Upload
volvere-donrev
View
289
Download
39
Embed Size (px)
DESCRIPTION
javni prihodi i rashodi, bih, fiskalna politika, fiskalna ekonomija
Citation preview
EKONOMSKI FAKULTET
ISTOČNO SARAJEVO
TEMA : JAVNI PRIHODI I RASHODI BIH
PREDMET: FISKALNA EKONOMIJA
MENTOR: DOC. DR ALEKSANDAR STOJANOVIĆ
SVETLANA MITROVIĆ PALE, MAJ 2010.
UVOD
0
Fiskalni sistem svake zemlje odraz je ekonomskih potreba ali i brojnih neekonomskih
uticaja. Za fiskalnu politiku Bosne i Hercegovine se moze reci da su je upravo ti
neekonomski uticaji stavili u zizu interesovanja. Naime, u ratom razorenoj i
osiromasenoj privredi Bosne i Hercegovine neminovno se javlja potreba za
intervencijom drzave, pred koju se stavlja sirok dijapazon zadataka: od pomoci pri
uspostavljanju saobračajne, telekomunikacione i druge infrastrukture do organizacije
i finansiranja zdravstva, obrazovanja itd.
Bosna i Hercegovina prolazi kroz period dubokog socijalnog i ekonomskog
poremećaja. Ekonomska kriza znatno umanjuje mogućnosti vlade u BiH da pruži
osnovne službe, od održavanja puteva do socijalnih benificija i prijeti finansijskoj
održivosti same države
Mnoge važne socijalne grupe, posebno siromašno i ruralno stanovništvo, nemaju
velike mogućnosti da utiču na formulisanje javnih politika i praksi vlade. Model javnih
rashoda nije orijentisan ka siromašnim, naprotiv, on primjetno ide u korist
privilegovanijih socijalnih grupa i područja sa velikom koncentaciom javnih radnika.
Vlasti u BiH očito ne uspijevaju da pruže efikasan odgovor na socijalnu i ekonomsku
krizu koja se trenutno odigrava.
Poslijeratna Bosna i Hercegovina se suočava sa ovisnošču o konstantnom dotoku
vanjskog kapitala – bilo da su to veliki krediti ili programi rekonstrukcije poslije
Daytona.
Zadaci fiskalne politike u Bosni i Hercegovini postace jos slozeniji u periodu koji
slijedi i zbog činjenice da se očekuje znatno smanjenje dotoka strane pomoci i
donacija
1
Vlada Bosne i Hercegovine radi bez solidne baze informacija o onome što se dešava
u društvu. Nedostatak informacija u BiH je prije svega znak pasivnosti vlasti, kao
rezultat, mnogi od njihovih političkih izbora izrazito su nerealni
Budzetski prihodi i rashodi posmatrani zajedno prestavljaju snazan finansijski tok za
jednu nacionalnu privredu. Zbog toga je neophodno uciniti sve da se proizvede
maksimalni pozitivni ucinak.
2
JAVNI PRIHODI
Institucije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i
kantoni u Federaciji BiH raspolažu sa godišnjim budžetskim prihodima koji se
ostvaruju kroz poreze i vlastite prihode u vidu naknada, taksi i sopstvenih aktivnosti
propisanih zakonom. Vanbudžetske institucije raspolažu sa prihodima koji se
ostvaruju kroz uplate doprinosa zaposlenih lica za penzije, zapošljavanje i zdravstvo
i kroz vlastite prihode vanbudžetskih institucija.
Budžetski prihodi
Institucije BiH, entiteti i kantoni u F BiH prikupljaju prihode za svoje aktivnosti po
osnovu poreskih prihoda koje sačinjavaju indirektni (PDV) i direktni porezi (porez na
dobit, platu i imovinu), po osnovu neporeznih prihoda (prihodi od aktivnosti i
imovine, naknade i takse i sopstvene aktivnosti, kazne), te po osnovu primljenih
granotva/donacija i kapitalnih primitaka (primici dobiveni prodajom imovine ili
uzimanjem kredita).
