Preuzmi PDF 3.5 MB

broj 9zima 2009.BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

ČAROBNI SVIJET VLASTE POKRIVKEOd tikve do scenske lutke

ZORISLAV ANTUN PETROVIĆ Korektor demokracije

IZVIĐAČI DONIJELI BETLEHEMSKO SVJETLO NA TREŠNJEVKU

Mjesni odboriBUDUĆNOST KVARTA U RUKAMA GRAĐANA

sadržaj

glas trešnjevke | zima

2

Budućnost kvarta u rukama građana

str. 4Predsjednici mjesnih odbora

str. 6Vodič po mjesnim odborima

str. 7Riječ imaju predsjednici vijeća gradskih četvrti

str. 8Anketa građana

str. 9

Akupunktura u dnevnom boravku

str. 10Program

str. 13Retrovizor

str. 15

Korektor demokracije

Intervju: Zorislav Antun Petrović

str. 16

Mjesni odbori:

što su i čemu služe

Idemo u

CeK

aTe

Poslovni razgovor

Riječ urednice,

Dragi Trešnjevčani, dobrodošli na stranice još jednog izdanja našeg glasila u kojemu vam ponovno donosimo obilje zanimlji-vih tema. Kako bolje organizirati slobodno vrijeme mladih, gimnastiku za starije, pojačati uličnu rasvjetu, gdje pokrpati rupe na asfaltu, ima-mo li dovoljno slobodnih parkirnih mjesta ispred kuće ili ih moramo plaćati… Važno je da građani znaju kome mogu postaviti ova i slična kvartovska pitanja, stoga u uvodno-me dijelu pročitajte sve o mjesnim odborima. Na Trešnjevci ih je 16 i imaju svoje predsjednike i vijećni-ke koji primaju građane i bilježe prijedloge, kritike i inicijative.

Od aktivnosti živahnog CeKaTea izdvajamo projekt Akcija kvart koji će pokazati kako osjećamo svoje neposredno susjedstvo i služi li nam ono kao produženi dnevni boravak. U temi Trešnjevački Tikvići otkrivamo čudesni svijet lutaka Vlaste Pokrivke koji je 1960-ih niknuo u Bašćanskoj ulici. U ta davna vremena mnogi su se od nas grijali na drva, na što će nas podsjetiti fotoesej o pilaru Adilu Domazetu koji se još bavi svojim zanatom. U povijesnom feljtonu čitajte o Tehničkom muzeju, vratima Trešnjevke i spomeniku na razdoblje stasanja hrvatskog urbanizma.

Tu je i razgovor sa Zoranom Antunom Petrovićem, predsjednikom nevladine organizacije Transparency International Hrvatska, koji nas već desetak godina neumorno podsjeća na to da moramo biti pošteni i marljivi. Bliski toj ideji, izviđači odreda Plamen donijeli su u župnu crkvu sv. Leopolda Mandića svjetlo iz Betlehema i tako najavili dolazak Božića i Nove godine, a redakcija Glasa Trešnjevke od srca vam želi da blagdane provedete u miru, zdravlju i zadovoljstvu.

Đurđica Božić

sadržaj

glas trešnjevke | zima | str. 3

Restoran u kojem je 50 Cent pojeo biftek za 50 kuna

str. 34

5+ za 50+

str. 20FotovremeplovGdje su nestali trešnjevački pilari

str. 22Događanja u knjižnicama

Mjesec hrvatske knjige

str. 24Živjeti u Zagrebu i voljeti ga

Intervju: Višnja Fortuna

str. 26

Pod svjetlom mira

Izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo

str. 28Trešnjevački Tikvići

str. 30Stranci na Trešnjevci

Intervju: Arek Niziński

str. 33

Na vratima kvarta

Tehnički muzej

str. 38

Koncerti, premijera u Trešnji, Zagreb Indors

str. 42

Zvijezde u

susjedstvu

od 7 do 107

Trešnjevačka posla

Povijesni feljton

Kvartovski

metronom

Foto na naslovnici

Pilara Adila Domazeta na trešnjevačkim ulicama snimio

je Darko Bandić Kiro


Mjesni odBori

M jesni odbori nastali su podjelom grad-skih četvrti na naselja

i najmanje su jedinice lokalne samouprave. Ti sitni dragulji u kruni demokracij e zaživjeli su tek ove godine, s ciljem da građa-ni sami odlučuju o prioritetima i što bi i na koji način trebalo urediti u njihovu naselju. Rij eč je o odlukama koje se doduše tiču tek kvartovskih problema, ali nisu zbog toga manje važne. Dapače, što je treći svjetski rat spram zubobolje, stvari o kojima se odlučuje na razini mjesnih odbora najizravnij e djeluju na kakvoću našeg života.

Treba li naselju nova ambu-lanta ili vrtić, je li obližnja pro-metnica previše bučna pa su dobrodošli zvukobrani, kako organizirati slobodno vrij eme mladih, gdje pokrpati rupe na asfaltu, natkriti tramvajsko staja-lište, promij eniti klupe i koševe za

smeće, ograditi školsko igralište, urediti prostorij e mjesne samo-uprave, organizirati gimnastiku za starij e, pojačati uličnu rasvje-tu, betonirati pristupne rampe za invalide, postaviti mekanu podlogu pod ljuljačke i penjalice, izgraditi umirovljenički dom... Koliko su na našem području aktivni komunalni redari, a koli-ko policij a? jesmo li zaštićeni od buke iz obližnjih kafi ća, izmeta kućnih ljubimaca na zelenim po-vršinama ili nelegalne prodaje na tržnici i nogostupu? Imamo li parkirnih mjesta ispred kuće i moramo li ih plaćati? Hoće li na slobodnoj površini niknuti indu-strij ski pogon, trgovački centar ili park i dječje igralište...

Male komunalne akcijemjesnih odbora na Trešnjevci je šesnaest – na sjeveru deset, na jugu šest. Kao i gradske četvrti, imaju svoje vij ećnike i predsjed-nike, primaju građane i njihove predstavnike, bilježe prij edloge, kritike, inicij ative. vij ećnika je de-setak (ovisno o broju stanovnika na području mjesnog odbora) i žive u različitim ulicama, tako da svaki na svojem području može bolje pratiti potrebe u naselju. Nakon svake pritužbe ili prij ed-loga vij ećnik će otići na mjesto

JStaraTrešnjevka

JJPrečko Jarun

Horvati-Srednjaci

AntunMihanović

SamoborčekCiglenica

NikolaTesla

Pongračevo

Dr. AnteStarčević

Ljubljanica

Rudeš

Gajevo

SilvijeStrahimiraKranjčevića

Knežija

VrbaniZA

GREBAÈKA C

ESTA

ZAGRABAÈKA AVENIJA

SVIK

OV

IÆI

SAVA

PRUGA

SAVSK

A CES

TA

Sels

ka c

esta

Ozaljska cesta

Falle

rovo

šet

ališ

te

Baštijanova

Go

liko

va

Krapinska

Trat

insk

a ces

ta

Josi

pa

Bro

za

No

va c

esta

Poto

k È

rno

mer

ec

Poto

k K

ust

oša

k

Ale

ja M

atije

Lju

bek

a Hrvat

skog so

kola

Na Trešnjevci je šesnaest mjesnih odbora – na

sjeveru deset, na jugu šest. Kao vijeća gradskih

četvrti, imaju svoje vijećnike i predsjednike

koji primaju građane i njihove predstavnike

te bilježe prijedloge, kritike i inicijative

BUDUĆNOSTkvarta u rukama građana

Karta mjesnih odbora gradskih četvrti

Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug

Tekst: Vesna Rems DobrinFoto: Bruno Konjević

mjesni odbori


5

događaja. Nažalost, kažu u mje-snim odborima, građani dolaze s različitim idejama i nij e baš svaki zahtjev opravdan ni svaka pri-mjedba točna. One opravdane, dakako, brižljivo se bilježi i uvr-štava u plan malih komunalnih akcij a o kojima vij ećnici mjesnih odbora odlučuju na koordinacij i u vij ećima gradske četvrti.

Ako je rij eč o skupom projektu koji se ne može realizirati iz sred-stava lokalne samouprave, tzv.

mega projektu poput izgradnje doma umirovljenika, nove pro-metnice, mosta ili javne garaže

– tada su glavne aktivnosti mje-snih odbora inicij ativa, lobiranje i uporan pritisak na gradske vlasti da baš tome daju prednost.

DecentralizacijaZa razvoj lokalne samouprave grad iz godine u godinu izdvaja sve više novca, ali u mjesnim su odborima nezadovoljni što

gradska četvrt, iako je pravna osoba, nema svoj žiroračun, pa je otežano raspolaganje novcem. Decentralizacij a, kažu, ide pres-poro i premda je to proces – mo-gao bi biti brži. Uz to, vij ećnici su volonteri, a da bi se posao dobro obavljao, potrebno je, kažu, da barem predsjednik radi kao profesionalac.

JUGSJEVER

GSJEVERSJEVERSJEVERStara

Trešnjevka

Prečko UUUJarun GGGHorvati-Srednjaci

SJEVERSJEVERSJEVERSJEVERAntunMihanović

SamoborčekCiglenica

SJEVERSJEVERSJEVERNikolaTesla

SJEVERG

SJEVERSJEVERPongračevoSJEVERSJEVERDr. AnteStarčević

SJEVERG

SJEVERSJEVERSJEVERLjubljanicaSJEVERSJEVERSJEVERSJEVERRudeš

GGUGajevo

SJEVERSJEVERSJEVERSilvijeStrahimiraKranjčevića

GGGKnežijaUUUUVrbani

ZAGREB

AÈKA CES

TA

ZAGRABAÈKA AVENIJA

SVIK

OV

IÆI

SAVA

PRUGA

SAVSK

A CES

TA

Sels

ka c

esta

Ozaljska cesta

Falle

rovo

šet

ališ

teBaštijanova

Go

liko

vaKrapinska

Trat

insk

a ces

ta

Josi

pa

Bro

za

No

va c

esta

Poto

k È

rno

mer

ec

Poto

k K

ust

oša

k

Ale

ja M

atije

Lju

bek

a Hrvat

skog so

kola

Tekst: Vesna Rems DobrinFoto: Bruno Konjević

mjesni odbori


BoŽena PeÈeK predsjednica je MO-a Antuna Mihanovića, roðena je 1955. godine u Krapinskim Toplicama, zaposlena u poduzeću URIHO (Udruga za zapošlja-vanje invalida) kao službenica, èlanica SDP-a.

Bruno oreŠKović predsjednik je MO-a Pongraèevo. Roðen je u Zagrebu 1983. go-dine, apsolvent je na Fakultetu elektroteh-nike i raèunarstva, èlan SDP-a.

daniJela PetKović predsjednica je MO-a Dr. Ante Starèevića. Dolazi iz SDP-a, roðena u Novskoj 1963. godine, magistra prava zaposlena na Policijskoj akademiji.

sanJa Èulina predsjednica je MO-a Ljubljanica. Roðena je u Zagrebu 1960. godine. Radi na KBC-u Rebro kao zdravstvena tehnièarka. Dolazi iz SDP-a.

vesna gHaZaWi predsjednica je MO-a Rudeš, èlanica SDP-a. Roðena je u Antunu u Vukovarsko-srijemskoj župa-niji 1957. godine. Inženjerka je sigur-nosti na radu, zapo-slena u poduzeću Tisak d.d.

goran Ševo predsjednik je MO-a Silvija Strahimira Kranjèevića. Roðen je 1985. godine u Zagrebu, dolazi iz SDP-a. Po zanima-nju je ekonomist, zaposlen kao revizor u Ernstu&Youngu.

Zoran Horvat predsjednik je MO-a Ciglenica. Roðen je u Zagrebu 1979. godine. Zaposlen u Zraènoj luci na Plesu kao inženjer upravljanja u kriznim uvjetima, èlan SDP-a.

ivan HavelKa predsjednik je MO-a Nikole Tesle. Roðen je u Zagrebu 1955. godine. Èlan je SDP-a, zaposlen kao raèunovoða u Društvu za psihološku pomoć.

ZdenKa HerCeg JaKleneC predsjed-nica je MO-a Stara Trešnjevka, dolazi iz SDP-a. Roðena je 1948. godine u Zagrebu, umirovljenica.

ŽelJKo sladović predsjednik je MO-a Samoborèek i Vijeća gradske èetvrti Trešnjevka sjever. Roðen je 1956. godine u Drenovcima. Èlan je SDP-a, po zanimanju je inženjer elektroteh-nike, radi u poduzeću BH-Promet.

PReDSjeDNICI mjesnih odbora

6TREŠNJEVKa SJEVERTREŠNJEVKa SJEVERTREŠNJEVKa SJEVER

mjesni odbori


mjesni odbori


vedran MaŽuran MarJanović predsjednik je MO-a Knežija. Roðen je 1978. godine u Zagrebu i dolazi iz SDP-a. Po zanimanju diplomirani ekono-mist, zaposlen je na poslovima voditelja maloprodaje u podu-zeću Colori tinta.

ivan Karlović predsjednik je MO-a Jarun. Dolazi iz Hrvatske stranke prava. Po zanimanju student, roðen 1988. godine u Zagrebu.

liliJana ćuK predsjednica je MO-a Gajevo. Roðena u Zagrebu 1957. go-dine, èlanica SDP-a. Zaposlena je kao sa-mostalna referentica u poduzeću Tisak, po zanimanju prometna tehnièarka.

irena roŽMan predsjednica MO-a Preèko. Roðena u Zagrebu 1953. godine, èlanica je SDP-a, zapo-slena u Djeèjem vrtiću Preèko kao ekonom. Po zanimanju je likov-na tehnièarka.

anKiCa KosoveC KrŽelJ predsjedni-ca je MO-a Vrbani. Roðena je 1952. godi-ne u Zagrebu, èlanica SDP-a. Po zanimanju je magistra tehnièkih znanosti, zaposlena u Ericssonu Nikoli Tesli kao rukovoditeljica prodaje za sjeveroza-padnu regiju Ruske Federacije.

toMislav MadŽar predsjednik je MO-a Horvati Srednjaci. Roðen je 1949. godine u Kninu. Dolazi iz SDP-a, po zanimanju ekonomist, zaposlen u Hrvatskim vodama kao koordinator.

TREŠNJEVKa JUGTREŠNJEVKa JUGTREŠNJEVKa JUG

vODIč za građaneSvaki mjesni odbor dobio je na raspola-ganje prostoriju gdje djelatnici mjesne samouprave primaju građane. Za građane je važno da znaju gdje se i kome mogu obratiti, pa uz kartu mjesnih odbora (str. 5) navodimo adrese ureda. Osim redovnog radnog vremena, u prostorijama mjesnih odbora postoje dani otvorenih vrata kada građane dočekuju predsjednici odbora.

TREŠNJEVKA JUG

TREŠNJEVKA SJEVER

MO Horvati Srednjaci tel. 383-4439 Horvaćanska 54PPG: uto. 18.00-19.00 i svake druge sri. 11.00-13.00.

MO Vrbani tel. 387-2390 Rudeška cesta 148PPG: sri. 18.00-19.00

MO Jarun tel. 383-2815, Hrgovići 57 a PPG: pon. 18.00-19.00.

