniti na~in rada i razvoj pojedinih sprava koje je Whitehead, zajedno sa svojim stru~njacima, desetlje}ima razvijao, kao {to su ih unapre|ivali i njihovi nasljednici.

Izlo`ba tako|er ne bi bila mogu}a bez Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice, koje su nam spremno ustupile gra|u za na{u muzejsku zbirku, kao ni bez Hrvatske policije i djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova koji su diljem jadranske obale izvla~ili iz mora pojedina torpeda i ustupili ih Muzeju.

Zahvaljujem brojnim suradnicima koji su nestrpljivo i{~ekivali ugledati predmete {to smo ih prikupili u posljednje tri godine i iskreno se nadam da smo ispunili njihova o~ekivanja, kao i o~ekivanja svih onih koji se ustrajno zanimaju za ba{tinu koju upravo prikazujemo.

Ervin Dubrovi},Ravntelj Muzeja grada Rijeke

004

Autori kataloga i izlo`be

Dr. sc. Dinko Zorovi}

Magistrirao je i doktorirao na Tehnolo{kom fakultetu u Zagrebu.Bio je izvanredni profesor na Tehni~koj vojnoj akademiji u Zagrebu, a redovni profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje je predavao inercijalnu navigaciju. Izabran je i predavao je na studijima u Zadru i Splitu te na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Rijeci i Splitu.Autor je i koautor trideset skripata i ud`benika, brojnih projekata, studija i znanstvenih radova objavljenih u me|unarodnim publikacijama te sudionik niza me|unarodnih simpozija.Primjena inercijalne navigacije na rije~kom torpedu po~inje ga zanimati tijekom nastave na Pomorskoj {koli u Malom Lo{inju i kasnije na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Suorganizator je prezentacije rije~kog torpeda u vlasni{tvu Pomorskog fakulteta u Rijeci te dobave i prezentacije torpeda, instrumenata i opreme za Muzej grada Rijeke.

Goran Pernjek

Satnik je Hrvatske vojske u mirovini.Stru~njak za tehnologiju mehani~kog torpeda, naro~ito upoznat s razvojem tehnologije rije~kog torpeda od po~etka dvadesetog stolje}a do kraja {ezdesetih godina. Restaurirao je avionski torpedo 450 mm iz fundusa Muzeja grada Rijeke i lansirnu cijev kalibra 540 mm.

Mr. sc. Ervin Dubrovi}

Diplomirao je i magistrirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Povjesni~ar umjetnosti i kulture, voditelj vi{e velikih istra`iva~kih projekata (Rije~ka luka) i autor i koautor brojnih izlo`bi (Fotografija u Rijeci, Kinematografija u Rijeci, Adami}evo doba 1780.-1830.). Ravnatelj je Muzeja grada Rijeke i istra`iva~ rije~ke kulturne i gospodarske povijesti.Sudjeluje na vi{e znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu (Rijeka, Zagreb, Dubrovnik, Trst, Rim.).Autor je i koautor vi{e knjiga i monografija iz kulturne i umjetni~ke povijesti Rijeke (Arte miracolosa: stolje}e fotografije u Rijeci, 1995.; Na kraju stolje}a – likovne teme, 1996.; Rije~ki kazali{ni plakat, 1996.; Vrag nikad ne spava – rije~ki pogledi i ogledi, 2002.).

005

Klaudio Cetina

Autor postava izlo`be i grafi~kog oblikovanja prate}ih publikacija izlo`be.

Arhitekt, produkt dizajner, dizajner izlo`bi, modni dizajner, dizajner hrane, grafi~ki dizajner, kreativni i umjetni~ki direktor.Autor je brojnih projekata u razli~itim granama dizajnerske/umjetni~ke produkcije: grafi~kom oblikovanju, modi, kazali{tu, postavu izlo`bi… sve do arhitekture. Kreativni je i umjetni~ki direktor brojnih promid`benih kampanja, u suradnji s razli~itim ogla{iva~kim agencijama (Saatchi&Saatchi, Publicis, OgilvyOne), za Garnier, L’Oreal, Lancome, BiothermHomme, Kodak, Renault, Mercedes i dr. Bio je umjetni~ki direktor nekoliko ~asopisa.Dizajnirao je vi{e od ~etrdeset muzejskih i galerijskih izlo`bi i preko dvije stotine korporativnih identiteta za kulturne doga|aje (uklju~uju}i vi{e od stotinu knjiga/kataloga) u suradnji s Electa/Mondadori and RCS Libri Milano.Dizajnirao je tekstil za razli~ite proizvo|a~e, ali i kreirao vlastitu modnu liniju odje}e te liniju {kolske i uredske opreme pod nazivom EDUKACIJA. Od 2002. predavao je na MA Futurarium u Milanu, a od 2004. na Sveu~ili{tu NABA (Nova akademija lijepih umjetnosti Milano) na sljede}im fakultetima: Modni i tekstilni dizajn; Dizajn; Dizajn scenografije i Master za dizajn tekstila i novih materijala.Na istom sveu~ili{tu je i umjetni~ki direktor.