Poreska politika u BiH je u nadležnosti entiteta (FBiH i RS), kantona i opština.
Lako se porezima upravlja na razlicit administrativni i politicki nacin, struktura poreza
postaje sve slicnija izmedu entiteta, odrazavajuci znacajne reforme u pravcu
harmonizacije. Glavne slabosti poreskog sistema oba entiteta takodje su slicne.
U važećem poreskom sistemu određene su dvije vrste poreza :
Neposredni (direktni);
Posredni (indirektni);
3
1. Posredni (indikrektni) porezi :
Stopa PDV-a u BiH je jedinstvena i iznosi 17% i primenjuje se na celoj teritoriji BiH od
01.01.2006.godine.Primjena Zakona PDV-a od 2006 godine pokazuje pozitivne
rezultate, tim prije, što se prihodi od PDV povećavaju. Sigurno je da dalje treba raditi
na kadrovskom jačanju, tehničkoj opremljenosti, povezanosti institucija iz oblasti
oporezivanja.
Porez na promet u razvijenim zemljama ima daleko manje ucesce u ukupnim porezima
i najcesce se pojavljuje kao neto svefazni porez na promet odnosno kao porez na
dodanu vrijednost
Carine su jedan od oblika posrednih poreza prisutnih u Bosni i Hercegovini.
One su jedini oblik javnog prihoda koji je u nadleznosti drzave Bosne ¡ Hercegovine,
ali su sredstva koja se ostvare naplatom prihod budzeta entiteta.
Akcize su poseban oblik poreza na promet i u Bosni i Hercegovini su uvedene ne
samo kao pokusaj priblizavanja savremenim tokovima u svijetu nego i kao značajan
izvor fiskusa
Akciznim proizvodima smatraju se:
1. derivati nafte;
2. duvanske prerađevine;
3. bezalkoholna pića;
4. alkohol i alkoholna pića;
5. pivo i vino
6. kafa (sirova, pržena, mlevena i ekstrakti kafe);
4
Akciza se plaća u apsolutnom iznosu po mernoj jedinici ili po proporcionoj stopi.
1. Na promet derivata nafte akciza se plaća po litru, i to na:
1. petrolej 0,30 KM;
2. dizel-gorivo 0,30 KM;
3. ulje za loženje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) 0,30 KM;
4. motorni benzin - bezolovni 0,35 KM;
5. motorni benzin 0,40 KM.
2. Na promet duvanskih prerađevina akciza se plaća po stopi od 49%. Osnovica
je maloprodajna cena bez PDV.
Na promet sljedećih akciznih proizvoda akciza se plaća po litri i to:
3. bezalkoholna pića 0.10 KM;
Bezalkoholnim pićima ne smatraju se prirodni sokovi bez konzervansa i
prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode.
4. Na promet alkohola i alkoholnih pića akciza se plaća po litri apsolutnog
alkohola, i to:
1. alkoholna pića 15 KM;
2. etil-alkohol 15 KM.
5. Pivo i vino
1. pivo 0.20 KM;
2. vino 0.25 KM.
6. Na promet kafe akciza se plaća po kilogramu, i to za:
5
1. sirovu kafu 1,00 KM;
2. prženu i mlevenu kafu 2,50 KM;
ekstrakt kafe, pržene ljuspe i opne 3,50 KM.
2. Neposredni (direktni) porezi su : Porez na dobit privrednog društva ( FBIH30%, RS 20%),
Porez na dobit privrednih i profesionalnih djelatnosti )20%),
Porez na prihod od imovine i imovinskih prava (20%),
Porez na imovine: zgrade i kuće za odmor 2 KM/m2 godišnje, za poslovni
prostor u zakupu 3 KM/m2 godišnje, za vozila preko 1600 cca 30-150 KM
Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja (10-
20%),
Porez na neto platu 10%.