MO Knežija tel. 383-5443 Albaharijeva 2PPG: pon. 18.00-19.00

MO Gajevo tel. 363-5103, Ulica Augusta Prosenika 9PPG: pon. 18.00-19.00

MO Prečko tel. 388-0452, Prečko 2aPPG: čet. 18.00-19.00

MO Antuna Mihanovića tel. 309-5032 Drenovačka 4RV: pon., uto. i sri. 10.00-12.00 PPG: čet., 18.00-20.00

MO Ciglenica tel. 364-3255 Selska 48RV: pon., uto. i sri. 12.15-14.15 PPG: pet. 17.00-19.00

MO dr. Ante Starčevića tel. 366-6411 Dragutina Golika 44RV: pon., uto. i sri. 11.30-13.30 PPG: čet. 17.00-19.00

MO Ljubljanica tel. 3366-6411 Dragutina Golika 44RV: pon., uto. i sri. 11.30-13.30PPG: uto. 17.30-19.30

MO Nikola Teslatel. 309-8193Ozaljska ul. 16RV: pon., uto. i sri. 9.30-11.30PPG: sri. 17.00-19.00

MO Pongračevo tel. 369-5958 Opatijski trg 10RV: pon., uto. i sri. 10.00-12.00 PPG: čet. 17.00-19.00

MO Rudeš tel. 381-5026 Rudeška cesta 71RV: pon., sri. i pet. 9-11 PPG: uto. 17.00-19.00

MO Samoborček tel. 364-6166 Nova cesta 37RV: pon., uto. i sri. 11.45-13.45PPG: 16.00-18.00

MO S. S. Kranjčevićatel. 364-6835 S. S. Kranjčevića 4aRV: pon., uto. i sri. 9.00-11.00PPG: uto. 18.30-20.30

MO Stara Trešnjevkatel. 302-4234 Park Stara Trešnjevka 1RV: pon., uto. i sri. 12.15-14.15PPG: čet. 18.00-20.00

MO - mjesni odborRV - radno vrijemePPG - predsjednik/ica prima građane

riječ imaju predsjednici


riječ imaju predsjednici


Novost u radu predsjednika vij eća gradskih četvrti je koordinacij a s predsjednicima vij e-ća mjesnih odbora. Na koordinacij i dogova-

ramo načine rada i suradnje u rješavanju problema i potreba naselja. Zadovoljni smo jer mjesni odbori napokon funkcioniraju. U našoj gradskoj četvrti ima ih šest (Knežij a, Horvati-Srednjaci, gajevo, jarun, vrbani i Prečko) i svi već imaju vij eća.

U ovoj godini, uz male komunalne akcij e, zavr-šeno je uređenje ograda i okoliša dječjih vrtića po naseljima, što je nastavak sustavnog obnavljanja vrtića. Sagrađeno je boćalište iza Sibeliusove ulice u Prečkom i u istoj ulici popravljeno parkiralište. Dovršena je rasvjeta u Parku Hrvatskog proljeća na Knežij i. Zbog rebalansa gradskog proračuna, sred-stva predviđena za akcij e u 2009. godini smanjena su za čak 1,223.410 kuna. Tako nisu obnovljena dječja igrališta u Odakovoj, Tij ardovićevoj i Wurthovoj, za koje će se ove godine prirediti idejna rješenja, te

Palinovečka. No sve predviđene akcij e realizirat će se iduće godine.

mjesni odbori do kraja studenoga ocij enit će sva-ku ulicu, popisati infrastrukturu i odrediti što treba popraviti, sagraditi, urediti... Na temelju te analize vij eća gradske četvrti Trešnjevka jug i mjesnih odbora planirat će rad iduće četiri godine.

vij eća mjesnih odbora već su predložila planove malih komunalnih akcij a za 2010. godinu. O njima će se vjerojatno raspravljati u sij ečnju 2010., kada se bude donosio plan za male komunalne akcij e, a na-kon prihvaćanja godišnjeg proračuna grada Zagreba. Uz njih, prioritetni su dječji vrtić i osnovna škola u vrbanima III, već uvršteni u planove grada Zagreba.

Saša molanpredsjednik Vijeća gradske

četvrti Trešnjevka jug

P rošlo je gotovo pola godine otkako sam izabran za predsjednika vij eća gradske četvrti i prilič-no sam zadovoljan učinjenim. male komunal-

ne akcij e provode se prema planu – većina je završena, neke još traju. Zbog rebalansa gradskog proračuna Trešnjevka sjever ostala je bez 976.300 kuna, pa će neki radovi kasniti. Rij eč je o uređenju Bakarske, pješačkoj stazi između Šimencove i virjanske, po-stavljanju zaštitnih stupića u Sokolgradskoj, Učkinoj i kod potoka Kustošak kod Zeničke te živice uz Dom umirovljenika S. Penkale. To je prvo što će se napraviti iduće godine.

Odlučan sam da treba vratiti parkove. Trešnjevčani dobro znaju da je u prošlih osam godina neprimjere-nom gradnjom uništen velik broj zelenih površina. Na koordinacij i s predsjednicima mjesnih odbora u rujnu dogovorili smo da svaki odbor u plan malih komunalnih akcij a za 2010. uvrsti barem jedan park ili dječje igralište na svojem području. Kako je na Trešnjevci sjever 10 mjesnih odbora, to bi značilo da u 2010. planiramo urediti ili obnoviti najmanje 10 parkova. Sa žaljenjem primjećujem novi trend – da se unutar parka dio za dječje igralište ogradi, betonira i pod sprave stavi antitraumatska podloga. Najnovij i primjer je park lošinjska-vitezićeva, na čij e su ure-đenje građani prilično prigovarali. Igralište i park trebaju biti cjelovit prostor s više trave i zelenila gdje

će se djeca igrati, a odrasli odmarati. Zato smo od Ureda za izgradnju grada zatražili da kod gradnje parkova i dječjih igrališta ubuduće traži i uvažava mišljenje vij eća četvrti.

Zelena lista u Skupštini grada inicirala je projekt mreže dječjih igrališta i parkova. Kao koordinatoricu za tu akcij u imenovao sam vij ećnicu jasnu Kancir, predstavnicu Zelene liste za Trešnjevku sjever. Zelene površine uništene su i zbog manjka parkirališnih mjesta. gradska četvrt Trešnjevka sjever druga je po naseljenosti (iza Donjega grada), pa ćemo s jedne od idućih sjednica vij eća od grada zahtij evati da u planu za iduću godinu bude javna garaža. Predlažemo dvij e lokacij e – Dom sportova ili Trešnjevački trg. Apsurdno je da na Trešnjevci sjever postoje čak dva javna objekta (Dom sportova i Cibonin toranj) oko kojih se okuplja velik broj ljudi, a da nema prostora predviđenog za parkiranje. Stanovnici tih dij elova dobro znaju kakva je gužva u dane kada se održavaju koncerti ili neki sportski događaji. Očekujemo da grad to planira kao prioritetni projekt.

Na kraju, u ime vij ećnika i odbornika, i u svoje ime, želim vam sve najbolje za nadolazeće blagdane.

Željko Sladovićpredsjednik Vijeća gradske

četvrti Trešnjevka sjever

8


9


BaRBaRa, umirovljenicaMjesni su odbori, koliko znam, nešto poput ne-kadašnjih mjesnih zajednica. Mislim da je jako dobra ideja da se u lokalnoj zajednici odlučuje o pitanjima koja su za nju bitna, ali vidjet ćemo kako će u praksi to funkcionirati.

MIŠO, profesorPozdravljam osnivanje mjesnih odbora, znam da su u lipnju ove godine izglasovana Vijeća i da im je zadatak da na lokalnoj razini donose odluke bitne za svoju regiju. Mislim da je to odlično.

DEaN, trenerKandidirali smo se za neke projekte pa sam tako saznao što rade mjesni odbori. Smatram da je to izvrsna odluka jer se odlučivanje spustilo na nižu razinu, bliže običnom čovjeku, i mislim da je to svakako dobro.

ANKeTA građana

Željk

o Sl

adov

ićSa

ša M

olan

glas trešnjevke | zima | str. 10glas trešnjevke | zima | str. 10

ideMo u CeKate

Društvo arhitekata Zagreba i Centar za kulturu Trešnjevka pokreću umjet-

ničku radionicu s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, umjetnicom Nicole Hewitt i stu-dentima Odsjeka za multimediju ALU, ali i sukladnu urbanistič-ko-sociološku radionicu. Nakon završetka umjetničke, počinje arhitektonsko-urbanistička radio-nica u kojoj istraživanje o viđenju kvarta vode Kristina Careva i Rene Lisac, asistentica i asistent (Uvod u primjenu računala, vježbe) na preddiplomskom studiju zagrebač-kog Arhitektonskog fakulteta, u suradnji sa studentima arhitekture.

Projektom se namjerava preispi-tati kako prostor oko sebe doživ-ljavaju stanovnici četvrti i korisnici prostora u osnovnim školama, vrtići-ma i domovima umirovljenika. Cilj je potaknuti ih izravnom komunikaci-jom da zajedno s umjetnicima i arhi-tektima kritički i kreativno reagiraju na doživljaj i analizu prostora. Na

taj način dobit će se uvid u specifi č-ne potrebe kvarta. Jedan od ciljeva radionice i popratne izložbe je i poticanje suradnje gradskih institu-cija i građana. Medijskim praćenjem radionice u lokalnim javnim glasili-ma nastojat će se upozoriti na ulogu kvartova u kulturnoj djelatnosti grada. Uvođenje urbanističko-so-cioloških i umjetničkih istraživanja gradskih četvrti stvara podlogu za daljnje urbanističke studije, potiče jačanje socijalne zajednice gradskih četvrti te jača njihov udio u kreiranju životnog prostora.

Možemo li proširiti granicu doživljaja vlastita prostora od vrata stana i na stubište, ulaz u zgradu, ulicu... kvart? Postoji li naš prostor, naše mjesto u kvartu, jedno je od pi-tanja koje postavlja Fedor Kritovac, teoretičar urbane sociologije, jedan od inicijatora ove radionice.

Pozivamo stanovnike i ko-risnike prostora na Trešnjevci da nam se priključe u CeKaTeu. Transdisciplinarni pristup prosto-

ru nakon umjetničkih radionica i izložbe nastavlja se promišljati kroz vizuru mentora urbani-stičke radionice Renea Lisca i Kristine Careve te donosimo neka od njihovih razmišljanja o prostoru i perspektivi kvarta.

Planski i spontani kvartoviGradsko tkivo Zagreba, kao i većine gradova u svijetu, mješavina je planski i spontano nastalih dijelova. Dijelovi grada koji su nastali is-ključivo planski, u prvom redu Novi Zagreb, u svojem su tkivu iznimno homogenog karaktera, dok su oni nastali spontano – Trešnjevka je dobar primjer – u osnovi hetero-geni. Naravno, nije riječ o tome da je cijela Trešnjevka produkt spontane, stihijske izgradnje, nego je ona, kao cjelina, kolaž planskih i neplanskih dijelova te je time njezin heterogeni karakter jasan.

Ako ne govorimo o administrativ-noj gradskoj četvrti, nego o kvartu kako ga percipiraju stanovnici, jasno

AKCIJA KVART

Umjetničko-urbanističke radionice u zagrebačkim kvartovima počinju na Trešnjevci, a na proljeće 2010. godine moći će se utvrditi koriste li se Trešnjevčani javnim prostorom kvarta kao produženim dnevnim boravkom Tekst: Davorka Perić

Foto: Darko Bandić

AKCIJA KVART

Akupunktura u dnevnom boravku

akcija kvart


11

akcija kvart


11

je da pritom ne mislimo na objek-tivno određeni prostor, već posve subjektivnu kategoriju. Odrednice kvarta karakterizira poimanje njegovih stanovnika te ono ne mora za svakog biti jednako. Ipak, ti subjektivni doživljaji sadržavaju neke zajedničke elemente pa se može govoriti o kvartu kao kolektiv-no defi niranoj, subjektivno perci-piranoj cjelini. Građani osjećaju pripadnost svojem kvartu, identi-fi ciraju se s određenim simbolima i mjestima, povezuju se s ostalim članovima kvartovske zajednice te se javnim prostorima kvarta koriste kao dnevnim boravcima susjedstva. Sve te komponente predstavljaju dobar temelj za stvaranje socijalnog kapitala, odnosno socijalno-kul-turnog života lokalne zajednice.

Povezivanje socijalno-kulturnog života s javnom sagrađenom struk-turom unutar prostora kvarta jače je izraženo u spontano/mješovito na-stalim nego u planiranim dijelovima grada. Na primjeru Novog Zagreba

vidljivo je kako kvalitetno planirana urbana struktura nikad nije bila

„oplemenjena“ navikama, kulturom, praksama i običajima svojih sta-novnika. S druge strane, planirani kvartovi posjeduju uređenost i funk-cionalnost koja izostaje kod spon-tano nastalih cjelina. Kod takvih je kvartova prisutna usklađenost, oni se lako percipiraju kao cjelina. No kakva god bila prostorno sociološka situacija kvarta, ona se uvijek može poboljšati ciljanim intervencijama.

Završna prezentacija i izložbaProjekt Akupunktura grada nastoji intervenirati u javni prostor u ne-koliko programskih koraka. Prvi je pronalaženje mjesta intervencija među javnim prostorima sa spe-cifi čnom socijalnom protočnošću. Slijedi proces odabira i planiranja intervencija, odnosno konkretnih arhitektonskih ili umjetničkih rješenja, na odabranim lokacijama. Treći korak je ispitivanje mogućnosti i mehanizama realizacije. U cijelom

procesu bitno je lokalnu zajednicu zadržati uključenom, što podrazu-mijeva propitivanje javnog mišlje-nja o predloženim intervencijama. Predlaže se i aktiviranje kulturnog života lokalne zajednice poveziva-njem završne prezentacije i izložbe s kulturnim događajem koji uključuje izlaganje djela lokalnih umjetnika, izvedbe lokanih glazbenih i plesnih skupina, dječje igraonice i slično.

Ako se prikupe potrebna sredstva, na proljeće 2010. godine, u sklopu ovog projekta organi-zirat će se prva u nizu aktivnosti u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka. Predviđena višed-nevna radionica sa studentima arhitekture bavit će se prosto-rom kvarta Trešnjevke kao prvom podlogom za akupunkturu grada.

Fedor Kritovac rođen je 1938. u Zagrebu. Studij na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1963. Član je ULUPUH-a, Hrvatskog društva karikatu-

rista, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba te uredništva časopisa Čovjek i prostor. Stekao je doktorat društvenih znanosti iz po-dručja urbane sociologije. Od 1980-ih autor je brojnih studijsko-tematskih izložbi (Muzej grada Zagreba, galerija ULUPUH, galerija Prozori, galerija Izlog itd.), a u galeriji Modulor, Centra za kulturu Trešnjevka, sljede-ćih izložbi: Cvjetni ulazi na Trešnjevci – fotografi je/kolor fotokopije (1998.), Trešnjevački ZOO – fotografi je/kolor fotokopije (1998.), Dossier Vrbik – izložba o povijesno-urbanističkom razvoju Vrbika u prostoru Trnja (katalog: Radovan Delalle i Fedor Kritovac, 2000.), Preneseni interijeri – fotografi je/kolor fotokopije (2002.), Skulptura u vrtu – fotografi je/kolor fotokopije (2002.), Neke zabrane – fotografi je/kolor fotokopije (2004.), Stara kućna zvonca – fotografi je/kolor fotokopije (2004.) te Stara zvonca – fotografi je/kolor fotokopije, izbor panoa iz galerije Modulor, knjižnica Prečko, Zagreb (2005.).

besplatno u CeKaTeu


PredstaveNedjelja, 6. 12., 11.30

PREDSTAVA ZA DJECU NA SVETOG NIKOLU

Znate li da je sveti Nikola zaštitnik djece, pomoraca, djevojaka, siroma-ha, studenata, ribara? Možda niste sve to znali, ali sigurno znate da njegov blagdan slavimo 6. pro-sinca i da toga dana dobra djeca dobivaju darove. I mi nešto želimo darovati – predstavu iznenađenja! Dovedite djecu u naš teatar jer sveti Nikola dolazi samo jednom u godini.

Nedjelja, 6. 12., 19.00

TKO ŽIV – TKO MRTAV predstava za odrasle

Redatelj: Pero PopovićAutor: Vjekoslav DominiProdukcija: CeKaTe

Tko živ – tko mrtav naslov je predstave diletantskog kazališta Pentravci koje već 10 godina dje-luje pri CeKaTeu. Ujedno je i pre-dizborni slogan Hrvatske stranke sretnih umirovljenika. Pentravci se ovaj put bave politikom. Ako još kažemo da su od 10-ak likova svi negativci, a pozitivna je samo ulična prostitutka, već smo dovolj-no rekli o naravi te tragikomedije.

