44
CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE važno u EPIDEMIJI Covida-19 GLASILO KOPRIVNICA, LISTOPAD 2020. BROJ 240 Prim. TATJANA NEMETH BLAŽIĆ, dr. med., EPIDEMIOLOGINJA HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO 8

prim. tatjana nEMEtH BLAŽIĆ, dr. med., HrvatsKoG Zavoda protiv … · 2020. 11. 4. · 8 9 prim. tatjana NEMETH BLAŽIĆ, dr. med., EpidEMioloGinja HrvatsKoG Zavoda Za javno Zdravstvo

  • Upload
    others

  • View
    9

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • cijepljenje protiv gripe važno u epidemiji Covida-19

    glasiloKoprivnica, listopad 2020. broj 240

    prim. tatjana nEMEtH BLAŽIĆ, dr. med., EpidEMioloGinja HrvatsKoG Zavoda Za javno Zdravstvo

    8

  • 2 3

  • 2 3

  • 4 5

    bElUpo KlUb

    36 TIHOMIR HEĐEVER, ČLAN UPRAVE bElUpa Za FinancijE

    MEdicina i biZnis

    37 svjEtsKa ZdravstvEna orGaniZacija o UpotrEbi dUHana i covidU – 19

    38 KoronavirUs – boGatE DRŽAVE UNAPRIJED KUPUJU najavljEna cjEpiva

    bElEan

    38 prEdstavljaMo tri projEKta optiMiZacijE procEsa

    bElUpovE orGaniZacijsKE cjElinE

    40 prEdstavljaMo sEKtor pravni I ZAJEDNIČKI POSLOVI BELUPA

    psiHoloGija U KoMpaniji

    42 dr. ivo bElan: KaKo EFiKasno STEĆI SAMODISCIPLINU?

    glasilo

    Sadržaj

    iMprEssUMissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: [email protected] - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Izvršna urednica: Lidija Turkalj - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens94 d.o.o.- Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411

    20bElUpova poslovna KroniKa

    6 rEZUltati poslovanja GrUpE podravKa Za prviH dEvEt MjEsEci 2020. GodinE

    intErvjU

    8 prim. TATJANA NEMETH BLAŽIĆ, dr. med., EpidEMioloGinja HrvatsKoG Zavoda Za javno Zdravstvo

    bElUpo ZdravljE

    12 MobiliZacija ZdravstvEniH radniKa

    18 Mr. pharm. IVAN BAREŠIĆ, MBA, POMOĆNIK RAVNATELJA ljEKarni dEltis pHarM: printanjE lijEKova ZnanstvEna FantastiKa KUca na vrata ljEKarniŠtva

    dan Za BELuPo 2020 – viRTuaLna KonFerencijA

    aKtUalno

    14 provjErili sMo KaKo sE bElUpo nosi sa covid- 19 KriZoM

    14 prof. prim. dr. sc. nataŠa KlEpac dr. med., spec. nEUroloGijE: ZAŠTO JE SPAVANJE BITNO?

    16 TATJANA VUCELIĆ, mr. pharm.: trpjEti bol jE ŠtEtno, nE saMo nEUGodno

    aKtUalno

    30 NEVENKA UROŠEVIĆ: “VODIČ ZA TERAPIJU ODABRANIH ČESTIH DERMATOZA ZA LIJEČNIKE I FarMacEUtE”

    32 RENATA KOKOTOVIĆ, dr. med., LOgOTERAPEUT: “PSIHOLOŠKI aspEKti proMjEnE”

    LIJEČNIČKI KUTAK

    35 dr. ivo bElan: jE li to saMo gLAVOBOLJA ILI NEŠTO gORE?

  • 4 5

    uvodnikdobro došli na stranice glasila Belupa, na kojima vas čekamo svakog prvog tjedna u mjesecu. i ovoga puta, samo u digitalnom formatu.

    Koronakriza promijenila je puno stvari. Sedam milijardi ljudi u karanteni promijenilo je naš način doživljavanja stvarnosti i sve naše planove stavilo na kušnju. Zato nije čudo da trebamo razmisliti koje to stvari danas zahvaljujući neugodnom iskustvu ipak radimo drugačije. Jer drugačije nužno ne znači lošije. dapače.

    Sve češće se pitamo što nam donosi budućnost. Koliko se njezina slika promijenila u zadnjih nekoliko mjeseci, zbog događaja koji su bili izvan naše kontrole? Jesmo li stvorili novu sliku onoga čemu stremimo i što želimo? Možda nismo i nemamo odgovore na mnoga pitanja, ali ne smijemo iz vida ispustiti fokus na ona najbitnija – zdravlje, mir, radost. Zato nije loše povremeno se zaputiti u budućnost i oblikovati ciljeve koje ćemo ostvariti u novome sutra.

    Što se meni bliskih ljudi tiče, sasvim sam sigurna da mnogi od njih manje žive na autopilotu. virus i potres tjeraju nas da češće zaustavimo svoj kotač i pomislimo koliko smo sretni što smo živi, zdravi, ispunjeni i okruženi dragim ljudima. Mnogi su se prestali ubijati od posla. To ne znači da rade manje. Rade pametnije, ne dižu ljestvicu uspjeha samo zbog dosade i uživaju u mini pobjedama. Kada bi jednako zdušno ulagali u osobni razvoj, kao što ulažemo u dobrobit kompanije za koje radimo, nikada ne bismo bili malodušni ili loše raspoloženi. Reciprocitet je novo pravilo.

    i na kraju… shvatiš da većinu stvari uzimamo previše ozbiljno i previše sigurno. Problemi u životu su zajamčeni, ali patnja je nešto što je stvar odabira. Birajte koliko god je to moguće oduzeti moć lošim stvarima, vremenski ih ograničiti, ne dopustiti im da rastu i bujaju. život će postati jednostavniji i vedriji, a možda je upravo to lekcija koju smo svi trebali naučiti. Ja sam sigurno trebala. Zato je RE – kreirajte i čekajte s nestrpljenjem. isplati se!

    Čekamo vas na istom mjestu za mjesec dana. dotad,

    pazite se, čuvajte se i ostanite zdravi vaša,

    Snježana Foschio-Bartol,Glavna i odgovorna urednica

    Poštovane čitateljice i čitatelji,

    KOJE SLUŽBE POSLUJU UnUtar sEKtora pravniH i ZAJEDNIČKIH POSLOVA?

    naGradna iGranaGradno pitanjE Glasi:

    odGovoRi i PoKLon PonESi

    vesna vinceković, pobjednica je nagradne igre

    odgovori i poklon ponesi

    vesna vinceković, tehnolog – analitičar u sektoru Kontrola kvalitete, pobjednica je nagradne igre odgovori i poklon ponesi. uredništvo Glasila izvuklo je sretnu dobit-nicu koja je zadovoljila sve potrebne uvjete u nagradnoj igri. Kolegica vinceković toč-no je odgovorila i u zadanom roku poslala odgovor na nagradno pitanje: “u kojoj je trenutno fazi Belupov program optimizaci-je procesa?, a čiji odgovor glasi izvrsnost : Belupov program optimizacije procesa je u fazi Measure i početku faze analyze.”odgovor se mogao pronaći u prošlom broju Glasila, na str. 18, u tekstu s nazivom “Be-lupov program optimizacije procesa u fazi Measure i početku faze analyze”. Čestita-mo pobjednici nagradnog natječaja, a osta-lim natjecateljima zahvaljujemo na sudje-lovanju i želimo puno uspjeha u sljedećim nagradnim igrama.odgovorite točno na nagradno pitanje i osvojite Podravkin poklon-paket. Točan odgovor pošaljite do 20. studenog na adre-su uredništva [email protected] ili na adresu Danica 5, 48000 Koprivnica, s naznakom Nagradna igra. u sljedećem broju Glasila Belupa bit će objavljeno ime dobitnika/dobitnice poklon paketa.

  • 6 7

    bElUpo poslovna KroniKa

    unatoč otežanim uvjetima poslovanja, Grupa podravka ostvarila rast prihoda i neto dobiti

    rEZUltati poslovanja GrUpE podravKa Za prviH dEvEt MjEsEci 2020. GodinE

    l Ostvarena netO dObit u iznOsu Od 210,1 milijun kuna štO predstavlja rast Od 8,1 pOstO u OdnOsu na gOdinu ranije

    l vlastiti brendOvi Ostvarili rast prihOda Od prOdaje u iznOsu Od 103 milijuna kuna te je Ostvaren rast u Oba segmenta pOslOvanja, prehrani i Farmaceutici

    nadzorni odbor Podravke d.d. potvrdio je nerevidirane rezultate poslovanja gru-pe Podravka za prvih devet mjeseci 2020. godine te izrazio veliko zadovoljstvo i dao punu podršku svim naporima koji su uči-njeni kako bi kompanija i u ovim otežanim uvjetima poslovanja prouzrokovanim utje-cajem bolesti Covid-19 nastavila s ostvare-njem pozitivnih pokazatelja na gotovo svim razinama poslovanja. “unatoč brojnim negativnim utjecajima na poslovanje, među kojima posebno možemo istaknuti negativne tečajne razlike, rast ci-jena sirovina i materijala, slabiju turističku sezonu te brojne druge, uspjeli smo brzom transformacijom poslovanja odgovoriti na razne izazove te ostvariti rezultate na koje svi zajedno možemo i moramo biti ponosni. ovom prilikom želim se posebno zahvaliti svim našim radnicima na njihovom velikom doprinosu u ovim posebno teškim vreme-nima i poručiti im kako ćemo, nakon što smo ih već dva puta ove godine posebno nagradili, nastaviti s nagrađivanjem i una-prjeđenjem njihovog statusa u našoj kom-paniji. vrijeme koje je pred nama prepuno je nepoznanica, no uvjeren sam da ćemo se i dalje uspješno nositi sa svim izazovima te nastaviti graditi još uspješniju Grupu Po-

    neto dobit grupe podravka za prvih devet mjeseci 2020. godine iznosila je 210,1 mili-jun kuna što predstavlja rast od 8,1 posto u odnosu na usporedno razdoblje godinu ra-nije. Rast prodaje organskog asortimana uz istovremenu kontrolu operativnih troškova rezultiralo je rastom profitabilnosti.prihodi od prodaje grupe podravka porasli su za 90,1 milijun kuna te su iznosili 3.328,6 milijuna kuna što predstavlja rast od 2,8 po-sto u odnosu na godinu ranije. na kretanje prihoda od prodaje utjecao je rast oba po-slovna segmenta, Prehrane i Farmaceutike.Segment Prehrane ostvario je 2.619,7 mi-lijuna kuna prihoda od prodaje što pred-

    l prihOdi Od prOdaje pOrasli za 90,1 milijun kuna OdnOsnO 2,8 pOstO

    stavlja povećanje od 69,4 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. u okviru na-vedenog segmenta najveći rast u iznosu od 58,1 milijun kuna ostvaren je kod poslov-nog programa Kulinarstvo te kod poslov-nog programa dječja hrana, slastice i snack u iznosu od 20,8 milijuna kuna. Značajniji rast prihoda od prodaje ostvaren je i kod poslovnog programa Mesni proizvodi, jela i namazi u iznosu od 16,9 milijuna kuna, te kod poslovnog programa Riba za 14 miliju-na kuna. drugi segment Grupe Podravka, Farmaceu-tika, ostvarila je 708,9 milijuna kuna priho-da od prodaje, što predstavlja rast od 20,7 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije. u navedenom segmentu, kategorija Bezre-ceptni program ostvarila je rast prihoda od prodaje u iznosu od 10,6 milijuna kuna. Ka-tegorija Lijekovi na recept zabilježila je pad prihoda od prodaje u iznosu od 4,6 milijuna kuna, a što je u potpunosti kompenzirano

    dravka” – naglasio je Marin Pucar, pred-sjednik Uprave Podravke prilikom objave rezultata poslovanja.

