PRIJELOM MALEOLA

Ovi prijelomi nastaju kod hodanja ili trčanja zbog iznenadnog rotacijskog iskretanja stopala.

Većina maleolarnih prijeloma su indirektne zglobne frakture koje nastaju kao posljedica

luksacije ili subluksacije talusa iz zglobne vilice.

Razlikujemo abdukcijske (stopalo odlazi u vanjsku rotaciju) i addukcijske prijelome (stopalo

odlazi u unutarnju rotaciju). Prijelom može biti medijalni (tibijalni), lateralni (fibularni) i

posteriorni (stražnji) maleol, tj stražnji rub distalne zglobne površine tibije, tzv Volkmanov

trokut. Prijelom može biti na jednom maleolu, zatim može biti i trimaleolarni.

Kod prijeloma maleola javlja se bol, jaki otok i hematom nožnog zgloba. pokreti su

ograničeni, a izražena je i palpatorna bol.

Najpovoljnije vrijeme za kirurški zahvat je prvih 6 – 8 sati nakon povrede, dok se još nisu

razvili jaki edem i mjehuri. Ako su se razvili, operativni zahvat se izvrši nakon 4 do 6 dana.

PRIJELOM DIJAFIZE TIBIJE

Prijelom dijafize tibije ili fractura diaphyseos cruris spadaju u najčešće prijelome dugih

kostiju. Otvoreni prijelomi potkoljenice su veoma česti, češći od svih otvorenih prijeloma

drugih kostiju.

Prijelom dijafize tibije ili Fractura diaphyseos cruris kod sportaša nastaje najčešće prilikom

djelovanja indirektne torzijske sile. Često se javlja kod skijaša.

Prijelomi mogu biti zatvoreni i otvoreni. U oko 70% slučajeva javlja se zatvoreni prijelom.

Javlja se bol, otok i abnormalna pokretljivost. Bolesnik ne može stati na nogu.

Kod otvorenih prijeloma se vrši obrada rane i najčešće se stavljaju vanjski fiksatori.

PRIJELOM FIBULE

Fibula ne sudjeluje u nožnom talokruralnom zglobu, pa nema veće značenje za funkciju

ekstremiteta. Ona je hvatište mišića. Ova fraktura nema neko kliničko značenje.

PRIJELOM PATELE

Većinom nastaje pri direktnoj ozljedi (kod pada ili jakog udarca) ili indirektnim djelovanjem

sile na patelu (prekomjerna kontrakcija kvadricepsa). Prijelom može biti poprečni i višeiverni

U kliničkoj slici dominira bol, otok koljena i izljev u zglob. Aktivna ekstenzija koljena nije

moguća.

PRIJELOM NAVIKULARNE KOSTI

Prijelom navikularne kosti ili fractura ossis navicularis je najčešći od svih prijeloma kostiju

ručja i sreću se u oko 85% slučajeva.

Ovaj prijelom nastaje pri padu na jako ispruženu šaku.

Kod frakture navikularne kosti javlja se bolna osjetljivost i otok u ručnom zglobu odmah

ispod stiloidnog nastavka radijusa (anatomska jamica). Javljaju se bolovi pri pokretima u

ručnom zglobu. Kod perkusije čekićem ili prstom na glavicu III metakarpalne kosti pri

položaju imamo flektirane prste. Kod radijalne abdukcije ručnog zgloba javlja se bolna

osjetljivost. Povrijeđena osoba ne može da stegne šaku u potpunosti.

FRACTURA RADII LOCO TYPICO

Prijelom radijusa na tipičnom mjestu ili Fractura radii loco typico je jedan od najčešćih

prijeloma.

Etiologija:

Prijelom radijusa nastaje na mjestu koje je 2-3 cm udaljeno od ručnog zgloba. Nastaje

prilikom pada na ispruženu ruku gdje je ručni zglob u dorzalnoj fleksiji, a podlaktica u

pronaciji. To je tzv. Collesova fraktura gdje je distalni fragment pomaknut prema dorzalno i

radijus dobije izgled francuske vilice. Nasuprot ovom mehanizmu, pri padu na dorzum šake

nastaje Smithova fraktura gdje je distalni fragment pomaknut prema volarno, oblik radijusa

nalik je na bajonet.