Subota, 12. 12., 18 sati

AKADEMIJA, MOJA PRIČAplesna predstava

Autori: Martina Kolega, Alen Sesartić, Anja ŠehićPlesači: Plesni centar Tala

Razmišljate što ćete biti kad odra-stete? Što vas zanima i kako ćete postići ono o čemu sanjate? Naši junaci otkrit će vam kako su pre-poznali svoju budućnost, ustrajali u ostvarenju svojih snova i postali odrasli ljudi koji rade ono što vole, što ih čini sretnima. Svatko ima svoj put, valja ga samo pronaći i hrabro njime krenuti. Problema će uvijek biti, ali treba vjerovati u sretan kraj jer on tada i dođe! Upoznajte našu priču!

Nedjelja, 13. 12., 11.30

HEIDI*predstava za djecu (više na str. 13)

Redatelj: Ivan Leo LemoProdukcija: Kazalište Moruzgva

Mnogi će na pitanje koja im je naj-draža knjiga odgovoriti Heidi, ro-man švicarske spisateljice Johanne Spyri. Ljubav mladih čitatelja i njihovih roditelja, baka i djedova prema toj priči traje već gotovo 150 godina. Rijetko se postavljala u kazalištu pa je ovo prilika da na drugi način upoznate djevojči-cu koja bosonoga trči za kozama. Kako će se snaći na kazališnim daskama Teatra na Trešnjevci, do-đite pogledati.

Nedjelja, 20. 12., 11.30

BAL, BALLI, BALLETTI plesna svečanost za djecu

Koreografij: Vlasta Rittig, Svetlana Lukić, Vladimira VrhovšekAutor i baletmajstor: Vlasta Rittig

Vjerojatno niste bili na balu, ali ste uživali gledati balske svečanosti u filmovima i zamišljali kako bi bilo divno biti tamo. Sad imate priliku! Uz baroknu glazbu i šuškanje svile i baršuna, otplešite s nama u doba princeza i kraljevni, dama i kavali-ra… Nakon bala, pridružite nam se na radionici Svjetla pozornice. Što će se tamo zbivati, doznajte sami!

Nedjeljne matineje u siječnju i veljači

TNT – TEATAR NA TREŠNJEVCI

U siječnju i veljači u CeKaTeovu Teatru na Trešnjevci svake nedjelje u 11.30 na programu su predstave za djecu.

radIONICeNedjelja, 6. 12., 17.00

RADIONICA DOBRIH ŽELJA

Čestitke ne moramo kupovati, mo-žemo ih i sami izraditi. Nećemo raditi čestitke koje ubacujemo u poštanske sandučiće, već one male koje idu uz darove. A na njih ćemo pisati samo poruke dobrih želja.

Nedjelja, 13. 12., 12.30

LUCIDARIUM

Na dan Svete Lucije palimo svijeće kako bismo donijeli novu nadu i vjeru u život jer svjetlo je simbol nadolazećeg Božića. Na radionici ćemo tehnikom savijanja izrađivati svijeće iz prirodnog voska.

PR

OSI

NA

C/S

Ije

čA

Nj/

ve

ljA

čA

CeKaTePROgRAm Bliže nam se blagdani, dani koje ćemo u veselju i božićnom ugođa-ju provesti s najbližima, uz darove koje možda cijelu godinu iščekuje-mo. Blagdansko raspoloženje treba podijeliti i s prijateljima iz kvar-ta. Stoga vas pozivamo da se u prosincu siječnju i veljači družite s nama jer smo za vas pripremili besplatne radionice, predstave, koncerte...

besplatno u CeKaTeu


Nedjelja, 20. 12., 16.30

BOŽIćNI NAKIT

Na ovoj radionici djecu ćemo upoznati s izradom tradicional-nog božićnog nakita Zagreba i Zagrebačke županije.

MALI ADVENTSKI ATELJEkreativne radionice za djecu od 1. do 4. razreda

Voditeljica: Kristina Radošević

U malom adventskom ateljeu djeca će izrađivati tradicionalni nakit, svijeće i čestitke te učiti o božićnim običajima. Radove ćemo pokazati na CeKaTeovoj božićnoj izložbi, a nakon toga će ih autori moći odnijeti kući i ukrasiti božićno drv-ce ili poslati čestitku prijateljima. Radionica je besplatna i održavat će se prva tri utorka u prosincu od 10.00 do 11.30 u Domu kulture Prečko.

NAPRSTNJAKmodna radionica za djecu od 1. do 4. razreda

Voditeljica: Vera Martinović

Kako nastaje odjevni predmet? Kako osmisliti kreaciju i izraditi kroj, sašiti i ukrasiti? Odgovore na ova i slična pitanja djeca mogu saznati na besplatnoj radionici Naprstnjak. Radionica počinje 2. prosinca u Domu kulture Prečko, trajat će cijelu školsku godinu, sri-jedom od 17.30 do 19.00.

PLES SA ZVJEZDICAMAplesna radionica za djecu od 1. do 4. razreda

Voditeljica: Martina Rosandić

Valcer, rumba, samba, cha-cha-cha! Ako želite da vaše dijete ovlada koracima standardnih i latinoame-ričkih plesova, uvježbava koreogra-

fije i na kraju na pozornici pokaže naučeno, dovedite ga na besplat-nu radionicu Ples sa zvjezdicama. Održavat će se svake srijede do kraja školske godine, od 19.30 do 21.00 u Domu kulture Prečko. Počinje 2. prosinca.

CAPOEIRAradionica za mlade od 5. do 8. razreda

Voditelji: Tena Kostanjšek i Nikola Orešković

U ovoj afro-brazilskoj vještini isprepliću se elementi borilačkih vještina, akrobatike, plesa i glaz-be. Capoeira pomaže mladima da steknu samopouzdanje, uklone strahove i nesigurnost, postanu odgovorniji i discipliniraniji, nauče poštovati i prihvaćati druge. Osim toga, poboljšava kondiciju, razvija snagu, fleksibilnost, koordinaciju pokreta i ravnotežu. I još nešto

– upoznaje ih s portugalskim je-zikom i kulturom Afrike i Brazila. Radionica će trajati cijelu školsku godinu, i to u Domu kulture Prečko, ponedjeljkom i četvrtkom od 19.30 do 21.00. Počinje 3. prosinca.

IZ ORMARAradionica dizajna i redizajna za mlade od 5. do 8. razreda

VoditeljicA: Martina Miholić

Ova radionica potiče mlade na kreativnost i razmišljanje o modi na drukčiji način. Želi im pokazati da recikliranjem mogu napravi-ti posve nove stvari. Potrebno je donijeti samo dobru volju i nešto starih krpica iz bakina ormara te se prepustiti mašti. Polaznici će svoja djela prikazati na multimedijalnoj izložbi i modnom performanceu. Radionica počinje 7. prosinca u 18 sati, a održavat će se cijelu školsku godinu u Domu kulture Prečko.

Srijeda, 3. 12., 18 sati

HURA, ARHITEKTURAprojekcija filmova s dječjih arhitek-tonskih radionica

Ove godine održano je nekoliko dječjih arhitektonskih radionica, tri u Funkcionalnoj glazbenoj školi na Cvjetnom trgu, pod vodstvom mla-dog francuskog arhitekta Laurenta Tardieua, i „mrak“ radionica u grič-kom tunelu te jedna u prostoru galerije Modulor. Pozivamo vas da otkrijete što su mladi arhitekti i graditelji napravili i zaključili.

NAJZABAVNIJI ZIMSKI PRAZNICI SU U CEKATEU

Od 4. do 10. siječnja CeKaTe je za djecu pripremio besplatne radio-nice mozaika, ilustracije, glazbe i biljne kozmetike. Održavat će se u CeKaTeu i Domu kulture Prečko od 11 i 17 sati. Ako vas zanimaju pojedinosti, nazovite 30 27 411 ili pišite na [email protected].

OD IMPROVIZACIJE DO KOREOGRAFIJE

Seminar Od improvizacije do kore-ografije održat će se u CeKaTeu 23. siječnja. Namijenjen je voditeljima plesnih grupa. Voditeljica seminara je Vlasta Kaurić.

KONCertIPJEVAJTE, ZBOROVI SVIJETAkoncert u povodu Međunarodnog dana zbornog pjevanja

Svake godine, druge nedjelje u pro-sincu, ljudi diljem svijeta ujedinjuju se u jednu dušu stvorenu pjesmom kako bi proslavili Međunarodni dan zbornog pjevanja. Na našem koncertu, 13. prosinca u 19 sati, nastupit će Zagrebački dječaci, Oratorijski zbor crkve sv. Marka, klapa Čežnja i mnogi drugi.

12/01/02

besplatno u CeKaTeu


BOŽIćNI KONCERT

Božićni koncert očekuje nas 20. prosinca u 18 sati. Uz tradicio-nalne hrvatske i strane božićne pjesme želimo svim ljubiteljima glazbe mnogo glazbenih delicija u 2010. godini!

33. SUSRETI ZAGREBAČKIH GLAZBENIH AMATERA

Novi ciklus Susreta počinje u ve-ljači koncertima pjevačkih zborova treće životne dobi. Planirani termi-ni su 16., 20., 23. i 27. veljače, a na programu će biti klasične skladbe hrvatskih i svjetskih skladatelja te obrade hrvatskih narodnih pjesama. Ovi, 33. susreti glazbenih amatera bit će posvećeni velikim obljetni-cama hrvatskih skladatelja: Ivana Matetića Ronjgova, Slavka Zlatića, Jakova Gotovca, Krste Odaka i Lovre Županovića. Koncerti će se održavati u CeKaTeu, Domu kultu-re Prečko, Hrvatskom glazbenom zavodu…

PredstavLJaNJe šKOLeUtorak, 15. 12., 12 sati

GUPCI SU GUBA!predstavljanje škole Matije Gupca

Galerija Modulor na tjedan dana otvara svoja vrata trešnjevačkoj školi Matije Gupca, koja će vam predstaviti neke od svojih pro-grama, ali i prigodna blagdanska dječja ostvarenja. Moći ćete pogle-dati izložbu i sajam, a za vrijeme predstavljanja programa škole bit će i prodajna aukcija. Prihodi idu u korist učeničkog fonda. Dođite i provjerite zašto su Gupci tako guba!

IZLOŽBEARHITEKTURA OBIČNIH STVARI

Goran Karlović i Ana Magdić predstavit će dvadesetak suprot-stavljenih slika koje će uspostaviti dijalog u prostoru galerije Modulor. Otvorenje je 26. siječnja u 19 sati, a izložba će trajati do 13. veljače.

DARIJA DOLANSKI MAJDAK

U galeriji Modulor 16. veljače u 19 sati očekuje nas otvorenje izložbe Darije Dolanski Majdak. Bit će izloženo petnaestak slika u ulju na platnu. Izložba će biti otvorena do 13. ožujka.

FašNIK I TREŠNJEVAČKI KarNevaLU sklopu programa Fašnik u Zagrebu, 13. veljače na Cvjetnom trgu CeKaTe organizira maskenbal za zaljubljene, a 14. veljače u 18 sati u dvorani CeKaTea održat će se Deseti trešnjevački karneval, namijenjen djeci. Uz glazbeno-plesni program, nakon defilea svih prijavljenih maski, najbolje će biti nagrađene, i to u tri kategorije. Premiti se možete pod stručnim vodstvom u besplatnim radionica-ma za izradu maski.

PR

OSI

NA

C/S

Ije

čA

Nj/

ve

ljA

čA

Pomozi drugima pa će drugi tebi pomoći, osnovna je misao priče o Heidi. Priča o djevojčici koja ostaje bez roditelja i dolazi djedu u planine, radoznala, poslušna, razigrana, govori o ljubavi prema prirodi, životinjama, ljudima i dobrim djelima. Švicarska spisateljica johanna Spyri napisala ju je prije gotovo 150 godina, čitali su je ne samo roditelji već i bake i djedovi današnjih djevojčica i dječaka. Heidi je utjelovila osjećaj slobode koji prepoznaje svako dijete. Kako je rasla, pojavile su se knjige Heidi i njezina djeca i Heidi kao baka, ali nijedna nije bila tako neodoljiva. Kako se rijetko postavljala u ka-zalištu, ovo je prilika da i na taj način upoznamo

djevojčicu koja bosonoga trči za kozama. Heidi glumi Nataša janjić, a ostale likove goran Bogdan, Iva mihalić i Davor Borčić. Predstava je nastala u produkciji kazališta moruzgva ecije Ojdanić, u suradnji s CeKaTeom. moruzgvi i redatelju Ivanu leu lemi Heidi je druga predstava, nakon Gole u kavezu. Traje 50-ak minuta i namijenjena je djeci od pete godine nadalje. Kostimograf je Patricio Aguero, autor glazbe Willem miličević, koji pot-pisuje i grafiku, svjetlo je oblikovao Aleksandar mondecar. Pretpremijerno je izvedena u CeKaTeu 20. studenog. Dođite i vi vidjeti što će sve Heidi snaći na kazališnim daskama.

*HEIDI predstava za djecu

Redatelj, dramaturg i scenograf: Ivan Leo LemoProdukcija: Kazalište Moruzgva

izdvojeno iz programa


1515

Izložba Krunoslava Jakobovića Apstrakcije, galerija Modulor, listopad

Radionica Vizualna kultura i

identitet - Grad, svakodnevica, tijelo,

prostor i način iskustva, studeniMultikulturalizam, radionica

izrade multikulturalističkih

modela, listopad

Fantastični srednjovjekovni

književni sajam, rujan

Izložba Ljubomira Miščevića Kuća kao energana, galerija Modulor, studeni

Izložba Karla Grossa Slagalica, galerija Modulor, rujan

Kultura u kvartu, četverodnevna rujanska događanja u parku i pod šatorom u atriju CeKaTea

Festival gajdi u dvorani

CeKaTea, rujan

Radionica Kultura poduzetništva, listopad

Pssst!, festival nijemog filma, studeni

reTrovizor


Poslovni razgovor

Predsjednik udruge TransParency inTernaTional HrvaTska, nevladine organizacije posvećene jačanju vladine odgovornosTi i suzbijanju korupcije, već je sedam godina zorislav anTun petrović. odrasTao je na srednjacima i smatra se privilegiranim jer je djeTinjsTvo Proveo u kvarTu koji nikad nije izgubio doticaj s prirodom. danas živi u blizini treŠnjevačkog placa

KoreKtor DemOKRACijeRazgovarala: Paula BobanovićFoto: Privatni album

„L ijepo je živjeti na Trešnjevci. Odrastao sam na Srednjacima, kamo sam se kao sedmogodišnjak doselio s roditeljima

1973. godine i krenuo u Osnovnu školu josipa Račića. U to vrijeme Selska cesta bila je slijepa ulica i završavala je na Horvaćanskoj, a u sredi-šte Zagreba išlo se tramvajem broj 14 ili brojem 10 do Borongaja preko glavnog kolodvora. U mojoj ulici stanovali su Boris Buzančić i Anton marti, u susjedstvu je bila josipa lisac. Za razli-ku od djece koja su odrastala u središtu grada, bili smo privilegirani – u svojem naselju imali

smo mnogo prostora i stalno bili u kontaktu s prirodom. Preko ceste je bila velika livada – mi klinci zvali smo je od milja „livka“ – koja se protezala do današnjeg Kineziološkog fakulteta gdje smo cijelo ljeto lovili kukce i guštere ako nismo plivali u bazenu na mladosti ili igrali mini golf ili nogomet na igralištu“.

Svestrani je Petrović prošao dug put kroz mnoge novinarske redakcije. Kao student elektrotehničkog fakulteta, statirao je u kaza-lišnim predstavama i filmovima, radio je na Studentskoj televiziji, čak i nastupao kao Dj

korektor demokracije


17

Buddy u Klubu studenata eTF-a, popularnom KSeT-u, u kojemu je krajem 80-ih vodio glazbene večeri Roarin 50’s.