  • 6 7

    unatoč otežanim uvjetima poslovanja, Grupa podravka ostvarila rast prihoda i neto dobiti

    l p O s l O v n i p r O g r a m kulinarstvO te regija centralna eurOpa Ostvarili najveći rast prihoda od p r O d a j e u Od n O s u n a uspOrednO razdOblje

    l U o t e ž a n i m U v j e t i m a pOslOvanja, kOmpanija je iskazala veliku spOsObnOst brze prilagOdbe pOslOvanja nOvOnastalOj izvanrednOj situaciji te time uspješnO OdgOvOrila na brOjne izazOve

    rastom prihoda od prodaje kategorije osta-la prodaja u iznosu od 14,7 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije.Kada je riječ o ostvarenju prihoda od proda-je Grupe Podravka po regijama, najveći rast u iznosu od 42,5 milijuna kuna zabilježen je u regiji Centralna Europa, potom u adria re-giji u iznosu od 35,8 milijuna kuna te regiji Zapadna europa i prekooceanske zemlje u iznosu od 24,2 milijuna kuna rasta prihoda od prodaje u odnosu na godinu ranije. Grupa Podravka je unatoč brojnim negativ-nim utjecajima bolesti Covid-19 na poslo-vanje (rast cijena sirovina i ambalaže, utje-caj tečajnih razlika, rast cijena usluga prije-voza te otežani uvjeti isporuke proizvoda, slabija turistička sezona te izraženija kom-pleksnost poslovanja u gastro segmentu i sl.) uspjela sačuvati i nastaviti s pozitiv-nim trendovima poslovanja u odnosu na prethodno usporedno razdoblje, što još jednom potvrđuje činjenicu o sposobno-sti kompanije za prilagodbom poslovanja i u ovakvim nepredviđenim, izvanrednim situacijama.

    SiGuRan Rad na daLJinuobzirom na novonastale okolnosti poslo-vanja, rad od kuće, te aktualnost teme ko-ronavirusa, upozoravamo korisnike na po-većanu pojavnost phishing mailova s Co-vid-19 temom. Molimo korisnike da ne otvaraju e-mail poruke kao ni poruke na mobitelu (whatsapp, viber i dr.), ako nisu sigurni u identitet pošiljatelja. Podsjeća-mo vas da je sigurnost informacijskog su-stava odgovornost svakog zaposlenika te vas molimo da sve sumnjive mailove pro-slijedite na [email protected]žno je naglasiti da se službena računala koriste samo u poslovne svrhe, a da kori-štenje privatnih računala u poslovne svrhe nije dozvoljeno

    važna obavijest – Koprivnička bolnica odgađa sve preglede i operacijeSukladno naputku Ministra zdravstva o funkcioniranju bolničkog zdravstvenog sustava po prilagođenom režimu jesen-zima 2020/2021. sve redovite aktivnosti u naručenoj dijagnostici, pregledima i ope-racijskim zahvatima odgađaju se do 23. studenog 2020. godine – piše na stranici koprivničke opće bolnice.Sustav hitne službe, dežurstva i zbrinja-vanja onkoloških bolesnika se nastavlja, poručili su te dodali kako će Bolnica o svim ostalim aktivnostima redovito izvještava-ti javnost.

  • 8 9

    prim. tatjana NEMETH BLAŽIĆ, dr. med., EpidEMioloGinja HrvatsKoG Zavoda Za javno Zdravstvo

    ove sezone U vrijeme pandemije Covida-a 19, Cijepljenje protiv gripe je osobito važno, jer dok traje epidemija sars-Cov/2, za koji još nema Cjepiva ni speCifičnih lijekova, važno je spriječiti respiratorne infekCije za koje postoji Cjepivo, jer istodobna infekCija s oba virUsa može povećati rizik težeg ishoda bolesti

    intErvjU

    ZBoG PandEMiJE Covida-19, CiJEPLJEnJE PRoTiv GRiPE oSoBiTo JE važno

  • 8 9

    ove sezone U vrijeme pandemije Covida-a 19, Cijepljenje protiv gripe je osobito važno, jer dok traje epidemija sars-Cov/2, za koji još nema Cjepiva ni speCifičnih lijekova, važno je spriječiti respiratorne infekCije za koje postoji Cjepivo, jer istodobna infekCija s oba virUsa može povećati rizik težeg ishoda bolesti

    ZBoG PandEMiJE Covida-19, CiJEPLJEnJE PRoTiv GRiPE oSoBiTo JE važno

    Prim. Tatjana nemeth Blažić, dr. med., spe-cijalistica epidemiologije Službe za epide-miologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavo-da za javno zdravstvo u intervjuu za glasilo Belupa govori o svemu što je važno znati za nadolazeću epidemiju gripe, koja je u ovoj sezoni posebno osjetljiva zbog pandemije Covida-19. naša poznata epidemiologinja odgovorila nam je na to treba li se i zašto cjepivom zaštititi od gripe, kako se čuvati virusa gripe, ali i od koronavirusa kao i na niz drugih pitanja. B Sezona gripe je pred nama. Kada se ot-prilike očekuje u našoj regiji odnosno u na-šoj zemlji i koji virusi gripe cirkuliraju u ovoj sezoni? u našem podneblju gripa se obično pojav-ljuje u prosincu i traje do travnja. obično se prvi oboljeli zabilježe u prosincu, tijekom si-ječnja i veljače dolazi do porasta oboljelih, vrhunac epidemije je negdje krajem siječnja ili tijekom veljače koji uobičajeno traje tri do četiri tjedna. Slijedi postupno smanjivanje broja oboljelih, ali oni se mogu javljati sve do kraja travnja.Svake godine Svjetska zdravstvena organi-zacija u veljači donosi preporuku za sastav cjepiva u sezoni gripe za sjevernu polut-ku, a u listopadu za južnu polutku i to na temelju rezultata kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Tako će sastavni dio cjepiva protiv gripe za sezonu 2020/2021 biti sljedeći cjepni sojevi: a/Gu-angdong-Maonan/SWL1536/2019 (H1n1)pdm09, a/Hong Kong/2671/2019 (H3n2), B/Washington/02/2019 (B/victoria) i B/Phu-ket/3073/2013 (B/Yamagata) B Koliko je ukupno doza cjepiva uspjela kupiti Hrvatska? Hoće li to biti dovoljno za prioritetne skupine i hoće li biti cjepiva i za radno-aktivno stanovništvo odnosno za lju-de koji se žele cijepiti na svoj trošak? ove je godine za preventivni program cije-pljenja nabavljeno 460.000 doza četverova-

    optimalna zaštita, posebno u ranjivom di-jelu populacije.na početku cijepljenja protiv gripe, koje je ove godine počelo 19. listopada, nisu svi li-ječnici obiteljske medicine dobili onu količi-nu cjepiva koju su predvidjeli, jer je u prvoj fazi distribuirana polovina ukupno nabav-ljene količine cjepiva. no, zbog dinamike distribucije, oni koji se nisu uspjeli cijepiti u listopadu i neće doći do željenog cijepljenja ni početkom studenog, moći će se cijepiti dodatnim količinama koje će biti dostupne u prosincu.želim naglasiti da nije kasno cijepiti se pro-tiv gripe ni u studenome ni u prosincu, jer gripa obično počinje u prosincu. i prošle su godine prvi laboratorijski potvrđeni slu-čajevi gripe zabilježeni krajem studenoga 2019., a potvrđen je virus gripe tipa a koji je dominirao veći dio sezone koja je trajala do travnja 2020.B Liječnici, znanstvenici pozivaju na cije-pljenje. Zašto je toliko važno da se cijepi što više građana? Prema definiciji SZo-a, cijepljenje je stva-ranje imuniteta ili rezistencije na zaraznu bolest u pravilu primjenom cjepiva, koja potiču naš imunološki sustav na proizvod-nju protutijela na određene uzročnike bo-

    lentnog cjepiva što znači da sadržava anti-gene dvije različite linije virusa gripe tipa B i antigene dva podtipa virusa tipa a. To je oko tri posto više od procijenjenih potreba početkom godine koje iznose liječnici koji cijepe s obzirom na odaziv na cijepljenje prošle godine.većina cjepiva koje se distribuira ide liječ-nicima obiteljske medicine i njima se gra-đani trebaju javiti za cijepljenje. u trećem tjednu listopada distribuirano je 220.000 doza cjepiva, a krajem listopada preosta-lih 240.000 doza. Zbog povećanog intere-sa zbog epidemije Covida-19, koji se nije mogao predvidjeti u siječnju, u tijeku je nabava i dodatnih 130.000 doza. nabav-ljene količine cjepiva u programu cijeplje-nja namijenjene su prvenstveno za osobe koje imaju veći rizik za razvoj komplikacija i teže kliničke slike gripe i za njih je cjepivo besplatno. Cjepivo se, naravno, preporuča cijeloj populaciji i oni koji se žele cijepiti, a nisu među prioritetnim skupinama za cije-pljenje, to mogu učiniti uz plaćanje cjepiva koje je nabavljeno za cijepljenje uz naplatu ili su nabavile ljekarne. Zbog sklonosti vi-rusa gripe učestalim mutacijama kao i cir-kulacije različitih tipova gripe svake sezo-ne, cijepljenje protiv gripe se preporučuje provoditi svake godine, kako bi se stekla

    B Koliko je cjepiva za Covid-19 u trećoj fazi kliničkog ispiti-vanja? Koje je realno vrijeme da neko od tih cjepiva bude na tržištu, spremno za početak cijepljenja ljudi?

    više od trideset je kandidata za cjepivo u raznim kliničkim fazama istraživanja, a deset je kandidata u trećoj fazi klinič-kih istraživanja i daju ohrabrujuće rezultate. neka su cjepiva već u upotrebi, primjerice, u Rusiji i u Kini. ipak, teško je sa sigurnošću predvidjeti kada bi cjepivo bilo dostupno za širu primjenu u Europi. novo cjepivo, kao i svaki drugi novi lijek koji se ispituje, prije široke primjene treba biti sigurno i do-voljno učinkovito. nekoliko kandidata cjepiva koja su sada u trećoj fazi kliničkih istraživanja mogla bi biti registrirana i dostupna za primjenu u Europi početkom 2021. godine.

  • 10 11

    karakteristično je za gripU da počinje naglo. U slUčajU Covida-a 19, početak simptOma je malO pOstupniji, a kašalj i curenje iz nOsa mOgu biti prvi simptOmi bOlesti, dOk se kOd gripe curenje iz nOsa i kašalj ne javljaju Odmah negO kasnije U tijekU bolesti. gUbitak osjeta mirisa i okUsa ili promjena U okUsU je simptom koji se speCifično javlja kod Covid-a 19

    intErvjU

    koji tip i podtip virusa gripe cirkulira u popu-laciji. nažalost, učinkovitost cjepiva protiv gripe nije ni približno visoka kao što je to za druga cjepiva koja se koriste u kalenda-ru cijepljenja (npr. cjepivo protiv tetanusa, dječje paralize, ospica, hripavca, itd.). no cjepivo protiv gripe i dalje je najbolja za-štita koju imamo od nepredvidljivog virusa koji može izazvati tešku bolest i dovesti do smrti među rizičnim skupinama, starijim osobama i osobama s kroničnim bolestima.ove sezone u vrijeme pandemije Covida-19, cijepljenje protiv gripe je osobito važno, jer dok traje epidemija SaRS-Cov/2, za koji još nema cjepiva ni specifičnih lijekova, važno je spriječiti respiratorne infekcije za koje po-stoji cjepivo, jer istodobna infekcija s oba virusa može povećati rizik težeg ishoda bo-lesti. Također, važno je smanjiti opterećenje na zdravstveni sustav koji je tijekom epide-mije Covida-19 dodatno opterećen zbog skrbi o osobama oboljelima od Covida-19. Cijepljenje protiv gripe uvijek ima indivi-dualnu korist za onu osobu koja se cijepi, a ako se cijepi određeni, veći dio stanovniš-tva, stvara se dodatna zaštita stvaranjem kolektivnog imuniteta za populaciju i osobe koje se ne mogu cijepiti zbog zdravstvenih razloga.

