Prikupljanje Sredstava i Pisanje Projekata

8/13/2019 Prikupljanje Sredstava i Pisanje Projekata

1/59

PRIRUNIK

prikupljanje sredstava i pisanjeprijedloga projekata / strateko

planiranje / zagovaranje

PRIRUNIK FINANCIRA:Vlada RH Ured za ljudska prava

IZDAVA:

Srpski demokratski forum

ZAGREB, LISTOPAD 2008.


2/59

2

Uvod :

Prirunik o prikupljanju sredstava i pisanju prijedloga projekata, stratekom planiranju,te zagovaranju dio je projekta Edukacija vijea nacionalnih manjina, manjinskihpredstavnika i lanova lokalne samouprave na podrujima od posebne dravneskrbi, koji realizira Srpski demokratski forum uz potporu Europske unije.

Cilj projekta je nauiti novim znanjima i vjetinama predstavnike manjine, te na tajnain ojaati kapacitete vijea nacionalnih manjina.

Prirunik se bavi metodama i nainima prikupljanja sredstava za realizaciju ideja iodrivost organizacije, pisanjem prijedloga projekata, stratekim planiranjem, tepoduzimanjem strategija i akcija u cilju zagovaranja, odnosno mijenjanja procesadonoenja odluka i utjecanjem na drutvene, politike i ekonomske prilike razvijajuiznanja, vjetine i stavove zagovaraa.

Usvajanjem ovih znanja predstavnici nacionalnih manjina i vijea nacionalnihmanjina stjeu preduvjete za samostalno i neovisno djelovanje i prikupljanjesredstava.

Sadraj prirunika namijenjen je svima koji sudjeluju u procesima implementacijeUstavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, svima koji rade u nevladinom icivilnom sektoru, te svima koji ele razvijati i promicati ideale snoljivosti, uvaavanja,tolerancije, razvoja civilnog drutva i promicanja i jaanja demokratskih standarda.


3/59

3

S A D R A J

1. Prikupljanje sredstava i pisanje prijedloga projekata .. 5

2. Strateko planiranje . 23

3. Zagovaranje . 36

4. Prilog obrasci projektnog prijedloga ( aplikacije )


4/59

4

PRIRUNIK OPRIKUPLJANJU

SREDSTAVA I

PISANJU PRIJEDLOGAPROJEKATA


5/59

5

TO JE PROJEKTPrijedlog projekta je jedna od najefikasnijih metoda prikupljanja sredstava od

razliitih vrsta donatora. To je dokument, ne dui od petnaestak strana, napisan

jasnim jezikom i potkrijepljen konkretnim injenicama. Cilj je uvjeriti donatore da vam

odobre sredstva za realizaciju ideje opisane u projektu. Krajnji ishod dobro realiziranih

projekata je opi boljitak i pozitivna promjena.

TO JE PRIKUPLJANJE SREDSTAVAPrikupljanje sredstava je planski proces pomou kojeg se osiguravaju novac i

drugi materijalni i ljudski resursi za realizaciju ideja i odrivost organizacija. Posao

prikupljanja sredstava zahtjeva timski rad, istraivanja izvora sredstava, razvijanje i

planiranje pristupa izvorima sredstava, izbor metoda rada, razvijanje potrebne

dokumentacije za uspjean posao.

ZADACI PROJEKTNIH PRIJEDLOGA Definiranje problema

Donatori ne daju novac bez jakih razloga. Dakle, prilikom razvijanja projektnog

prijedloga dobro razmislite na koji nain ete obrazloiti problem, ali na nain da :

a) bude inspirativan i motivirajui za ulaganje donatora u rjeenje

b) ne ini se ne rjeivim

c) dokazuje da se oekuje ukljuivanje zajednice u rjeavanje problema

d) opisati mogue, oekivane rezultate koji su realni i dokazuju boljitak

Kako izgleda slika rjeenja

Obzirom da je problem ispitan ranije i za njega ste ve izradili odreeni plan, kada se

netko ve odluio baviti njime, logino je da za njega postoje i rjeenje. Od

predlagaa projekta se oekuje da ima jasnu sliku tog rjeenja. Tu je sliku

potrebno opisati i obrazloiti zato se oekuje da rjeenje koje se nudi projektom bude

uspjeno.

Kako e se sve izvoditi

Projektni prijedlog je i plan kojim se obavezujemo da emo neto i odraditi. To je

ugovor i komunikacijsko sredstvo s potencijalnim donatorima. U tom dokumentu jasno

obrazlaemo i kako emo odraditi planirane akcije. To obrazloenje jasno pokazuje,

korak po korak, na koji e se nain stii do rjeenja. Nakon to je projekt jednom

prihvaen i financiran, navedenog plana potrebno se drati, ukoliko nije s

donatorom dogovoreno mogue odstupanje.

Kakav dojam ostavljate kroz projektni prijedlog


6/59

6

Ve je gore navedeno da je projektni prijedlog sredstvo komunikacije. Njime neto

obeavate, na neto se obavezujete i takav dokument mora biti dobro isplaniran

unaprijed. esto se dogaa da udruge piu projekte od prilike do prilike ili kada

netko objavi natjeaj za dodjelu sredstava. To nije dobar pristup. Ako ivite u svojoj

zajednici i osjeate njezine probleme, nastojati ete strateki djelovati u pravcu

rjeavanja tih problema, pa e i projekti biti paljivo planirani. To e dovesti do

sustavnog djelovanja i nakon dueg vremena rjeavanja i uzroka problema.

Donatori ne vole osjetiti panino grebanje za novac, a posebno ne neposredno

prije planiranog poetka provoenja projekta. To je krajnje neprofesionalan pristup i

valja ga izbjegavati.

Kako armirati donatora

Pripremite se dobro za kontakte s donatorima. Upoznajte problem do sri i nastojite

ga prezentirati tako da i sam donator vidi problem vaim oima, da o njemu razmilja

u pravcukoji bez dvojbe ide istom logikom kao i vaa. Uinite to tako da vam

donator vjeruje da ste kadri izvesti predloeni projekt i da projekt dobije znak

prioriteta.

UMJETNOST I VJETINA TRAENJA NOVCA I DRUGIH SREDSTAVA

Novac je oko nas, samo ga treba dokuiti. Ovo je vjetina za koju vam je

potrebno pregrt informacija. U prethodnom dijelu je opisano to je potrebno

potivati pri pisanju prijedloga projekta, ali to nije dovoljno. Prijedlog projekta mora

biti upuen na pravu adresu. Financijska sredstva su ograniena, a va prijedlog je

samo jedan u nizu. Kako biste bili konkurentni i atraktivni za donatora, razmislite o

sljedeim stvarima:

Istraite donatore i informirajte se o njihovim uvjetima za dodjelu sredstava.

Provjerite da li su vai ciljevi i misija u skladu s odabranim donatorom.

Zahtjev podnosite onom donatoru koji financira takvu vrstu aktivnosti

kakvu vi opisujete u projektu.

Pretraujte donatore i to neka vam bude permanentna aktivnost.Pronaite ih nekoliko i obratite im se. Donatori vole sufinanciranja.

Ne veite se za samo jednog donatora. Taj donator moe otkazati

financiranje i zatei vas nespremne.

Poveite se u partnerstvo s nekom organizacijom. Donatori cijene

angaman vie aktera iz zajednice. To ima ostavlja dojam sigurnosti, jer iza

projekta stoji vie zainteresiranih.


7/59

7

Provjerite koje dijelove projektnog prorauna odreeni donator financira.

Neki donatori financiraju iskljuivo aktivnosti i ne uzimaju u obzir niti

honorare, niti bilo koje druge trokove. Prednost e moda biti to relativno

lako dodjeljuju sredstva, pa ete se za ostatak snalaziti negdje drugdje.

Obratite panju na visinu iznosa koju donator dozvoljava za odreenu

grupu trokova. esto ete naii na pravilo koje kae da za honorare ne

odvaja vie od 30 % ukupnog prorauna.

Provjerite kolika je ukupna svota novca koju donatori dodjeljuju za jedan

projektni prijedlog i pokuajte se prilagoditi tome. Ukoliko vam svota prelazi

njihove limite, onda svakako proraun podijelite na nekoliko donatora i to

jasno i prikaite.

Planirajte prikupljanje sredstava, jer od obavijesti da vam je projekt

odobren za financiranje, pa do izvrenja prvih uplata ponekad zna proi i

do pola godine.

Donatori ele podii svoj kredibilitet putem financiranja projekata i

organizacija kojima vjeruju i koje imaju kredibilitet. Oni meusobno

komuniciraju i razmjenjuju informacije. To znai da ete biti preporueni

ukoliko profesionalno radite ili e vam se desiti suprotno, ukoliko ne

odravate obeanja, zloupotrebljavate povjerenje, loe provodite

aktivnosti, nemate uredne narativne i financijske izvjetaje i ne predajete

ih na vrijeme itd.

Zapamtite da su donatori isto ljudska bia. Prikupljanje sredstava je

kontakt s ljudima, a to trai dobre komunikacijske sposobnosti i odravanjeobeanja. Na kraju, razvijajte prijateljski odnos s donatorima i odnosite se

prema njima na taj nain, jer oni su povjerovali u vas i vau ideju onog

trena kada su odluili svoj novac uloiti u va projekt.

KAKVE PROJEKTE DONATORI ELE

ele projekte u koje je uloeno mnogo razmiljanja i planiranja. Ostale

karakteristike

predloenih projekata koje donatori oekuju su:

Projekti s dugotrajnim utjecajem sa malo sredstava,

Odrivi projekti

Projekti koji e proizvesti i druge uspjene projekte, ideje, studije, primjere

partnerstva...


8/59

8

Projekti koji se provode na irem geografskom podruju, jer veu vie

partnera, pomau vie korisnika i ire njihov ugled na veem podruju

Projekte koji su kreativni i inovativni

Projekti koji pokrivaju vie korisnika s istom koliinom novca

GDJE PRONAI DONATORE I INFORMACIJE O NJIMA

Poznati donatori od prije

Dobro je krenuti s onim donatorima koje znate od ranije. Od njih se moe

zatraiti niz informacija koje e pomoi pri daljnjem istraivanju. Oni mogu dati

informaciju o mogunosti financiranja i kod drugih, po misiji slinih, donatora. Na

njihovim web stranicama nalaze se linkovi koji vas vode do potrebnih informacija.

Javni dogaaji

Koritenje razliitih manifestacija, od dobrotvornih, humanitarnih, pa dorazliitih festivala izlobi, aukcija, koncerata, igara i drugih, direktno ukljuujete

lanove zajednice u proces. Obino su sredstva koja se sakupe ve unaprijed

namijenjena za neku priliku, ovisi to je zajednici hitno potrebno. To mogu biti obnove,

ureenja, humanitarna namjena, i slino.

Vlastita proizvodnja

Neke organizacije imaju ve uhodane projekte koji generiraju prihode od kojih

se organizacija djelomino uzdrava. To mogu biti razliiti tipovi usluga, proizvodnja

hrane, umjetnina, razliitih rukotvorina, poduavanja, pravni poslovi i slino.

Pretraivanje Interneta

Donatori sve vie objavljuju informacije o svojim djelatnostima i mogunostima

za dobivanje potpore putem Interneta. Ukoliko u trailicu unesete rijei poput:

Foundation, Philanthropy, Funding, Fund-Raising, Non-Profit, Grants, Finacial Aid, dobit

ete niz informacija pogodnih za pretraivanje. Sve podatke paljivo pohranjujte u

svoju bazu podataka. Na taj nain ete vremenom imati pravo malo bogatstvo i

posao e vam biti olakan.

Ministarstva

Obratite li se bilo kojem od nadlenih ministarstava dobit ete informacije koje

e vas dovesti do potrebnih sredstava. Obino ministarstva i financiraju neke

projekte, tako da se moete i direktno njima obraati za sredstva.