Od kaskadera do ratnika„Prvi sam se put okušao kao statist zahva-ljujući našem velikom redatelju, pokojnom vladi Habuneku. Te 1989. godine učio sam u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci na marulićevu trgu. Kad bismo se odmarali od učenja, sjedili bismo pred zgradom i tako su nas jedan dan pokupili da statiramo u operi Therese koju je Habunek postavljao u HNK u povodu 200 godina Francuske revolucije. Bili smo odjeveni u crna odijela i crne dolčevite i glumili smo mrak koji proguta rojalisticu Theresu u po-sljednjoj sceni opere. Nas 30-ak sa-krili bismo Dunju vejzović koja je igrala naslovnu ulogu. Nakon toga sam statirao ponajviše u operama, primjerice u Tosci sam nekoliko puta strijeljao Cavaradossija u završnoj sceni.“

Nakon toga Petrović je neko vrijeme radio sa Sinišom Cmrkom na Studentskoj televi-ziji u SKUC-u. Zahvaljujući njemu dobio je još jedan angažman statista, zapravo kaska-dera u filmu Smrt učenika o životu gavrila Principa. „Kadrovi su se snimali na planini blizu Nevesinja, a ja sam igrao jednu od šest žrtava austrougarskog terora. Probudili su nas u četiri ujutro jer se scena snimala u osvit. Svukli su nas do gola, našminkali i objesili za noge na stabla s kojih smo visjeli dok je po-

kraj nas projahao gavrilo Princip“, prisjeća se Petrović kroz smijeh. U hotelu nije bilo vode pa nije mogao s lica skinuti šminku koja je trebala dočarati masnice i krv. Kad je takav došao u hotel popiti kavu, svi su se gosti i konobari razbježali glavom bez obzira.

Na početku Domovinskog rata sa 149. treš-njevačkom brigadom prošao je ratišta na Kupi i u Novoj gradiški, a onda je odlučio ostvariti svoj san i postati novinar. U siječnju 1993. javio se na natječaj u Slobodnoj Dalmaciji i bio pri-

mljen. Od tada do danas radio je za globus, zatim za Tjednik i jutarnji list, da bi u drugoj polovici 1998. pokrenuo Poslovni tjednik koji je, nažalost, bio kratkag vijeka. Potom gaje Ratko Bošković zvao u Kapital, a od 2000. godine Petrović je do-pisnik austrijske novinske agencije (APA) iz Hrvatske. Od tada radi kao slobodni novinar.

Uza sve to, Petrović, kojega prijatelji zovu jednostavno Zap, prema inicijalima, i danas rado zaigra hokej na travi za koji kaže da je najtrešnjevačkiji sport jer od četiri terena u Hrvatskoj, na Trešnjevci su dva – na mladosti i pokraj Toplane. Slično je i s brojem klubova. Uz HK Zelina i Šišmiš iz Samobora, još je sedam klubova s Trešnjevke – dva na mladosti i pet na Hokejaškom centru kod Doma sportova. Kao pravi Trešnjevčanin, Petrović je član HK Trešnjevka, no igrati je počeo u AHK mladost, s kojom je osvojio titulu juniorskog prvaka Hrvatske. Ove godine u proljeće objavio je knjigu Kako u Hrvatskoj postati milijunaš?

1973. doselio se u ulicu Božidara Maslarića na Srednjacima

1987. radi na Studentskoj televiziji sa Sinišom Cmrkom

1988. radi kao DJ Buddy u KSETU

1989. godine statira u HNK u operi Therese

Zorislav antun Petrović ROđeN je 1966. godine U ZAgReBU

U Fesu, četvrtom gradu po veličini i najstarijem kraljevskom gradu u Maroku, Zoran A. Petrović dočekao je novu 2007. godinu. U pozadini panorama staroga grada Medina Fes el Bali koji je na listi svjetske baštine UNESCO-a

Petrović s medvjedićem Mrnjom Brundom na izletu u utočište u Kuterevu 2002.

Pokraj Zlatnog medvjeda, zaštitnog znaka berlinskog filmskog festivala Petrović se fotografirao ove godi-ne u listopadu, tijekom Konvencije Transparency Internationala

“nisam nimalo drag onima koji svoje dužnosti u državnim tijelima doživljavaju kao skup privilegija bez obveza”


18

01 GT: Kako ste se upoznali s radom Transparency Internationala?

- Radeći 90-ih kao novinar pratio sam gospodar-stvo, a posebno rad Fonda za privatizaciju. Ubrzo sam shvatio da u njegovu radu nema pravila i čvrstih kriterija. Odluke su se donosile diskre-cijski, što je značilo da su prednost obično imali oni koji su bili bliski arbitrima. O tome koliko je privatizacija na takvim temeljima bila uspješ-na, svatko može ocijeniti sam. Meni se činilo da treba nešto promijeniti. Prvi sam put čuo za Transparency International 1996. godine čitajući The Economist, u kojem su bili objavljeni rezultati indeksa percepcije korupcije, najpoznatijeg alata TI-ja za mjerenje korupcije.

02 GT: Kako ste s njima stupili u kontakt? Jesu li već imali ogranak u Hrvatskoj?

- Preko interneta sam se 1998. godine upisao u njihovu knjigu gostiju i raspitivao se o ogranku u Hrvatskoj. Uputili su me na profesora Josipa Kregara, koji je tada bio koordinator grupe za osnivanje ogranka Transparency Internationala u Hrvatskoj. Organizacija nije bila ni približno velika kao danas, kada ima ogranke ili kontaktne grupe u više od sto zemalja. Hrvatski ogranak osnovan je dvije godine poslije, u lipnju 2000., a prvi predsjednik bio je Josip Kregar. U Upravni odbor ušao sam 2001., tada je predsjednik po-stao Siniša Petrović. Kad se on povukao, izabran sam za predsjednika, 17. prosinca 2002.

03 GT: Kao predsjednik Transparency Internationala, što smatrate najvećim nedostatkom u razvoju demokracije u Hrvatskoj?

- Problem je što u Hrvatskoj građani još nisu svje-sni da imaju pravo znati što rade tijela javne vlasti, posebno kamo odlazi novac od poreza koji plaćaju. A svatko od nas u prosjeku u državnu blagajnu godišnje uplati barem 20.000 kuna. Ne postoji usluga koju bismo bili spremni toliko platiti a da ne pitamo što ćemo zauzvrat dobiti. Građani to još nisu osvijestili. Pristaju da, nakon što daju novac, više ne pitaju što su ljudi, kojima je taj novac povjeren na upravljanje, s njime uči-nili. Demokraciju rado uspoređujem s engleskim travnjakom koji treba svakodnevno šišati, i to barem 100 godina. Slično je i s demokracijom. Osvještavanje je dugotrajan proces koji zahtijeva razgovor, predavanja, objašnjavanja, tumačenja...

04 GT: Građani ne znaju kako bi to ostvarili, ne znaju dovoljno ni o mogućnostima kontakata s lokalom vlasti ni o njezinoj ulozi.

- Demokracija je proces u kojem smo svi odgo-vorni. Odgovornost i pravo nismo iscrpili odazi-vom na izbore i ubacivanjem listića u glasačku kutiju. Moramo se naučiti da je demokracija aktivan odnos prema svim tijelima javne vlasti – ne samo državne već osobito lokalne, jer lokalna je vlast itekako važna za kakvoću života svakog od nas – od toga kad će se asfaltirati ulica, kad će se postaviti javna rasvjeta, semafor, struja, plin, voda... U demokratski uređenim zemljama takvi se planovi rade godinama unaprijed, a ne stihijski kao što se to često radi kod nas i što je boljka svih tranzicijskih zemalja.

1991. odlazi u Domovinski rad sa 149. Trešnjevačkom brigadom

1993. počinje raditi kao novinar u Slobodnoj Dalmaciji

1998. upisuje se u knjigu gostiju Transparency Internationala

2000. osnovan ogranak TI-ja Hrvatska

2001. postaje član Upravnog odbora TI-ja za Hrvatsku

Srdačno rukovanje dvojice predsjed-nika u predsjedničkoj rezidenciji na Pantovčaku: Petrović, predsjednik Transparency Internationala, s predsjed-nikom Republike Stjepanom Mesićem koji je oduvijek podržavao rad TI-ja

Zorislav a. PetrovićINTeRvjU

korektor demokracije


19

05 GT: Transparency International u Hrvatskoj je desetak godina. Vidite li pomak nabolje?

- Određeni napredak postoji zahvaljujući građa-nima koji počinju shvaćati da su državna dobra zajednička i da prije svega trebaju služiti njima. Zato iz dana u dan postavljaju sve veće zahtjeve pred vlast na svim razinama – rekao bih slikovito, od proračuna do prometnica. Dobra je vijest što tu građansku osviještenost osjeća i vlast, pa sta-nje ide nabolje, ali žalosno je što se to događa ponajprije iz razloga koji nisu potaknuti iznutra, već izvana. Prvi razlog je pritisak Europske unije, drugi razlog je viša razina demokratske kulture građana koji shvaćaju da oni financiraju tijela javne vlasti, a tek je na trećem mjestu želja političke elite da promijeni stvari nabolje.

06 GT: Koliko je na to utjecala zakonska regulativa?

- Zakonski okviri se unapređuju, ali ljudima u sustavu uvijek treba vremena da propise nauče, a još više građanima da ih počnu primjenjivati.

07 GT: Što je s korupcijom? Tko bi trebali biti naši uzori?

- Prema indeksu percepcije korupcije najviše su u borbi protiv korupcije postigle skandinav-ske zemlje. Među top-10 zemalja u kojima je korupcija svedena na minimum danas su Danska, Finska, Norveška, Švedska, Švicarska, Novi Zeland, Australija i Singapur.

08 GT: Postoje li procjene koliko će nam trebati da ih dostignemo?

- To je jako, jako teško, reći. Prema nekim pro-cjenama trebat će najmanje 10-15 godina da

u Hrvatskoj dosegnemo razinu korupcije koja neće bitno ugrožavati razvoj. Tek onda može se razmišljati o dosezanju razine tih zemalja.

09 GT: Možete li pojasniti zašto bi se građani trebali uključiti u rad lokalne uprave?

- Lokalna uprava izravnije djeluje na kvalitetu sva-kodnevnog života negoli državna tijela. Izravno može utjecati na naše zadovoljstvo životom u ulici, kvartu i gradu. Građani moraju biti svjesni da demokracija kreće od svakog od nas. Svaki predsjednik i član mjesnog odbora, zastupnik u gradskoj skupštini i Saboru mora biti odgo-voran onima koji su ga izabrali – a to je svaki pojedinac, to smo svi mi. Zato se od nas očekuje da damo do znanja što želimo i da ih potičemo bilo slanjem pisama, bilo nazivanjem telefonom, bilo razgovorom. Tako se stvara transparentan sustav vlasti i tako ćemo znati čime raspolažemo, kamo ide naš novac, što će se njime napraviti. To posebno vrijedi za javna poduzeća.

10 GT: Mnogi se pitaju što znači biti predsjednik takve nevladine organizacije u Hrvatskoj. Kako izgleda vaš radni tjedan?

- Posao predsjednika Transparency Internationala obavljam volonterski. Osim putnih troškova za simpozije i skupove, ništa mi drugo nije pla-ćeno. Sva predavanja koja držim u Hrvatskoj besplatna su i radim zapravo iz uvjerenja da nam svima u Hrvatskoj može biti bolje. Zato u šali kažem da je to kao i loto. Ako ne uplatim, neću ni dobiti. Uz pisanje tekstova za novine, ovaj posao odnosi mi tjedno 10-20 radnih sati, ali nije mi teško jer vjerujem da to ima smisla.

2002. postaje predsjednik TI-ja za Hrvatsku

2003. imenovan članom Etičkog izbornog povjerenstva

2005. postaje članom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

2009. objavio knjigu Kako u Hrvatskoj postati milijunaš?

Ispred kraljevske palače Mechouar u Rabatu koji je 1956. godine postao glavni grad nezavisnog Maroka. Petrović kaže da ga je u Rabatu oduševila stara grad-ska jezgra sa spomenicima iz 12. st.

U Luxoru 2005. godine Zoran se fotografirao ispred spomenika Horusa, egipatskog boga s glavom sokola. Njegovo oko ondje naziva-ju wedjat, što znači zdrav, pa u šali Petrović kaže da mu je upravo zdravo sokolovo oko potrebno dok obavlja dužnost predsjednika Transparency Internationala Hrvatska

U Seoul je otputovao 2003. go-dine na Konvenciju Transparency Internationala; oduševila ga je snažna rasvjeta s uličnih reklama na kojoj se može fotografirati bez blica


od 7 do 107

gobrojnim nastupima uveseljavaju gledateljstvo, ali ponajviše – sebe. Ovdje su se sklonili na sigurno od samoće, starosti, beznađa...

Oduševljenje sugrađanaSve je počelo u proljeće 1991. kada je julij ana Turkalj, isprativši sinove na bojište, okupila nekoliko pozna-nica slične sudbine, spontano, tek

da im bude lakše u zajedničkoj molitvi za djecu. U staroj baraci, na mjestu današnje Tržnice Prečko, okupljale su se i plele čarape za vojnike od vune iz humanitarne pomoći. Ubrzo su pristigle i druge žene iz susjedstva koje su željele po-moći pa su se aktivnosti proširile – pekle su kolače i krafne, mjerili tlak, organizirale predavanja o zdravlju,

zabave... Curama su se uskoro pri-družili i dečki, bivši sportaši koji su igrali pikado, šah, belot... Dvij e godine od prvih susreta „pala“ je i registracij a – gerij atrij ski klub Prečko brojio je više od sto članova.

Pravo oduševljenje sugrađana pobudili su na fašnik 1994. godine s fašničkim vjenčanjem. maskirana povorka svatova od tridesetak ljudi

Pet je sati i već pada noć, nad Domom kulture u Prečkom nadvila se magla. A unutra žamor, gužva, smijeh... Počinju pripreme za još jednu probu pjevačkog zbora Prečko 50+

pet plus za50+

Iako je to priča o gerij atrij skom klubu, sve vrvi od života. Ovdje se smij e, pij e, odnekud su na

stol stigli i kolači – kremasti, slasni, prvoklasni – već na prvi pogled je jasno da su djelo iskusnih ruku. Netko slavi rođendan. U susjed-noj prostorij i grupica iz dramske sekcij e vježba igrokaze za sljedeći nastup. Teme suvremene – mito i korupcij a, sponzoruše, nepotizam

– rugaju se podmitljivom lij ečniku, ministru, ženama željnim berićetne udaje. Komedij om zabune na mno-

Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin

zlatna dob


21

rešnjevke | zima

zlatna dob

Energična i hrabra, Julijana Turkalj Gerijatrijski klub Prečko vodi već treći mandat. U Prečko se doselila prva, još 1966., u

prvu novosazgrađenu zgradu, kada je njezin trnjanski dom stradao od poplave. Nakon što je radni vijek provela na bolničkim odjelima Rebra i Psihijatrije u Vrapču, othranila i podigla dvoje djece i četvero unučadi, i danas ima posla preko glave. Piše stihove, a ujutro kad se probudi, slika. Èlanica je Društva umjetnika i pjesnika August Šenoa i upravo priprema izložbu likovnih radova u Domu umirovljenika u Klaićevoj.

01 gt: Kako stižete sve to? - Kad sam počela, nisam slutila da će to poprimiti ovolike razmjere, nisam se mislila time baviti – došao je rat i tako je počelo. Za mene bi sve to bilo previše, ali imam sjajne kolegice koje puno odrade umjesto mene, nadopunjujemo se, uskačemo kada neka ne može. Odličan smo tim.

02 gt: sliène udruge okupljaju mnogo manje èlanova. u èemu je tajna vaše brojnosti?

- Vrlo je jednostavno. Držimo se sheme da svatko radi ono što zna. Kod učlanjivanja uvijek pitamo što ste radili dosad i tako dobijemo profesional-nu razinu. Pikado su organizirali bivši sportaši, a kostime za maskenbal i kazališne predstave izrađuju Ivo i Slavica Bensa, osnivači dramske sekcije koji su cijeli radni vijek proveli u kazalištu. Moja zamjenica Nada Gašparović i ja smo me-dicinske struke i prvo smo krenule s mjerenjem tlaka i gimnastikom, predavanjima o prehrani, osteoporozi, dijabetesu... Jednostavno je, samo treba nastaviti s onim što znaš, u čemu si odu-vijek bio dobar. Ljudi ne bi došli da se ne radi kvalitetno, a svi su naši članovi sretni što mogu pokazati koliko vrijede. Ti su ljudi pomagali mnogima i žele to i dalje činiti.

50+

– mladenci, kumovi, trudnica, žena s djetetom – bila je prava atrakcij a, a građani su ih darivali krafnama i narančama. Broj članova se iz dana u dan povećavao. Kroz udrugu je prošlo 608 članova. U međuvremenu neki su otišli u dom, neki na nebo, pa ih je danas oko 400.