006

POSTAV, GRAFI^KI DIZAJN I KOMUNIKACIJAOsnovna ideja postava izlo`be Rije~ki Torpedo – prvi na svijetu sadr`ana je u materiji mora/vode, u kojem se kretao objekt njenog interesa.

Izlo`ba je fizi~ki podijeljena na tri dijela: Prvi dio, u prizemlju, pokazuje torpedo i njegove najva`nije dijelove. Drugi dio, u prostoru stubi{ta, prikazuje kronologiju razvoja izuma. Tre}i dio, koji se nalazi na prvom katu, predstavlja jedan vid kulturolo{kog obja{njenja torpeda kao va`nog nau~nog, a ne samo vojnog otkri}a.

Prostor je obavijen transparentnim materijalima na kojima se prepoznaju atmosfere mora i dubokih dna koje se prepli}u s fotografijama tvornice, torpeda i ostalih eksponata putem video projekcija posebno pripremljenih za ovu priliku. Kompletnu atmosferu “tvornice pod morem” upotpunjuju posebno pripremljen zvuk i delikatno projektirana rasvjeta.Lako}a kretanja morskim dubinama, lako}a kretanja torpeda u kontrastu je s te`inom izrade i samom te`inom torpeda. Upravo taj kontrast lako}e/lebdenja i te`ine uvidjet }e se i u nepostojanju klasi~nih vitrina i izlaganja na zidovima. Sve je postavljeno u prostoru s minimalnom muzejskom opremom, kako bi se naglasila atmosfera lebde}eg morskog dna. U kronolo{kom dijelu postavljeni su i originalni dijelovi iz tvornice torpeda koji su se na{li u prostoru u sada{njem trenutku.Prevladavaju}e boje su siva i crna torpeda te plava boja (dubina i transparentnost) mora u kombinaciji s milijun razli~itih plavih nijansi koje asociraju na bogatstvo morske flore i faune, {to se odra`ava na bogatstvo/kompleksnost detalja i izrade torpeda.

Izlo`ba obuhva}a:

42 izlo{ka, od ~ega 4 makete9 video projektora4 LCD ekrana za projekcije filmova4 digitalna video-okvira za projekcije filmova

Ova izlo`ba je tre}i poku{aj/projekt koji je pripremljen da bi se ispri~ala pri~a o najzna~ajnijem otkri}u u Rijeci. Prva dva nisu ugledala svjetlo dana u prostorima Pala~e Rikard Ben~i} i u industrijskoj zgradi u istom kompleksu.Kako Muzej grada Rijeke nije adekvatan prostor za ovakav doga|aj, do`ivljaj prvobitnih projekta je maksimalno smanjen zbog nedostatka prostora i tehni~kih uvjeta.

QR kod

Ideja o visokim tehnolo{kim postignu}ima Rijeke u povijesti u sada{njost je, me|u ostalim, transponirana primjenom QR koda u skladu sa suvremenim na~inima komuniciranja putem novih medija – primijenjenim u muzejskom kontekstu.Njegova je primjena i simboli~ka, jer kako je rije~ki torpedo “prvi torpedo na svijetu”, mislimo da smo aplikacijom QR koda, barem u kulturnom miljeu, prvi u Hrvatskoj.

QR kod otisnut je na svim publikacijama izlo`be i komunikacijskim sredstvima i omogu}ava pristup web stranicama Muzeja grada Rijeke putem mobilnog telefona tipa smartphone.

U QR je mogu}e zapisati razne alfanumeri~ke ili binarne metapodatke, a koje je pripadaju}im mobitelom i aplikacijom mogu}e jednostavno o~itati.

007

Prvi projekt za izlo`bu Rije~ki torpedo, rujan 2007.

Zgrada uprave Ben~i}

008

Drugi projekt za izlo`bu Rije~ki torpedo, svibanj 2008.

Zgrada pogona Ben~i}

009

Tre}i projekt za izlo`bu Rije~ki torpedo, studeni 2010.

Muzej grada Rijeke

00100010

IMPRESSUMUrednik kataloga Ervin Dubrovi}

Autori kataloga i izlo`beDinko Zorovi}Goran PernjekErvin Dubrovi}

Suradnica u pripremiJasna Milinkovi}

Dizajn kataloga i postava izlo`beKlaudio Cetina

Lektura i korekturaGordana O`bolt

Fotografije@eljko Stojanovi}

Voditelj Tehni~ke zbirkeMladen Grguri}

Suradnici u postavu izlo`be i pripremi projekcija Bojan KukuljanMirna Kutle{a

Suradnica u grafi~koj pripremi@eljana Dubrovi}

Priprema gra|e za izlo`buMarija Lazanja Du{evi}

Izrada maketaGoran Pernjek, Safet Ba{trakaj – Ri Bauen, Josip Gabri}, Luciano Keber, Alen Vi{ni} – Arka bravarija, @eljko @ic,