    lesti. Tako se može postići potpuni izosta-nak zaraze određenom bolesti odnosno, u slučaju da zaraza ipak nastupi, znatno blaži tijek bolesti i njezino lakše liječenje. Tako i cijepljenje protiv gripe predstavlja važnu i osnovnu specifičnu medicinsku mjeru za prevenciju i smanjenje neželjenih posljedi-ca ove bolesti, stvaranjem specifične zaštite imunološkog sustava. i iako se učinkovitost cjepiva protiv gripe može svake godine ra-zlikovati, i dalje je važna mjera prevencije bolesti. učinkovitost cjepiva protiv gripe u određenoj sezoni ovisi o nizu čimbenika, a posebice o stupnju mutiranosti virusa gripe, vrsti cirkulirajućih virusa i njihovoj podudar-nosti s cjepnim sojevima virusa. i razlikuje se za pojedine tipove i podtipove virusa influenze (primjerice u sezonama kad pre-vladava podtip a/H3n2 učinkovitost cjepiva je najčešće niža od 50 %, a kad prevladava podtip a/H1n1 učinkovitost je uglavnom iznad 50 %), te ovisi o dobi i o eventualnim bolestima cijepljene osobe odnosno nje-nom zdravstvenom stanju. dakle, vrlo grubo procjenjujući, prosječna učinkovitost cjepiva, ukupno gledano, za-dnjih godina kreće se od 40 % do 60 %. u nekim sezonama može biti i puno niža, u nekima viša, što prvenstveno ovisi o tome

    B Koliko bi ljudi u Hrvatskoj, u teoriji, tre-balo biti cijepljeno da bi se epidemija gripe zadržala na niskoj razini? u Hrvatskoj bi se trebalo cijepiti puno više ljudi nego što se inače cijepi, prema među-narodnim preporukama relevantnih zdrav-stvenih institucija. Primjerice, u našoj zemlji se cijepi puno manje starije populacije od cilja SZo-a koji teži postizanju 75 %-tnog obuhvata kod osoba starijih od 65 godina. primjerice, procjene cijepljenih osoba sta-rijih od 65 godina za prethodne godine su se kretale između 20 i 30 posto. ipak, pre-ma podacima potrošnje cjepiva protiv gripe u posljednjih 13 sezona, nakon značajnog pada u razdoblju od 2008. do 2014. godi-ne, u zadnjih nekoliko godina vidljiv je trend porasta interesa za cijepljenje protiv gripe.B Suživot koronavirusa i virusa gripe pred-stavlja problem, jer gripa pogoršava klinič-ku sliku Covida. Koji su savjeti epidemiolo-ga? Kako se čuvati od ovih bolesti, ako oso-ba nije cijepljena od gripe? Savjeti za zaštitu sebe i drugih od gripe su isti kao i savjeti za zaštitu od drugih respi-ratornih bolesti, uključujući i Covid-19. Te-meljni savjeti su pojačana osobna higijena (pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja oči, nosa i usta rukama), higijena prostora (či-šćenje, provjetravanje), izbjegavanje pre-napučenih zatvorenih prostora u sezoni gripe te nošenje zaštitne maske u zatvore-nim prostorima, ali i na otvorenom ako nije moguće održati tjelesnu udaljenost od dru-gih osoba, posebice osobe koje imaju veći rizik od razvoja komplikacija i težeg oblika bolesti. Također doprinosi i zdrav stil živo-ta, redovita i primjerena tjelesna aktivnost, uravnotežena i pravilna prehrana, dovoljno odmora. ako osoba razvije simptome respi-ratorne bolesti, treba ostati kod kuće i javiti se liječniku, a ne ići na posao ili u kolektiv.dakle, gripa može biti ozbiljna bolest i treba je preležati. osoba koja si u slučaju zaraze virusom gripe olakšava simptome lijeko-vima s kojima se gripa može “prehodati” izlaže se riziku razvoja ponekad i po život opasnih komplikacija i oporavku koji se pro-tegne na nekoliko mjeseci. a, istovremeno, širi gripu u svojoj okolini. Stoga je važno podsjetiti da gripa, uz odgovarajuće simp-

    Kriteriji za besplatno cijepljenje

    Kategorije stanovništva za koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje svake godine osigurava besplatno cijepljenje: l osobe životne dobi 65 godina i starijel štićenici domova za starije osobe te in-

    stitucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bole-snika

    l osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama

    l odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući diabetes

    mellitus), kroničnim bolestima bubre-ga, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući Hiv infek-ciju)

    l djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbje-gavanja nastanka Reye sindroma uz in-fluenzu)

    l osobe iz bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, ali se zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu cijepiti odnosno imaju kontraindikaciju za cijepljenje

    l zdravstveni radnici l trudnice.

  • 10 11

    Deset savjeta za prevenciju gripe kao i drugih respiratornih infekcija uključujući Covid-19

    1. izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju povišenu tjelesnu temperatu-ru, kašlju ili kišu. ako ne morate, nemoj-te u sezoni gripe ići (ili provodite manje vremena) na mjesta na kojima se okuplja puno ljudi u zatvorenim prostorima (ae-rodromi, javni prijevoz, šoping centri, kina…). u zatvorenim javnim prostori-ma i na otvorenim, ako ne možete odr-žati tjelesnu udaljenost od drugih osoba, nosite zaštitnu masku.2. izbjegnite pothlađivanje te koristite prikladnu odjeću i obuću pri naglim tem-peraturnim promjenama.3. održavajte respiratornu higijenu. Pre-krite lice dok kašljete ili kišete, po moguć-nosti, maramicom za jednokratnu upo-trebu ili unutarnjom stranom lakta. Spri-ječite isušivanje sluznice nosa, nos povre-meno ispirite fiziološkom otopinom.4. perite ruke sapunom i vodom ili ih de-zinficirajte u skladu s higijenskim prepo-rukama. ne dodirujte rukama lice, usta nos i oči.

    5. redovito provjetravajte prostorije, osi-gurajte njihovu ispravnu ventilaciju uvođe-njem što je više moguće svježeg zraka. 6. Pravilno se hranite, uz dovoljno voća, povrća i tekućine, najbolje vode, izbjega-vajte cigarete i prekomjernu konzumaciju alkohola i slatkih proizvoda, jer štetno dje-luju na organizam i oslabljuju imunološki odgovor na infekciju.7. Redovito umjereno vježbajte, primjerice 30 minuta brzog hoda dnevno ili druge tje-lesne aktivnosti primjerene vašem zdrav-stvenom stanju.8. dovoljno se odmarajte, spavajte barem sedam sati dnevno, jer dovoljno odmora jača imunološki sustav i smanjuje vjerojat-nost obolijevanja od gripe i drugih infek-cija.9. Ako osjetite simptome bolesti, ostanite kod kuće i kontaktirajte liječnika telefo-nom.10. ne koristite antibiotike bez preporuke liječnika, jer ne djeluju na virusne uzročnike infekcija.

    tomatsko liječenje, zahtijeva i mirovanje što s ubrzanim načinom života ponekad zaboravljamo.B Što se očekuje o ovoj sezoni epidemije gripe s obzirom na iskustva iz zemalja s juž-ne hemisfere? ne može se sa sigurnošću prognozirati po-četak, broj oboljelih ni težinu bolesti za po-jedinu sezonu gripe.B Kakve su bile epidemije gripe u Hrvatskoj u protekle dvije sezone? Koliki je bio broj zaraženih i broj umrlih? i, ako se može reći, koliko života gripa odnosi na globalnoj ra-zini? Tijekom protekle dvije sezone gripe bio je zabilježen podjednak broj oboljelih, njih oko 60.000. Tijekom sezone 2019./2020. zabilježeno je 59.545 prijava oboljelih, a u sezoni 2018./2019. njih 61.206. u sezoni gripe 2019./2020. zabilježeno je 26 osoba umrlih od gripe i njezinih komplikaci-ja, u sezoni 2018./2019. imali smo 107 umr-lih, a sezonu prije 29 preminulih. Procjenju-je se da svake godine u svijetu umre između 300.000 i 500.000 ljudi od gripe.B Zašto je gripa ozbiljna bolest? Gripa ili influenca je virusna bolest koja se javlja kao epidemija u zimskim mjesecima, svake godine iznova s novim virusima. ne li-ječi se antibioticima i najčešće prolazi sama od sebe, uz simptomatsko liječenje za ubla-žavanje simptoma i mirovanje. ako nema komplikacija bolesti, obično prolazi za oko sedam dana. Simptomi gripe (bez kom-plikacija) su povišena tjelesna temperatu-ra, drhtavica, groznica, bolovi u mišićima, zglobovima i glavobolja, curenje i začeplje-nost nosa, kašalj. no gripa može uzrokovati teže simptome i brojne komplikacije pa čak i smrt, pogotovo u starijih osoba, kroničnih bolesnika i djece do pet godina. Moguće komplikacije koje gripa može iza-zvati su brojne. To su komplikacije u dišnom sustavu (upala srednjeg uha, razne upale sinusa i pluća), relativno su česte i kompli-kacije srčano-žilnog sustava, kod starijih osoba povećava se mogućnost srčanog i moždanog udara. Komplikacije se mogu očitovati i u mišićno-koštanom sustavu, može doći do akutnog bubrežnog zataje-nja. Gripa u trudnoći puno češće može do-vesti do plućnih komplikacija i smrti trud-nice, ugroženo je i dijete te je moguće da dođe do pobačaja, komplikacija u razvoju fetusa te smanjena porođajne težine. Tako-đer se bilježe i oštećenja mozga djeteta te oštećenja leđne moždine.B Jasno je da je problem i u sličnosti simpto-ma gripe i Covida. Je li, ipak, bez testiranja,

    moguće da laik prepozna razliku između jedne i druge bolesti? Teško je razlikovati simptome gripe i Covi-da-19, jer i jedna i druga bolest su akutne respiratorne infekcije na koje upućuju nagla pojava povišene tjelesne temperature, ka-šalj, grlobolja, teškoće s disanjem (kratak dah), umor, bolovi u mišićima i zglobovi-ma, a mogu se javiti i trbušne tegobe poput mučnine i povraćanja te glavobolja. Sve su to simptomi koji se mogu javiti i u drugim akutnim respiratornim bolestima. Karakte-ristično je za gripu da počinje naglo. u slu-čaju Covida-19 početak simptoma je malo postupniji, a kašalj i curenje iz nosa mogu biti prvi simptomi bolesti, dok se kod gripe

    curenje iz nosa i kašalj ne javljaju odmah nego kasnije u tijeku bolesti. Gubitak osjeta mirisa i okusa ili promjena u okusu simptom je koji se specifično javlja kod Covida-19. Ta-kođer, iz onoga što smo do sada mogli vi-djeti, čini se da, iako su općenito starije oso-be i osobe s kroničnim bolestima u većem riziku od razvoja komplikacija i teže bolesti Covida-19, kod odraslih nema pravila hoće li bolest biti teža ili blaža ili čak asimptomat-ska, te za razliku od gripe, kod Covida-19 djeca obolijevaju manje i ne prenose tako učinkovito bolest na odrasle. ako od gripe obole osobe koje su cijepljene protiv gripe, one u pravilu imaju blaže simptome i bolest traje kraće.