Zbor – ponos udrugeDruženje uz pjesmu, ples, izlete, predstave, predavanja, rekreacij u, proslave fašnika i martinja... Teško je sve i nabrojiti. Ali nešto se nikako ne smij e preskočiti – pjevački zbor Prečko 50+. Ponos je članova i dirigenta Božidara Ugrine jer je dosad udruzi donio hrpu zahvalnica, priznanja i medalja nastupajući u domovima umirovljenika i Caritasu, na maksimirskim jesenima i jarunskim susretima, a ove je godine snimio i svoj prvi CD Prečko u srcu. već početkom jeseni bezecirala ih je crkva Presvetog Trojstva u Prečkom za nastupe na Badnjak i Sveta

tri kralja. Na repertoaru zbora je i himna Penzići, za koju je tekst napisala julij ana

Turkalj a uglazbio je mišo Doležal. Bliži se Božić i za najsiromašnij e

članove pripremili su prigodne pa-kete, skromne, uglavnom s osnov-nim namirnicama poput ulja, brašna, šećera, možda kakvog paketića kave.

No ljubavi, pažnje i skrbi ne manjka. Tkogod se razboli zna da će ga zdravi

članovi obilaziti, donositi mu lij ekove i hranu, skuhati čaj, otpratiti ga u ambulantu...

Poput obitelji jer drugu obitelj većina više nema. Djeca su odselila, rade, partner je umro ili je i on bolestan... znamo već kako to ide.

Puno je dobrih ljudi koji su prepoznali nji-hov rad, spremni su pomoći, i na tome su im, kažu, beskrajno zahvalni. Od vij eća gradske četvrti dobili su prostor, a lani i nova odij ela za zbor. Financij ski im povremeno pomognu grad i matica umirovljenika, od koje katkad dobij u karte za predstave u gavelli, a imaju i sponzora – proizvođača toplih deka, pokrivača i madraca – koji im često odobri dodatni popust i počasti ih ručkom kad idu na izlete. Župnik crkve u vrbanima dao je na korištenje prostorij e Pastoralnog centra za likovnu i informatičku radionicu, a nešto se prikupi i od članarine koja godišnje iznosi 50 kn. Snalaze se svakako, kažu, u ova teška vremena. Najteže je bilo na početku.

„Danas su nas mnogi spremni podržati. Trebalo je vremena da se dokažemo, ali sada je lakše“, kaže julij ana Turkalj.


u davna vreMena...

FOTO vreMepLov

Foto: Darko Bandić

...kada su se Trešnjevčani u svojim kućicama...

...griJaLi na drva,...

...zvuK piLe...

...B

io Je

...

fotovremeplov


...Pucketanje vatre

odavno je zamijenilo

centralno grijanje. ...

...Jedan od rIJeTKIh ZagrebačKIh piLara adiL doMazeT i foTograf darKo bandIć...

...vraTiLi su nas na TrenuTaK

u prošLosT.

...zašTiTni znaK KvarTa. ...


KnJiŽniCa Tina uJevića

Ulica grada Vukovara 14

Svaka od šest trešnjevačkih knjižnica trudila se u Mjesecu hrvatske knjige prirediti što zaniMljiviji prograM. u ugodniM prostoriMa, uz ljubazne knjižničarke izMjenjivali su se nastupi slikara, fotografa, strip-crtača, pisaca i pjesnika, a održane su i Mnoge kreativne radionice. evo što sMo izdvojili iz tog doista bogatog prograMa

Izrada adventskih vijenaca u glini glavna trešnjevačka knjižnica u surad-nji s gerontološkim centrom doma za starije i nemoćne osobe Trnje 4. studenoga organizirala je radionicu Izrada adventskih vijenaca u glini. u pro-jektu su sudjelovali ravnateljica doma defek-tologinja gordana Kartelo-Pintarić i voditelj gerontološkog centra Ivan horvat te ana branisavljević. Istoga dana otvorena je i izložba radova likovne grupe gerontološkog centra.

Dobra večer, gospodine Mandiću

Knjižnica Tina Ujevića ugostila je 10. studenoga Igora Mandića. Prostor je bio premalen za sve koji su došli vidjeti i čuti poznatog pisca, knji-ževnog kritičara i polemičara. o njegovu životu i radu govorili su drago glamuzina i Velimir

tekst i foto: Maja Cvek

Trešnjevačke KnJIŽnIce

obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige 15. listopada – 15. studenoga

Visković. Pisac i izdavač drago glamuzina govo-rio je o dvije Mandićeve autobiografske knjige Sebi pod kožu (2006.) i U zadnji čas (2009.). U prvoj knjizi autor govo-ri o pedesetak godina svojeg javnog života, ne štedeći nikoga, pa ni sebe. Začinjeno ironi-jom, autor otkriva svoje mane, ali i tuđe laži. U knjizi U zadnji čas autor se prisjeća prošlih vremena: odrastanje u dalmaciji, studira-nje u Zagrebu, počeci novinarskog rada, polemike s ondašnjim

protivnicima iz kulture i politike. I tu je Mandić nemilosrdan i prema sebi, ironizira svoju mla-denačku pregrijanost, bahatost i pretjerivanje s isticanjem stajališta. Velimir Visković govo-rio je o Mandiću, kojega je upoznao „kad je ovaj već bio zvijezda, poznat, ponosan i svjestan da razmišlja drukčije od drugih, piše drukčije od drugih, oblači se drukčije od drugih... Svi su na literarnoj sceni imali neka svoja staja-lišta, ali bilo je u modi biti protumandićevac, a

24

KnJiŽniCa voLTino


25

Susreti za pamćenje knjižnica Voltino, ogranak Knjižnice Tina Ujevića, koja aktivno surađuje s obližnjom osnovnom školom Voltino i mladima, priredila je 28. listopada u povo-du Mjeseca knjige druženje sa strip-crtačem esadom ribićem, autorom stripova X-men, Silver Surfer, Submariner, Loki… esad T. ribić autor je i nekoliko ilustracija naslovnica djela poznatih pisaca fantastike georgea r. r. Martina i Lois McMaster bujold. Taj simpatični 37-go-dišnjak zaista je uspješan. Počeo je u nekadaš-njem Zagreb fi lmu, crtao je za njemački časopis gespenster geschichte (Priče o duhovima), a ra-dio je i u Sad-u na velikom projektu Codename Scorpio. Zato je vidjeti esada ribića, razgovarati s njim i dobiti autogram bilo posebno zadovolj-stvo za mlađe članove knjižnice Voltino. Jer uspr-kos računalnim igricama i surfanju po internetu, mnogima od njih strip je i danas omiljeno štivo.

KnJiŽniCa sTagLišće

a. Prosenika 7

Susret s Julijanom Matanović

U Knjižnici Staglišće 12. studenoga održao se susret s Julijanom Matanović, najčitanijom hrvatskom spisteljicom, do-centicom na zagrebačkom Filozofskom fakul-tetu. napisala je više od dvjesto ogleda, eseja i književnih kritika, no čitalačkoj je publici ušla pod kožu svojim prozama Zašto sam vam lagala i Bilješka o piscu. Za nju kažu da je profesorica književnosti koja studente navo-di na kreativniji način čitanja, a ona za sebe kaže da je čitanje i pisanje njezin stvarni život i proglašava se strastvenim čitateljem. ovom prigodom predstavila je zbirku priča Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka. Toplo i spontano, na trenutke vidljivo prožeta emocijama, Julijana Matanović govorila je o svojim knjigama, poimanju života, stvaralaš-tvu, radu na fakultetu, i svojoj kćeri Magdaleni. Pročitala je odlomak iz najnovije knjige, a mnoga pitanja i odgovori pretvorili su se u raspravu o temi žene i muškarci. Julijana Matanović kaže: „Kad muškarac piše, on stva-ra. Žena spisatelj obavlja niz poslova, a pisanje dolazi na kraju, kad se sve drugo pozavršava.“

Polemičar Igor Mandić šarmirao je publiku u Knjižnici Tina Ujevića

Strip-crtač Esad T. Ribić u Knjižnici Voltino posebno je oduševio mlađe čitatelje

njemu nikada nije bio problem biti manjina. Težio je demokratskim idejama i kada je to kod nas bio zabranjen pojam. Zbog svojih nazora ostajao je bez posla i nije ga bilo sramota prijaviti se na burzu.“ Posebno je zadovoljstvo bilo uživo čuti samog Mandića kada govori o sebi. Karijeru je počeo kao diplomirani pro-fesor u vrijeme kada u našim medijima nije bilo visokoobrazovanih ljudi. „bili su to uglavnom propali studenti i neza-vršeni đaci“, kaže. Kada

je primljen u društvo književnika, iza sebe je imao nekoliko literarnih radova, ali nijednu knji-gu, no pretenciozno se već smatrao književni-kom. Prilikom otvaranja radne knjižice na pitanje o zanimanju nadobud-no je rekao: književnik. Tako je, kaže, jedini u hrvatskoj književnosti kojemu u radnoj knji-žici pod zanimanje piše književnik. Prije njega u hrvatskim novinama nije bio poznat pojam kolumne, a danas, kaže, „svaka šuša ima svoju kolumnu.“ napisao je

30-ak knjiga, a najdraža mu je Bračna kuhi-nja, koju su žena i on zajedno „iskombinirali za čitanje i upotrebu“. U životu je radio svašta, pa je tako u jednom razdoblju nezaposlenosti bio i kućna pomoćnica, što je uredno zabilježe-no u radnoj knjižici. godinama stvaran imidž mrguda i prznice, te je večeri Mandić razbio već prvim riječima, a do kraja programa uvukao se svima pod kožu.

KnJiŽniCa voLTino

dragutina golika 36


26

Tekst: Danijela PetkovićFoto: Marina Damjan

ŽIVJeTI U ZagrebU I VoLJeTI ga

G rad Zagreb. Tko u njemu živi, najviše ga zna voljeti. Ono što čini Zagreb njegove su ulice, škole, parkovi, mo-

stovi, ali najviše… njegovi ljudi. Upravo se njima posvetila naša sugovornica mr. višnja Fortuna, pročelnica gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Upoznala je probleme svih dobnih skupina i odlučila pomagati starijima i osobama s invaliditetom. S njom smo razgovarali u njezinu uredu u gradskom poglavarstvu.

GT: Iskustvo iz struke sigurno vam je pomoglo u organizaciji rada Ureda?

- Raditi s ljudima najljepši je dio posla, moji kolege i ja nastojimo dati svu stručnu pomoć. Rad s ljudima nosi odgovornost i stalno se nameće misao da su često iza pojedinca koji vas treba najmanje dva-tri ili više članova njegove obitelji. U našem uredu radimo tim-ski jer samo zajedničkim radom, u okviru struke, možemo pomoći onima kojima je po-moć najpotrebnija. Jer svima nam je misao vodilja – čovjek.

GT: Možete li navesti neke primjere?- Naš ured pruža pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba građana te orga-nizira aktivnosti i projekte koji poboljšavaju kvalitetu života. Vjerujem da većinu onoga što radimo naši sugrađani prepoznaju. Ono vidljivo, što se događa u gradu, obilježavanja

su raznih međunarodnih dana. Nedavno, 1. listopada, Međunarodni dan starijih osoba obilježili smo Gerontološkim tulumom.

GT: Koje akcije sada provodite?- U okviru Ureda djeluju tri savjetovališta: socijalne zaštite, Savjetovalište za osobe s invaliditetom i članove njihovih obitelji i Savjetovalište za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja. Trenutačno provodimo edukaciju i savjetovanja za obitelji osoba s invaliditetom, na terenu, a doći ćemo i na Trešnjevku. Smatramo da je savjetovališni rad na terenu iznimno važan, to je prilika da se stručnjaci dodatno posvete našim sugra-đanima i njihovim svakodnevnim teškoćama. Važno je da su u rad uključene i obitelji in-valida i djece s teškoćama u razvoju.

GT: Dolazite iz HSU-a, oni su vaša biračka baza. Što planirate učiniti za njih?

- Treću životnu dob prate osjećaji osamljenosti i otuđenosti i upravo tu trebamo djelovati kako bismo pomogli starijim sugrađanima. Ispunjena i sigurna starost ideal je u koji je nužno i vrijedno ulagati. I dalje ćemo razvi-jati oblike izvaninstitucionalne skrbi putem projekta gerontoloških centara kojih imamo devet diljem Zagreba. Projekt je veoma va-žan jer pruža niz aktivnosti i usluga koje će biti besplatne za sve građane Zagreba. Oko 8000 osoba starije životne dobi sudjeluje

pročelnica gradskog ureda za socijalnu zašTiTu i osobe s invaliditetom višnja ForTuna kaže kako je raditi s ljudima najljePši dio njezina Posla

od 7 do 107


27

u radionicama, zabavi, druženju, izletima. Čovjek je mlad tako dugo dok je aktivan. Ima umirovljenika od 90 godina koji su ko-risnici usluga gerontoloških centara. Kažu da se osjećaju kao 70-godišnjaci! Radimo i na tome da razvijanjem različitih servisa omogućimo našim sugrađanima da što dulje ostanu u svojem domu.

GT: Zagovornik ste izvaninstitucionalne skrbi. Odnosi li se to i na djecu bez roditelja koja su smještena po dječjim domovima?

- Sve što obitelj nosi, pečat koji ostavlja tije-kom odrastanja, iskustvo je koje ostaje za ci-jeli život. Stoga je obitelj iznimno važna kako za djecu, tako i za odrasle. Za one koji nemaju obitelj institucionalno zbrinjavanje trebalo bi biti krajnja odluka. Model što duljeg ostaja-nja u obitelji Zagreb potiče udomiteljstvom kako bi se i djecu i odrasle zbrinulo u toplini obiteljskog doma. U Zagrebu je, nažalost, naj-manje udomiteljskih obitelji. Često se smatra da je udomiteljstvo zanimljivije u ruralnim sredinama, a da gradska sredina ne može pružiti kvalitetno udomljavanje. Međutim, i urbana sredina, poglavito Zagreb, može imati prednosti, osobito ako institucije pomažu udomiteljima. Pripremamo niz aktivnosti i mjera za poticanje udomiteljstva. Naglasit ćemo savjetovanje i edukaciju (na okruglim stolovima i tribinama) za udomitelje, kako bi taj oblik skrbi bio što obuhvatniji.

GT: Na našim je ulicama mnogo nasilja među djecom. Neki su incidenti završili tragično. Što Grad čini u prevenciji takvog ponašanja?

- Nažalost, svjedoci smo tragičnih događaja koji su se u proteklih godinu dana dogodili u našem gradu. Zagreb, kao glavni grad, živi s mnogim sadržajima koji mogu negativno dje-lovati na djecu i mlade. Poduzimaju se razne socijalne akcije kako bi se smanjila društve-na patologija. U rješavanje nasilja treba se uključiti cijela gradska uprava sa svim svojim resursima. Na razini Grada utemeljeno je Povjerenstvo za društveno neprihvatljivo pona-šanje djece i mladeži u čiji rad sam uključena. Riječ je o novom tijelu, a inicijativa je došla od PU Zagrebačke. Njegova prva zadaća je akcijski plan s konkretnim mjerama za suz-bijanje društveno neprihvatljivog ponašanja.

GT: Koju biste akciju u prevenciji nasilja među mla-dima istaknuli?

- Zagreb je u studenome 2008. proveo pilot-istraživanje osjećaju li se mladi sigurno izvan

kuće i kakvi su im obrasci ponašanja. Na uzorku od 1400 ispitanika zaključili smo da se više od polovice mladih u Zagrebu osjeća sigurno. Na temelju toga izradili smo i publi-kaciju Mladi i sigurnost – osjećaju li se mladi sigurno u Zagrebu koju distribuiramo po od-gojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi i drugim institucijama koje se bave prevencijom neprihvatljivog ponašanja djece i mladih.

GT: Koliko je za takvo ponašanje krivo društvo, a koliko obitelj?

- Ne možemo sagledavati problematiku nasilja sa stajališta tko je kriv. Ono se neizbježno do-gađa i jedino što nam preostaje je prevencija.