9/59

9

Poduzetnici, kompanije, korporacije

Sve je vei trend da velike korporacije odvajaju sredstva za razvoj zajednica u

kojima postoje i rade. elja za izgradnjom to boljeg imagea drutveno odgovornog

poduzea njima osigurava bolju prodaju i u javnosti ostavlja pozitivan odjek.

Meutim, postoje i korporacije koje ele oprati svoje loe djelovanje, bilo u prolosti

ili sadanjosti, pa ete esto vidjeti kako neke naftno-preraivake kompanije

podupiru projekte koji unapreuju ekologiju.

Ovakva podrka zauzvrat trai reklamu. Kompanije e u veini sluajeva

radije dati robu nego novac. Oni e vam uvijek radije pomoi u proizvodu, pa se

sukladno tome obraate i istraujete. Kontaktirate ih preko njihovih odjela za odnose s

javnou.

Korporacije e uvijek eljeti znati odgovore na nekoliko pitanja:

Tko ste i to elite da podupiru?

Kakva je njihova korist od toga?

Koje su relacije izmeu vaeg projekta i njihovih potreba?

Kakav publicitet e dobiti?

Kako mogu biti sigurne da e se novac

Da li mogu osigurati proizvode umjesto novca?

Strane vlade

Gotovo svako veleposlanstvo ima programe za razvoj civilnog drutva i

predviene fondove za financiranje projekata. Kod nekih se tono zna razdoblje u

godini do kada primaju prijedloge projekata, dok kod drugih to moete obavljatitijekom itave godine. Oni obino daju manje i brze potpore, a neke financiraju i

vee poduhvate kao to su obnove, izgradnja, opremanja i slino. Kod njih se moete

informirati i o drugim donatorima, jer posjeduju dobre baze podataka o njima.

Jedinice lokalne uprave i samouprave

Svaka upanija, grad ili opina kroz odjele za drutvene djelatnosti ima

pripremljena godinja sredstva za f inanciranje projekata razliitih lokalnih udruga.

Nemaju svi razvijen sustav transparentnog dodjeljivanja sredstava iz prorauna, to bi

bilo dobro da imaju, ali to moe biti jedna od zadaa lokalnih organizacija da vrepritisak na njih ne bi li razvili potrebnu dokumentaciju i proces.

JLUS su daleko blie svojim lokalnim udrugama, nego strani donatori. Prednost je

dijeljenje istog prostora i poznavanje prilika u istoj zajednici. Prednost je i u tome to

JLUS mogu pokrivati i neke trokove koje vam ne mogu, ili po svojoj strategiji

djelovanja, drugi donatori nee. JLUS imaju i ad-hoc sredstva, namijenjena za hitne


10/59

10

situacije, jednokratna dogaanja ili pokrivanje nenadanih trokova. Aplicira im se na

isti nain kako i drugim donatorima.

METODE PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Projektni prijedlog Mogunost prikupljanja vee svote novca izvie izvora Specijalni dogaaji i manifestacije Mogunost susreta, novih poznanstava,

prezentacija Od vrata do vrata Osobe moraju biti trenirane, imati

akreditaciju, akciju objaviti u medijima, akcijaima jedan cilj

oglaavanje Prikupljanje novca u humanitarne svrhe,objava sluaja za potporu i iro-rauna za

uplatu sponzorstva esta su, a za uzvrat trae dobru reklamu lanarine lanstvo organizacije upuuje obaveznu ili

prema mogunosti, svrha je odreenastatutom ili nekim drugim aktom

upiti direktnom potom Jo nije uvrijeeno kod nas, koriste gaeventualno neke vjerske organizacije. U

pismu se alje upit s uplatnicom naponuene svote novca.

usluge organizacije Organizacije mogu naplaivati svoje usluge(savjeti, obuke, tehnika pomo, umjetnike

usluge, organizatorske usluge....) uline akcije Promotivni materijal (alice, majice, iltovi,

kape, CD, kiobrani.....) na tandovima dobrovoljni prilozi graana Na javnim mjestima se mogu postaviti kutije

za prikupljanje sitnia. Na kutiji naznaitisvrhu i logo

proizvodi organizacija Prodaja proizvoda (eko-proizvodi,rukotvorine, predmeti specifine namjene,

umjetniki predmeti, originalni i aljivi

predmeti...) telefonski brojevi za posebne

namjeneBrojevi se koriste kada su u pitanju hitnisluajevi, vee akcije, usluga davanja

informacija putem telefona... aukcijske prodaje Mogu se prodavati antikviteti, unikati,

umjetnika djela, predmeti poznatih osoba, ,a namjena sredstava moe biti razliita. Ljudiobino vole davati za konkretnu i jasnu svrhu.

Osobni kontakt Osobna poznanstva i kontakti su osnovadobro obuenog strunjaka za prikupljanjesredstava. Etinost, potovanje donatora i

gajenje prijateljskih odnosa mogu datineoekivane rezultate.

Second hand shop Trgovinice u kojima se prodaje noena roba,koju graani mogu donirati, ili uz malu

nadoknadu dati na prodaju. Potrebno sezahvaliti i drati informirane donatore robe ovisini njihova uloga i prikupljenih sredstava u

nekom vremenskom periodu


11/59

11

CIKLUS PRIKUPLJANJA SREDSTAVA ZA RAD UDRUGE

DEFINIRANJE POTREBA

EVALUACIJA ISTRAIVANJE

PROVOENJE I PRAENJE STRATEGIJA

1. DEFINIRANJE POTREBA

Zato nam trebaju sredstva?

to je to potrebno vaoj zajednici?

Kako vaa organizacija stoji s resursima za ispunjavanje te potrebe?

Koliko je nam novca, otprilike, potrebno?

2. ISTRAIVANJE

Istraite lokalne mogunosti

Istraite izvore informacija o donatorima

adresa i naziv potencijalnog donatora

Interesirajte se da li financiraju projekte i programe kao to su vai

tko e razmatrati va projekt ako je to jedna osoba, kako joj je ime i koju funkciju obavlja da li su zainteresirani za podruje na kojem vi djelujete

kakvu vrstu projekata financiraju financiraju li sve trokove

koliko su novca spremni davati koji su im izvori sredstava kakva im je prolost

koliko se eka na odobrenje da li imaju vremenska ogranienja za slanje projekata ili aplikacije

primaju tijekom cijele godine koliko esto razmatraju projekte

da li moemo dobiti novanu pomo ili donaciju opreme ili neto tree?

koliki je maksimalni iznos sredstava koji moemo dobiti od odreenog

donatora?


12/59

12

kada su rokovi za podnoenje prijedloga projekta?

koje procedure (uspostavljanje kontakta, podnoenje prijedloga, nain

doznaivanja sredstava, nain izvjetavanja) zahtjeva donator?

kako treba izgledati zahtjev za financiranje?

to sve trebamo priloiti

3. STRATEGIJA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Odrediti ciljeve i namjenu prikupljanja sredstava

Odrediti metodu

Izraditi plan prikupljanja

Odrediti rokove

4. PROVOENJE I PRAENJE

napraviti bazu podataka o donatorima i pratiti

primjenjujemo metode sukladno potrebama i izvorima sredstava

pratimo uspjenost upotrebe metoda i trenutnog statusa projekata

5. VREDNOVANJE / EVALUACIJA

Analiza uspjenosti pojedinih metoda

Izrada preporuka za daljnji rad

I NA KRAJU...

Ovdje su jo neke sitnice, ali vrlo bitne!

Traite sredstva, ako neete vi, netko drugi e sigurno!

Budite profesionalni i izgledajte tako.

Pokaite da ste od rijei i od povjerenja.

Budite iskreni i idite srcem.

Vjerujte u sebe i ideju koju prezentirate.

traite pomo, ako ne moete sami.

Motivirajte donatore svojim nastupom. Projekt je samo dokument na

papiru, a vi i donator ste iva bia. Uspjeni u ovom poslu ete biti ako niste debelokoac, imate dobar dar

sluanja, brzo razmiljate, niste brzi na jeziku i ne sramite se traiti za ono u

to vjerujete.


13/59

13

STANDARDNA STRUKTURA PROJEKTA

PISMO NAMJERE

Pismo od 1 strane koje se alje donatorskoj organizaciji radi uspostavljanja

prvog kontakta.

U njemu iskazujemo namjeru obraanja projektom, te prikazujemo vezu izmeu

donatorove misije i naeg projekta. U pismu obrazlaemo svrhu projekta, ciljeve,

koliinu novca, druge izvore sredstava (ako postoje), svoj doprinos (in kind/u naturi) i

kvalifikacije za obavljanje posla.

NASLOVNA STRANA

Mora biti lijepo i uredno uraena. Na njoj bi trebali biti vidljivi:

podaci o organizaciji (telefon, fax, e-mail, web, adresa i kontakt osoba),

naslov projekta (jednostavan, jasan i iz njega se vidi ime se projekt bavi)

glavni cilj projekta

na kom podruju djeluje (geografskom)

visina prorauna

vremensko trajanje

odgovorna osoba

SAETAK

Vrlo kratko opisati projekt, sluei se sljedeim odredbama:

podruje djelovanja (ljudska prava, ene, djeca I mladi, demokratizacija,

zdravstvo)

podruje pokriveno projektom (teritorijalno)

korisnici(broj i osnovne karakteristike)

ciljevi

metode rada

Saetak se pie na kraju, kada ve imate sve potrebne podatke. Donator ga ita

prvog i esto ne ide dalje od toga. Stoga je jako bitno napisati saetak jasno i kratko.

UVOD

U uvodu o svojoj organizaciji moete navesti sljedee:

dosadanja iskustva s donatorima i neke rezultate

misiju, viziju i aktivnosti organizacije,

informaciju o osnivanju i kratku povijest organizacije,

najvanije ostvarene rezultate,

dosadanju podrku dobivenu od drugih institucija i pojedinaca.


14/59

14

OPIS PROBLEMA

Opis problema mora sadrati jasnu definiciju problema. U ovom dijelu projekta

govorimo o kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima, koji ukazuju na postojanje

drutvenog problema, koji se moe brzo da rijeiti ili ublaiti. Iznosimo injenice koje

potkrepljuju teinu problema i pri tome vodimo rauna da su podaci konkretni, a ne

uopeni, da pogaaju sutinu problema, a ne pretpostavku to bi korisnici trebali,

eljeli ili htjeli.

Ukoliko znate da je netko slian ili isti problem rijeio na nain koji vi nudite,opiite to u ovom dijelu. Nemojte biti previe tragini i nepotrebno uveliavatiproblem. Nitko se ne eli baviti neim to je nepopravljivo ili nema bar malih

rezultata. Prikaite problem u njegovoj realnoj veliini, ali pokaite da vjerujete u

rjeenje koje nudite, jer za to imate dobre i uvjerljive (realne) argumente.Informacije kojima se sluite moraju biti provjerene i naveden njihov izvor.

Opis problema trebao bi da govori o rezultatima vaeg istraivanja provedenog prije

nego ste krenuli pisati projekt. Ovdje govorite o:

uzrocima problema,

posljedicama koje trenutno pogaaju korisnike,

to e se dogoditi ukoliko se problem bude zapostavljao

na koga se sve te posljedice odnose

Nadalje, u ovom dijelu dajete opis situacije u socijalnom, politikom i

kulturolokom kontekstu, kao i stav nadlenih institucija, Vlade (lokalne i nacionalne)

prema problemu. Navodite dodirne toke strategija razvoja na lokalnom ili

nacionalnom nivou. Trudite se biti realni u doziranju veliine problema, te mogunosti

njegovog rjeenja, ali vodite brigu da ovaj dio projektnog prijedloga nije mjesto gdje

vi nudite i opisujete rjeenje. Ukoliko kaemo da (IZMILJENI PODATAK ZA PRIMJER) u

naoj zemlji 65 % djece nieg osnovnokolskog uzrasta ima karijes. Ukoliko se ne lijei i

ne spreava, uzrokuje druge bolesti, kao npr. upale zglobova, bubrene smetnje...,

onda taj podatak puno vie govori nego kad kaemo da mala djeca trebaju razbijati

strah od zubara i obuku kako se odravaju zubi.