  • 12 13

    ZDRAVSTVENI SUSTAV JE U fAZI U KOJOJ SE TRAŽI POMOĆ BAŠ SVIH – OD UMIROVLJENIH LIJEČNIKA DO STUDENATA

    moBiliZAcijA ZdRavSTvEniH rAdniKAliječniCi UpUtili apel svim graĐanima da se zajedničkim dosljednim i trajnim provoĐenjem javnOzdravstvenih mjera uspOri širenje epidemije kakO bi se izbjeglO urušavanje zdravstvenOg sustava

    bElUpo ZdravljE

    inspekcija u KB-u dubrava Posljednji tjedan listopada više nego ikad u fokus javnosti došla je Klinička bolnica du-brava, odnosno Primarni respiracijsko-in-tenzivistički centar. Kapaciteti Covid odjela su se popunili pa je zbog toga prestala pri-mati hitne pacijente. Hitni slučajevi upućeni su u druge zagrebačke bolnice, a spomenuti prostor prenamjenjuje se za pacijente za-ražene koronavirusom kojima je potreb-no bolničko liječenje. “Covid odjel širimo za dodatnih 110 kreveta. Ti će kreveti biti smješteni na odjelu hitne službe, a osoblje hitne službe radit će s Covid pacijentima. ostatak Bolnice nastavlja raditi u donekle reduciranom opsegu” pojasnio je ivica Luk-šić, koordinator bolničkog liječenja obolje-lih od infekcije Covid-19 u KB-u dubrava. ubrzano su se krenuli puniti i novi kreveti,

    Sve je više zaraženih. iz dana u dan ruše se rekordi. Koronavirus ne štedi ni zdravstvene djelatnike. Ministar zdravstva vili Beroš za-hvalio je na predanom radu svima, posebno onima koji rade u primarnim respiratornim centrima, ali je naredio i potpunu mobiliza-ciju javnozdravstvenog sustava u Hrvatskoj. “upravo je ovo vrijeme da pokažemo istin-sku predanost našem pozivu” – poručio je u svom obraćanju na Facebooku. “Čekaju nas izazovna vremena i želimo mobilizirati cje-lokupni zdravstveni sustav. oni na koje se to odnosi prepoznat će se u mojim riječima. imamo 73 tisuće zdravstvenih i nezdrav-stvenih djelatnika. Preraspodjelom ćemo nastojati što dulje zadovoljiti potrebe. Mo-ramo biti spremni na sve opcije, bolje da su oni tu nego da ih počnemo tražiti kad zatre-ba”, naglasio je ministar zdravstva. no oni itekako trebaju. već sad. u trenutku kada

    prema procjenama Hrvatske liječničke ko-more i Hrvatske komore medicinskih sesta-ra nedostaje 4500 medicinskih sestara i teh-ničara, ali i 2000 liječnika do popunjenosti sustava – svaka samoizlacija zdravstvenih djelatnika se osjeti. u pomoć se zato pozi-vaju i umirovljeni liječnici. Zbog značajnog pogoršanja epidemiološke situacije vezane uz koronavirus traže se liječnici u mirovini koji su se voljni ponovno profesionalno an-gažirati za rad u zdravstvenim ustanovama za vrijeme epidemije, sukladno svojim spe-cijalizacijama. uz one koji su svoj radni vijek završili, javljaju se i oni koji ga tek trebaju započeti – studenti. Kako bi se rasteretio sustav, studenti pomažu s epidemiološkim uputama i trijažom pacijenata. Zdravstveni sustav je u fazi u kojoj se traži pomoć baš svih – od umirovljenih liječnika do studena-ta. Potpuna mobilizacija.

  • 12 13

    a s njima su isplovili problemi. nažalost – ne samo novi, nego donekle i stari koje ima ta Bolnica. Pismo liječnice u kojem upozorava na kaotično stanje u respiracijskom centru u kojem se liječi više od 200 covid-pacijen-ta, izgleda bilo je okidač da se u tu Bolnicu uputi inspekcija Ministarstva zdravstva. Pa-cijenti ne dobivaju obroke, nedostaje sapu-na, jedna pacijentica je tri dana bila gola. to su samo neki dijelovi iz pisma koji su šo-kirali javnost. nakon jednog – stiže i drugo. Pismo medicinske sestre iz iste ustanove. Kako navodi, za sat rada sa zaraženim paci-jentima medicinske sestre plaćene su samo 5,83 kune po satu. dva pisma u tjedan dana, rast broja zaraženih bili su jasan poziv da treba istražiti što se događa. nakon svega, inspekcija ministarstva zdravstva nije otkri-la teže propuste u liječenju Covid-pozitivnih pacijenata u Kliničkoj bolnici dubrava, ali

    je otkrila kaos u upravljanju respiracijskim centrom, uzrokovan dvostrukom linijom upravljanja. “osobno ne znam što bih mo-gao, zdravstvena inspekcija je za to zadu-žena. Kao ministar mogu jedino razriješiti ravnatelja u roku od 30 dana ako to ne učini upravno vijeće. oni će se sastati čim je prije moguće i donijeti pravorijek. vlada je od-lučila da treba smijeniti članove upravnog vijeća sukladno izvještaju iz dubrave.” – za-ključio je izvješće ministar zdravstva.

    obiteljski liječnici u borbi protiv koronavirusaKljučnu ulogu u komunikaciji s pacijentima pozitivnim na koronu, uz epidemiologe, imaju upravo liječnici obiteljske medicine. no pojavio se problem zbog kojeg su reagi-rali iz Ministarstva zdravstva i HZZo-a. Tra-že žurno uključenje “primaraca” u redovito ispunjenje obveza, jer mnogi pacijenti po-zitivni na Covid-19 žale se na nedostupnost liječnika obiteljske medicine. Liječnici obi-teljske medicine trebaju kontaktirati svoje pacijente, uputiti ih u daljnje postupanje i obavještavanje njihovih kontakata kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja za-raze. Ministarstvu zdravstva se, kako sami kažu, obraća sve više pacijenata s pozitiv-nim rezultatima testiranja s primjedbama da ne mogu stupiti u kontakt sa svojim liječ-nicima obiteljske medicine, stoga se od njih traži da žurno ostvare kontakte sa svojim pacijentima, upućuju ih u sva daljnja po-stupanja vezano uz postavljanje dijagnoze Covida-19. dodajmo tome da je još potkraj kolovoza Hrvatsko epidemiološko društvo poslalo pismo ministru zdravstva u kojem se epidemiolozi žale kako su preoptereće-ni i traže da liječnike obiteljske medicine uključi u vođenje brige o pacijentima koji se zaraze. Zbog navedenih prigovora, HZZo je i ranije objavio kako će nastaviti s provo-đenjem kontrola u ordinacijama primarne zaštite i u vrijeme epidemije koronavirusa. Razlog je sve više prigovora osiguranika na otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite. na tu najavu su pak iz KoHoM-a izrazili nezadovoljstvo. Sve to zbog spomenute najave kontrolora o obavljanju redovnih kontrola u ugovornim ordinacijama pri-marne zdravstvene zaštite. Kako navode iz KoHoM-a: “diljem RH obiteljskim liječ-nicima ovih su se tjedana najavili kontro-lori HZZo-a. dok RH bilježi rekorde u bro-ju zaraženih, udvostručuje se broj umrlih, bolnički kapaciteti pucaju, liječnici umirov-ljenici hrabro se odazivaju pozivu upomoć izlažući se riziku obolijevanja od teške bo-lesti i smrti, epidemiolozi više ne uspijevaju pratiti kontakte, studenti medicine pohrlili

    su upomoć, obiteljska grca s po 100 – 150 i više kontakata dnevno, uz sve to provo-deći cijepljenje nikad većeg broja pacijena-ta, naši hrabri HZZo kontrolori također su se izgleda odazvali ministrovom pozivu na opću mobilizaciju zdravstva!” Predstavnica obiteljskih liječnika odgovorila je na proziv-ke. Predsjednica KoHoM-a nataša Ban To-skić rekla je da obiteljski liječnici od početka epidemije skrbe o svim svojim pacijentima i svim njihovim bolestima. Pojašnjava da su upravo obiteljski liječnici preuzeli ve-liki teret epidemije na sebe i da su svjesni ozbiljnosti situacije, ali da jednostavno ne stižu upisivati u repozitorij kontakte svojih pacijenta. ističu da su najveći broj oboljelih liječili upravo obiteljski liječnici. Ponavljaju, i kako kažu neće se umoriti od ponavljanja, da dolaskom virusa Covid-19 nisu prestale sve ostale bolesti. Pacijenti i dalje imaju kronične i teške bolesti koje treba pratiti i liječiti: dijabetes, hipertenzija, kronična opstruktivna bolest pluća, astma, anksio-znodepresivni poremećaji, maligne bolesti, razne povrede i invaliditeti, dječje bolesti i druge bakterijske i virusne infekcije koje nisu nestale.

    daljnja strategija u javnom zdravstvenom sustavu radi oko 13 600 liječnika i 24 000 medicinskih sesta-ra i tehničara. u samo 7 dana broj pacijena-ta na respiratoru narastao je 100 %, a broj zdravstvenih djelatnika u samoizolaciji i za-raženih dosegnuo je 2000. Takvom progre-sijom za 2 – 3 tjedna izvan pogona moglo bi ih biti i 10 000. Krovne liječničke organi-zacije, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatski liječnički sindikat zato su uputile apel svim građanima da u ovom iznimno ozbiljnom trenutku pomo-gnu liječnicima u borbi za zdravlje te da se zajedničkim dosljednim i trajnim provođe-njem javnozdravstvenih mjera uspori šire-nje epidemije kako bi se izbjeglo urušavanje zdravstvenog sustava. Kažu: “Smanjimo ri-zik zaraze za nas i naše obitelji. Mi, hrvatski liječnici, vas pozivamo da nam pomognete u borbi za vaše i naše zdravlje. držite fizič-ki razmak, nosite maske, što češće perite ruke i izbjegavajte veća okupljanja. Pridr-žavanjem ovih jednostavnih mjera kroz koji tjedan možemo epidemiju ponovno staviti pod kontrolu”. Zna se gdje je granica. Zna se broj zdravstvenih djelatnika, zna se i da je u Hrvatskoj oko 15 000 bolničkih kreveta, 1500 onih za intenzivnu njegu i 800 respira-tora. Svakim danom broj zaraženih, hospi-taliziranih i umrlih raste. nitko ne želi prizo-re u Hrvatskoj koje smo na proljeće gledali u italiji.

  • 14 15

    bElUpo ZdravljE

    apeliramo na odgovorno ponašanje zaposlenika

    današnji Ubrzani način života često nam ne omogUćUje dOvOljnO vremena za san štO uzrOkuje niz zdravstvenih poteškoća od kojih svakako treba izdvOjiti smanjenu Učinkovitost imUnološkog sustava

    ZaŠTo JE SPavanJE BiTno?

    i dalje ćemo se prilagoĐavati U aktivnostima ovisno o kretanjU situacije kakO bismO maksimalnO zaštitili zapOslenike, a istOvremenO OptimalnO upravljali prOizvOdnim aktivnOstima

    kako ćemo se i dalje prilagođavati u aktiv-nostima ovisno o kretanju situacije kako bismo maksimalno zaštitili zaposlenike, a istovremeno optimalno upravljali proizvod-nim aktivnostima.

    provjErili sMo KaKo sE bElUpo nosi s covid-19 KriZoM

    Situacija sa širenjem koronavirusa u cijeloj državi sve je ozbiljnija. Brojke zaraženih i umrlih nemilosrdno rastu, i osim straha koji se sve više budi među građanima, veliku ne-izvjesnost i nesigurnost zadaje i poslodav-cima. Kakva je trenutačno situacija u našoj kompaniji, pitali smo igora Kalčića, vodite-lja korona tima, koji nam je kazao kako je u Belupu trenutačno deset osoba pozitivno na koronavirus, dvoje ih je u samoizolaciji, što je dobar rezultat s obzirom na situaciju u Hrvatskoj. Kako nam to uspijeva te kolika je uloga naših zaposlenika u tim rezultatima? – Trenutačna situacija je pod kontrolom, s obzirom na to da imamo relativno mali broj oboljelih osoba te proizvodni procesi nisu kompromitirani. na razini organiza-cijskih cjelina dobro se upravlja rizikom, a kontinuirano osvješćivanje zaposlenika za potrebom savjesnog pridržavanja propi-sanih mjera zaštite rezultiralo je njihovim odgovornim ponašanjem (uz određen broj izuzetaka, što je normalna pojava) te je tre-nutačno mali broj zaraženih rezultat takvog ponašanja zaposlenika. Takav primjereni način ponašanja treba i dalje ohrabrivati do završetka ovakve situacije bez obzira koliko ona trajala – kazao nam je Kalčić te dodao