GT: Čime ste nezadovoljni u svakodnevnu radu?- Nismo još dovoljno približili socijalne uslu-ge korisniku. Decentralizacija je provedena samo kod ustanova za starije i nemoćne. Iako je zbog unapređenja djelatnosti socijalne skrbi nužno da centri za socijalnu skrb budu organizirani na razini lokalne uprave, to se još nije dogodilo.

GT: Što to konkretno znači?- Decentralizacijom sustava krajnji korisnik moći će svoja prava ostvarivati brže, a insti-tucije će jednostavnije i brže komunicirati bez dodatne administracije.

GT: Što pripremate idućih mjeseci?- U prosincu organiziramo mnoga događanja vezana uz nadolazeće blagdane u domovi-ma za starije i nemoćne. Obilježit ćemo i Međunarodni dan volontera, provesti edu-kaciju o važnosti samozastupanja osoba s invaliditetom, organizirati okrugli stol o udo-miteljstvu. Prezentirat ćemo Socijalnu sliku Zagreba za 2008. u suradnji sa Socijalnim vijećem Grada. Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji priprema stručni skup Prepoznavanje i suzbijanje obiteljskog nasilja.

GT: Stječe se dojam da doista uživate u poslu koji obavljate.

- Pomaganje onima koji pomoć trebaju – to mi je imperativ, to je moj život. Jer svi smo mi ono što drugima dajemo.

ispunJena i sigurna sTarosT ideaL Je u KoJi Je nUŽno I VrIJedno ULagaTI

TREŠNJEVAČKA PoslaTREŠNJEVAČKA

Posla

Na području gradske četvr-ti Trešnjevka sjever od 21. ožujka 2002., sa sjedištem

u mjesnoj samoupravi Pongračevo (Opatij ski trg 10), djeluje Odred izviđača Plamen. Sukladno Statutu, odred je dobrovoljna, nepolitička i neprofi tna udruga, sastavni dio krovne organizacij e, Saveza izviđača Hrvatske, učlanjenog u Svjetsku organizacij u izviđačkog pokreta. Uz navedena obilježja, poznato je da izviđače resi njegovanje duhovnih vrij ednosti, onih izvan uskih mate-rij alnih okvira, razvij anje osjećaja odgovornosti i pripadnosti društvu, uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice te širenje ideje mira, ra-zumij evanja i suradnje.

Bojan Smode blagajnik je i je-dan od osnivača OI-ja Plamen te član Uprave Saveza izviđača Hrvatske. Od aktivnosti koje su potkraj godine u središtu pozor-nosti članova OI-ja Plamen ista-knuo je angažman oko preuzi-manja i dopreme Betlehemskog svjetla mira. Predstavnici SIH u Beču su 12. prosinca 16 puta pre-uzeli Betlehemsko svjetlo mira te ga 13. prosinca donij eli u zagrebač-ku katedralu, a članovi Plamena Nela Bat, lovro mrđen, josip Nef i Ivan janković u župnu crkvu sv.

leopolda mandića na Trešnjevku. O tome kako Betlehemsko svjetlo mira doživljavaju članovi Plamena, raz-govarali smo s lovrom mrđenom, a Bojan Smode podsjetio nas je kako je zapravo sve počelo. Naime, u vrij eme božićnih blagdana austrij ska televizij a ORF godinama organizira humanitarnu akcij u Svjetlo u tami, kojom se prikupe znatna sredstva za razne vidove pomoći. U Tv-studij u linz 1986. godine došli su na ideju da jedan dječak ode u Betlehem, u štalici Isusova rođenja upali svjetlo i donese ga u Austrij u. Tri godine poslij e ovu inicij ativu nastavljaju realizirati skauti, a u duhu ekume-nizma, na svečanosti u Beču uvij ek su prisutni predstavnici nekoliko vjerskih zajednica – katolici, evan-gelici i pravoslavci.

Nikada samo u jednom fenjerulovro mrđen član je izviđač-kog odreda Plamen, predvodnik patrole Putnici vatre i član pa-trole Zeleni plamičak. U crkvu sv. leopolda mandića njegov je odred donio Betlehemsko svjetlo mira. Razgovarali smo o Plamenu i Betlehemskom svjetlu te doznali male tajne, domišljatosti koje nij e dokinula ni era tehnologij e.

Pod svjetlom miraČLANOVI IZVIĐAČKOG ODREDA PLAMEN NELA BAT, JOSIP NEF, IVAN JANKOVIĆ I LOVRO MRĐEN DONIJELI SU U TREŠNJEVAČKU ŽUPNU CRKVU SVETOG LEOPOLDA MANDIĆA SVJETLO IZ BETLEHEMA

GT: Jedna od skautskih, izvi-đačkih metoda djelovanja jest život i rad u prirodi. Plamen, vatra i svjetlo po-jave su bez kojih život u prirodi gotovo i nije moguć. Koje vještine valja znati i kako je tvoj odred dobio naziv?

L: U prirodi ne bismo uspjeli opstati bez vatre, a treba je znati zapaliti i kontrolirati plamen. vještine su i način slaganja i odabir kvalitetnog drva. važno je i biti domi-šljat da bi se vatra lako za-palila. Kod izviđača način slaganja drva za vatru ovisi o njezinoj svrsi. Na primjer, u obliku pagode slažu se za svečanu vatru koju palimo samo u važnim prigodama. Postoje mnogi načini sla-ganja, od najjednostavnij ih, kao što je piramidalni, pa do onih kompliciranih. U sva-kom načinu slaganja važno je napraviti pravilan redosli-jed komada drva – prve na tlo polažemo male grančice, pa sve deblje i deblje, jer je tada vatru lakše zapaliti. Bez nje logorska noć ne bi bila prava! moj odred je dobio ime po vatri koja je jedan od najbitnij ih izviđačkih simbola.

GT: Tehnološki napredak olakšava život i klasični plamen sve rjeđe rabimo. Kako se izviđači skrbe o


Tekst: Fernando SopranoFoto: Bruno Konjević

trešnjevačka poslatrešnjevačka posla

Betlehemskom svjetlu? Ima li tu neke tajne, ne-kih protokola u slučaju da se ugasi? Kako izgleda svjetiljka koju nosi član Plamena?

L: Svjetlo preuzimamo tako da pažljivo palimo novi pla-men, novo svjetlo. Na veće udaljenosti prenosimo ga u vozilu i pritom se uvij ek barem dva izviđača brinu da se ne ugasi. Plamen ni-kada nij e samo u jednom fenjeru, već u nekoliko njih. Nikada nam se nij e ugasio, a nadam se da i neće. U naj-gorem slučaju, možemo oti-ći do člana nekog drugog odreda u Zagrebu i plamen zapaliti njegovim fenjerom. U fenjeru je svij eća, a oplošje fenjera štiti plamen svij eće od vjetra – tako izgleda i svjetiljka koju nosi član izviđačkog odreda Plamen.

GT: Što te raduje u pronošenju Betlehemskog svjetla? Jesu li to susreti sa izviđačima iz drugih odreda, pitanja koja postavljaju vjernici i drugi građani ili svečano ozračje susreta s članovima obitelji u župnoj crkvi?

L: Najviše me raduje što je ri-ječ o novoj zadaći za koju mogu reći da sam je u stanju obavljati. Naravno, raduju me susreti s poznanicima iz svih dij elova Hrvatske

jer ih ne mogu vidjeti mimo izviđačkih aktivnosti. Kad Betlehemsko svjetlo stiže u župnu crkvu, podrazumij e-va se nazočnost obitelji – to je jedna od rij etkih prigoda da nas vide na zadatku i to nas raduje.

GT: Izviđači su prigrlili prono-šenje Betlehemskog svje-tla. Kako mladeži koja nije u članstvu izviđača pribli-žiti tu aktivnost? Može li to biti jedan od poticaja da se izviđačem postane?

L: vjerujem da može jer zada-tak ima sve važne elemente koji su za izviđača poticajni

– putovanje, čak i do Beča, ali prij e svega predanost da se u zajedništvu nešto obavi. Poticaja da se posta-ne izviđač ima mnogo, od logorovanja do zimovanja i ostalih aktivnosti u kojima uživamo u ljepoti naše ze-mlje i prirode. Izviđači brzo nauče što je odgovornost. Na primjer, meni je ove go-dine povjereno da budem voditelj patrole Putnika vatre, pa sazivam sastanke i vodim na izlete djecu koja idu u peti ili šest razred. To me potiče i da u školovanju budem što bolji kako bih i u tome mogao biti primjer.

od BriTaniJe do vinKovaCaIzviđački pokret osnovao je robert baden Powell u Velikoj britaniji 1907. godine. U hrvatskoj se u srednjim školama osnivaju đačke izletne družbe još od 1881. godine, pa se to smatra pretečom skautskog pokreta. naziv skaut rabi se u nas od 1913. godine, najprije u Vinkovcima, a poslije u Varaždinu, gdje je službovao profesor Mate Mudrinić, jedan od prvih promotora pokreta.


Slika gore (slijeva nadesno): vođa patrole Lovro Mrđen, jedan od osnivača OI-ja Plamen Bojan Smode, vođa družine nela Bat; slika dolje: izviđači Denis jokić, Sebastian kartelo, Flora Badanjak, Ivana juraić, Mladen Letica, Bojan Smode, kristina katić, nela Bat i Lovro Mrđen

trešnjevačka posla


30


30


tikve su – tikve, sve dok netko u njima ne prepozna miŠa ili kravu, medvjeda ili gljivu, Tikvolinka ili TikvanTicu… i onda ih, s novim imenom, uvede i u novi život. bilo je to davnih 1960-ih kada je vlasTa Pokrivka, Tada odgojiTeljica u dječjem vrtiću, običnu poljsku tikvu donijela u igraonicu, nacrTala joj oči i usta, i predstavila je djeci kao novog prijatelja. dotad neugledna žuta tikva preobrazila se u biće koje govori i ima karakter. za djecu, to je bila lutka s kojom su mogli krenuTi u novu avanTuru! od Tada do danas vlasTa Pokrivka i njezine Tikve Prešle su dug PuT: ona je postala lutkarica, a tikve – lutke. kazaliŠna magija mogla je početi…

Trešnjevački TikvićiTekst: Gordana MrðenFoto: Arhiv Lutkarskog studija Kvak



31


31


Trešnjevački Tikvići

C ij eli poetski svij et sagrađen od luta-ka-tikava, sustavno je zaživio od 1974. godine, kada je vlasta Pokrivka osno-vala lutkarsko kazalište Kvak (danas

profesionalni lutkarski studio Kvak). glavni akteri njezina kazališta i dalje stižu iz polja ili seoskog dvorišta – duguljaste, loptaste, trbušaste, kruškolike, spiralne, pužolike, kljunaste i vretenaste tikve svake jeseni čekaju da ih se otkrij e i da, uz minimalnu

„šminku“, izađu na svjetla pozornice. Tako su u dječji svij et stigli Tikvići, kako ih od

milja zovu glumci lutkari koji ih animiraju. lij epe u svojoj likovnoj čistoći i jednostavnosti, te lutke već tri desetljeća najmlađima pričaju jednako tako jednostavnu a bitnu priču o životu: o tome kako je dobrota najuzvišenij i ljudski dar i kako je poštova-nje čovjeka i prirode jedini način da očuvamo ovaj naš svij et. Svaki put drukčij e ispričana, ova je priča u osnovi cjelokupnog stvaralačkog razmišljanja lutkarice vlaste Pokrivke:

„Kada dij ete doživi čudesan put rasta tikve od sjemenke do osušenog ploda, kad zatim ostvari dodir s njezinom mnogolikošću, onda je to prilika za njegovo kreativno odgajanje. Na tom putu dij ete promatra, zapaža, uspoređuje, otkriva, pita, imenuje, stvara. Djetetu se osvjetljava priroda i čovjekovo slobodno, nenasilno i stvaralačko djelovanje u njoj. čovjek se ne suprotstavlja prirodi, ne nastoji je po-koriti, već pažljivo bdij e nad svakim pomakom u

rastu biljke, uči od nje, doživljava je kao dragocjenu inspiracij u u svojem stvaralaštvu.

Put od tikve do scenske lutke često je toliko jednostavan da se doima kao mali završni čin onoga što je priroda stvorila.“

U dovršavanju „onoga što je priroda stvorila“ umjetnička voditeljica Kvaka vlasta Pokrivka po-mno bira glazbu, scenografi ju i tekst kako bi svaki detalj bio u funkcij i osnovne ideje – ne narušiti sklad koji je zapisan u prirodi. vlasta režira predstave, kreira i animira lutke. Njezina je animacij a profi nje-na i minimalistička, ona u malim pomacima slij edi oblik lutke-tikve i osluškuje šum osušenih zrnaca u njoj; napokon, ona ih je i otkrila, kao bića kojima će lutkar udahnuti dušu, animu. U svome malom teatru angažirala je svoje kolegice odgojiteljice kao animatorice lutaka, osobe koje su svakodnevno u neposrednom dodiru s djecom. Tako su se posla oko Tikvića prihvatile Nevenka Imbert, jadranka čunčić-Bandov, Dragica Slaviček i vera Stenzel. jadranka čunčić-Bandov piše i tekstove, jedno-stavne i ljupke, upravo po mjeri Tikvića. jezik kojim govore tikve-lutke često je onomatopejski, u njemu se čuje govor ptica, cij uk miševa, brundanje medvjeda i zaumni jezik prirode same.

Svoje lutkarsko iskustvo vlasta Pokrivka prenosi na brojnim seminarima i kao predavač u školi za odgojitelje. Njezino kazalište Kvak gostovalo je po cij eloj Hrvatskoj i u devet europskih zemalja. Od svih putovanja po inozemstvu najtoplij e ih

rešnjevke | zima

Duguljaste, loptaste, trbušaste, kruškolike, spiralne, pužolike, kljunaste i vretenaste tikve svake jeseni čekaju da ih se otkrije i da, uz minimalnu

„šminku“, izađu na svjetla pozornice. I svaki put na drukčiji način najmlađima pričaju kako je dobrota najuzvišeniji ljudski dar i kako je poštovanje čovjeka i prirode jedini način da očuvamo ovaj naš svijet



32


32

uspomene vežu za hladnu Norvešku gdje su, 1978. godine, na međunarodnom lutkarskom festivalu u Tromseu, dobili prvu nagradu stručnog žirij a. Tako visoko priznanje obrazloženo je stilskom čistoćom kazališnog izraza i, prij e svega, originalnom upo-rabom tikve kao scenske lutke. I zaista, sjećaju se kvakovci, animirane tikve izazvale su pravu malu senzacij u u zemlji gdje taj plod ne raste.

tikvići na televizijiTikve su se ugodno udomile i na televizij i. mala forma u kojoj se ostvaruju Kvakove predstave pokazala se idealnom za prilagodbu Tv-medij u i najmlađoj pu-blici, pa je tako nastao niz lutkarskih etida s tikvama koje su za Dječji program HRT-a snimili redatelji Snježana Tribuson i lawrence Kiiru. U suradnji s redateljem Nevenom Hitrecom 1998. godine nastala je lutkarska serij a pod nazivom Tikvići koja je okupila veliku obitelj lutaka-tikava, gotovo sve tadašnje lutke vlaste Pokrivke. Autori serij e pokušali su dosljedno oživotvoriti čarobni svij et tikava snimajući u auten-tičnom prostoru, u čistoj prirodi Hrvatskoga zagorja; čak se pazilo da i imena glavnih likova potječu iz zajedničkog korij ena rij eči: tako su brat i sestra nazvani Tikvolinko i Tikvantica, mama Tikvetuša, tata Tikvoslav, a tetka Tikvoputićka…

obiteljsko kazališteKao što su se Tikvići okupili u obitelj, tako je i kaza-lište vlaste Pokrivke s vremenom postalo obiteljsko. Ništa neobično ako se zna da je u Bašćanskoj ulici, uza sve vlastine tikve, stasala i Ivana, njezina kći koja je odmalena prij ateljevala s Tikvićima. Danas

je Ivana majka dvoje djece, završila je fakultet, ali je njezin profesionalni angažman vezan uz mamine lutke. I ne samo njezin – i Ivanin suprug Amir Sinanović nij e odolio sirenskom zovu kazališta lutaka pa se i on uključio u rad lutkarske scene Kvak kao sjajan glumac i zabavljač. Uz glumački posao, Ivana za Tikviće često piše tekstove i režira predstave. Kako posebnu pozornost posvećuje najmanjoj djeci, istražuje modele kojima lutkom može doprij eti do svakog trogodišnjeg djeteta. Sjećanje na vlastito djetinjstvo obilježeno čarolij om bajkovitog svij eta sazdanog od tikava pritom joj je najveća inspiracij a.

lutka kao medijIma jedna lutka vlaste Pokrivke koja gotovo da i nij e lutka, ili je zapravo arhetipska lutka koja nadilazi uobičajenu komunikacij u lutkarskog svij eta. Ona je medij koji u nama, ako se otvorimo, može pokre-nuti neizgovorljive praslike i neslućene emotivne prostore. A u stvarnosti, rij eč je tek o zlatnožutoj tikvi koja izranja iz tame uz zvuke Mondschein sonate. vlasta ju je nazvala, jednostavno, mjesec. U posebnim prigodama upravo ona animira tu lutku i nakon završene etide ispituje kakav je dojam ostavila na publiku. „To ljubav ide prema nama“, bio je odgovor književnice vesne Krmpotić nakon susreta s mjesecom. lutka mjesec, a poslij e i Kraljica mira, vrhunac su istraživanja vlaste Pokrivke o snazi scenske lutke, snazi koja počiva na davanju i primanju duhovne energij e, ljubavi i dobrote. Upravo je ta razmjena osnova na kojoj je utemeljen i ljudski credo ove iznimne umjetnice.

