I (2014) 1, 151153.aNaFORa 151 PoznaskieStudiaSlawistycznenr3/2012.Zaklcie,zamwienie, zaegnanie.Magicznamocswwfolklorzesowiaskim(ur.Micha Buchowski i Joanna Rkas), Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, Wydawnictwo Naukowe UAM, Pozna, 2012., 316 str. Poznanjskeslavistikestudije(PoznaskieStudiaSlawistyczne)uglednije znanstveniasopisInstitutaslavenskefilologijenaSveuilituAdamMic-kiewiczuPoznanju.Znanstvenurazinuasopisapotvrujeisastavnjegova Urednikoga vijea, kojemu je na elu glavna i odgovorna urednica uvaena poljskakroatisticaKrystynaPieniek-Markovi.Treitematskibrojaso-pisa2012.,kojiurednikisupotpisujuMichaBuchowskiiJoannaRkas, donosiniz zanimljivih priloga slavistikih, ali idrugih autora s temom moi rijeiuslavenskomefolkloru(zaklinjanje,kletve,basme)setnolokog,an-tropolokog,lingvistikogte usmenoknjievnogaspekta.asopisobjavljuje radovenapoljskomeiengleskomejezikutenaslavenskimjezicimaizvor-nika uz saetke na engleskome jeziku. Tako se u ovome broju mogu proitati radovi na engleskome, hrvatskome, srpskome, makedonskome, bugarskome, ukrajinskome, ruskomtepoljskomjeziku.Sukladno tomu, radovi sutiskani ne samo latinicom nego i irilicom.asopisjeustrojenutricjeline.Poslijepredgovoraglavneurednice asopisa K. Pieniek-Markovi, slijede radovikojiobrauju temu najavlje-nuupodnaslovuzbornika,zatimradovikojinisuneposrednovezaniuz naslovnutemu,aliobraujudrugetemeizslavenskogfolklora,teposeban blok posveen prikazima knjievno-znanstvenih asopisa. Na kraju se dono-se kratke biljeke o autorima.Sredinji dio asopisa ine radovi posveeni temi magijskoga simboli-zmaimagijskeperformativnostirijeiuslavenskomefokloruuraznolikim oblicimakojiseobinosvrstavajuutzv.govornikeisitneoblikever-balnogafolklora(aranje,zaklinjanje,kletve,blagoslovi,molitveetc.).Na-konuvodnogalankaJoanneRkas,suuredniceovoga temata,u kojemu se potankopojanjavaikontekstualiziratemaasopisa,metodologijskeodre-dnicei znanstveni pristupi temi, slijedi etrnaest radova. Autoritemi prilaze srazliitihaspekata.Takosepojediniautoribavetemomsusmenoknji-evnogstajalita,obraujuimodelativnipotencijalkletviuepskimpjes-mama(M.I.Deteli,L.D.Deli,Modelativnipotencijalkletveuusmenoj epici),aranjeputemrijeiuuspavankama(B.Stefianak-Malanka,ari kod kolijevke: Magija rijei u narodnim i lirskim uspavankama) te mo rije-i, ali i tiine, u usmenim proznim vrstama (V. Wrblewska, Magija rijei i utnje u poljskim narodnim bajkama). Pojedini autori istrauju jezine tvore-Pr i k a z i / R e v i e ws 152 inekojepripadajuusmenoknjievnojretorici,kao tosuzazivanja, basme i zaklinjanja (A. Enkeling, Prva poljska sistematizacija zaklinjanja protiv bo-lesti. O zaboravljenom prijedlogu Jzefa Obrbskog; A. Vukmanovi, Svad-beni kod u basmama;U. Movna, Zazivanja pelara u ukrajinskom tradicio-nalnomsvjetonazoru:Maginamorijei).UzvespomenutiradDetelii Deli,ovojskupinipripadairadkojisebavikletvomutradicijskojkulturi openito(V. Petreska, Kletve u makedonskoj tradicijskoj kulturi) te rad koji sebaviodreenomskupinomkletvipremakriterijuvlastitihimena(Lj. Radenkovi,Vlastitaimenamitolokihbia u odreenim slavenskim kletva-maiizrazima).Nekolikoradovabavisemoi rijei u odreenimritualima, primjerice u starim bugarskim ritualima (M. Kitanova, Stari bugarski ritual i maginamorijei),srednjovjekovnimritualimaiscjeljivanjaodzmijskog