    Piše: prof.prim.dr.sc. Nataša Klepac dr. med., spec. neurologijeKako bi bolje shvatili koliko je san bitan tre-bamo prvo spoznati što je zapravo spava-nje. Tijekom sna organizam obavlja radnje koje ne bi mogao u fazi budnosti zbog pre-velikog utroška energije. organizam ima sustav regulacije sna i budnosti, takozvani “unutarnji tjelesni sat" ili cirkadijani ritam. Cirkadijani ritam radi u ciklusu od 24 sata i regulira ciklus spavanja, kontrolirajući osjećaj umorna i potrebe za snom i osjećaj budnosti i svježine. Tijekom dana organi-zam postaje sve umorniji, te je umor naj-izraženiji u večernjim satima. Potreba za snom i cirkadijani ritam je povezan s mole-kulom adenozina. Razina adenozina raste tijekom dana i javlja se osjećaj umora dok tijekom sna dolazi do razgradnje adenozi-na. osim adenozina mnogi čimbenici utje-ču na cirkadijani ritam od kojih je najbitni-ja svjetlost. nestajanjem prirodnog svjetla tijelo počinje lučiti hormon melatonin koji izaziva pospanost. Ponovnom pojavom prirodnog svjetla (npr izlazak sunca ujutro)

    luči se hormon kortizol koji potiče energiju i budnost. informacije o količini svjetlosti obrađuju se u dijelu mozga koji nazivamo hipotalamus, točnije suprahiasmatskoj jez-gri te obradom ovih informacija mozak zna da li je dan ili noć.San se sastoji od 4 faze. Prve tri faze se na-zivaju nREM (non-rapid eye movement), a zadnja faza se zove REM (rapid eye move-ment). Prvu fazu nREM-a obilježava tranzi-cija između budnosti i sna te zapravo pred-stavlja lagani san. u toj fazi mišići se opušta-ju, a puls, disanje i pokreti očiju počinju se usporavati. Moždani valovi se usporavaju i manje su aktivni, nego u fazi budnosti. Prva faza obično traje tek nekoliko minuta. dru-gu fazu nREM-a karakterizira dublje spava-

    koronavirUs U našoj žUpaniji

    220 zaraženih, ozdravilo njih 19na području Koprivničko-križevačke župa-nije trenutno je aktivno 220 slučajeva bo-lesti Covid-19, 19 osoba je ozdravilo, a na bolničkom liječenju se nalazi 19 osoba, po-daci su koje je objavio Stožer prvog dana mjeseca studenog. od početka pojave ko-ronavirusa na području županije zabilježeno je ukupno 667 slučajeva bolesti Covid-19.u oB Koprivnica preminula je jedna osoba s pozitivitetom na SaRS – Cov-2 virus, koja je u kliničkoj anamnezi imala značajan ko-morbiditet. Stožer apelira na građane koji se testiraju na SaRS – Cov-2 virus da se

    do primitka rezultata testiranja pridržava-ju svih epidemioloških mjera i preporuka, odnosno da ostanu kod kuće i izbjegavaju bliske kontakte, odlazak na posao, druženja ili okupljanja, bez obzira imaju li simptome ili ne. Također, epidemiolozi upozoravaju na pojačanu lokalnu transmisiju i porast pozi-tivnih nalaza vezano uz testiranja prije me-dicinskih zahvata te je od presudne važnosti da se građani ponašaju odgovorno u sva-kom trenutku i štite zdravlje sebe i drugih.Budimo odgovorni i zaštitimo sebe i sve s kojima smo u kontaktu.

  • 14 15

    spavanje je vrlo bitno U održavanjU zdravlja našeg organizma. sastavni je dio našeg života te jednako važno kao zdrava prehrana i tjelovježba

    ZaŠTo JE SPavanJE BiTno?nje. Puls i disanje se nastavljaju usporavati, a mišići postaju opušteniji. Pokreti očima prestaju i tjelesna temperatura se smanjuje. Moždani valovi pokazuju sporu aktivnost. druga faza je najduža i faze spavanja. Treća faza nREM-a je zaslužna da se sljedeći dan osjećate osvježeno i budno. otkucaji srca, disanje i aktivnost moždanih valova dosežu najnižu razinu, a mišići su maksimalno opu-šteni. ova će faza u početku biti spavanja duža i smanjivat će se tijekom noći.Prva faza REM-a ili 4.faza spavanja javlja se oko 90 minuta nakon usnivanja. Tijekom ove faze oči se brzo pomiču a brzina disa-nja, otkucaji srca i krvni tlak rastu. Sanjanje se obično događa tijekom REM spavanja, a ruke i noge su paralizirane (sprječavanje pokreta ekstremiteta). REM faza spavanja je izuzetno bitna za održavanje zdravlja organizma te je povezan s konsolidacijom memorije, odnosno pretvaranjem nedavno naučenih iskustava u dugotrajna sjećanja. Trajanje svakog REM ciklusa spavanja po-većava se kako noć odmiče.

    Tijekom noći više puta se izmjenjuje sve četiri faze sna a ovaj specifični ustroj sna nazivamo arhitekturom sna. Za većinu lju-di trajanje svakog ciklusa trajat će između 90 i 120 minuta. većina spavanja otpada na nREM faze spavanja koje čine oko 75% do 80% svakog ciklusa.Mnogi čimbenici djeluju na arhitekturu sna, a jedan od najbitnijih je dob. S godinama trajanje REM faze se smanjuje te starije osobe više vremena provode u nREM faza-ma spavanja nego što je to bio slučaj kada su bile mlade.

    Koliko sna trebamo?odrasle osobe trebaju od 7 do 9 sati sna. nedovoljna količina sna može dovesti do ozbiljnih poteškoća. Studije su pokazale da nedostatak sna uzrokuje kod ljudi proble-me s pažnjom i koncentracijom, usporene reakcije, slabiju fizičku spremu i učestale promjene raspoloženja. neke studije suge-riraju da ljudi mogu razviti neku tolerancije na kronično nedostatak sna. njihov mozak

    i tijelo pate zbog nedostatka sna, ali oni nisu svjesni vlastitih nedostataka jer im je osjeća neispavanosti normalan. nedosta-tak sna može dovesti i do drugih ozbiljnih zdravstvenih problema ili znatno povećati njihov rizik. To su: pretilost, dijabetes tipa 2, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, problemi s mentalnim zdrav-ljem, veća podložnost zaraznim bolestima zbog slabosti imunološkog sustava, upalne bolesti crijeva i ranu smrt.

    životne navike i spavanjeBudući da je u današnje vrijeme teško pro-naći vrijeme za potrebnih minimalnih 7 sati sna, postoje neki savjeti kako bi se optimi-ziralo vrijeme i što brže zaspalo. odrasli koji ne dobivaju dovoljnu količinu sna svake noći mogu primijeniti neke pozitivne načine ži-vota i navike spavanja kako bi ostvarili po-trebnih sedam do devet sati. To uključuje sljedeće:l odlazak na spavanje i buđenje u isto vri-

    jeme svake večeri, čak i vikendom (po-vremeno odstupanje je normalno ). To

    pomaže cirkadijanom ritmu i optimizira kvalitetu sna. Treba odabrati vrijeme za spavanje kada se obično osjećate umor-no. ako dovoljno spavate, trebali biste se prirodno probuditi bez alarma. ako vam treba budilica, možda trebati ranije otići na spavanje.

    l izbjegavanje predugog spavanja viken-dom. Što se rasporedi spavanja viken-dom / radnim danom više razlikuju, to će poteškoće spavanja biti više izražene.

    l izbjegavajte drijemanja. iako je drijema-nje dobar način da nadoknadite izgublje-ni san, ako imate poteškoća s usnivanjem drijemanje može stvari pogoršati. ogra-ničite drijemanje na 15 do 20 minuta i to rano poslijepodne.

    l Temperatura u spavaćoj sobi treba biti ugodna, nikako previsoka. idealna tem-peratura je oko 18 stupnjeva celzijusa.

    l Spavaća soba treba biti zamračena i mir-na.

    l Spavaća soba treba služiti za spavanje te u spavaćoj ne bi trebao biti televizor, ra-čunalo, mobitel i drugi elektronički ure-đaji. ukoliko ipak se odlučite za elektro-ničke uređaje u spavaćoj sobi trebali bi uključititi filter plave svjetlosti i staviti ih na noćni način rada.

  • 16 17

    bElUpo ZdravljE

    bOl je istOvremenO i tjelesnO i mentalnO, OdnOsnO emOciO-nalno iskUstvo i svatko ga od nas doživljava na svoj način

    belupo je svoj već dobro poznati brand neofen obogatio novim lijekom za odrasle neofen Combo 200 mg/500 mg filmom obloženim tabletama.neofen Combo je bezreceptni li-jek, a predstavlja novu kombinaciju na tržištu rh, koja sadrži dvije vrlo po-uzdane i dobro poznate djelatne tvari: ibuprofen i paracetamol. ibuprofen pripada skupini nesteroidnih protuupalnih lijekova koji ublažavaju bol, smanjuju upalu te snižavaju povi-šenu tjelesnu temperaturu, dok je para-cetamol analgetik koji na drugačiji način od ibuprofena ublažava bol i vrućicu.sastav:jedna filmom obložena tableta neo-fen Combo sadrži 200 mg ibuprofena i 500 mg paracetamola.

    nEoFEn CoMBo 200 mg/500 mg filmom obložene tableteKoMBinaCiJa Za onE KoJi PoZnaJu BoL

    promo

    Trpjeti bol je štetno, ne samo neugodno

    terapijske indikacije:lijek je indiciran kod odraslih starijih od 18 godina:l za kratkotrajno ublažavanje blage do

    umjerene boli povezane s migrenom, glavoboljom, bolovima u leđima, men-strualnim bolovima, zuboboljom, reu-matskim i mišićnim bolovima, bolovi-ma zbog neupalnog artritisa

    l za simptome prehlade i gripe, grlobo-lju i vrućicu. neofen Combo posebno je prikla-dan za bol koja zahtijeva jaču analge-ziju nego s pojedinačnim ibuprofenom ili paracetamolom.

    prednosti neofen Combo 200 mg/500 mg filmom obloženih tableta:

    l ibuprofen i paracetamol djeluju u si-nergiji (kombinacija djeluje i centralno

    tijekom noći više pUta se izmjenjUje sve četiri faze sna a ovaj speCifični Ustroj sna nazivamO arhitekturOm sna. za većinU ljUdi trajanje svakog CiklUsa trajat će izmeĐU 90 i 120 minUta. većina spavanja Otpada na nrem faze spavanja koje čine oko 75% do 80% svakog CiklUsa.

    l Prije spavanja treba se suzdržati od ko-feina, alkohola i obilnih obroka.

    l Prestanite pušiti. Pušenje je stimulans koji može poremetiti san, pogotovo ne-posredno prije spavanja.

    l Smanjite slatku hranu i rafinirane uglji-kohidrate. Hrana bogata šećerom i rafi-niranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, bijele riže i tjestenine tijekom dana, može noću potaknuti budnost i remetiti duboke, obnavljajuće faze sna.

    l Fizička aktivnosti tijekom dana pospje-šuje san. Ljudi koji redovito vježbaju bolje spavaju noću, a danju se osjećaju manje pospano. Redovito vježbanje ta-kođer poboljšava simptome nesanice i apneje tijekom spavanja te povećava ko-ličinu vremena koje provodite u dubokim fazama sna.