Moemo rei da u ovom dijelu iznosite tamnu stranu medalje, a rjeenje i

sliku drutva kada se problem bude rjeavao, iznosite u ciljevima i aktivnostima.

DUGORONI I KRATKORONI CILJEVI

Ciljevi govore o pozitivnoj promjeni koja e se dogoditi kada se na problemu

bude radilo. To je iskaz smjera promjene. esto se grijei kada se umjesto o ciljevima

pie o aktivnostima koje e se odraivati. Osnovnu razliku ini formulacija koja uvijek

zapoinje glagolom izraenim u infinitivu i on pokazuje smjer promjene. To su obino

glagoli kao npr.: poveati, ublaiti, poboljati, ojaati, potaknuti, smanjiti itd.


15/59

15

Organizirati i provesti edukaciju nije cilj, to je aktivnost ili metoda pomou koje

emo postii odreeni cilj (u ovom sluaju povisiti nivo znanja o neemu). Ove razlike

su bitne, jer donatoru pokazuju da razumijete ono to radite, s kojim ciljem to radite i

zato to radite. To dokazuje da niste sami sebi svrha i da shvaate procese u koje

ete se uputati.

Ciljevi su dugoroni i kratkoroni. Dugoroni ciljevi ukazuju na procese koji e

se rjeavati godinama, dakle tijekom dueg vremenskog perioda, a ne samo jednim

vaim projektom. Va projekt u ovom sluaju samo djelomino doprinosi boljitku

situacije. Kroz dugorone ciljeve govorimo o eljenoj situaciji u budunosti, kao npr.:

Poboljati kvalitetu ivljenja u zajednici XY.

Kratkoroni ciljevi ukazuju u kom pravcu emo djelovati kako bismo ostvarili

dugoroni cilj. Oni su obino ostvarivi u tijeku projekta, pa se zato formuliraju tako da

preciziraju koliinu promjene koja e se dogoditi u odreenom vremenskom periodu.

Akronim SMART ( sastavljen od 5 engleskih rijei) najprihvatljiviji je nain izraavanja tih

promjena:

ENGLESKI HRVATSKI OBRAZLOENJESPECIFIC SPECIFINI SMJER PROMJENE

MEASURABLE MJERLJIVI STUPANJ PROMJENEIZRAEN KVANTITATIVNO

ACHIEVIBLE PROVEDIVI OSTVARIT E SE POZAVRETKU PROJEKTA

RELISTIC REALNI STVARNO IZVODIVI

TIME BOUNDED VREMENSKI ODREENI ILIOGRANIENI U ODREENOMVREMENSKOM PERIODU

Pravilno postavljenim ciljevima, slijedei SMART, omoguit emo lake

mjerenje uspjenosti projekta kroz monitoring i evaluaciju. Jasnim postavljanjem

indikatora koji oznaavaju mjerljivost (postotak ili iznos poveanja, smanjenja,

poboljanja...), vremenski period, izvodljivost, postavljamo indikatore uz pomo kojih

moemo mjeriti eljeni utjecaj naeg projekta na boljitak za korisnike i zajednicu. Npr.:

Poveati opskrbu elektrinom energijom u selima X, Y, Z za 50 % u periodu od 12

mjeseci.

Postoje neki utjecaji koje jednostavno nije mogue mjeriti na ovakav nain.

Obino se to odnosi na projekte koji se bave utjecajem na svijest, vrijednosti, stavove,

vjerovanja, osjeaje. To su ciljevi za koje se oekuje da e pokazati promjenu

provoenjem odreenih aktivnosti kroz odreeni vremenski period upotrebom neke

specifine metode (metoda se ne iskazuje kroz cilj). Npr.: Poboljati povjerenje

izmeu graana i djelatnika lokalne samouprave u periodu od godinu dana.


16/59

16

KORISNICI

Korisnici projekta su svi oni na koje se direktno ili indirektno odnose promijene

proizvedene vaim projektom. Direktni korisnici ostvaruju direktnu korist i pogoeni su

problemom. Indirektna skupina korisnika ima takoer korist od projekta, ali nisu

direktno pogoeni problemom. Oni su najee povezani s direktnim korisnicima isudjeluju u aktivnostima. Ako su u naem primjeru direktni korisnici mjetani sela X, Y, Z,

onda su mogui indirektni korisnici njihovi roaci, koji ne ive s njima, ali ih se tie

rjeenje ovog problema. Indirektni korisnik je i HEP, HT, razne trgovine, proizvoai i

slini.

U ovom dijelu opiite i neke karakteristike korisnika, kao npr.: dob, socijalni

status, broj, spol, etnika pripadnost, sposobnosti, vjetine, obrazovni status,

geografska rasprostranjenost, iskustva, specijalna znanja i vjetine itd. .

AKTIVNOSTI/METODE

U ovom dijelu projektnog prijedloga konkretiziramo na koji nain mislimo doi

do ostvarenja ciljeva i pretvoriti ih u eljne rezultate. Pri tome je potrebno razmiljati o

logici izmeu izbora aktivnosti i zacrtanih ciljeva. U aktivnostima navodimo i tko e biti

odgovoran ili tko e provoditi aktivnosti, vremenski odreujemo kada e se pojedina

aktivnost dogaati i koji resursi su nam potrebni. Aktivnostima opravdavamo

proraun.

Kako bi pravilno razlikovali aktivnosti od ciljeva, za njih emo koristiti glagole i imenice

kako bismo opisali zadatke koje emo obavljati. Dakle, organizirati mjesni sastanak je

jedna u nizu aktivnosti koja e dovesti do ostvarenja navedenog primjera

kratkoronog cilja u prethodnom odjeljku.

Aktivnosti moraju slijediti odreeni kronoloki slijed, kao kad se gradi kua i

poinje se od temelja, zavrava krovom. itanjem tog slijeda trebali biste dobiti tonu

i jasnu sliku o tome kako e va projekt tei.

Ovaj dio prijedloga projekta bi trebao biti detaljno opisan u narativnom

obliku. Neophodno je da kod itatelja ostavite dojam organiziranih, sposobnih

pojedinaca za provedbu, a aktivnosti moraju biti realno odabrane, koliinski i

vremenski ostvarive. To ete potkrijepiti dobrim opisom strunjaka ili drugih ljudi koji e

biti angairani i provoditi projekt. Dajte opise zaduenja, poslova i broj angairanih.

Nakon to ste naveli detaljne opise aktivnosti, moete se posluiti

gantogramom ili Ganttovom tabelom, u kojoj ete kronoloki navesti aktivnosti koje

su vodile ka ciljevima, staviti ih u vremenske okvire i navesti odgovornu osobu.


17/59

17

1. Cilj: Poveati opskrbu elektrinom energijom u selima X, Y, Z za 50 % u periodu od12 mjeseci.

aktivnosti Sije. Velj. Ouj. Tra. Svib. Lip. Srp. Kol. Ruj. List. Stu. Pro. Odg.osoba

1.1. .intervjui s

mjetanima

APM

1.2.obilazaklokacija

APM,PM, ST

1.3. XXX ST1.4. XXX APM,STPM projekt menader APM asistent projekt menadera ST struni tim

EVALUACIJA

Mjerenje uspjenosti projekta jednako je vano kao i postizanje uspjeha.

Podaci prikupljeni procjenom uspjeha ponajprije se koriste za unapreenje projekta,

promjene u metodama (usmjereno na voenje projekta, kvaliteta rada voditelja

projekta), preispitivanje ciljeva (usmjereno na korisnike i postizanje ciljeva) i procjene s

poetka projekta . Pomou evaluacije moemo dobiti sliku o tome da li su utroena

sredstva opravdala postignua. Odluka o nastavku ili prekidanju projekta donosi se

na osnovu nalaza evaluacije.

Podatke koje prikupljamo dijele se na vrste i meke. vrsti podaci govore

o poboljanju i oni su skup relevantnih injenica. Oni su mjerilo uspjenosti i lako ih je

kvantitativno izraziti, jer se oslanjaju na razliite brojane indikatore. Meke podatke je

tee prikupljati, jer se obino zasnivaju na promjenama stavova i ponaanja.

Subjektivni su i govore o kvalitativnim promjenama. Ovim podacima procjenjujemo

provedbu projekta , rezultate i utjecaje.

Evaluacije mogu biti vanjske i unutarnje. Ukoliko je projektom planirana

vanjska evaluacija, svakako je treba uvrstiti u proraun. Ova evaluacija daje

objektivnije rezultate, jer ju radi osoba koja nema veze s vaim projektom i

organizacijom. Postoji i unutarnja evaluacija, koju obino radi netko iz organizacije

tko za to posjeduje potrebna znanja i vjetine.

Metode evaluacije su sljedee:

metoda svrha prednost nedostatakUpitnici, ankete Vei broj

informacija ukratkom vremenu

Anonimnost,jeftinoa, lako seusporeuju ianaliziraju,obuhvaaju punoljudi i podataka,

Nepreciznost ipovrnost, ne dajucjelokupnu sliku

intervjui Razumijevanjepercepcija,

iroke informacije,osobni pristup,

Dugotrajnost,mogu utjecaj na


18/59

18

dojmova i iskustava prilagodljivost odgovore, skupametoda, teko seobrauje

promatranje Prikupljanjepreciznihinformacija oprovedbi projekta

Direktnainformacija,vidljiva su iponaanja,

prilagoava sezbivanjima

Moe utjecati naponaanjesudionika, moeutjecati na

objektivnostinterpretacije

Pregled projektnedokumentacije

Prikupljanjeinformacija u tijekuprojekta izizvjetaja, ugovora,zapisnika, planovaitd.

Sveobuhvatnainformacija oprolimdogaajima,pisani trag izvorinformacija,izbjegavaju sepredrasude

Vremenskizahtjevna,nefleksibilna,ogranieni podaci

Fokus grupe Istraivanje krozgrupne diskusije ostavovima,

percepcijama,miljenjima

Brz nain dogrupnih impresija,duboke i kljune

informacije

Teko analizirati svekomentare,potreban facilitator,

ovisi o broju ljudi ida li e se pojaviti

ODRIVOST

Obzirom da se jednim projektom ne zavravaju potrebe identificirane u

zajednici, logino je da e se nastaviti i potreba da se dugorono radi na postizanju

to boljih rezultata i poboljanja. Donatore upravo taj dio cijele prie najvie zanima.

Kakve su mogunosti nastavka projekta? Kako ete osmisliti budue aktivnosti? Da li

e projekt ii izmijenjen ili identian? Koliko dugo e trajati rad na problemu? Kako e

se za daljnji rad namai sredstva? Da li ste kadri pokrenuti samofinanciranje? Kako e

zajednica prihvatiti projekt i postoji li mogunost da i ona sudjeluje u nekim

trokovima? Imamo li mi kapaciteta i potrebnih resursa pomou kojih emo osigurati

odrivost projekta.

Razmislite na koji nain se va projekt i proizvedeni efekti od njegove

provedbe nastavljaju. Moda nee biti potrebe da se projekt nastavi u cijelosti, ve

ete nastaviti samo s nekim njegovim dijelovima, a moda predviate da bi projekt

mogao toliko napredovati da bi u budunosti prerastao u program.

Svaki donator eljeti e saznati kakvi su vam planovi za budunost. Ukoliko ih

nemate, ostavljate utisak nesigurne organizacije, koja oportunistiki prilazi poslu.

Razmislite tko bi sve mogao biti zainteresiran da u budunosti financira va projekt.

Da li su to neke druge fondacije, da li su to neka dravna tijela, lokalna samouprava,

strana veleposlanstva itd. .