Prijevod na engleskiJelena Dunato

Odnosi s javno{}uSabrina @igo

Vanjski suradniciIvan Babi}, Jadranko Batini}, Marijan ^eli}, Sa{a Dmitrovi}, Dalibor Fak, Josip Gabri}, Nik{a Grgurev, Goran Hope, Thomas Ilming, Ivan Jambor, Marinko Kardum, Helmut Lackner, Stjepan Lozo, Marinko Marjanovi}, Marino Micich, Bernardin Modri} – Istra film, Robert Mohovi}, Ivo Mileusni}, Tomislav Pe~ari}, Benito Petrucci, Davor Puri}, Mirko Rupert, Josip Ser{i}, @eljko Skomer{i}, Miljenko Smokvina, Mate [ekelja, Zdenko Vidov, Hrvoje Vlahov

Tehni~ka postava izlo`beAnto Kova~evi}, Safet Ba{trakaj- Ri Bauen, Nikola Milinkovi}, Albert Per~i}, Textum Dekor, Rijeka

Donacije predmeta za izlo`bu – torpeda i opremeHrvatska ratna mornaricaSpecijalna policija MUP RH

0011

0012

Ustanove koje su omogu}ile kori{tenje gra|eDr`avni arhiv u Rijeci; Heeresgeschichtliches Museum, Be~; Hrvatski pomorski muzej Split; Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb; Povijesni muzej Istre, Pula; Pomorski fakultet u Rijeci; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka; Società di Studi Fiumani – Archivio Museo Storico di Fiume, Rim; Sveu~ili{na knji`nica Rijeka; Technisches Museum, Be~; Vojni muzej MORH-a, Zagreb; WASS- Whitehead Alenia Sistemi Subacquei, Livorno

Tisak Zambelli, Rijeka, studeni 2010.

Izlo`ba u Muzeju grada Rijeke, od 26. studenoga 2010. do 7. rujna 2011.

Projekt su financirali

Grad RijekaMinistarstvo kulture Republike Hrvatske Primorsko-goranska `upanijaINA Industrija nafte d.d., Zagreb

KALENDAR DOGA\ANJA

Izlo`bu-projekt Rije~ki Torpedo-prvi na svijetu obilje`it }e niz popratnih doga|anja koji }e s razli~itih aspekata sagledati fenomen Rije~kog torpeda, od istra`iva~ki-znanstvenog do umjetni~kog. Predavanja, izlo`be i redovita muzejska doga|anja poput No}i i Dana muzeja, realizirat }e se u suradnji s umjetnicima, istra`iva~ima kao i entuzijastima i zagovornicima o~uvanja vrijedne rije~ke industrijske ba{tine. Time }e se tijekom cijelog razdoblja trajanja izlo`be aktualizirati njena va`nost, ne samo u rije~kim, ve} i u svjetskim razmjerima.

26.11.2010. u 19 h otvorenje izlo`be

RIJE^KI TORPEDO – PRVI NA SVIJETU

PREDAVANJA

2010.

15.12. u 19 h

Luciano Keber i Goran Pernjek: Luppis – “~uvar obale”

2011.�

Irvin Luke`i}: Robert Whitehead

Ivo Mileusni}: John Whitehead i `iroskopski motor

Goran Pernjek: Po~eci torpeda

Dinko Zorovi}: Doprinos rije~ke tvornice torpeda znanosti

Miljenko Smokvina:

Povijesni razvoj lansiranja torpeda i rije~ke torpedne lansirne stanice, ishodi{te svjetskog sustavnog procesa istra`ivanja i razvoja (R&D Reserch and Development)

Rije~ka torpedna lansirna stanica, ikona industrijske ba{tine, centar svjetske mre`e povijesnih lansirnih stanica ?

Isporuke rije~kih torpeda svijetu, statistike isporuka, cijene torpeda, konkurencija rije~kim torpedima.

IZLO@BE

16.3. – 16.4. 2011.

Stanislav Beli~ka: Dekadencija torpeda

20.4. – 14.5. 2011.

Maja Persi} i Filip ]oso: Rekonstrukcija lansirne stanice torpeda

� Termini predavanja u 2011. godini bit }e naknadno odre|eni.

0013

0014

OSTALA MUZEJSKA DOGA\ANJA

28.1. 2011. NO] MUZEJA

Izlo`ba

Istog @or`: Ars torpedo (do 13.3. 2011.)

Vodstvo po izlo`bi Rije~ki torpedo – prvi na svijetu

Koncert

18. 5. 2011. DAN MUZEJA

Okrugli stol i izlo`ba: Muzej torpeda u Rijeci?

Vodstvo po izlo`bi Rije~ki torpedo – prvi na svijetu

Koncert

7.9. 2011.

KRAJ RIJE^KOG TORPEDA

Zatvaranje izlo`be Rije~ki torpedo – prvi na svijetu

MUZEJ GRADA RIJEKEMuzejski trg 1/1, Rijekatel. 0551/33 67 11fax. 051/33 65 21info@muzej-rijeka.hrwww.muzej-rijeka.hr