    Što energičnije vježbate, to spavanje snaž-nije djeluje. ali čak i lagana tjelovježba - poput hodanja samo 10 minuta dnevno - poboljšava kvalitetu sna. vježba ubrzava š metabolizam, podiže tjelesnu temperatu-ru i stimulira hormone poput kortizola. To nije problem ako se vježba ujutro ili popod-ne, ali ukoliko je vježbanje kasno navečer može ometati san. umjerene ili intenzivnu fizičku aktivnosti ne bi trebalo provoditi u periodu krećem od tri sata prije odlaska na spavanja. opuštajuće vježbe ili nježno istezanja u večernjim satima mogu pomoći u usnivanju. Može proći nekoliko mjeseci redovitih aktivnosti prije nego što se osjeti značajan učinak na kvalitetu sna, stoga je potrebno da budete strpljivi i uporni.San je vrlo bitan za funkcioniranje or-ganizma i nikako se ne smije zanemari-ti. San se ne može nadomjestiti, niti se može normalno funkcionirati bez njega te zato važno da život živimo zdravo i san ne shvaćamo kao gubitak vremena, već kao način da dugo živimo zdravi i zado-voljni.

    Piše: Tatjana Vucelić, mr. pharm.poznato je da je bol veliki zdravstveni pro-blem. Prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije oko 21 % svjetskog pučanstva

    trpi od nekog oblika boli. Svaki peti odra-sli stanovnik Europe pati od kronične boli. Kada govorimo o boli možemo reći da je to neugodan individualni osjećaj koji svatko

  • 16 17

    nEoFEn CoMBo 200 mg/500 mg filmom obložene tableteKoMBinaCiJa Za onE KoJi PoZnaJu BoL

    Trpjeti bol je štetno, ne samo neugodnood nas doživljava na svoj način. To je isto-vremeno i tjelesno i mentalno, odnosno emocionalno iskustvo. Kao subjektivno iskustvo bol je i prvora-zredni pokazatelj zdravlja, jer bez nje se osjećamo zdravi. Bol nastaje zbog fizič-kog oštećenja tkiva i psihičke reakcije na to oštećenje. Bol je zaštitni mehanizam or-ganizma, jer nas upozorava na to da dolazi do oštećenja ili pojave bolesti u organizmu. Trpjeti bol je štetno, ne samo neugodno.Bol prati velik broj bolesti, a sam doživ-ljaj boli ovisi o fizičkom i psihičkom stanju pojedinca. Bol je neugodan osjet koji nam ometa svakodnevne aktivnosti, kvari ras-položenje, ometa koncentraciju, otežava rad i umanjuje uživanje u slobodnom vre-menu. Bol se može osjećati kao tupa bol, žarenje, pečenje, lagana neugoda, jaka ne-ugoda, oštra bol, probadajuća bol, grčevi. osim zbog bolesti, bol se često javlja zbog umora, stresa, konfliktnih situacija, nakon sportskih aktivnosti, kao i u nizu drugih situacija. Bol značajno može utjecati na promjenu vašeg životnog stila, obavljanje poslova, odnose i neovisnost. Bol je uvijek

    subjektivna i svaki će pojedinac osjećati bol na sebi svojstven način. Bol je pod kontrolom živčanog sustava i vrlo je složen proces. da bi se razvio osjet boli, bolni podražaj od mjesta ozljede preko perifernih živaca i leđ-ne moždine mora stići do centra za bol u velikom mozgu (talamus). no, da bi ga po-stali svjesni, taj podražaj iz talamusa treba se prenijeti u koru velikoga mozga, sferu svjesnog doživljavanja. Taj put širenja bol-nog podražaja od mjesta ozljede do mozga poznat je pod imenom “bolni put”, a svje-sno doživljavanje boli pod pojmom “noci-cepcija”. nocicepcija je, dakle, svjesno do-življavanje boli, koja nastaje kao posljedica putovanja informacije od mjesta podražaja do struktura u središnjem živčanom susta-vu, bolnim putem kojeg čine nociceptor – periferni živac – leđna moždina – sekundar-ni živac – talamus – tercijarni živac – kora mozga.S obzirom na to da je bol individualni osje-ćaj, njezino doživljavanje nije jednostavan biološki odgovor na podražaj, nego složena interakcija koja uključuje senzornu, emoci-

    i periferno, te ima i analgetski i protuu-palni učinak)

    l snažnije djeluje od bilo koje kompo-nente posebno

    l ima duže djelovanje od bilo koje kom-ponente posebno (djeluje 8 sati)

    onalnu, afektivnu i kognitivnu komponen-tu.najčešća podjela boli prema trajanju je na akutnu i kroničnu bol, a prema intenzitetu na blagu, umjerenu i jaku bol.Također bol možemo podijeliti na:– nociceptivnu bol – akutna (udarac, ope-racija i sl;), kronična (fibromijalgija, osteo-artritis, bol od karcinoma i sl.)– neuropatsku bol – nastaje prilikom štet-nog utjecaja na živčana vlakna s poreme-ćajem osjeta – dodir, hladnoća, toplina itd…– psihogenu bol – mentalna bolest prethodi napadu boli, a uz bol je tu i psihogena kom-ponenta.Bol treba ukloniti ili umanjiti koliko god je moguće, a utvrđivanje uzroka prvi je korak u njezinu otklanjanju. osnovu liječenja boli čine lijekovi a uz njih se mogu primijeniti i druge metode npr. vježbe, relaksacija, fizi-kalna terapija, psihološki postupci i sl.cilj primjene lijekova je uklanjanje ili ubla-žavanje boli kako bi se poboljšala kvaliteta života. Za to je potrebno izabrati odgova-rajući lijek te ga pravilno i pravodobno pri-mijeniti.

    l optimalno djeluje kada je potrebno jače i/ili brže djelovanje u odnosu na maksimalnu otC pojedinačnu dozu svake pojedine komponente

    doziranje:odrasli: 1 tableta uzima se do tri puta dnevno s vodom. razmak između doza treba biti najmanje 6 sati.ako 1 tableta ne kontrolira simptome, mogu se uzeti najviše 2 tablete do tri puta dnevno. razmak između doza tre-ba biti najmanje 6 sati.maksimalna dnevna doza je 6 tableta neofen Combo tj. 1200 mg ibupro-fena i 3000 mg paracetamola.kod starije populacije nije potrebna pri-lagodba doze.preporuča se lijek uzimati s hranom. neofen Combo film tablete na tržište dolaze u pakiranju od 10 kom., a izdaju se bez recepta u ljekarni.

    Prije uporabe pažljivo pročitajte uputu o lijek u, a o rizicima i nus-pojavama upitajte svojeg liječnika

    ili ljekarnika.

  • 18 19

    bElUpo ZdravljE

    Printanje lijekova – znanstvena fantastika kuca na vrata ljekarništvaU farmaCeUtskoj indUstriji pomoćU 3d printanja mogUće je dizajnirati lijekove tako da se djelatna tvar printa na odreĐenU podlogU iz koje je mogUće njeno kontrolirano oslobaĐanje Piše: mr. pharm. Ivan Barešić, MBA, pomoćnik ravnatelja, Ljekarne Deltis pharmTehnološki napredak kao glavno obilježje vremena u kojem živimo ide toliko brzo da na svakodnevnoj bazi budemo svjedocima pravih malih revolucija. Stvari koje su prije nekoliko desetljeća bile nezamislive danas sve više postaju dio rutinskih postupaka. u ovu skupinu svakako ubrajamo i 3d prin-tanje. neki autori tvrde kako će upravo ta tehnologija biti glavni zamašnjak novoj in-dustrijskoj revoluciji. Koliko je daleko od-makao razvoj tehnologije patentirane ne tako davne 1986. godine, dovoljno govori činjenica kako je danas moguće isprintati gotovo sve: od jednostavnih elemenata po-put vijaka i matica, preko igračaka, alata pa sve do punokrvnih infrastrukturnih projeka-ta kao što su mostovi i zgrade. Radi se o tehnologiji koja je postala inte-gralni dio naših života i sasvim je logično da je našla primjenu i u medicini i farmace-utskoj industriji. Kao nevjerojatne primjere uspjeha literatura navodi printanje ljudske kože, mjehura, uha, kostiju, protetskih udo-va te printanje organa za testiranje lijekova. vjeruje se kako će se kroz desetak godina moći printati funkcionalni organi po povolj-

    gerijatrijske populacije. naime, neka istra-živanja pokazuju kako gotovo 50 % ljudi ima poteškoće prilikom uzimanja tableta. Kao najčešći problem navodi se njihova veličina. S druge strane djeca zaziru od tableta osim zbog veličine i zbog njihovog okusa i sl. Kod starijih ljudi ti problemi su još izraženiji jer u svakodnevnoj terapiji uzimaju više lijekova.prvo odobrenje za izradu lijeka ovom teh-nologijom američki Fda dao je 2015. go-dine kompaniji Aprecia pharmaceuticals za lijek imena Spirtam (levetiracetam). Ta-bleta spiritama je visoko porozne struktu-re koju nije moguće postići tradicionalnim načinom proizvodnje. u kontaktu sa slinom tableta se brzo otopi što pacijentima s dis-fagijom značajno olakšava uzimanje lijeka. nakon tog ubrzano raste interes za razvo-jem ove tehnologije te se danas osim oral-nih oblika istražuju i transdermalni. neki od oralnih oblika koji se izrađuju tehnologijom 3d printanja su: tablete s trenutnim oslo-bađanjem djelatne tvari, tablete kontinui-ranog oslobađanja djelatne tvari, tablete s pulsirajućim oslobađanjem djelatne tvari, tablete s dvofaznim oslobađanjem djelat-ne tvari, brzorazgrađujuće tablete, želuča-nootporne tablete, nanokapsule i sl. njihov

    nim cijenama čime bi se u potpunosti elimi-nirale duge liste čekanja na transplantaciju. u farmaceutskoj industriji pomoću 3d prin-tanja moguće je dizajnirati lijekove tako da se djelatna tvar printa na određenu podlogu iz koje je moguće njeno kontrolirano oslo-bađanje. Tehnologija se temelji na principu izrade lijeka stvaranjem tankih slojeva pro-cesima taloženja, vezivanja ili polimerizaci-je materijala na osnovi digitalnog modela. prednost takve izrade lijekova je proizvod-nja malih količina pri čemu svaki lijek ima prilagođenu dozu, oblik, veličinu i karakteri-stike oslobađanja. osim toga, izrada je jed-nostavna i jeftina, automatizirana oprema je dostupna na tržištu, formulacije je mogu-će brzo razviti, u velikom rasponu različitih doza uz veću mogućnost maskiranja okusa i boje. vrijednost globalnog tržišta 3d prin-tanih lijekova u 2018. procijenjena je na 272 milijuna dolara. očekuje se kako će do 2025. uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7 % vrijediti 437 milijuna dolara.Svrha nije zamjena tradicionalnog modela industrijske proizvodnje, već približavanje razvoju personalizirane terapije. Pretpo-stavlja se kako će od razvoja tih lijekova najviše koristi imati pacijenti pedijatrijske i

    DOMAĆI PROIZVOD fARMACEUTSKE KVALITETE

    Zašto odabrati BelAABo, Belupov sprej za dezinfekciju ruku?Belupo je prošloga tjedna na tržište stavio svoj novi proizvod – BelAABo, sprej za dezinfekciju ruku. uz mnoštvo sličnih pro-izvoda na tržištu, ponekad je kupcu teško odlučiti koji proizvod odabrati, a da je baš onaj pravi za njega. Zašto baš odabrati BE-LaaBo?BELaaBo je domaći proizvod koji se proi-zvodi u Belupovim farmaceutskim pogoni-ma prema najvišim standardima farmace-utske kvalitete što za potrošača znači pro-vjerenu kvalitetu i sigurnost. Formulacija je razvijana u Belupovu odjelu razvoja i istra-živanja, dok su u nezavisnom europskom la-boratoriju J. S. Hamilton provedena ispitiva-

    nja koja potvrđuju virucidno, baktericidno i fungicidno djelovanje. u istom tom labora-toriju provedena su i dermatološka ispitiva-nja koja su potvrdila kako proizvod ne iza-ziva nikakve alergijske reakcije te ga mogu koristiti i osobe koje imaju osjetljivu kožu.aktivni sastojak BELaaBo spreja sadrži 72 %-tni djelomični denaturirani etanol koji djeluje već za 30 sekundi i smanjuje tranzi-jentnu floru ruku za više od 99 %. 72 %-tni alkohol optimalan je udio kako bi proizvod bio učinkovit i kako bi se uništili skoro svi mikroorganizmi na površini kože. veći udio alkohola ne znači i bolju učinkovitost, već dapače, djeluje tako da mikroorganizmi