Kada je dugogodišnje istraživanje britanske uèite-

ljice Anne Wood rezultiralo plane-tarno popularnim TV-serijom za djecu

Teletubbies, nismo ni znali da i pored nas žive slièna biæa koja djeci prenose iste poruke

o idealnoj „zemlji smiješka“. Danas se zarada autora britanske serije mjeri u milijunima koji se ulažu u nove sliène projekte, a naši Tikviæi žive životom kakav i promoviraju: skroman, tih i samozatajan. Možda je napokon došlo vrijeme da se presele u snažnije medijske

prostore i tako svima uèine dostupnim svijet koji smo možda zaboravili. A

najmlaði će ga na najljepši naèin upoznati.


ljice Anne Wood rezultiralo plane-tarno popularnim TV-serijom za djecu

Teletubbies, nismo ni znali da i pored nas žive slièna biæa koja djeci prenose iste poruke

o idealnoj „zemlji smiješka“. Danas se zarada autora britanske serije mjeri u milijunima koji se ulažu u nove sliène projekte, a naši Tikviæi žive životom kakav i promoviraju: skroman, tih i samozatajan. Možda je napokon došlo vrijeme da se presele u snažnije medijske

prostore i tako svima uèine dostupnim

Tre

šnje

vačk

i Teletubbiesi


33

GT: Ima li sličnosti između Krakova i Zagreba?- Sada, nakon gotovo sedam godina u Zagrebu, mislim da zapravo i nema. Arhitektura je slična, sve je to nekad bila Austro-Ugarska, ali Krakov ima malo više karaktera, čini mi se da Zagrebu smeta to što je glavni grad pa njegove čari ne dolaze odmah do izražaja. No svakim ga danom sve više upoznajem, otkrivam njegove skrivene adute i mogu reći da sam pronašao svoja omiljena mjesta za šetnju, kavu, druženje. Na primjer – slado-led iz Orienta, od gospođe Šeherezade, na Kvatriću – mrak!

GT: Što ti ovdje nedostaje? - Kao što sam već rekao, taj neki krakovski duh: krakovski barovi, sleđ iz Baltika, marini-ran u luku i ulju – zovemo ga sushi sa sjevera. No burek sve to nadoknadi!

GT: Što ti se sviđa na Trešnjevci, a što ne?- Uvijek me iznenadi što se sve može naći na Trešnjevačkom placu. Već dugo razmišljam da bih trebao napraviti seriju fotki o ljudima koji ondje rade ili dolaze kupovati. A ne sviđa mi se što je u našem kvartu uvijek problem s parkiranjem. Znam da svi to govore, ali stvarno je problem.

GT: je li istina da su poljski i hrvatski jezik slični, jesi li u početku imao komunikacij skih pro-blema, nesporazuma?

- Pa, ima istih riječi, ali značenje je skroz drukčije pa ti može biti i malo neugodno ponekad. Jednom, tada sam lošije govorio

hrvatski, išao sam kupiti burek i pitam ženu u pekarnici: Imate li burek s mesom, a ona mi kaže: Trokut ili motani? Ja se na to zbunim, jer sam očekivao da ili ne, i kažem: Onda ništa, hvala. I odem. Sigurno je to poslije pričala frendicama.

GT: Imaš fi rmu u Poljskoj, je li problem poslovati iz Zagreba?

- Danas se sve može napraviti preko interneta, tako da nema nekih posebnih problema, a najvažniji su kolege puni razumijevanja. Moja Ivana čak je i ljubomorna ponekad jer ne mo-ram ići na posao kad je hladno ili pada kiša, samo polako odem u ured (koji je u kuhinji).

GT: Kako provodiš slobodno vrij eme, imaš li možda kakav hobi?

- Moja velika ljubav je fi lm. Studirao sam fi lmologiju pa često idem u Tuškanac. Jako mi se sviđa što još postoji to staro kino, u Poljskoj takva mjesta nestaju zbog multiplexa. Na drugom je mjestu fotografi ja. Radim tzv. camere obscure i postavljam ih na raznim mjestima po gradu i Lijepoj vašoj. To su jed-nostavni fotoaparati – u konzervu od piva stavim fotografski papir, sve dobro zalije-pim da ne uđe voda i napravim rupicu kroz koju sunce onda napravi fotku i ostavi svoj trag. Jedini je problem što konzerve moraju dugo stajati da nastane slika, najmanje četiri mjeseca, pa ih ne nađem uvijek gdje sam ih ostavio. Ali kad ih nađem, rezultati su neo-bični, zanimljivi. Možda uspijem napraviti i album. I tako…

Zanimalo nas je kako su se snašli i kako žive stranci u našem kvartu pa smo ih potražili i s nekima od njih razgovarali. U ovom broju predstavljamo vam jednog simpatičnog Poljaka. Arek Niziński (37) na Trešnjevci živi sedam godina. Djetinjstvo je proveo u Szczecinu, lučkom gradu poznatom po velikom brodogadilištu, a k nama je došao iz Krakova, gdje je studirao i gdje je danas većina njegovih prijatelja, ali i posao. U slavnom krakovskom baru Alchemiji upoznao je, kaže, svoju Hrvaticu zbog koje je postao naš sugrađanin.

STranCI na TrešnJevCi

razgovarala: Ðurðica BožiæFoto: Ivana Puškarić


zvijezde u susjedstvu

Restoran u kojem je 50 Cent jeo biftek za 50 kuna

Kada u bilo koje doba dana ili večeri svratite u Stari kotač i naručite

jelo, lako vam se može dogo-diti da sretnete neku od po-znatijih faca. gazdarica julija nipošto nije željela nabrojiti imena svojih viđenijih gosti-ju, no malo smo se raspitali, a i za brojnih posjeta zatekli smo ondje mnoge televizijske, pjevačke i sportske zvijezde. jednom smo vidjeli SDP-ovu saborsku zastupnicu Ingrid Antičević marinović, drugi put tu je bio naš proslavljeni ruko-

metaš Ivano Balić koji je uživao u ćevapima i čavrljao sa svojim sinčićem Dinom, nekoć su tu redovito zalazile televizijske voditeljske doajenke Helga vlahović i Ksenija Urličić, a kada su u Zagrebu imali kon-certe ikona hip hopa Snoop Dogg i najpoznatiji američki reper 50 Cent, obojica su naru-čili bifteke i ćevapčiće upravo iz Starog kotača.

Malo je naselja u kojima ima toliko restorana koji nude jela s roštilja kao što je Prečko. Ovdje ih je na nekoliko stotina četvor-

nih metara barem desetak. I nijedan još nije propao. Svaki od njih ima svoje goste koji se nerijetko vrte u krug pa ljubi-telji mesnih štapića danas tako mogu pojesti porciju ćevapa u Kotaču, sutradan u marineru, preksutra u grani, a onda kod Dede... Teško ih je sve i nabroji-ti. Doslovno svaki dan u tjednu mogu se jesti drukčiji ćevapi, a svi odreda odlični. Dokaz je to da konkurencija nimalo ne može naštetiti, naprotiv, na do-bitku su svi, a ponajviše gosti. No ovo je ipak priča o najsta-

Na Trešnjevci, točnije u Prečkom, već 27 godina postoji Stari kotač, buffet u kojim za istim stolom sjede susjedi, brojni poznati Hrvati, ali i najveće svjetske glazbene zvijezde da bi uživali u jednostavnim jelima s roštilja

Tekst: Paula BobanovićFoto: Bruno Konjević, Nacionalov arhiv



35

rijem od njih, o Starom kotaču koji se otvorio prije 27 godina.

Obiteljska tradicijaTe 1982. godine pokrenuli su ga Dušan i julija Ivić nakon što su 10-ak godina proveli u Njemačkoj. Danas je vlasnik njihov sin Franjo koji jednako uspješno nastavlja obiteljsku tradiciju. julija Ivić prisjetila se kojom su se idejom rukovodi-li kad su počeli uređivati prvi restoran u kvartu: „U vrijeme kada smo ga otvarali, tu gdje je danas škola i igralište bila je ve-lika iskopina šljunka. Današnja naselja Prečko, Rudeš, jarun i Špansko bila su sela. Nije bilo nijedne deseterokatnice, to su sve bile male radničke kućice i poneka obiteljska dvokatnica.“ lokal su otvorili kao obiteljski obrt. „Odmah smo se dogovorili da to mora biti vrlo jednosta-van restoran u kojemu će se služiti samo nekoliko vrsta jela. Odlučili smo se za roštilj zato što se svaki dan može nabaviti vrhunsko svježe meso, a onda

smo sami napravili recepturu za ćevapčiće i pljeskavice. Rekli smo da moraju biti bez umjetnih dodataka i konzervansa. Zbog toga naši ćevapčići imaju okus baš onakav kakav bi imali kad bi ih ljudi spravljali kod kuće za svoj gušt. Zato nam nikad nije trebala nikakva reklama. gost je dovodio gosta, oni koji bi došli jednom, uvijek bi se vratili“, objašnjava julija Ivić tajnu njihove mesne delicije.

Kotač kao brendZašto je restoran dobio ime Stari kotač ne sjeća se točno ni julija Ivić: „Koliko se sjećam, moj je muž imao neka stara kola od kojih je poslao nekoliko sta-rih drvenih kotača. Franjo je odlučio da se po tome nazove restoran.“ I tako je od neupo-trebljivih dijelova starih kola napravljen – rekli bi danas marketinški stručnjaci – brend. Iako restoran nema raskošnu reklamu, za njega znaju baš svi Zagrepčani. Oni koji prvi put dođu u Petrovaradinsku ulicu

teško da bi ga mogli i zamijetiti ako ne znaju da se Stari kotač nalazi na broju 20. Putokaz je doista tek jedan stari jedva vidljivi drveni kotač na kojemu neuglednim slovima stoji ime lokala. ljeti su vrtni stolovi sakriveni pod debelom hla-dovinom vinove loze, a tek ot-prije nekoliko godina i plavom tendom koja se za hladnijih dana pretvara u ugodnu terasu grijanu plinskim grijačima. A kad toliko zahladi da se više ne može sjediti u vrtu, gosti se sele u podrumski restoran čiji se interijer nije mijenjao od otvorenja. „Dvije stvari nismo nikad mijenjali“, kaže julija Ivić.

„jedna od njih je jelovnik, a dru-ga interijer. gosti točno znaju što kod nas mogu dobiti, a uz to uvijek mogu naručiti još i po-mmes frites i neku od tri-četiri vrste sezonskih salata. Imamo i nekoliko vrsta vina i piva i tu ponuda završava. Ali zato svi znaju da će ono što pojedu biti vrhunsko i svježe.“

Samo mesna jelaI doista, Stari kotač može se naći u svim turističkim vodi-čima Zagreba, ali i među omi-ljenim restoranima naših uva-ženih kulinarskih stručnjaka. jedan od njih, Davor Butković, poznat po vrlo istančanu ukusu za hranu, uvrstio je skromni

Gospodin Vladek, jedan od najstarijih konobara, uvijek je spreman za šalu, ali i za ozbiljan razgovor o dnevnopolitičkim temama



36

Stari kotač među svojih 50 naj-milijih restorana. među retke hvalospjeva hrani napisao je da zamjera što se ni danas u sa-latu ne može staviti maslinovo umjesto običnog ulja, na što je julija Ivić kroz smijeh odmah doskočila: „e, sad već imamo i maslinovo ulje, ali valjda nije pitao!“ Ali oni koji ovamo do-laze već godinama, a takvih je doista mnogo, ne moraju ni gle-dati jelovnik. Znaju da se može izabrati svega nekoliko vrsta mesnih jela, a to su ćevapčići, ražnjići, pljeskavica, pljeskavica punjena sirom, ramstek punjen sirom i biftek te miješana plata. Uz to možete naručiti pommes frites ili neku od tri-četiri vrste salata – rajčica, zelena, kupus, kiseli kupus, krastavci ili mi-ješana, ali još nitko nije otišao nezadovoljan, a cijene su doista svima prihvatljive.

Domaća atmosfera U podrumu kuće dvije su prostorije u kojima su stolo-vi uglavnom za četiri ili šest osoba odijeljeni prozračnim pregradama u obliku drvenih

kotača. Zimi se grije na plinsko centralno grijanje, ali pravu čar daju dvije zelene kaljeve peći koje se i danas lože drvima. gazdarica julija kaže: „Njih rijetko kad ložimo jer kad se zagriju, onda se i za ciče zime ne može sjediti od vrućine. Odlučili smo ih zadržati jer su ukras u prostoru, a osim toga i po dva dana isijavaju toplinu. U kuhinji je pravi roštilj na ugljen i kad se cijeli dan radi, ovdje u podrumu nema ni govora o hladnoći.“

Kako kaže julija Ivić, interi-jer nisu mijenjali od otvorenja. jedino što se redovito održava bijela boja na zidovima koji se svake godine iznova liče. Uostalom, u ovakvom interi-jeru uređenom početkom 80-ih pravi je užitak sjesti s društvom, polagano ispijati gemište, ča-vrljati i pojesti neko vrhunsko mesno jelo i grijati se uz miris roštilja. čak i ako dođete sami, nema problema. Uslužno oso-blje brzo će vam donijeti naru-čenu hranu, a ako ste raspolo-ženi za razgovor, uvijek će vas nasmijati i ponekom dosjetkom.

Curtis James Jackson III., poznatiji kao 50 Cent; Helga Vlahović; Ivano Balić i

Calvin Cordozar Broadus Jr., poznatiji kao Snoop Dogg, također su uživali u mesnim

specijalitetima ovog samozatajnog restorana

Zamjerka kulinarskog stručnjakaDavor Butković u svojem osvrtu na ponudu i ambi-jent Starog kotača jednom je napisao: „U Starom ko-taču nikada nisam pojeo ne samo ništa loše, nego i ništa u čemu ne bih uži-vao. Stoga je logično da u Starom kotaču, gdje se cijene mesa kreću između 25 i 50 kuna, često nema mjesta, dok se u ljetnim večerima na ulazu u vrt doslovno stvaraju redovi. Loše strane Starog kotača su grozan izbor pića, kruh, pa čak i nevjerojatna činjenica da u kuhinji katkad nema maslinova ulja, te da su oni vjerojat-no jedan od tri preostala restorana u Zagrebu koji koriste bijeli, alkoholni ocat, koji može biti podo-ban jedino za konzervira-nje zimnice, ali nipošto za pripremu salata. Ipak, uz veličanstvene, a srećom ne prevelike pljeskavice i dovoljno hladno pivo, sve se to može opro-stiti. Cijene: jeftino.