Ako traite sredstva za nastavak projekta, osim financijske odrivosti, vano je

donatoru prikazati do koje mjere je projekt vaan korisnicima i kakav je njihov odnos


19/59

19

prema projektnim aktivnostima. Ukoliko nemate izgraen taj odnos s njima, nastojite

to popraviti i dati im ansu da projekt doivljavaju kao sastavni dio svoje zajednice, da

se identificiraju s njim.

PRORAUN

Ovo je dio projekta koji brojano izraava ono to ste u projektu napisali.

Proraun mora realno prikazivati trokove koje e projekt proizvesti tijekom provedbe.

esto puta su dobri projekti padali radi loe uraenog prorauna. Bez obzira to

donator moda nema pojma o stvarnim trokovima i cijenama kod nas, upravo ovdje

je potrebno pokazati racionalnost i ne prelaziti vie od 10 % prave vrijednosti projekta.

Ukoliko premaite tu cifru, ugovorom ste obavezni vratiti viak sredstava, a dojam koji

donator dobiva je da ne znate planirati. Na osnovu tih nepotroenih sredstava moe

se desiti da vam u iduoj godini nastavka projekta ne odobri realno potrebnu sumu

novaca.Proraun je sastavljen od etiri grupe trokova:

Trokovi osoblja Svi koji rade na projektu(koordinator, voditelj,asistent...)

Uskladiti postotak vremenarada i cijenu rada

Uvrstiti doprinose i poreze

Direktni trokovi Osobe koje sudjeluju urealizaciji projekta (voditeljiradionica, savjetnici, treneri

i drugi poslovi pougovoru...) Publikacije Putovanja Svi trokovi koji se direktno

ostvaruju radom naprojektu

Ponekad i neki indirektnitrokovi mogu biti direktni(telefon/fax, raunalo,potanski trokovi...)

Indirektni trokovi Reijski trokovi Najam bankovni transferi administrativni trokovi

(revizija, knjigovodstvo,odravanje..)

oprema Ostali trokovi Odlazak osoblja na

seminare, treninge,konferencije

Evaluacije Strateka planiranja


20/59

20

Svi oni trokovi za koje sesredstva namii i iz drugihprojekata, a osiguravajuodrivost organizacijedirektno ili posredno

Proraun obino sadrava ukupni proraun, koji nam daje informacije o

grupama trokova i njihovim iznosima i proraun po stavkama, koji daje detaljan

popis potreba, financija i izvora financija. Donatorima je dobro prikazati odakle

namjeravate ili ve osiguravate sredstva. To je bitno radi transparentnosti i otvorenog

odnosa izgradnje dobrih odnosa i veza s njima. Neki donatori ne ulau u projekt

ukoliko jo netko ne sufinancira. Udruga treba u proraunu prikazati i vlastiti doprinos.

Ako je to rad volontera, izrazite ga u satima i izraunajte koliko novaca i vi ulaete na

taj nain.

STAVKE Jedinica

mjere

koliina Jedinina

cijena uKn

Ukupan

proraunu Kn

Vlastita

sredstva

Donator

1

Donator

2

1. trokoviosoblja1.1.voditeljica

Osoba/mjeseno

1/12 5.000 60.000 22.000 38.000

1.2.1.3.2. direktnitrokovi2.1.organizacijaradionice

mjeseno 2 2.000 4.000 1.000 1.000 2.000

2.2. najamprostora zaradionice

mjeseno 2 1.000 2.000 2.000

2.3.2.4.3. indirektnitrokovi3.1. najamureda

mjeseno 12 1.000 12.000 4.000 4.000 2.000

3.2.3.3.

PRILOG UZ PRIJEDLOG PROJEKTA

U prilogu se nalaze informacije koje slue kao podrka projektu. To mogu biti sljedee

informacije:

Profesionalna biografija svih koji rade na projektu

Spisak lanova upravnog odbora

Rjeenje o registraciji


21/59

21

Popis donatora kojima je upuen prijedlog i okvirno vrijeme oekivanog

odgovora

Pisani materijal o organizaciji (projektu9

Isjeci iz novina

Sporazumi o suradnji

Preporuke

Financijski izvjetaj i izvjetaj revizije

Fotografije

Izjave korisnika

I na kraju, napravite jo jednu, konanu provjeru prije slanja. Moda e vam neka od

ovih pitanja pomoi u tome:

Da li je problem jasno definiran

Da li se jasno vidi tko je za to odgovoran?

Da li ponueno rjeenje izgleda ostvarivo i da li je u vezi s problemom?

Da li je proraun toan?

Da li je vrijeme pravilno rasporeeno?

Jeste li ostavili sve svoje podatke?

Koritena li teratura:

Istvan Kostolanyi: Project Proposal Writing, Johns Hopkins University, Baltimor USA,Besim Nebiu: Prirunik za pripremu prijedloga projekta, REC SEE, 2002.Trevor Young: How to be a Better Project Manager, The Industrial Society, London UKINTERNET: Free Management Library

Program obuke predavaa, AED Zagreb, Civil Society Development Fondtion-Poland 1999The Management Center: Planning & Managing Successful Fundraising, 1997, 5 th Fundraising Conference,Sofia


22/59

22

PRIRUNIK IZ

STRATEKOG

PLANIRANJA

O STRATEKOM PLANIRANJU

to je strateko planiranje? Zato planirati, kad ionako nita ne ide po lanu?

Isplati li se planirati kada su vremena promjenjiva i nestabilna?

Mnoge udruge i organizacije mue se traei odgovore na ova pitanja i razmiljajui

o uvjetima pod kojima bi se plan trebao ostvarivati.


23/59

23

Strateki plan je alat, i kao svaki drugi alat pomae pri obavljanju nekog

posla. U ovom sluaju to je upravljaki alat pomou kojeg obavljamo lake i bolje

poslove u organizaciji.

On nam pomae izabrati kako najbolje odgovoriti na uvjete koje nam dinamine

promjene nose.

Strateki plan pomae izabrati specifine prioritete kojima emo se baviti, a

odluka o njima mora biti donesena na nekoliko nivoa. To znai da u proces planiranja

moraju biti ukljueni svi, bilo direktnim sudjelovanjem, bilo informiranjem o

napredovanju planiranja i davanjem eventualnih opaski i prijedloga.

Planiranjem gradimo pripadnost organizaciji i obavezujemo se na provedbu i

prilagoavanje plana danim uvjetima.

Razlozi za planiranje:

jasno razumijevanje svrhe postojanja organizacije, posla koji obavlja,

vrijednosti i vjerovanja koji vladaju unutar njenih lanova.

Pomo pri praenju i usmjeravanju aktivnosti, postignua i mjerenja

rezultata rada.

Pruanje informacija o organizaciji, koje odraavaju njezinu originalnost i

predstavljaju u javnosti.

Planiranje kreira razumijevanje o postojanju organizacije i razlozima

donoenja odluka.

Jaa timski rad i stimulira strateko razmiljanje o tome to stvarno je, a tonije vano za organizaciju.

Uvjeti za uspjeh:

Suglasnost i podrka najvieg vodstva, upravnog odbora, izvrnog

direktora, predsjednika kroz itavi proces.

Jasno odreene uloge svih sudionika u procesu, od davanja miljenja do

konane odluke.

Postojanje volje za aktivnim sudjelovanjem i ukljuivanjem, kao ipodravanje ire podrke i ohrabrivanje na davanje miljenja. Na taj nain

se dobiva osjeaj vlasnitva nad onim to proces planiranja proizvede.

Dovoljno popratnih materijalnih dobara, kao to su novac za trokove,

prostor za planiranje, tehnika pomagala, vrijeme i sl.


24/59

24

Volja da se ide u promjene, da se stvari vide novim oima, da se pokreu

teka pitanja, suoava s razliitostima i donose odluke vane za one zbog

kojih postojite.

Dobro radno okruenje i odnosi bez ozbiljnijih konflikata.

PROCES STRATEKOG PLANIRANJA

Priprema

Zajednika vizija

Utvrivanje zajednikih vrijednosti

Misija

Analiza situacije, dionika, korisnika

Definiranje ciljeva/kritinih pitanja

Pisanje stratekog plana

Provedba

PRIPREMNA FAZA - ODLUILI STE ZAPOETI ILI JO NE?

to se bolje organizirate, rad e biti laki I produktivniji. Loa organiziranost

moe demotivirati, a tada nastaju frustracije i posao ima lo rezultat. U pripremnoj fazi

nastojite dobiti pristanak svih koji su bitni za planiranje i biti spremni svoje vrijeme

odvojiti za taj posao. Tim za planiranje bi trebao proanalizirati prijanje pokuaje

planiranja, ako ih je bilo, te kakove su rezultate ti procesi proizveli. Procjena i annaliza

zapreka dobro e doi u ovom dijelu, jer na osnovu njih isplanirat ete bolji proces

svakog novog pokuaja stratekog planiranja.Ukoliko se uvjeti za planiranje nisu ispunili, bolje je planiranje odgoditi za neka

druga vremena, kada e to biti mogue za sve koji su za to potrebni.

VIZIJA

Vizija je slika daleke budunosti, koja govori o tome kako e izgledati uspjeh.

To je prva stepenica stratekog planiranja. Ukoliko je vizija nejasna ili ne postoji, teko

da e organizacija znati u kom pravcu ide i kako izgleda uspjeh. Ona inspirira i

motivira ljude da zajedno rade na svojim idejama. Mnogi svjetski voe i vizionari

izgovarali su rijei koje su opisivale neku budunost, za koju se tog momenta inilo da

je nedostina.

Najjai suvremeni vizionar Martin Luther King, Jr. , duboko je vjerovao u san o

kojem je govorio u svom poznatom govoru u Washingtonu D. C. 1963., ispred

Lincolnovog spomenika, pred gotovo 200.000 ljudi sudionika Pokreta graanskih

prava. Ta vjera u budunost jednakih ansi za sve ljude bila je dobro iskomunicirana s


25/59


26/59

26

MISIJA

Izjava o misiji treba ukljuivati*:

Svrhu postojanja vae organizacije krajnji rezultat koji organizacija eli

postii i za koga

Posao sredstvo, metoda pomou koje ete postii ispuniti svrhu

Vrijednosti koje vas vode u obavljanju vaeg posla

Poeti se moe jednostavnim pitanjem: zato postojimo? To najee nije lak

posao za sve lanove organizacije. Za takve sluajeve dobro je napraviti odmak od

svakodnevice i pokuati se prisjetiti koji to problem organizacija nastoji rijeiti. Taj je

problem razlog postojanja organizacije, a izjava o misiji trebala bi opisati kako e to

svijet izgledati, kada se eljena promjena dogodi.

Svrha objanjava rjeenje problema. U jednoj reenici objanjava zato

organizacija postoji i krajnji rezultat njezinih aktivnosti.

Izjava o obino sadri dva osnovna elementa:

Glagol u infinitivu, koji govori o smjeru promjene (npr.: poveati, smanjiti,

ukloniti, sprijeiti...)

Identificira problem koji organizacija rjeava ili uvjete koje treba imati i koji

govore kako e biti kad se promjena desi (npr.: svi jednaki pred zakonom,

plan djelovanja o zatiti okolia..

Posao govori o sredstvima pomou kojih e se postii svrha. Opis posla esto koristi

glagol: pruiti, omoguiti, te se povezuje sa svrhom koristei rijei poput: kroz, sa, uz...

esto puta je teko govoriti o svrsi, a puno lake o onome to radimo. Kako bibilo jednostavnije spojiti u izjavu o misiji i svrhu i posao, dobro se pitati: to mi to

radimo? Kada dobijemo odgovor (npr.: titimo prava manjina, popravljamo kue...),

upitamo se zato to radimo. Odgovor na to pitanje dat e nam logiki povezane

svrhu i posao.