6
Struktura budžetskih prihoda institucija BiH, entiteta, BD i kantona u F BiH u 2007. godiniIzvor: Usvojeni budžeti i prijedlozi budžeta institucija BiH, BD, entiteta i kantona u F BiH za 2007. godinu(Iznosi u milionima KM)
Kao što se moglo očekivati, najveće povećanje budžetskih prihoda je zabilježeno u
poreskim prihodima i to posebno u indirektnim porezima ,i ukazuje na zavisnost BIH
od indirektnih poreza.
Prikupljeni javni prihodi u periodu od 01.01- 28.02.2010
7
U prva dva mjeseca na racun javnih prihoda RS uplaćeno je 250 miliona 851
hiljada km javnih prihoda.
Iz naplacenih javnih prihoda moze se vidjeti da je od ukupno naplaćenih javnih
prihoda, 249 miliona km, odnosno 99% odnosi se na direktne poreze. Najveći porast
naplacenih javnih rashoda iskazan je po osnovu poreza građana, I to za 10%, te
poreza na dobit, i to za 5%.
Prihodi fondova socijalnog osiguranja u ovom periodu iznose 167 miliona km. Nivo
naplate doprinosa je priblizno isti u odnosu na isti period 2009 godine. Od
20.03.2009 u nadležnosti Poreske uprave RS je kontrola i naplata doprinosa za
zapošljavanje lica sa invaliditetom. U prva dva mjeseca prikupljeno je 363 hiljade KM
Doprinosa Fonda za zapošljavanje i rehabilitaciju invalida.
JAVNI RASHODI
8
Javni rashodi u Bosni i Hercegovini obuhvataju budžetske rashode državnih
institucija na nivou Bosne i Hercegovine, budžetske rashode Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske, budžetske rashode kantona u Federaciji Bosne i
Hercegovine, te vanbudžetsku potrošnju entitetskih zavoda za penziono osiguranje i
entitetskih zavoda i službi u kantonima u Federaciji BiH u oblasti zapošljavanja
izdravstvenog osiguranja i reosiguranja. U javne rashode Bosne i Hercegovini još
ulaze i rashodi jedinica lokalne samouprave, budžetski rashodi Brčko Distrikta i
vanbudžetski rashodi entitetskih direkcija za ceste.
Uprkos razlicitim strukturama fiskalnog upravljanja i razlicitim potrebama izmedu dva
entiteta, nema vecih razlika izmedu dva entiteta u strukturi rashoda.
Bruto plate i naknade troškova zaposlenih uključuju troškove bruto plata, naknade za
troškove zaposlenih i doprinose poslodavca i ostale doprinose za osoblje koje se
finansira iz budžeta državnih institucija.
Plate i naknade su jako visoka stavka javne potrosnje. Oba entiteta izdvajaju
znacajan dio svog budzeta na plate i naknade
U strukturi rashoda čak 627, 333, 100 km, odnosno 45, 5% predstavljaju bruto plate i
naknade zapolenima (RS)
Primjera i poređenja radi, zarade su u buđetu Srbije i prije najavljenog smanjenja
predstavljale oko četvrtinu rashoda, odnosno 25%.
U 2006 i 2007 godini u srukturi rashoda brudo plate i naknade troškova zaposlenih
su se kretale između 30% i 32% .Eksplozije nastaje u 2008 godini kada su održavani
lokalni izbori, gdje učešće bruto plata i troškova zaposlenih u strukturi rashoda penje
se na 41%
9
Vada govori o smanjenju plata pojedinačno , ali iz godine u godinu ukupna suma
plata za buđetske korisnike se povećava, sto se desilo i u ovom buđzetu za 2010.
god. U odnosu na rebalansirani buđet 2009. godine. Učešće bruto plata u strukturi
ukupnih rashoda buđeta od gotovo 46 %.
Rashodi za socijalnu sigurnost i pomoc su druga po redu stavka potrosnje,
uključuju : sredstva za socijalnu zaštitu porodice sa djecom, zaštitu socijalno
ugroženih ,socijalnu zaštitu osoba sa fizičkim i mentalnim poremecajima, socijalna
zastitu određenih grupa u društvu po osnovu njihovog statusa, kao što su izbjegla i
raseljen lica.