  • 18 19

    LIJEČNIČKO SAVJETOVALIŠTE

    na pitanja iz područja reumatologije odgo-vara kolumnist portala www.zdravobudi.hr prim. ivan Sunara dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

    bol ispod lijEviH rEbaraPitanje: Bol prisutna 10 dana ispod lijeve strane rebara i širi se prema leđima. Slikano srce i pluća, nalaz uredan, krv u redu . naru-čena sam na uZ abdomena. Bol prisutna pri svakom pokretu tijela u stanju mirovanja, manje. Može li biti problem u mišićno ko-štanom sustavu da tako dugo traje. Molim savjet što još učiniti, hvala i lijep pozdrav.Odgovor: poštovana, zahvaljujem na va-šem pitanju. Bol može biti povezana s ko-stano mišićnim sustavom, niste imali zoster infekciju? nakon uZv abdomena, možda da napravite i obradu kralježnice. GUbitaK osjEta U rUciPitanje: poštovani, kroz zadnja 2 mjeseca se svakodnevno budim s utrnutom desnom rukom iako nije bila u krivom položaju. Po-nekad se dogodi i s lijevom rukom, ali rijet-ko. Tijekom dana bi se nastavljalo nešto sla-bije trnjenje ruke . Zadnjih desetak dana u desnoj ruci nemam osjet ili je slab. ne osje-tim čak ni toplo-hladno. najmanje osjeta imam u jagodicama prsti. Ponekad mi ti-jekom dana malo otekne kažiprst i palac.posao na kojem radim zahtjeva cjelodnev-no i stalno korištenje ruku. Postoje li vjež-be s kojima mogu poboljšati funkciju ruke i vratiti osjet? unaprijed hvala na odgovoru.Odgovor: Poštovana, možda bi bilo dobro napraviti EMnG i magnet vratne kralježni-ce. Prvo preporučam pregled liječnika da se vidi je li uzrok vaših problema u vratnoj kralježnici (centralno) ili možda u ručnom zglobu (karpalni kanal) ili negdje u ruci (pri-tisak na periferne živce) ili kakva neuropa-tija. ne čekati dugo.

    OTEKNUĆE ILI IZBOČINA U DONJEM DIJELU LEĐAPitanje: Primijetila sam izbočinu ili eventu-alno oteknuće na sredini donjeg dijela leđa. vidljivo je kada su leđa ispravljena u potpu-nosti. ne osjećam bolove u tom području i to sam slučajno ugledala. Zadnjih mjeseci se ne bavim sportom (ponekad joga) i nisam fizički aktivna. Zbog posla vrijeme provodim sjedeći. Kako radim od kuće, mijenjam poze od sjedenja, do polu ležećeg položaja ili pot-punog ležanja. Šta bi mogao biti uzrok? Odgovor: poštovana zahvaljujem na pita-nju. Preporučam ultrazvuk da se vidi je li mekotkivna promjena ili tekućina.

    Zdravo Budi uz dežurnu ordinacijuPrintanje lijekova – znanstvena fantastika kuca na vrata ljekarništva

    zajednički naziv je “printlete”.napredak te tehnologije je brz, ali još uvijek ostaje niz etičkih i regulatornih pitanja na koje treba dati odgovor. Problem falsifici-ranja lijekova i promet neregistriranih lije-kova samo su neki od primjera. Rješavanje tih zapreka trebalo bi omogućiti i ulaz ove

    tehnologije u ljekarništvo. Time bi pojam magistralni pripravak dobio novo, prošire-no značenje te bi mu se udahnuo novi život. ponekad pacijentima na njihov zahtjev kao podsjetnik isprintamo terapiju. već za koju godinu možemo očekivati kako će ova reče-nica imati posve novo značenje.

    Zašto odabrati BelAABo, Belupov sprej za dezinfekciju ruku?prOizvOd ima virucidnO, baktericidnO i FungicidnO djelOvanje te ne izaziva nikakve alergijske reakcije ni u OsOba s osjetljivom kožom

    stvore obrambenu ovojnicu i sredstvo ne može djelovati.osim aktivnog sastojka etanola, BELaaBo sadrži i pomoćne tvari kao što su glicerol, eterično ulje mirte i skvalan. Eterično ulje mirte pruža ugodan miris i daje osjećaj svje-žine dok je skvalan poznat i sve popularniji proizvod u kozmetici koji održava kožu hi-dratiziranom, štiti je od oštećenja i njeguje.

    važno je napomenuti i njegovo praktično pakiranje u spreju koje omogućava jedno-stavno, ravnomjerno i optimalno nanoše-nje proizvoda na ruke.Proizvod se zasad može nabaviti u ljekar-nama. Biocidni pripravak rabiti pažljivo. Prije upo-rabe uvijek pročitati deklaraciju i podatke o proizvodu.

  • 20 21

    aKtUalno

    Tradicionalni dani Belupa, ove su se godine prilagodili novoj “normalnoj” situaciji pa su umjesto nekog hotela na jadranskoj obali, uz šum mora i vjetra te pokoji glazbeni takt, naši prijatelji, partneri i suradnici te kolegice i kolege virtualno, putem aplikacije Zoom i YouTube, mogli pratiti novo izdanje dana Belupa s nazivom dan za Belupo 2020. – Prvo je zdravlje. iako virtualan, dan za Belupo osmislili smo tako da svima bude koristan i zanimljiv. uz nekoliko pozdravnih riječi, Hrvoje Kola-rić, predsjednik uprave Belupa uveo je sve virtualne gledatelje u nove dane Belupa, odnosno virtualnu konferenciju i webinar, dan za Belupo 2020.

    virtUalna KonFErEncija dan Za bElUpo 2020 oKUpila 1500 GlEdatElja

    ostanimo odgovorni, jer prvo je zdravljevirtualnim izdanjem digitalne kOnFerencije i webinara dan za belupO 2020./2021. dosegli smo 874 aktivna sUdionika dok je više od 1500 ljUdi posjetilo straniCU na kojoj se održavala konferenCija i webinar

    belupO je prvi predstavnik u Farma industriji kOji se brzO i eFikasnO prilagodio novom dobU i omogUćio trajan i kvalitetan sadržaj svima koji ga žele ga gledati U vrijeme koje njima odgovara i neograničeno pUta

    bez Ulaganja U promoCijU postignUta je veća posjećenost, nego na dosadašnjim live eventima, gdje se U prosjekU okUpilo 300-400 sUdionika

    pOštivanjem mjera i epidemiOlOške situacije krOz zanimljiv i kOristan prOgram Odaslana je jasna pOruka prvO je zdravlje

    “vjerujem da neću pretjerati kažem li da nitko od nas ne pamti godinu poput ove. godinu koja je u potpunosti promijenila dosadašnju paradigmu kako društvenog, tako i ekonomskog sustava. izložila nas

  • 20 21

    ostanimo odgovorni, jer prvo je zdravljeje brojnim ograničenjima, ali i ukazala na nove prilike. Jedna od njih je da se druži-mo i učimo zajedno, u virtualnom prosto-ru. Jer, ove godine, nažalost, ne možemo drugačije. Tradicionalni dani Belupa ove su godine - dan za Belupo. vjerujemo da ćete s jednakom pozornošću, kao i da smo u kon-gresnoj dvorani nekog hotela, pratiti sve što smo vam pripremili. Trudili smo se današnji dan učiniti vam zanimljivim i korisnim. Be-lupo je u gotovo pola stoljeća od osnutka, vjerujem za mnoge od vas, postao više od zdravlja i više od kompanije s kojom sura-đujete. i posve sam siguran da nikada kao danas nije bilo važnije prijateljstvo mjeriti zajedništvom, humanost solidarnošću, a etičnost dostojanstvom. nikada kao danas nije bilo važnije poticati na odgovornost jednih prema drugima, hu-manost i solidarnost prema najranjivijima, predanost i izvrsnost koja nas vodi naprijed. nikada kao danas nije bilo važnije znati da je prvo zdravlje”, kazao je, otvarajući vir-tualnu konferenciju Belupov predsjednik uprave.nakon vrlo zanimljivog panela, kojim je u za to pripremljenom tv studiju u zagrebačkoj Tvornici kulture, moderirao Mislav Togonal, uživo je pratilo 874 gledatelja, o čemu smo pripremili poseban tekst, prim.dr.sc. darko Počanić, dr.med. KB Merkur, Zagreb održao je predavanje s nazivom “Kako samo jed-nom tabletom postići 20-30% bolju ustraj-nost liječenja u sekundarnoj prevenciji Kv bolesti?” Predavanje je bodovala Hrvatska ljekarnička komora.

    i na kraju virtualne konferencije dan za Be-lupo nikola Katana, mag.pharm. održao je predavanje s nazivom “Kombinacija za one koji poznaju bol”, predstavivši novi Belupov bezreceptni lijek - neofen combo.

  • 22 23

    aKtUalno

    Što zdravstveni sustav i – što je još važnije – što pacijente očekuje u pandemijskoj jeseni bolesti Covida-19, koja je već uzela maha? u proljetnom razdoblju epidemije, kada je novi koronavirus bio potpuno nepoznat i stoga izazvao strah i neizvjesnost, zdrav-stveni sustav bio je u “lockdownu” za sve pacijente osim za one s covidom, za hitne te za onkološke pacijente na terapiji. Znamo da su prevencija, rano otkrivanje bolesti, re-dovite kontrole za kronične bolesnike prva poluga, glavni instrument za pravovremenu dijagnostiku, liječenje i sprečavanje kompli-kacija bolesti. Hoće li posljedica koronakrize biti više komplikacija kroničnih bolesti? Ho-ćemo li se u bliskoj budućnosti suočiti s ve-ćim brojem umrlih? Je li moguće i kako urav-notežiti potrebe liječenja pacijenata s Covi-dom sa svim ostalim skupinama bolesnika? Jer, zdravstveni je sustav namijenjen svima. o tim i drugim veoma važnim pitanjima razgovaralo se u panelu “Zdravlje nema al-ternativu”. uz moderatora Mislava Togona-la, na pitanja su odgovarali te iznosili svoja mišljenja i stavove prim. željko Plazonić, dr. med., državni tajnik Ministarstva zdrav-stva Republike Hrvatske, ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore i dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med., predsjednik Hrvatske liječničke komore. vrata bolnica bila su proljetos zaključana za

    PANEL “ZDRAVLJE NEMA ALTERNATIVU”

    S pojavom Covida-19 nije nestao rak, infarkt, dijabetes kao ni druge kronične nezarazne bolesti