Vrijednosti i vjerovanja naglaavaju vanu povezanost vas i vaih korisnika i

drugih dionika. Stavljanjem ove komponente u misiju jasno dajete do znanja

vanjskom okruenju kakva ste organizacija i pomou toga lake e se dionici

identificirati s vama, preispitati kako njihove vrijednosti idu s vaima.

ANALIZA OKRUENJA

Analiziranje prijanjih I sadanjih strategija

Strateki razmiljati znai svjesno donositi odluke o tome kako e se koristiti

ogranieni resursi kako bi se ostvarila svrha postojanja. To ukljuuje odluke o onome

to ete raditi, a to neete raditi, na to ete troiti energiju i to e biti vai prioriteti.

Potrebno je koncentrirati se


27/59

27

* IZVOR: Allison/Kaye: Strategic Planing for Nonprofit Organizationsna vlastite kapacitete i snage i ono to vas razlikuje od drugih u ostvarivanju misije i

ciljeva. Razmiljajte na koji nain , uz to manju potronju energije i ograniene

resurse, dati najbolje od sebe. Kada proanalizirate va prijanji rad, strategiju koju ste

koristili i ono to trenutno radite, doi ete do toga da ete znati u kojem pravcu

vaa generalna strategija treba ii. Na primjer, ako je vaa dosadanja strategija bila biti organizacija koja radi direktno s graanima, ima mnogo volontera, smjeteni

smo u lokalnim zajednicama. Kako biste odluili da li ete nastaviti ili promijeniti ovu

strategiju, pronaite odgovor slijedei ova pod pitanja: je li ovakav trend uinkovit?

Ako je/nije, zato? Hoe li se ovako nastaviti i u budunosti? Zato da/ne?

Analiza dionika

Obzirom da je proces stratekog planiranja kompleksan i da bi bio to

primjereniji i uspjeniji, za oekivati je da e i svi oni koji imaju koristi od vae

organizacije, interes u njenom postojanju, dati svoj doprinos izradi dobrog i

provedivog plana. Dionici se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji dionici su svi oni

koji su unutar organizacije i nije dovoljna samo njihova percepcija situacije i

okruenja. Vanjski dionici su oko nas i to su prvenstveno bivi i sadanji korisnici usluga,

pa zatim donatori, sponzori, potencijalni suradnici, poslovni ljudi, politiari,

gradonaelnici, ministri.... . Svi oni mogu dati svoje miljenje o tome to je organizacija

i kako je radila, da li je ispunjavala svrhu svog postojanja i u kojoj mjeri zadovoljavala

potrebe klijenata.

Kod prikupljanja podataka od ovih dionika mogu vam pomoi pitanja kao

npr.:

to dionici misle da su nae snage, slabosti, mogunosti, prijetnje?

to je naa organizacija odradila dobro do sada i zato?

to u budunosti oekuju od nae organizacije?

Koje aktivnosti/projekti/programi su doprinijeli pozitivnim pomacima u

zajednici?

Osim to ete od dionika sakupiti potrebne informacije, koje e vam pomoi

odrediti daljnji pravac djelovanja, i vi ete analizirati njih. Ovoga puta neete ukljuiti

samo vae korisnike i saveznike, nego i one koji nemaju pozitivan stav o vama i nisu

sretni to postojite, dakle vae protivnike. Ova analiza iznjedrit e bitne informacije

koje e vam pomoi odrediti pravac djelovanja prema svima njima.

Analizirat ete:

karakter njihova utjecaja pozitivan, negativan, neutralan

jainu utjecaja velik, srednji, mali

vaa oekivanja od njih


28/59

28

njihova od vas

mogue akcije koje biste poduzimali kako bi ispunili oekivanja i poveali

pozitivan utjecaj, odnosno umanjili il i neutralizirali negativnosti.

Dionik + -

0

V s m Oekuju od

nas

Oekujemo

od njih

Mogue

akcije

Kada analizirate korisnike obratite panju na tono odreenu/e grupu/e

graana zbog kojih vaa organizacija postoji. Bitno je znati definirati tko su oni i to ih

odreuje: koja je njihova dob, spol, poloaj u drutvu, profesija, socijalni status,

sposobnosti, nemogunosti, etnika pripadnost, uvjeti i mjesto stanovanja i druga

obiljeja. Kada ste definirali zbog koga postojite i tko su ti graani, razmislite o

njihovim potrebama, zadovoljenim i nezadovoljenim. Iz informacija koje ste

prethodno prikupili od njih (kroz intervjue, fokus grupe, telefonski, upitnicima...)

razmotrite njihove potrebe. Pri tome vodite rauna da zaista definirate potrebe, a ne

usluge koje ete pruati, kako bi zadovoljili njihove potrebe (npr.: pravno

savjetovanje, informiranje, otvaranje kluba mladih nije potreba, nego usluga ili

aktivnost koju vrite, kako bi odgovorili na neke njihove potrebe). Nakon to ste

definirali korisnike i njihove potrebe, krenite u analiziranje onog to vi inite za njih i to

je to to e oni osjeati kao promjenu izazvanu vaim radom.

Dobar nain da se zapone analizirati okruenje je proi kroz analizu

dosadanjih trendova i strategija organizacije. Kroz tu analizu vidi se to je to bilo

uspjeno s obzirom na okruenje i korisnike i da li e se neke strategije nastaviti ili ne.

Za prikupljanje informacija pomou kojih se odluuje o prioritetima obino se koriste

jednostavni obrasci analiza. Najea koriteni obrasci analiza su:

SWOT PEST

Pomou ovih analiza dolazi se do podataka koji govore na to trebamo

obraati panju u kreiranju plana i kako doi do promjena najefikasnije s najboljimuinkom.

SWOT je akronim engleskih rijei:

SNAGE Koje su unutarnje snageorganizacije (npr.:


29/59

29

STRENGHTS TO RADIMO DOBRO?

brojno lanstvo, visokaobrazovanost,rasprostranjenostpodrunih ureda,motiviranost, dobriprojekti, znanje ovoenju organizacije,

nove, mlade snage,dobar odnos smedijima, vlastitenovine, sve vie ena uorganizaciji...)

WEEKNESSES

SLABOSTI

TO TREBAMOPOBOLJATI?

Koje su unutarnjeslabosti organizacije?(npr.: nerazumijevanjeprocesa financiranja,birokratski nainrazmiljanja, prejakiosobni interesi, loaopremljenost, neuigran

tim, prejaka hijerarhija,tradicionalan nainupravljanja,centraliziran nainposlovanja...)

OPPORTUNITIES

S W

O T

MOGUNOSTI

PROMJENE SEDEAVAJU U NAEMOKRUENJU KOJENAM MOGU POMOIPRI OSTVARENJU NAE

MISIJE?

Koje nam semogunosti pruaju izokruenja, a da slijedenau misiju? (npr.:zakoni, dravne politike,povratak, obnovadrutva u cjelini,potreba za radom s

manjinama, ulazak uEU...)

THREATS PRIJETNJE

KOJIH SE PROMJENAMORAMO UVATI IBITI SPREMNI NANJIHOVO DEAVANJE,JER MOGU UGROZITINA RAD?

Koje prijetnje namdolaze iz okruenja i

mogu ugroziti naumisiju? (npr.: promjenazakona, pad interesadonatora za vrsteprojekata koje miobavljamo,neadekvatan tretmanpovratnika, gubitakinteresa vlade za


30/59

30

pitanje manjina usljednovih prioriteta iokolnosti...)

Analiza snaga i slabosti ukljuuje informacije o dosadanjim programima,

odnosima unutar organizacije, osoblju i njihovim kapacitetima, tijelima organizacije,financijskim prilikama, protoku informacija o strukturi organizacije, opremi,

odluivanju, komunikaciji.... .

Kod mogunosti i prijetnji organizacija se koncentrira na vanjske utjecaje, a oni su

obino sastavni dio PEST (E) analize, to znai da odraavaju mogunosti i prijetnje

prepoznatljiive kroz politike, ekonomske, socijalne, tehnoloke i sve ee

demografske trendove.

Ove vanjske okolnosti kao na primjer: promjene zakona, razne lokalne odredbe,

povratak itd., e pomoi napretku organizacije i ujedno boljem i lakem ostvarivanju

ciljeva i misije. U SWOT analizi snage mogu biti slabosti. Mogunosti koje sezapostavljaju mogu postati prijetnja, a prijetnje koje se prepoznalo i na njima se radilo,

postaju mogunosti. Dakle, kod stratekog planiranja razmatramo kako moemo

iskoristiti snage i mogunosti kao prednosti, a kako upotrijebiti snage i mogunosti da

bi savladali slabosti i prijetnje.

Kako bi doli do ideja moete izlistane snage, slabosti, mogunosti i prijetnje

grupirati po slinim kategorijama. Na primjer, grupira se sve to se tie izgradnje

imagea i odnosa s javnou. Diskusijom s grupom dolazi se do niza ideja kako se

organizacija moe nositi sa problemima koji ju ekaju u budunosti.

Analiza programa/projekata

Osim analiza okruenja i dionika potrebno je analizirati i dosadanje aktivnosti,

te odrediti koje od njih elite nastaviti razvijati, a koje vam ine balast i ne daju efekt

koji ste vi i vaa okolina eljeli. Kroz ovu analizu sagledavate to vam koji

program/projekt donosi i jesu li vrijedni daljnjih ulaganja napora, energije, vremena i

resursa. Jedna od metoda analize Programa/projekta je i Bostonska matrica*:

Programi/projekti:

ZVIJEZDE

najbolji, najperspektivniji

projekti

najbolje odgovaraju misiji

udruge

PROBLEMATINO DIJETE

programi/projekti s malim

potencijalom

moda se mogu razviti, a

moda i propasti


31/59

31

najbolje prihvaeni kod

korisnika

kreativni, odrivi

preispitati njihovu isplativost

ulaganja

KRAVE MUZARE

programi/projekti koji vam

donose financijska sredstva

lako se pronalaze sredstva za

njih

donatorima su atraktivni

uspjeni su i sigurni, ve

uhodani

MRTVI PAS

zahtijevaju puno resursa, od

financijskih do ljudskih

ne daju velike rezultate

pokrivaju mali broj korisnika

trae puno vremena i energije

*The Management Center: Planning & Managing Successful Fundraising

ODREIVANJE PRIORITETA

Nakon to ste se bavili uglavnom istraivanjima u prethodnim radnjama, sada

pristupate dijelu koji je drugaiji i malo vie stresan od prethodnog. Ovaj dio zahtjeva

prilino vremena, pa ukoliko se upustite u proces stratekog planiranja, neka vas ne

iznenadi dinamika i razlika ovog procesa od ostalih. Ovo je dio koji zahtjeva

odluivanje. Konfuzno je i frustrirajue iz svih prikupljenih informacija sastaviti neto to

ima smisla, ali je mogue.

Planiranje u ovom stadiju nee morati neminovno ii linearnim putem. U ovoj

fazi se moe desiti da ete biti primorani revidirati neku od prijanjih faza, vratiti se

korak unatrag. Ono to se nipoto ne smije dogoditi u ovoj fazi je da preskoite

procese i pitanja koja e se eventualno pojaviti i da krenete dalje, ne razmiljajui o

valjanosti stratekog plana.

U ovom dijelu diskutira se o svim moguim opcijama i donosimo odluku o

tome to je to to emo raditi i najuinkovitije zadovoljiti potrebe korisnika te ostvariti

svrhu. Do tog odgovora doi ete na nain da izlistate sva kritina pitanja koje su se

pojavila prolazei kroz prethodne analize. Kada su pitanja definirana, diskutirajte i

razvijte mogue pristupe svakom od pitanja. Suzite mogui broj opcija na one koje su

realne i u skladu s istraivanjima koje ste u ranijoj fazi provodili, te ete stii do

primarnih strategija i prioriteta.