Oko ručnog zgloba nastaje otok, bol i deformitet, ovisno o mehanizmu ozljede. Funkcije šake

i prstiju su ograničeni zbog bolova. Gledano sprijeda, ruka je deformisana u vidu bajoneta

zbog pomjeranja donjeg fragmenta upolje, unazad i naviše. Gledano sa strane, ruka je

deformisana u vidu leđa od viljuške zbog pomjeranja donjeg fragmenta put dorzalno i

proksimalno i pomjeranja proksimalnog fragmenta palmarno.

FRACTURA ANTEBRACHII

Fractura antebrachii je istovremeni prijelom obje podlaktične kosti.

Nastaje puno češće nego izolirani prijelom ulne ili radiusa. Prijelom nastaje kod pada na

ispruženu ruku ili direktnim djelovanjem sile. Galezzijev lom: kod pada, dođe do frakture

radijusa i stiloidnog nastavka. Lom ulne: kod samoobrane.

Bol, otok, ispad funkcije, podlaktica je u položaju supinacije, bolesnik pridržava podlakticu

zdravom rukom.

Prijelomi kostiju podlaktice zarastaju sporo, pa mogu nastati pseudoartroze.

PRIJELOM HUMERUSA

Prijelom proksimalnog dijela humerusa

Najčešći su prijelomi u području hiruškog vrata humerusa (mjesto gdje najčešće puca

humerus, puno češće nego na mjestu pravog, anatomskog vrata, nešto je distalnije od

anatomskog). Često nastaju kao rezultat pada na ispruženu ruku ili lakat.

Jak podljev krvi i uklješteni koštani ulomci mogu prikriti simptome prijeloma. Budući da

donji fragment humerusa može biti aduciran, ne smije se predvidjeti oštećenje

neurovaskularnih elemenata.

Rame je otečeno i bolno. Postoje adukcijski (ako mehanička sila dovodi do adukcije ruke) i

abdukcijski tip prijeloma (pad na ispruženu ruku). Bolesnik zdravom rukom pridržava

bolesnu. Operativno liječenje je potrebno u slučaju velike dislokacije fragmenata,

luksacijskog prijeloma i multifragmentnog prijeloma.

Prijelom dijafize humerusa

Najčešće nastaje na granici srednje i donje trećine dijafize humerusa. Često može biti

povrijeđen nervus radijalis ili sva tri velika živca. Pri pregledu je uvijek potrebno ispitati

inervaciju i perifernu cirkulaciju.

Operativno liječenje je potrebno u slučaju velike dislokacije fragmenata, luksacijskog

prijeloma i multifragmentnog prijeloma, te kod ozljeda živca ili brahijalne arterije.

Suprakondilarni prijelom humerusa

Imamo dva tipa:

Češći je ekstenzijski tip koji nastaje nakon pada na ispruženu ruku (distalni fragment

dislociran prema straga). Kod ovog prijeloma može biti komprimirana ili prekinuta

arterija brahialis i može se razviti Volkmanova kontraktura. Može biti ozljeđen i

nervus medianus.

Fleksijski tip: distalni fragment pomaknut prema naprijed, a nastaje kod pada na lakat.

Kod ovog prijeloma komplikacije su rijetke.

Javljaju se jaki bolovi i otok u području lakta sa tačkastim krvarenjima po koži. Bolovi se

pojačavaju pri palpaciji i pokušaju pomicanja ruke. Uvijek je potrebno ispitati osjet i puls

arterije radialis.

FRAKTURA SKAPULE

Prijelom lopatice nastaje djelovanjem jake direktne sile (pad, udarac u rame) ili indirektne sile

prilikom pada na ispruženu ruku. Može biti prelomljen vrat lopatice, tijelo, akromijalni ili

korakoidni nastavak skapule.

Prijelom lopatice prati jaka bol u predjelu lopatice, otok i modrice na koži te otežani i bolni

pokreti u ramenu ili uopće nisu mogući. Palpacijom se nalazi jaka bolna osjetljivost. Često su

ti prijelomi popraćeni prijelomima rebara. Većina prijeloma zahtjeva malo terapije zato što je

lopatica s obje strane prekrivena mišićima. Najčešće prijelomi uključuju izbijanje potkožnog

akromiona.

Izvor: Medicina portal