ugriza(A.J.Kier,Instrumentistarogvjerovanja:Maginerijeiutrima srednjovjekovnimjunoslavenskimritualimazaozdravljenjeodzmijskog ugriza) temoi rijei i tiine u ritualu openito (Kolarska, I.:Magija rijei i tiine u ritualu formule i funkcije). Maginom moi rijei bave se autori i s aspektakonkretnihkulturnihsituacija(L.Stevanovi,Maginamoopsce-nih rijei u enskoj reveni; M. Wjtowicz, Verbalna magija u usmenoj povi-jestiregijeLubelszczyznapozitivniaspekt).Odhrvatskihautoraradje objavio Marko Dragi (Vuk u folkloru Hrvata) obraujui posebice vukarske pjesme i basme kojima su se vuari sluili pri svojim ophodima. Hrvatskiautoripojavljujuseiudijeluzbornikakojisebaviostalim temamaizslavenskogfolklora.LidijaBajukpieoenskimkultovimai slavenskim pretkranskim vjerovanjima na podruju Meimurja vezanim uz vjeticeienskamitolokabia(Nad,,Peklommedvodamido ,,Mohoko-sa, ,,elezne gore i ,,Pern(j)aka), Marijana Tomeli urlin i Dijana ur-kovibaveseusmenimpriamasotokaPeljecatenjihovimjezinimi dijalektalnimosobitostima(PrieizfolklornetradicijepoluotokaPeljeca). Tusujoidvaradakojiobraujutemeizistonoslavenskogfolklora(N. Drannikova,Mitolokilikovinakulturolokomprostoruufolkloruruskog sjeveraiNorveke(Tipolokiaspekti);D.Naugolnyk,Niamitologijau naelima svjetonazora karpatskih Ukrajinaca). Prije biljeki o autorima, asopis donosi i tri prikaza slavistikih aso-pisa(P.Dziadul,Knjievnaistorija,nr145,Institutzaknjievnosti umetnost, Beograd 2011, ss. 962;P. Kudzin, ,,Poljska knjievna avangarda 19171939.Programiimanifesti,wybr,tumaczenie,wstpikomen-tarczeB.Raji,Slubeniglasnik,Beograd2011,ss.510;K.Wrocawski, Bakaskifolklorjakokodinterkulturowy,t.I,red.J.Rkas,Wydaw-nictvoNaukoweUAM,SeriaLaographicaSlavicaetBalcanensianr2, Pozna 2011, ss. 595). Ovajtematdonosimultidisciplinarniodabirizrazitozanimljivihi korisnih znanstvenih i strunih priloga s razliitih stajalita etnologije, antro-pologije,usmeneknjievnostiilingvistike,kojiseestopopredmetuistra-ivanjaimetodologijipreklapaju,aujedinjenisutemom(magijske)djelo-I (2014) 1, 151153.aNaFORa 153 tvornostirijeiuslavenskomfolkloru.Odnosjezika/govorai ovjeka usla-venskom folkloru kompleksno je i bogato podruje vrijedno istraivanja, to potvrujeraznovrsnostivrsnoaprilogau ovombroju asopisa. Stavljajui odreenejezineteusmenoknjievnetvorevineukontekstvremenaipro-storateistraujuiznaenjeiulogurijeiukonkretnimsituacijama,autori nasupoznajusdosadaslabijeistraenimpodrujembogatogafolklorasla-venskihnaroda.Uzimajuiuobzirsveobraeneteme,moemouoitisli-nostimeuslavenskimnarodima,zajednikepogledena snagu rijei.Tase slinost,prijesvega,odraavauvjerovanjimailisujevjerju,kojenijene-stalo do dananjih dana, da rijei imaju mo i da pomou njih moemo utje-cati na djelovanja natprirodnih sila, kao i na na budue dogaaje.Jezikkaoininjegovamagijskadjelotvornost,kakouverbaliziranu izriaju,takoiukontekstualno-obrednojsituaciji,temajekojazaokuplja razliite humanistike discipline i po intenzitetuistraivanja zacijelo pripada samomfokususuvremenihteorijskihparadigma.Stogajeurednikiodabir ovetemehvalevrijedanprojekt.Zanimljivouiraznovrsnoupriloga, znanstvenou pristupa, pomnom redakcijskom opremom rukopisa i promi-ljenom urednikomkoncepcijom, ovaj broj asopisa Poznanjskih studija za-sigurnoenaisvojestalnomjestonapolicamafokloristike,slavistikei kroatistike, naravno. Jelena LACHNER Pr i k a z i / R e v i e ws 154