32/59

32

UTVRIVANJE CILJEVA

Finalna faza procesa stratekog planiranja je odreivanje ciljeva, kada su ve

odreeni prioriteti. Ciljevi se dijele na strateke, koji su dugoronii apstraktniji, i

kratkoroni, koji su konkretni, mjerljivi i vremenski odreeni. Svaki dugoroni cilj ima do

pet kratkoronih, koji govore kako e se deavati promjena. Standardna forma jesljedea:

Glagol koji odreuje smjer promjene+podruje promjene+ciljana

populacija+stupanj promjene+vremenski okvir

Primjer dugoronog cilja: Poboljati znanja i vjetine predstavnika Vijea nacionalnih

manjina, kako bi mogli uinkovito i profesionalno voditi posao.

Primjer kratkoronog cilja: Poboljati znanja iz menadmenta kod 70 % lanovaVijea nacionalnih manjina u periodu od 1 godine

Vodite rauna da ne govorite o aktivnostima, nego o promjeni koju bi neka

aktivnost mogla donijeti. Operativni ciljevi moraju biti u skladu sa misijom organizacije,

pomau postii strateki cilj, koncentriran je na rezultat.

Kreiranjem ciljeva uvijek treba pridodati i druge scenarije, u sluaju da se planirano

ciljevi ne mogu ostvariti.

Ciljevi se izrauju na dvije razine: programski ciljevi i operativni ciljevi.Programski se odnose na aktivnosti/programe/projekte koji e se provoditi u svrhu

ostvarenja misije i zadovoljavanja potreba korisnika. Operativnise odnose na

funkcioniranje organizacije kako bi se programi mogli to bolje provoditi. Oni pokrivaju

sljedea podruja: Osoblje, upravljaka tijela organizacije, odnosi s javnou, razvoj

kapaciteta, financije, oprema, planiranje i evaluacija.

FINANCIJSKE PROJEKCIJE

Nakon to ste jasno odredili prioritete, definirali programske i operativne

ciljeve, vrijeme je da sagledate koje materijalne uvjete zahtjeva va plan. Za

ispunjenje plana potrebno e biti potraiti nova sredstva, nove donatore i naine

financiranja. Za dobru financijsku projekciju trebali biste predvidjeti koje i koliko osoba

e vam trebati kako bi se va plan nesmetano mogao ostvarivati, u kojem bi to

vremenskom periodu bilo, koliko vremena bi te osobe provodile radei na

programima/projektima, koje bi dodatne trokove proizvelo izvoenje aktivnosti, koja


33/59

33

oprema i prostori su vam potrebni za rad, iz kojih izvora biste taj novac mogli

namaknuti. Vodite rauna da se strateki planovi najee rade za vremenski period

od tri do pet godina. Sukladno tome planirajte sredstva, kao i mogue donatore,

sponzore i druge izvore sredstava. U ovaj dio posla neophodno je ukljuiti strunjaka

za financije, bilo da ga imate u organizaciji ili dolazi izvana.

Kroz financijske projekcije ete jo jednom imati priliku revidirati va plan i

vidjeti koliko je realan i izvediv.

PISANJE STRATEKOG PLANA

Na kraju procesa pristupate sumiranju rezultata procesa i piete plan. Pri tome

obratite panju na dogovor tko e to uraditi i koju formu stratekog plana ete

odabrati. Evo primjera jedne od moguih formi stratekog plana, prema knjizi

Strateko planiranje za neprofitne organizacije, Allison/Kaye:

1. Uvod

2. Saetak

3. Izjava o misiji i viziji

4. Povijest organizacije

5. Veze i partnerstva

6. Opis strategije

7. Programski i operativni ciljevi

8. Prilozi:

Analize dionika, korisnika, SWOT

Intervjui s korisnicima i drugim dionicima lanstvo u tijelima organizacije

Dugorone financijske projekcije

IMPLEMENTACIJA PLANA

Kako bi se strategija poela provoditi potrebno je razviti operativni I akcijski

plan. Operativni plan se razvija na godinu dana I govori o kronologiji ostvarivanja

ciljeva, opisuje usluge koje e se pruati, tipove aktivnosti koje e se provoditi i tko e

za to biti odgovoran.

Godinji operativni plan bi trebao biti: Razumljiv i ne previe detaljan

Provediv, lak za pratiti, nije natrpan informacijama i konfuzan

Usklaen sa strategijom

Definira kako e se strategija odvijati godinu po godinu.

Operativni plan se radi zajedno s godinjim proraunom. Proraun opravdava

plan i trokove koje treba pokriti kako bi se plan ostvario.


34/59

34

Matrica za operativni plan:

KORACI ODGOVORNA OSOBA (DO) KADA

Koritena li teratura:

Michael Allison & Jude Kaye: Strategic Planing for Nonprofit Organizations (A Practical Guide andWorkbook), The Support Center for Nonprofit Management, 1997, NYProgram obuke predavaa, Civil Society Development Fondation: Strategic Planing, 1999.John P. Kotter: Leading Change, 1996 USA


35/59

35

ZAGOVARANJE ZA

DRUTVENU PRAVDU

I PROMJENU

TO JE JAVNO ZAGOVARANJE ZA DRUTVENU PROMJENU IPRAVDU?

Doista je teko dati jasnu i razumljivu definiciju pojma zagovaranje. Za nekeljude to znai zastupati neije interese, dok drugi dre da je to sinonim za kampanjuili lobiranje. U ovim materijalima koristit emo pojam zagovaranje u irem smislu,odnosno naa e definicija obuhvaati razliite oblike drutvenih utjecaja na procesedonoenja odluka. Razlog tomu je injenica to se tehnike zagovaranja moguprimijeniti svugdje gdje postoji potreba za promjenama.Prema CDPA* zagovaranje je podizanje i usmjeravanje panje zajednice napostojanje vanog pitanja i usmjeravanje donositelja odluka u pravcu rjeavanja ipromjene. Zagovaranje je rad s ljudima i organizacijama na ostvarenju promjene.


36/59

36

Zagovaranje je niz organiziranih i zahtjevnih akcija u kojima se koriste instrumentidemokracije da bi se donijeli i promijenili zakoni i politike, koji e stvoriti pravedno inepristrano drutvo.Koncept javnog zagovaranja nije nita novo, niti strano u zemljama s razvijenomsvijeu graana i tradicijom njihove participacije u sistemima odluivanja. Javnozagovaranje je koncept koji savreno odgovara svim principima demokracije ipotuje demokratske procedure.

U razliitim zemljama zagovaranje ima razliita tumaenja, ali osnova je svimaisti, a to je socijalna promjena i pravda. Umjesto nemira i nereda, u kojem pojedinacuglavnom gubi dostojanstvo i biva izloen nasilju, koncept zagovaranja pruamogunost mirnog, nenasilnog ostvarivanja svojih potreba. Svakako da se mora bitisvjestan injenice da se na promjene nekad mora ekati godinama, ali ovaj konceptuvlai u akciju one bez kojih dugotrajne promjene ne bi bilo mogue postii, a to suoni koji imaju mo donoenja odluka, na bilo kojem nivou.

Zagovaranje za drutvenu pravdu i promjene usmjereno je na one probleme kojipogaaju siromane, obespravljene, marginalizirane, manjine. Zagovaranjem sedeavaju promjene na nain da akcijama1:

Utjeemo na politike, drutvene i ekonomske prilike koje direktnoutjeu na ljudske ivote.

Mijenjamo odnose moii utjeemo na procese donoenja odluka,stvaranjem prilika i uvjeta da u njima sudjeluju oni koji su direktnopogoeni problemom.

Zagovarake akcije potuju etiri osnovna naela, a to su:Sudjelovanje (onih kojih se problem direktno tie, iroke baze saveznika ipodravatelja, kao i onih koji mogu rijeiti postojee probleme, ali i oponenata kojimase drugaije stanje od postojeeg nee pretjerano sviati)ukazivanje (na postojanje problema, na one koji su pogoeni problemom, namogue zadovoljavajue rjeenje),odgovornost ( prema ljudima, drutvu, malima, obespravljenima, pojedinca premasebi samom, ministara i drugih izabranih prema narodu koji ih bira, itd. ....)vidljivost (transparentnost) (biti javan, otvoreno raditi i svoj rad uiniti to vidljivijim,razumljivijim i dosenijim obinom graaninu).

Proces postizanja promjena je sloen i velik. On podrazumijeva niz manjihi lakedostinih pobjeda i dobitaka. Da bi povezali jedan korak s drugim bitno je: Imati viziju Planirati Promiljati

* The Centre for development and population activities, Washington D.C.1Advocacy For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Oni koji kreu u akcije zagovaranja znaju da prije nego poduzmu bilo koji korakmoraju imati jasne odgovore na ova tri pitanja, kako bi znali to uinkovitije razvitistrategiju, odnosno pronai to bolji nain da ostvare ono za to zagovaraju:Tko smo mi? to znai na glas? O emu mi govorimo?

Odgovorom na ova tri pitanja poinjemo postavljati temelje zagovarakoj akciji. Tkose bavi zagovaranjem ujedno radi puno i na svom, osobnom usavravanju i izgradnji.Bez dobrog razumijevanja nekih relacija u drutvu teko je raditi na ostvarenjupromjene. Za to su znanje, vjetine i stavovi osnova uspjeha.

ZNANJA, VJETINE, STAVOVI


37/59

37

STAVOVI

Nadati se i vjerovati da su promjene mogue. Prezirati prepreke ivjerovati da su anse tu, samo ih treba prepoznati i dokuiti. Vjerovatida ovo mogu biti mogunosti iz kojih se puno naui i koje sumotivirajue.

Volja i samopouzdanje za izazove, kao to su kruta, institucionaliziranamo, kao i prihvaanje rizika u koje se uputate. Dovoljno samopouzdanje za suoavanje s preprekama i savladavanje

straha od toga da se nekome neete dopasti. Vjerovati u zajednitvo i prakticirati u svakodnevnom ivotu jednakost,

prihvaati razlike po bilo kojoj osnovi i prezirati diskriminaciju. Vjerovati u demokratske procese i ljudske vrijednosti kojima ste

okrueni. Potivati tue miljenje i poglede na svijet. Vjerovati umogunosti ljudi da donose vlastite odluke, ali i da u tome mogugrijeiti.

Prihvatiti da postoje razliite uloge za razliite ljude u razliita vremena. Volja da se bude transparentan, iskren i otvoren prema kolegama, ne

izbjegavati teke situacije i pitanja i davati povratne informacije imiljenja u sigurnoj i podravajuoj atmosferi.

Predanost, strpljivost i ustrajnost u angairanju na dugi rok za postizanjeeljene promjene.

Veseliti se i slaviti i najmanje pobjede.

VJETINE

Zagovarai trebaju biti u mogunosti:

Raditi u timu s ljudima koji su drugaiji od njih. Sluati suradnike, bazu, saveznike i oponente. Uiti iz osobnog iskustva i iskustva drugih. Prepoznati to motivira dionike i prema tome postupati. Prepoznati prilike za pregovore, stvarati kompromise i biti postojan. Davati konstruktivne kritike bez upadanja u zamku prosuivanja. Ispoljavati ljubav i toplinu, ljutnju i razoaranje, humor i razigranost na

nain koji e jaati snagu i napore tima. Pomoi ljudima da se suoe s rizikom koji preuzimaju radei na

kampanji. Izgraivati veze sa saveznicima oitim i iznenaujuim kroz koaliciju

i druge suradnie odnose. Generirati pritisak kroz mobiliziranje zajednice i organiziranje i tako

podii ozbiljnost problema i nivo utjecaja na donositelje odluka. Kreirati, generirati, analizirati, sintetizirati i raspodijeliti informacije, kao

to su razliite statistike, podaci i anegdote. Kvalitetno komunicirati. Uiniti poruku razumljivom i uvjerljivom.

Izgraivati tim, raspodijeliti odgovornosti i obaveze i biti odgovoranprema zajednici za koju zagovara. Biti asertivan. Nabaviti novac i biti organiziran i racionalan u troenju novca.