Interijer se nije mijenjao od otvorenja 80-ih, jedino što se zidovi redovito liče u bijelo. Krase ga stari kotači na zidovima i dvije velike kaljeve peći pa je zimi pravi užitak sjesti s društvom, polagano ispijati gemište i jesti, na primjer ćevape, koji se ovdje pripremaju na pravom roštilju na ugljen


Tekst: Fernando Soprano Foto: Arhiv Tm-a muzej na

vratima gradske četvrti nije

česta pojava, a kamoli tehnički

muzej, no kad su – kao u slučaju

Trešnjevke – glavna i pridružene zgrade

muzeja prethodno bile jedno od desetak vodećih

sajamskih prostora u svijetu, o slučajnosti

ne može biti riječ

NaVRaTIMa

KVaRTa

Trešnjevka nije dobila pridjev „crvena“ samo zbog ubavih krovišta radničkih nastambi već i zbog političkog opredje-

ljenja velikog broja onih koji su se na tom pro-storu zapošljavali u obrtničkoj, industrijskoj ili prometnoj djelatnosti. Urbanistička struka slijedila je takav razvoj četvrti, a danas velimo da su odluke o tome kako će izgledati neka gradska četvrt pod pritiskom zagovornika brzog prirasta kapitala. Oni smatraju kako su sociološki procesi prespori da bi mogli biti važni u odlukama o oblikovanju urbanog prostora. Zbog toga su muzejom definirana vrata Trešnjevke istodobno i spomenik njezi-nu početnom razdoblju (1935. – 1945.) i razdo-blju stasanja hrvatskog urbanizma (od 1945. do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća).

Drvena konstrukcijaTehnički muzej osnovan je odlukom grada Zagreba 21. prosinca 1954. Na današnjoj lo-kaciji u Savskoj 18 nalazi se od 1959., nakon što je godinu dana prije, zbog nedostatka izložbenog prostora, velesajam preseljen na desnu obalu Save. Zdanja u koja je useljen da-nas su zaštićeno kulturno dobro. Sagrađena su još 1948. godine i primjer su uspješnog iskorištavanja najboljeg iz tradicije arhi-tektonskog stvaralaštva između dva svjet-

Povijesni Feljton

povijesni feljton


39

(ponedjeljkom i praznicima zatvoren je za posjetitelje). Razgledanje pojedinih zbirki stoji 15 kn po osobi. Ista je cijena za razgled povremenih izložaba ili posjet planetariju-mu. Ako ste dio skupine posjetitelja, platit ćete 10 kn, za djecu do sedam godina ula-znica se ne naplaćuje, a vožnja Zagrebom u muzejskom, najstarijem zagrebačkom tramvaju iz 1924. godine, besplatna je za sve posjetitelje i organizira se nedjeljom. Za posjetitelje koji radnim danom plate ulaznicu za razgled Tehničkog muzeja organizirana su besplatna stručna vod-stva u 14.30 (posjet apisariju, subotom i nedjeljom u 10.30 ), u 15 sati (posjet rudniku, subotom i nedjeljom u 11 sati), u 15.30 (posjet demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle, subotom i nedjeljom u 11.30) te u 16 sati (posjet planetariju, subotom i nedjeljom u 9.30).

PlanetarijTehnički muzej je 2008. razgledalo 105.948 posjetitelja, od čega stalni postav 50.516, a planetarij i povremene izložbe po četvrtina od ukupnoga broja. valja spomenuti da se

na 43 vožnje muzejskim tramvajem i na izlete u Ne Krško odazvalo oko

1400 posjetitelja. Starim i novi-jim tehnologijama posvećuje

se podjednaka pozornost – 2008. godine organiziran

je 21 posjet Ne Krško za 543

učenika.

ska rata. Projektirao ih je arhitekt marijan Haberle (Zagreb, 1908. – Rijeka, 1979.), kao i Brodarski institut i Koncertnu dvoranu vatroslava lisinskog u Zagrebu. Dobitnik je 70-ak nagrada i priznanja na različitim na-tječajima te nagrada Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo. Drveni elementi nje-gove konstrukcije Tehničkog muzeja danas se uspješno održavaju, dograđeno krilo od betona obloženo je drvom i sklad cjeline nije narušen.

Što bi Trešnjevčani morali znati o postavu i djelatnosti Tehničkog muzeja? Kada krenuti u razgled muzeja i koliko stoji ulaznica? Najsažetije, sedam je odjela Tehničkog muze-ja: Transformacija energije, Prometna sredstva (kopnenog, vodenog i zračnog prometa), Astronautika i planetarij, geologija-rudarstvo-nafta s modelom rudnika u prirodnoj veličini i muzeoramom Zemljomjerstvo-katastar, Osnove poljodjelstva s apisarijem (pčeli-njakom), vatrogastvo te velikani hrvatske znanosti i tehnike. Predmeti prikupljeni u navedene zbirke izloženi su na površini od 44.000 četvorna metra (od toga je 14.000 m2 natkriveno).

Besplatna stručna vodstvaOd utorka do petka muzej je otvoren od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati

U središtu zgrade Planetarija postavljen je projektor koji si-mulira izgled zvjezda-nog neba s bilo koje geografske širine, u bilo koje doba noći i godine

Model orbitalne postaje iz 1970-ih koji je izradio Zagrepčanin

Dimitrije Barb

povijesni feljton


40

Ti posjeti su besplatni i dio su programa Primjena nuklearne fi zike jučer, danas i sutra koji muzej provodi u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom od 1989. Izleti se organiziraju srij edom, a prethode im predavanja, fi lmske projekcij e i razgle-davanje dij ela stalnog postava u kojemu je prikazana primjena nuklearne energij e i odlaganje nuklearnog otpada.

Svaka muzejska zbirka ima svoje po-sebnosti, a u zbirci Osnove poljodjelstva to su staklene, ogledne košnice sa živim pče-lama koje se može nesmetano promatrati. Broj besplatnih stručnih vodstava može biti jedan od pokazatelja interesa publike za pojedine zbirke, a top-lista sačinjena na temelju tih podataka izgledala bi ovako: Rudarstvo-geologij a-naft a s rudnikom, Prometna sredstva, Transformacij a ener-gij e, velikani tehnike, vatrogastvo... čini se kako su nezaobilazni planetarij i rud-nik. U klimatiziranoj kupoli planetarij a, uz projekcij u na umjetnom nebeskom svodu i predavanje, posjetiteljima se do-čarava vjeran izgled zvjezdanoga neba od Sjevernog pola do ekvatora u bilo koje doba noći i u bilo koje godišnje doba. Posebno je atraktivan model rudnika s više od tristo metara rudničkog hodnika, sagrađen ispod muzeja.

Marijan Haberle u svijet arhi-tekture ušao je početkom 1930-ih. Zagrebački zbor ili današnji

Studentski centar projektirao je s Hinkom Bauerom. Bio je to izrazito složen posao jer su neki objekti bili strogo zadani, a vrlo težak zbog skučenog smještaja između Savske ceste i željezničkih pruga. Međutim, dvojac je našao mjeru i sklad i pokazao svoj kre-ativni konstruktivizam i estetski funkcionalizam. Haberle uvijek jasno interpretira svoja stajališta i svoj arhitektonski jezik: vertikala i horizontala, jed-nostavnost do strogosti, ali ipak prozračnost, lako-ća volumena i suptilnost oblikovanja, kao što se to vidi na zgradi u Pierottijevoj 4 u Zagrebu. Kuća u Kordunskoj 1 vrlo je važna za čitanje njegova od-nosa prema već oblikovanoj sredini. Ta moderna zgrada nije narušila ni ljepotu ni snagu stare na koju se naslonila, već je cijelom prostoru donijela novu izražajnost. Poslije Drugoga svjetskog rata počinje druga faza Haberleova djelovanja. Tada se najbolje vidjelo da nije bio podložan arhi-tektonskoj modi, nego je uvijek slijedio vlastiti senzibilitet i stvaralački nagon. Za njega je funkcija uvijek bila primarna, isto tako obli-kovana po suptilnim zakonitostima moderne.Iz poratnog razdoblja, uz Tehnički muzej, treba spomenuti barem još tri Haberleova djela: novi Zagrebački velesajam, Brodarski institut i Koncertnu dvoranu Lisinski.

Dani svemiramuzej je prošle godine nabavio 14 novih izložaka, a dobro je znati da prima darove. U spomenutom razdoblju darovan mu je 81 predmet koji nakon stručne obrade može biti uvršten među izloške. Najvrednij a je zacij elo tzv. džepna podmornica P-901 mališan, serij e CB, iz Drugoga svjetskog rata, talij anskog proizvođača Caproni iz milana. jamačno takvo što nemate, ali posjetite muzej da vidite možete li i vi nešto ponuditi, učiniti nešto da broj da-rovanih predmeta raste. Ono što Tehnički muzej čini za vas, u sklopu priprema za novi stalni postav, nastavak je prezenta-cij e teme Obnovljivi izvori i energetska

automobilske vatrogasne ljestve izrađene 1924. u Ulmu, Njemačka. Nekada se njima služila Vatrogasna brigada Zagreb. I danas su u funkciji i mogu se razvući do 30 m

povijesni feljton


Rudnik ispod muzeja vrlo je posjećen; u pozadini tlocrt rudnika

učinkovitost, a neprekidno se pozornost posvećuje i održavanju rudnika (nabava rudnog drva, borovine, za rekonstrukcij u podgreda). U muzej vas mogu privući i tematski raznovrsna predavanja, a Festival znanosti, kao atraktivan znanstveno-po-pularni multimedij ski projekt, upoznala je i publika u Rij eci, Osij eku, Splitu i Zadru. U studenome se, u sklopu obilježava-nja međunarodne godine astronomij e i 51. obljetnice lansiranja prvog umjetnog Zemljinog satelita, u kinodvorani muzeja održao trodnevni program Dani svemira. Njegov cilj bio je popularizirati astrono-mij u i astronautiku te zainteresirati mlade za znanost i tehniku.

Preteča pluga, eksponat iz zbirke Osnove poljodjelstva

apisarij (staklene, ogledne košnice) najatraktivniji su dio zbirke Osnove poljodjelstva

Prezentacija djelatnosti Nikole Tesle u sklopu zbirke Velikani hrvatske znanosti i tehnike

Dubrovački tramvaj koji je nekada vozio

od Gruža do Pila. Stavljen je u pogon 1910. godine, kada

su se u hrvatskim gradovima tek

zasvijetljele prve elektriène žarulje

Zbirka Transformacija energije dobit će u novom stalnom postavu konkurenciju u zbirci Obnovljivi izvori i energetska učinkovitost


Spandau BalletNevjerojatno je da se nakon 20 godina i Spandau Ballet vraća u Dom sportova, gdje je 1989. godine prvi put održao koncert u Hrvatskoj, pred krcatom dvoranom. jedna od najpopularnij ih grupa 80-ih, nedavno je najavila svoje ponovno okupljanje u originalnoj postavi nakon punih 19 godina. Objavili su šest albuma i postali prvaci glazbenog stila novoromantizma s niskom klasika osamdesetih, poput pjesama True, Gold, Through The Barricades, Only When You Leave, I’ll Fly For You i mnogih drugih. Njihov posljednji album Once More, objavljen je 19. listopada, šest dana nakon početka turneje na koju su krenuli iz Dublina i samo dan prij e nastupa u londonskoj Areni O2. Na veliko zadovoljstvo obožavatelja, Spandau Ballet nastupit će u zagrebačkom Domu sportova 27. veljače u organizacij i Tvornice kulture. Cij ena ulaznice je 250 kuna ako je kupite do 10. sij ečnja, 300 kuna od 10. sij ečnja do 26. veljače te 350 kuna na dan koncerta.

Zagreb IndoorsOd 30. sij ečnja do 7. veljače u Domu sportova održat će se 5. dvoranski ATP turnir PBZ Zagreb Indoors. Najveći i naj-jači dvoranski teniski turnir u Hrvatskoj igra se u našem kvar-tu, i to je već dovoljan razlog da kupite ulaznice i podržite nekog od naših teniskih asova. Prošle godine u fi nalu su zai-grali mario Ančić i marin čilić i gotovo akrobatskim tenisom zabavili publiku u kojoj je svaki njihov potez bio nagrađen gro-moglasnim aplauzom. Turnir je osvojio marin čilić, ali na kra-ju pobjednik nij e bio ni važan. važnij i od rezultata bili su izvr-stan tenis i odlična atmosfera i na terenu i u gledalištu. Kao i uvij ek do sada, i ove godine organizatori će se potruditi da dovedu neku od svjetskih te-niskih zvij ezda, tek toliko da naši asovi imaju suparnike i da publika ne mora razmišljati za koga navij ati. Kao što je običaj, navij at ćemo za naše, a to bi i ove godine, uz već spomenutu dvojicu, mogli biti Ivo Karlović, Ivan ljubičić i Roko Karanušić.

PIPI DUgA čARAPA U TReŠNjIPredstava Pipi Duga Čarapa, nastala prema šved-skom klasiku Astrid lindgren, premij erno je izvedena 29. studenog u Kazalištu Trešnja, a igrat će u prosincu (13. i 20.) i tij ekom cij ele iduće godi-ne. Namij enjena je djeci od tri do devet godina.

Nezaboravne i neobične avanture te hrabre, slobodne, šašavo odjevene pjegave djevojčice s riđim pletenicama režirala je mlada hrvatsko-argentinska redateljica Renata Carola gatica. Redateljica je predstavu radila vođena rij ečima švedske auto-rice, da je i ona kao djevojčica željela biti „glavna, samostalna i jaka, jača od odraslih“. Poput one iz knjige, i Pipi iz zagrebačke predstave je politički nekorektan lik i obraća se generacij i koja je spremna proviriti izvan društvenih normi, upoznati je, prihvatiti i slij editi. glume Tena jeić gajski (Pipi), Sanja Hrenar (Anika), Krunoslav Klabučar (Tomi), đuro Rogina, Božidar Koščak, Ivana Bakarić, Aleksandra Naumov, jerko marčić, Hrvoje Barišić i Aleksandra Naumov. Scenografk inja je Tanja lacko, kostimograf matt ias Zanott i, a originalnu glazbu skladao je matij a Antolić.

kvarTOvSkI MeTronoM

Tekst: Paula BobanovićDanijela Petković

kvartovski metronom


kvartovski metronom


Glavna urednicaÐurđica Božić

Zamjenica glavne urednicePaula Bobanović

art direktorTrpimir Ježić

NovinariMaja Cvek, Mirjana Dajović, Vesna Rems Dobrin

Suradnici u ovom brojuDarko Bandić Kiro, Zlatko Dermiček, Gordana Mrđen, Davorka Perić, Danijela Petković, Fernando Soprano

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebUz potporu gradskih četvrtiTrešnjevka sjever i Trešnjevka jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

TisakVemako tisak

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 41101 30 27 032Faks 01 30 24 247e-mailinfo©cekate.hr

MB3239632ŽiroraèunZABA2360000-1101429565Naklada10 000 primjeraka

ISSN1846–503X

glas trešnjevke

Kiril

DŽAjKOvSKINakon što je u lipnju 2009. svojim partyjem za-tvorio T-mobile INmusic festival na jarunu, ovaj makedonski majstor elektronike vraća se na trešnjevačko more. Ovaj put u klub Aquarius, 27. sij ečnja 2010. Kombinirajući elektroniku i make-donsku etno glazbu proslavio se samostalnim albumima Syntethic Theatre, Homebound i Religion & Sex. jednako je uspješan i kao skladatelj glazbe za fi lm, televizij u i kazalište. Osnivač je sastava Bastion i nekadašnji član popularnog makedon-skog sastava leb i sol. Prij e dvadesetak godina otišao je u Australij u i tamo se počeo baviti etno-elektronikom i eksperimentalnom glazbom, nakon čega je objavio prvi samostalni album. već 2000. godine objavio je Homebound, koji stječe štovate-lje u mnogim zapadnim zemljama, od Amerike i Kanade do velike Britanij e, Španjolske i japana, a njegov singl remiksiraju mnogi poznati producenti, čak i Dreadzone, koji su jesenas također nastupali u Aquariusu. Njegov bend okuplja 11 vrhunskih glazbenika, a neki od njih dolaze iz makedonske fi lharmonij e te skupina leb i sol, Synthesis i Project Zlust.

Documents

Preuzmi PDF 3.5 MB