10
Planirana budžetska izdvajanja za socijalnu zaštitu u 2007. godini, po nivoima vlasti
Izvor: Usvojeni budžeti i prijedlozi budžeta institucija BiH, entiteta i kantona za 2007.
godinu
(Iznosi u milionima KM)
Sektor odorane i dalje je izuzetno skup mada su izvrsena odredena smanjenja.
11
Evidentirane subvencije i kapitalna potrosnja su relativno niske.
Subvencije javnim preduzecima u RS iznose 160,422,000 km, kapitalne pomoći
10,754,000 km.
Ukupna buđetska sredstva RS za 2010 godinu iznosi 1,600,000,000 km. Značajna
stavka su indirkti porezi 912,827,000 km,kao prihod od poreza na dohodak i dobit
koji iznosi 263,424,000 km.
Ukupna buđetska potrošnja RS za 2010 godinu iznosi 1,600,000,000 km,najveca
stavka su bruto plate i naknade zaposlenima , iznose 627,331,100 km
12
Sema br.1. Grafički prikaz sektorske strukture budžetskih rashda
13
ZAKLJUČAK
Neupitan je znacaj fiskalne politike u Bosni i Hercegovini ali ostaje pitanje da li je
nasa fiskalna politika dovoljno prilagođena specificnim uslovima u kojima se provodi
kao i da li je u stanju zadovoljiti sve zahtjeve koji se pred nju postavljaju?
U proteklom periodu napravljen je značajan napredak i pomaci u upravljnju javnim
finansijama, poboljšan je način pripreme buđžeta, informacije o javnim finansijama
su iz godine detaljnije i dostupnije javnosti.
Fiskalna reforma je usmjerena na sprovođenje javne potrosnje u odrzive okvire, prije
svega, efikasnim mehanizmima za naplatu javnih prihoda, smanjenje javnog duga,
osiguravanjem odgovarajuće alokacije javnih prihoda između razlićitih nivoa vlasti,
uključujućo jačanje fiskalnih prihoda lokalnih zajednica.
Početkom 2008 godine, utvrđen je prijedlog zakona o o fiskalnom vijeću BIH, ovim
zakonom se osniva Fiskalno vijeće BIH, sa zadatkom kordinacije fiskalne politike u
našoj zemlji s ciljem osiguranja makroekonomske stabilnosti I fiskalne održivosti BIH.
Zatim, došlo se do zaključka da, transfere planirane buđetom nižim nivoima vlasti,
treba usmjeriti tako da se osigura brzi razvoj nerazvijenih opština u BIH.
Buđžet je , i dalje, uglavno, potrosnog karaktera, a sasvim malim dijlom razvojnog
karaktera.
Preklapanja nadleznosti razlicitih nivoa vlasti slijedeci su problem postojeceg
fiskalnog sistema koji takođe dovodi do loseg rezultata u pruzanju socijalnih usluga.
To bi u narednom periodu trebalo biti eliminisano, naročito u uslugama zdravstvene
zastite, obrazovanja i zbrinjavanja izbjeglica gdje ova preklapanja dovode do
najvecih problema.
Smanjenje visokih stopa poreza i njihovo ujednacavanje, takođe, su nuzni koraci u
narednom periodu jer poresko opterecenje obeshrabruje razvoj privatnog sektora
14
jaca neformalni sektor i generalnu evaziju poreza. Da bi se postigao taj cilj nuzno je i
smanjenje rashoda.
Reformu koja ce dovesti do rjesavanje ovih, ali i drugih gorućih pitanja
nuzno je što prije sprovesti.
SADRŽAJ
15
UVOD......................................................................................................1
JAVNI PRIHODI......................................................................................3
BUĐZETSKI PRIHODI............................................................................3
PRIKUPLJENI JAVNI PRIHODI U PERIODU OD 01.01-28.02 '10.......8
JAVNI RASHODI.....................................................................................9
ZAKLJUČAK...........................................................................................14
16