ZNANJE

Zagovara treba znati:


38/59

38

Politiki sistem i sistem izgradnje politika, odnosno gdje se donose odluke, tkoih donosi, kako do njih dolazi formalno i neformalno.

Odnose snaga unutar sistema i to utjee na donositelje odluka i njihov procesodluivanja. Ovo ukljuuje razumijevanje sljedeih elemenata demokratskogdrutva:

civilno drutvo mediji lokalni, nacionali, meunarodni drava trite meunarodne financijske institucije

(Svjetska banka, MMF, regionalne razvojne banke...)Ujedinjene nacije

Tko su dionici* i do koje mjere se oni slau ili ne slau s vama.

Niti jedan zagovara nee se sloiti s tezom da sve ovo, ukljuujui stavove i vjetine,moraju biti sadrani u jednoj osobi, ali e se sloiti s tezom da se znanja, vjetine istavovi permanentno usavravaju i mijenjaju. Uspjeni zagovarai e konstantnotestirati svoju otvorenost i uilaki duh.

KARAKTERISTIKE USPJENIH AKCIJAZAGOVARANJA

Svaka akcija zagovaranja je posebna i planirana ba za odreene prilike.Ipak, svaka akcija ima neka obiljeja, karakteristina za sve2.

vrsta orgnizacija i vodstvo predano i jako vodstvo i vrstu strukturu, kako podrku.

Planiranje

uspjene zagovarake akcije paljivo su planirane

*dionici su svi oni koji imaju nekakav interes u vaoj akciji ili u postojanju vae organizacije2To Promote And Protect Women Human Rights, Jennifer Kloes

Dinamina strategija uspjeni zagovarai imaju tono odreena i jasne ciljeve, zadatke,

definirane saveznike i protivnike, definirane mete i kanale utjecaja, kao i

strukturu i plan, ali i fleksibilnost i mogunost prilagodbe postojeimokolnostima.

Komunikacije i obrazovanje podijelite svrhu vae akcije sa to je mogue vie ljudi. Komunicirajte s

vladinim dunosnicima, drugim organizacijama i pojedincima, kako bi sezapoeo javni dijalog o predmetu promjene. Mediji su savren izbor zakomunikaciju s akterima drutva i drutvenih promjena, kao i svima onimakoji e od nje imati koristi.


39/59

39

Javna podrka gdje podrke nedostaje, potrebno je educirati i informirati graane o

eljenoj promjeni, viziji drutva nakon promjene, kao i novim vrijednostima,koje promjena nosi. Bilo koja akcija zagovaranja, koja ne poduzima nitakako bi uvjerila graane u dobrobit promjene, je nepotpuna.

Koalicije to je vie organizacija i pojedinaca (npr. poznatih ljudi irim masama)

ukljueno u zagovaranje, raste vaa ansa da uspijete.

Ustrajnost uspjeni zagovarai ne odustaju lako. Prilagodljivi su, kreativni i prkose

preprekama.

Zagovaranje se provodi svugdje. Glavna prednost javnog zagovaranja je dapronosi pitanja meu svim zainteresiranim stranama. Zagovara se radi poboljanjakvalitete ivota za ljude, bilo da je cilj poboljanje ivotnih uvjeta za siromane,spreavanje propadanja okolia, stvaranje jednakih mogunosti za ene, jaanjekolskog sistema I davanje rijei obespravljenim grupama u drutvu. Udruenjagraana zastupaju javne interese, koji stvaraju trajne pozitivne drutvene promjene.

Klju promjene je u mogunosti okupljanja snage koja spaja ljude I zajednice okokonkretnih pitanja koja imaju utjecaja na njihov ivot.Zna se da e glas jedne osobe koja sama djeluje biti ignoriran, no, isto tako

se zna da glasovi mnogo ljudi mogu imati znaajan utjecaj.Organizacije koje rade javno zagovaranje istovremeno rade jo mnotvo drugih aktivnosti kao to su razne

obuke, davanje informacija, identificiranje uzroka problema u drutvu ili kritiziranje dravne politike. To, dakako, nijedobro, ali radi nedostatka financija, esto su primorane da snagu troe I na niz drugih aktivnosti.

RAZVOJ STRATEGIJE

Do sada je razvijeno vie modela koji pomau zagovaraima pri razvoju akcija inaina njihova najefikasnijeg izvoenja do postizanja cilja. Model koji emo

predstaviti ovdje sadri pet osnovnih elemenata3: Ciljevi: to mi elimo promijeniti? Publika: tko ima mo odluiti o promjeni? Dijagnoza: to je mogue uiniti? Plan akcije: kako emo zapoeti? Evaluacija: kako znamo da je na plan uspjean?

Svaki od ovih pet elemenata moe se razloiti na jo nekolicinu pitanja koja pomauzagovaraima da razumiju prilike u kojima rade.

1. Ciljevi: to mi elimo promijeniti?

Tko smo?

Koji je problem na kojem elimo raditi? Koja je naa vizija promjene? Na koji cilj ili komad nae vizije emo se usredotoiti? Koji su nam unutarnji, a koji su ciljevi prema van?

2. Publika: tko ima mo odluiti o promjeni?

Tko ne eli promjenu? Kako se deavaju promjene, koje procedure trebamo znati? Tko je sve kljuna publika?


40/59

40

Tko su nai saveznici? Tko su nam primarne i sekundarne mete?

3. Dijagnoze: to je mogue?

Jesu li nai kapaciteti dovoljni za aktivno sudjelovanje uzagovaranju?

Kakvo nam je vanjsko okruenje trenutno? Kad sve sintetiziramo, to mi moemo uiniti?

4. Plan akcije: kako emo zapoeti?

Kako emo pokrenuti nau publiku da uini ili ne blokira promjenu? Kako emo zatititi lanove nae grupe od moguih rizika? to planiramo raditi? Imamo li sve to nam je potrebno kako bi poeli raditi? Koji nam je plan B?

IZGRADNJA VJETINAPrema iskustvu Advocacy Instituta, sljedee su vjetine neophodne za provoenjebilo koje zagovarake akcije:

Suradnja Upotreba informacija i istraivanja Oblikovanje i razvoj poruke Odailjanje poruke, ukljuujui suradnju s medijima i lobiranje

TO JE SURADNJA

Suradnja je rad s pojedincima i grupama koje su usredotoene na sline interese.

Suradnja ima mnogo formi (od neformalnih do formalnih, od privremenih dostalnih...), a poznate su kao koalicije, mree, savezi, federacije....

3Advocacy For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Kod nas su najee forme mrea i koalicija:Mrea:

Postoje radi razmjene informacija, ideja, podrke. Zajedniki interes se odreujuprema zahtjevima lanstva. Najee je struktura mree neformalna, a to znai dalanstvo moe slobodno koristiti mreu, ulagati u mreu, kao i napustiti mreu kada imgod to odgovara.

Korist: Pristup informacijamado kojih je teko doi Laki pristup donositeljima odlukapomou drugih lanica Uenjeiz iskustava drugih Izgradnja odnosa i vezakoje mogu biti aktivirane za budue akcije


41/59


42/59


43/59

Imajte na umu da neke pokazane emocije ne moraju biti u vezi skonfliktom. Ne uzimajte osobno snane erupcije emocija drugih.

o Pokazujte i odravajte atmosferu zajednikog uvaavanja.o Ako se ne slaete s nekim nemojte se ponaati obrambeno. Traite

objanjenja kako bi bolje razumjeli druge, njihove osjeaje, percepcijei ideje.

Sluajte paljivo kako biste dosegli sr problema i proizveli ideje za mogua

rjeenja. Na primjer:o Usredotoite se na onog koji govori i pokaite da sluate i

razumijete. Vae geste, pokreti, kontakt oima, boja i visina glasa,pitanja koja postavljate trebaju pokazivati da sluate.

o Izbjegavajte prepreke dobrom sluanju, kao to su:- uporno prianje i nedozvoljavanje nikom drugom da pria- odluiti se za svoje miljenje i prije nego sasluate

sugovornika ili druge sugovornike to imaju za rei- preispitivati odgovor i razmiljati o njemu dok druga osoba

govori- izbjegavati konflikt slaui se sa svime to druga osoba

govori- pokuavati pobijediti svojim argumentima, radije nego

fokusirati se na mogue rjeenje- bojati se biti u krivu ili pretpostavljati da ste u pravu- dati emocijama da vas vode.

UPUTE ZA USPJENU KOMUNIKACIJU

Uspjeni lobisti uvijek e vam savjetovati da kao metodu uvjeravanja iostvarivanja uspjenih kontakata s krojaima politika koristite dijalog i uvjeravanja,radije nego optube i konfrontacije. Razlika izmeu dijaloga i konfrontacije je kao irazlika izmeu biti aktivist i biti radikalan.

Klju za postizanje utjecaja je sposobnost komuniciranja na nain da vas drugirazumiju i uvaavaju.Zagovarai ne podcjenjuju protivnike, naprotiv, oni su svjesni njihovih moi, poloaja iposljedica koje mogu izazvati. Istrauju ih i znaju pozitivne aspekte njihovih pozicija iposla.Preispitujete se i preispitujte ciljeve i zadatke protivnika, kako bi mogli usporediti svaim i pronai slinosti i razlike, te na osnovu toga sagledati to je realno mogueuiniti u odnosu na protivnike, kako bi im se ukazala korist od zajednikih napora zaostvarenje neke drutvene promjene.Pristupajte pozitivno, radije nego kritizirajui i izbjegavajte suprotstavljanje.Ne zaboravite se zahvaliti onima koji su vam pomogli ili vas podrali. Nastojite to uinitijavno.

UPOTREBA INFORMACIJA I ISTRAIVANJA

to je informacija? U irem kontekstu informacija znai injenice i nalazi, iji je sadrajiroko g opsega, od brojeva do pria. Informacije se sakupljaju iz mnogo razliitihizvora, kroz iskustva, promatranja, intervjue, i druge oblike istraivanja. Kada su onekom problemu informacije analizirane, one onda prikazuju odnose, modele,trendove i uzroke.Grupe koje se bave zagovaranjem u koritenju informacija slue se istraivanjima,analizama i irenjem informacija. Nekad je potrebno koristiti sve ove metode. To ovisio kapacitetima, strunosti i potrebama.

Kako koristiti informacije4:


44/59


45/59

formu duinu kanale (mediji, osobno prenoenje, protesti, uline akcije...) prenositelj poruke

Za dobru poruku jako je vano poznavati svoju publiku. Pod tim se smatra da znamokoje su joj vrijednosti i vjerovanja, stavovi, to izaziva njihovu suosjeajnost, koji su joj

prioriteti i potrebe, kao i nivo znanja o problemu, koliko osjeaju trenutne posljediceproblema i koliko su svjesni posljedica u budunosti.Poruka moe biti toliko snana da utjee na emocije, a pri tome i na promjenustavova. Promjena stava je najbitnija promjena koju jedna zagovaraka akcija trebaproizvesti. Promjenom stavova kod ljudi (publike) moemo oekivati prave sutinskepromjene, bilo da se odnose na promjene nekih nevaljalih zakona, nekih procedurakoje su previe komplicirane ili manjkave, prihvaanja i promjene poloaja manjina udrutvu itd.

ELEMENTI PORUKE

Sadraj poruke je samo jedan od niza elemenata koji oblikuju jednu dobruporuku. Podjednako, ako ne i neto vaniji su neverbalni imbenici kao primjerice

gdje, kada i od koga e donositelji odluka dobiti poruku, odnosno injenice koje senalaze u poruci.

Sadraj poruke5:Sadraj je centralna ideja poruke. On mora odgovoriti na pitanje: koju specifinuideju e publika izvui iz vae poruke?

Prigodom oblikovanja poruke vodite rauna da odgovorite, ako je ikakomogue, na sljedea etiri pitanja:

o Koju promjenu elite napraviti?o Zato je to vano (dajte primjer pozitivne promjene koju e vaa akcija

donijeti ili negativne posljedice ako se nita ne poduzme)?o Koja je vaa strategija u postizanju zacrtanog cilja?o to (koje akcije)oekujete od svojih pomagaa?

Jezik poruke:Jezik treba biti tako odabran da ne ostavljaju mogunost da ju razliita

publika razliito tumai. Poruka na plakatu biti e kratka, brzo itljiva, nekompliciranai im ju proitamo moramo moi shvatiti koja joj je osnovna ideja, na to nas poziva.Jasno je da emo birati drugaiji jezik kada se obraamo mladima, nego kadaporuku odailjemo univerzitetskom profesoru.

5ADVOCACY Building Skills for NGO Leaders, CEDPA Washington D.C.

Djelotvornost poruke ovisi o tomu jeste li sposobni na pravi nain upotrijebitirijei koje e izazvati pozitivne konotacije u glavama onih na koje porukom ciljate.

Razliite ciljane skupine reagiraju na razliite kljune rijei. Takoer se preporuuje daodreene rijei koje bi mogle izazvati negativne asocijacije zamijenite s onima koje supuno prirodnije. Jezik poruke mora biti razumljiv onima kojima je namijenjen islobodan od bilo kakvog nerazumljivog argona ili tehnikih izraza.

Prenositelj poruke:Na iju e zamolbu ciljana skupina reagirati najbolje? Koga oni drenajvjerodostojnijom osobom ili institucijom? Tko svojom pojavom u vaoj kampanjimoe ostaviti najjai utisak na primatelja poruke? To mogu biti poznate linosti izsvijeta kulture, sporta, umjetnost, znanosti... .


46/59

Oblik ili izgled poruke:Ovisi o tomu kako ete odgovoriti na ova pitanja: Kako ete poslati poruku?

Hoete li organizirati sastanke ili predstavljanja, tiskati i razdijeliti broure, upotrijebitimedije, organizirati koncerte i druge dogaaje...?

Vrijeme i mjesto poruke:

Dobro je znati: Kada i gdje je najbolje zapoeti s odailjanjem poruke? Postojeli neki faktori povezani s mjestom ili vremenom odailjanja poruke koji bi moglipoveati kredibilitet poruke ili je politiki obojiti?

ODAILJANJE PORUKE

Odabir kanala komunikacijeMasovni mediji su odlian kanal komunikacije sa irokom publikom, ali oni nisu jedininain da vaa poruka dopre do veeg broja onih od kojih oekujete podrku ilipromjenu stava.Postoje razliiti kanali kojima moete doi do publike, bilo na nacionalnom, lokalnomili meunarodnom nivou6:

ljudi

- osobni kontakti, jedan na jedan- lobiranje- sastanci s raznim grupama ili zajednicom- seminari- javne tribine- protesti, masovne akcije- usmeno prenoenje- ulini teatri- kazalita lutaka- pjesme i poezija- ples

tisak- novine i magazini

- urnali, bilteni, publikacije- jumbo-plakati- pisma zakonodavcima, urednicima novina i drugima

elektroniki mediji- radio- televizija- internet- video

6Advocacy For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Odabir medija ovisi o tome koji je primarni izvor informiranja i koji medij ima najveiutjecaj na njih, koga sluaju, to itaju ili gledaju. Kulturni milje iz kojeg dolaze je jedna

od bitnijih injenica koju treba uzeti u obzir prilikom odabira kanala komunikacije.Jednom kada smo odabrali kanal komunikacije, provjeravamo da li ga je moguekoristiti, da li nam je dostupan. Potrebno se raspitati tko je vlasnik odreenog medija,preko koga moemo doi do kljune osobe, ukoliko ne moemo direktno, kako emoprivui njegovu panju, i na kraju kako emo biti sigurni da nam nee iskriviti poruku.Ujedno moramo razmiljati i o naim kapacitetima i vjetinama potrebnim za ovajposao.

Odabir prenositelja poruke


47/59

Prenositelj mora biti odabran sukladno zahtjevima publike. Kad birate prenositelja,razmislite o sljedeem:

Tko ima dobar kredibilitetmeu odabranom publikom? Tko je utjecajanu drutvu? Tko ima dovoljno znanja o problemu? Dobar je u javnim nastupima, samouvjeren i stabilan. Ako se pismeno obraa, ima dobar uvjerljiv stil i vjet je u tome.

Za prenositelja je najbitnije da ima dobar kredibilitet i da ima utjecaja, sve ostalonaui se s vremenom.

LOBIRANJE

Lobiranje je educiranje i uvjeravanje vaih meta kroz direktan odnos jedan najedan. Moe biti formalno, unaprijed dogovorena posjeta, i neformalno, kao to jesaekivanje u lobiju parlamenta, vijenice ili nekoj drugoj instituciji, radi upoznavanja idiskutiranja o problemu prije nogo ono doe na dnevni red.

Zato je lobiranje vaan alat zagovaranja?Lobistike posjete pruaju mogunost za:

Izgradnju veza Sluanje i sakupljanje informacija Educiranje i pruanje informacija Uvjeravanje

Prepreke efektivnom lobiranju mogu biti : Gubitak fokusa Manjak samopuzdanja Nervoza Neprilagodljivost nepredvidivim situacijama

Kako bi lobist bio spreman na svaku situaciju, potrebno je da se pripremi: Priprema delegacije tko e sudjelovati u posjetu? Tko o problemu zna

najvie? Tko je najuvjerljiviji u nastupu prema donositeljima odluka? Da li bi

u delegaciji trebao biti netko tko je direktno pogoen problemom? Kolikolanova u delegaciji treba biti? Da li svi u delegaciji imaju isti pogled na problem? Da li svi u delegaciji znaju gdje i kad je sastanak, kako se obui i to

ponijeti sa sobom? Pripremite prezentaciju: to je va problem? Koje su udarne toke vae

prezentacije? O emu se ne bi trebalo diskutirati (o emu nematedovoljno informacija)? Oko ega emo nastojati pregovarati i postiikompromis? to emo ponuditi?

Podijelite uloge unutar delegacije. Pripremite nain upoznavanja. Pripremite materijale. Sa grupom prethodno probajte kroz vjebu.

OSAM NAINA KAKO POKRET VODITI U ZABORAVM. Pertschuk, Advocacy Institute

Bori se! Bori se! Bori se! ili Priaj! Priaj! Priaj!, ali nikad nemoj balansiratiizmeu borbe i pregovora.

Iskoristi svoju bazu, a onda ih izgubi. Izgubi pravac svog cilja.


48/59

Budi opijen svojim uspjehom. Dopusti svom osjetljivom, povredljivom egu da uniti strateke

prosudbe. Miniraj otvorenu i iskrenu debatu. Pronai rtveno janje i manipuliraj neprosvijetljenima Nastavi raditi to to radi bez obzira koliko se svijet promijenio.

ZA SASTAVLJANJE OVOG EDUKATIVNOG MATERIAJLA ODABRANI SU,

PREVEDENI I PRILAGOENI DIJELOVI SLJEDEIH PRIRUNIKA I KNJIGA:

TOT Program obuke trenera, CSDF, Poljska, AED Zagreb 1999.

TO PROMOTE AND PROTECT WOMEN HUMAN RIGHTS, Jennifer KloesADVOCACY Building Skills for NGO Leaders, CEDPA Washington D.C.

ADVOCACY FOR SOCIAL CHANGE, OXFAM & ADVOCACY INSTITUTE

JAVNO ZAGOVARANJE- ene za drutvene promjene u zemljama sljednicama bive Jugoslavije

(1998.) Zagreb, STAR projekt, Delphi International

ODNOSI S JAVNOU Filipovi/Kosti/ Prohaska, FON Menadment, Beograd, 2001.

Obrazac za prijavu PROJEKTA Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za ostvarivanjefinancijske potpore za 2004. godinu

(molimo da obrasce popunite na raunalu ili pisaem stroju, te UZ ORIGINAL DOSTAVITE IPET (5) KOPIJA)

OZNAKA PRIJAVLJENOG PODRUJA:

upisati ifru


49/59

Sukladno uvjetima natjeaja pored ovog projekta prijavili smo jo i sljedeiprojekt/program:

nazivifra

prijavljenogpodruja

zatraeniiznos

1.

1) OSNOVNI PODACI O UDRUZI

Nazivudruge:Sjedite i adresaudruge:Ime i prezime predsjednika/ceudruge:Brojtelefona:

Fax: E-mail:

Godina osnutkaudruge:Datum i godina upisa u Registar

udruga:

Registarski broj

udruge:Registriranakod:Broj iro rauna udruge i nazivbanke:Ciljevi osnivanja udruge, sukladnoStatutu:Svrha i podruje djelovanja udruge:

Naziv tijela dravne uprave u iji djelokrug, obzirom na ciljeve osnivanja, potpada djelatnost udruge:

Ukupan broj lanovaudruge:

od toga (upisati broj)graana:

pravnihosoba:

lanstvo u meunarodnoj organizaciji (upiite X) : DA NENavedite naziv i adresu meunarodneorganizacije:Iznos godinje lanarine u meunarodnojorganizaciji:Broj stalno zaposlenih uudruzi:Ukupan iznos isplaen za plae u 2003.godini:Ukupan iznos naknada za nevolonterski rad isplaen u 2003.godini:

Podaci o prihodima udruge upiite ukupne iznose u 2003. godinu, osim pod a)a) Iznos godinje lanarine za lanaudruge:b) Ukupan godinji prihod odlanarine:c) Dobrovoljni prilozi i darovi domaihdonatora:d) Dobrovoljni prilozi i darovi stranihdonatora:e) Ukupan iznos financijske potpore iz Dravnoga prorauna RH u 2003. godinif) Ukupan iznos financijske potpore iz prorauna jedinica lokalneuprave i samouprave:


50/59

g) Vlastiti prihodi udruge, ostvareni obavljanjem njojdoputenih djelatnosti:h) Ukupan iznos financijske potpore izinozemstvai) Ostali prihodi (upisati vrstu prihodai iznos):

Podaci o prostoru u kojem udruga djelujea) Vlastiti prostor (upisati veliinu uetvornim metrima):b) Iznajmljeni prostor (upisati veliinu u etvornim metrima iiznos mjesenog najma):

2) OPIS PROJEKTA UDRUGE

1. Nazivprojekta:

2. Projekt je usvojen na sjednici (upiite nazivtijela udruge):

dana 2003. godine3. Kratki sadraj projekta = saetak (ukratko, u tekstu s najvie 15 redaka navedite ciljeve, aktivnosti,nain provoenja i oekivane rezultate)

4. Predvieni poetak i zavretak provedbeprojekta:5. Podruje provedbe programa (npr. mjesto,upanija, regija i sl.):6. Ukupan iznos potreban za provedbuprojekta:

6.1. Iznos koji se trai odMinistarstva zdravstva i socijalneskrbi:


51/59

6.2. Iznos koji se trai od drugihdonatora:6.3. Iznos vlastitih sredstava angairanih uprovedbu projekta:

7. Osobe odgovorne za provoenje projektaa) Voditeljica/voditelja projekta(obavezno priloiti ivotopisvoditeljice/voditelja projekta):

b) Izvoditelji/ce projekta(upiite ime, prezime, opis dosadanjegiskustva i kvalifikacije):

lanovi/laniceudruge

struni suradnici/suradnice izHrvatske

struni suradnici/suradnice izinozemstva

8. Nain izvoenja projekta

a) samostalno(upiite X)

DA NE

b) u partnerstvu s drugom/drugim udrugama (upisati naziv partnerskih udruga i nainprijave zajednikog projekta)

9. Projekt e biti proveden u suradnji s: (navedite naziv, adresu, telefon i kontakt osobu instituc

Documents

Prikupljanje Sredstava i Pisanje Projekata