  • 22 23

    željko plazonić: U prvom valU pandemije, zdravstveni sUstav brzo smo preUstrojili na novonastale neprilike. prema našim podaCima, Uspjeli smo održati 56,7 posto UkUpnog radnog kapaCiteta naših zdravstvenih Ustanova. to jest oko 40 posto manje, ali moramo znati da Covid paCijenti zahtijevajU niz dijagnostičkih i terapijskih postUpaka. sada imamO i iskustva i nOvih znanja i smatram da se i preventivni pregledi mogU odvijati bez problema. ali, U svakodnevnom životU, U svakodnevnoj komUnikaCiji moramo poštovani epidemiološke mjere sprečavanja širenja zaraze

    ana soldo: ljekarniCi sU dOista Odradili dObar pOsaO u prvOm valu epidemije i n a t o s m o p o n o s n i . sadašnje je razdOblje dodano problematično, jer je pOvezanO s brOjnim zaraznim respiratOrnim b O l e s t i m a k a O š tO s u prehlade i gripa , kOj i imajU slične simptome kao Covid. i sigUrno će rasti razina straha i razina opterećenosti sUstava. a kaO pOtpunO digitalizirani i UreĐeni sUstav, brzo se p r i l a g o Đ ava m o s v e m U novome što dolazi. pa tako i nOvOm valu pandemije cOvida-19

    gram? Prema našim podacima, uspjeli smo održati 56,7 posto ukupnog radnog kapa-citeta naših zdravstvenih ustanova. To jest oko 40 posto manje, ali moramo znati da Covid pacijenti zahtijevaju niz dijagnostič-kih i terapijskih postupaka. Poglavito se to odnosi na respiracijske centre koje smo brzo oformili, na potencijalne Covid poste-lje kao i na jedinice intenzivnog liječenja – naglasio je prim. Plazonić. Predsjednik Hrvatske liječničke komore, koji je internist gastroenterolog u KB-u Sveti duh u Zagre-bu, rekao je kako svima mora biti jasno da u proljetnom dijelu pandemije nismo imali nekog izbora. – vidjeli smo slike iz italije, Španjolske i dru-gih zemalja, vidjeli smo što se događa kada je zdravstveni sustav preopterećen. Mislim da je Ministarstvo zdravstva postupilo odgo-vorno i na jedino mogući način. ipak i za vri-

    jeme “lockdowna” u našoj Klinici za unutar-nje bolesti imali smo popunjenost kreveta između 90 i 100 posto! dakle, zbrinjavani su svi akutni bolesnici. u pandemiji koronaviru-sa nisu nestali ni infarkti, ni upale gušterače, ni upale žučnih kamenaca… dakle, naša fak-tura u vrijeme “lockdowna” je bila jednaka kao da te zatvorenosti nema. Smanjeni po-gon osjetio se jedino na ambulantnom radu s elektivnim pacijentima, na kontrolnim pre-gledima, elektivnim dijagnostičkim ili endo-skopskim pretragama – rekao je dr. Luetić.

    velik broj pacijenata, dijagnostički uređaji su bili u mirovanju kao i operacijske dvo-rane, liječnici i drugo medicinsko osoblje bili su na prisilnom odmoru osim onih koji su zbog koronavirusa padali s nogu. Hoće li se taj scenarij ponoviti u jesensko-zim-skom valu epidemije? Hoće li biti novog “lockdowna” kakvog smo imali na proljeće?– Teško pitanje, no nadam se da neće – od-govorio je prim. Plazonić. u prvom valu pandemije, dodao je, zdravstveni sustav smo uspjeli brzo preustrojili na novonasta-

    le neprilike. Bio je to prilično zahtjevan po-sao, jer trebalo je puno toga tehnički i ka-drovski preurediti te, k tome, i ljude uvjeriti da je situacija takva da sve to ima smisla. ipak, nismo potpuno prestali raditi već smo stali s tzv. elektivnim programima i s kon-trolnim pregledima koji nisu bili hitni. ¬– Stanje je bilo puno složenije u Zagrebu zbog potresa koji je dobrim dijelom oštetio stare zgrade nekih zdravstvenih ustanova. to je bio dodatni problem koji smo morali rješavati. Koliko smo smanjili hladni pro-

  • 24 25

    aKtUalno

    Zdravstveni sustav je danas otvoren, ali i dalje slabije dostupan u odnosu na vrije-me prije korone. Prema nekim procjena-ma, dok traje pandemija, bolnice se neće moći vratiti na više od 80 posto prijašnjih broja usluga. Znači li to još duže liste če-kanja? – Mora se reći da je samo na Rebru zbog potresa oko 400 kreveta manje nego ranije. ali, liste čekanja su vrlo kompleksna tema i nisu isključivo vezane ni za Covid ni za po-tres, već je pitanje kako se njima upravlja te imamo li infrastrukturu potrebnu za uprav-ljanje listama čekanja. Pri tome, prije sve-ga, mislim na horizontalnu i vertikalnu in-formatizaciju – rekao je dr. Luetić. izdvojio je da na listama čekanja imamo višestruko naručenih istih pacijenata u nekoliko bolni-ca, ali sustav to ne detektira. rekao je i to da su u svibnju i lipnju na Kli-nici za unutarnje bolesti u KB-u Sveti duh radom dodatnih ambulanti u poslijepod-nevnim satima pokušali nadomjestiti šest, sedam tjedana koliko je trajao “lockdown” te naglasio:– Mislim da smo većim dijelom u tome uspjeli. dakle, “lockdown” trajao je šest, sedam tjedana, a godina ima 52 tjedna. Tih šest, sedam tjedana radilo se, prema nekim podacima, 30 posto u odnosu na ono što se inače radi. To znači da se, na razini godine,

    radi o gubitku manjem od 10 posto što nije veliki gubitak. no zbog čega se na Rebru na magnet ab-domena čeka dvije godine? – da je magnet hitan, vjerojatno bi bio odmah napravljen, ako je elektivan ulazi u kategoriju dugih če-kanja. no doista je nužna kompletna, pra-

    ste dva do tri posto. i ove godine ih je više u odnosu na lani 3,1 posto pa imamo oko 40 milijuna recepata za lijekove koji su izdani u hrvatskim ljekarnama. istina je da je u pr-vom tjednu “lockdowna”, kada su liječnici obiteljske medicine krenuli u organizaciju rada po novom režimu, u ljekarnama bio

    prvo jE ZdravljE

    vidE

    opri

    loG

    oSTaLE BoLESTi ZBoG KoRonaviRuSa niSu nESTaLE i nE SMiJu SE ZaBoRaviTi

    primarna zdravstvena zaštita prva je crta u obrani od širenja koronavirusa. i upravo je zato na nama velika odgovornost kao i iza-zov u ovo vrijeme pandemije, a posebno je to bilo u vrijeme “lockdowna”. Jer, ne zabora-vimo, mi ni tada nismo zatvorili svoje ambu-lante i radili smo puno radno vrijeme, rekla je dr. ines Balint, liječnica obiteljske medicine.

    krešimir lUetić: točno je da je smrtnost od Covida n e U s p o r e d i v o m a n j a U o d n o s U n a z l o ć U d n e i l i kardiOvaskularne bOlesti, ali kad bismO pustili da se zaraza kOrOnavirusa nekOntrOliranO širi imali bismO i jakO visOku smrtnost. no tek ćemo za godinU ili dvije epidemiološki vidjeti imamO li u pObOlu i smrtnOsti Ostalih bOlesti velikih odstUpanja. nadam se da velikih posljediCa neće biti i apeliram na to da kronični, kardiovaskUlarni, onkološki pacijenti ne zanemare svOje kOntrOle

    va, dubinska analiza svih naših lista čekanja – odgovorio je državnik tajnik Ministarstva zdravstva. i, naravno, svi se slažu da kod malignih bolesti improvizacija nije dopu-štena. Ministarstvo treba kroz prioritetne narudžbe i druge upute jasno reći kako će onkološki pacijenti ili bolesnici sa sumnjom na malignu bolest brže ulaziti u dijagnostič-ki proces kako bi što prije dobili terapiju.– Broj recepata u Hrvatskoj svake godine ra-

    manji broj recepata. ali zahvaljujući našem sustavu e-recepata kao i receptima za še-stomjesečnu terapiju što znači da pacijenti ne moraju po recept fizički otići svom liječ-niku, taj je segment za vrijeme “lockdowna” jako malo bio narušen – rekla je ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. a na pitanje o tome postaju li magistre far-macije pomalo i liječnice obiteljske medici-ne u situaciji kada izbjegavamo potencijal-

  • 24 25

    no opasan odlazak u zdravstvenu ustanovu pa pomoć sve češće tražimo u ljekarni, od-govara: – Svaki zdravstveni radnik u našem sustavu ima svoje mjesto. Značenje ljekarnika i nji-hovo znanje osobito se vidjelo za vrijeme “lockdowna”. Ljekarne su u svakom trenut-ku epidemije radile u punom opsegu, a tek u kratkom razdoblju s nešto kraćim radnim vremenom. ali, cijelo smo vrijeme pružali sve svoje usluge. i moram reći da smo izni-mno ponosni, jer za vrijeme “lockdowna” ni jedna ljekarna nije bila izvor zaraze niti smo bili zatvoreni na duže od sat vremena. i to je uspjeh Hrvatske. Mi smo jedna od dvije zemlje u Europi – druga je Estonija – u kojoj dostupnost lijekova svim pacijentima ni u jednom trenutku nije bila ograničena. ana Soldo ističe da u Hrvatskoj svaki gra-đanin ima ljekarnu na otprilike 15 minuta udaljenosti. – Sustav treba u ljekarnama prepoznati zdravstvene ustanove u kojima nema listi čekanja kao i to da svaki pacijent ima svo-ju ljekarnu te da prepoznaje i cijeni svoga ljekarnika. Pacijent će svom ljekarniku po-vjeriti stanje svoga zdravlja, a ljekarnik s dobrim znanjem i dobrom voljom, kakvi mi i jesmo, pacijentu uvijek pokušava pomoći. ako je moguće, akutni problem rješavamo u ljekarni, a ako to nije moguće, pacijenta

    pojavila se nova bolest, ali stare nisu nesta-le. anketom među svojim pacijentima do vrlo zanimljivih podataka došao je prof. dr. Eduard vrdoljak, onkolog, predstojnik Klini-ke za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. – na početku koronakrize, puno sam svo-jih pacijenata pitao boje li se više korone ili svoje onkološke bolesti. odgovorili su mi da se više boje korone nego metastatskog raka, a vjerojatnost da će umrijeti od me-tastatskog raka je gotovo 100 posto dok je vjerojatnost da će umrijeti od korone u to vrijeme bila između 0,1 i 0,3 posto – govori prof. vrdoljak. Prema podacima državnog zavoda za sta-tistiku, u travnju, kada je cijela zemlja bila u “lockdownu”, u Hrvatskoj je umrlo 225 ljudi više nego što se u istom mjesecu umiralo

    oSTaLE BoLESTi ZBoG KoRonaviRuSa niSu nESTaLE i nE SMiJu SE ZaBoRaviTi

    prethodnih godina. no ne može se svih 225 umrlih više pripisati koronavirusu, jer je u tom mjesecu od korone službeno umrlo 63-oje ljudi. u istom je mjesecu, zaključeno je, od gripe u toj sezoni umrlo 26 ljudi. Preventivni su pregledi stali na dva mjese-ca. Strah je rastao, ali i komplikacije kronič-nih bolesti. doc. dr. dario Rahelić, predstojnik Sveuči-lišne klinike za dijabetes i endokrinologiju “vuk vrhovac” naglasio je da su travanj i svibanj bili su jako loši što se tiče broja pre-gleda i kaže:– Tada smo, u našoj Klinici, imali manje od 10 posto uobičajenih pregleda i dijagno-stičkih postupaka. dakle, dolazio je izra-zito mali broj pacijenata. Mi smo osigurali dežurstva, ambulante za hitne preglede, no pacijenti nisu dolazili. nakon otvaranja zdravstvenog sustava, kako bi se nadokna-dio posao, uslijedio je prekovremeni rad, rad vikendom.novi virus koji je neko vrijeme paralizirao cijeli svijet, ima i svoju cijenu. negdje do početka rujna, ukupni trošak HZZo-a na epidemiju Covida-19 iznosi više od 258 mi-lijuna kuna, od toga najveći dio otpada na testiranja koja su koštala više od 200 mili-

    juna kuna. S druge strane, trošak liječenja od korone iznosio je 33,6 milijuna kuna, naknade za bolovanja zbog izolacije 24,4 milijuna kuna.Što je s ostalim bolestima? – Zbog straha i nedostupnosti zdravstvene zaštite, posebno u ruralnim sredinama do-gađa se da pacijenti zanemare neke simp-tome i to najčešće simptome teže bolesti. i u takvim slučajevima, pacijenti dođu u uz-napredovalim fazama bolesti, posebno kar-cinoma – rekla je dr. Balint. a da se odgađa-nje pregleda pacijenata s kroničnim bole-stima već osjeća, potvrdio je i doc. Rahelić, što nije dobro kod pacijenata s dijabetesom koji moraju biti pod stalnom kontrolom li-ječnika. uz kronične bolesnike, nikako se ne smije zaboraviti na onkološke pacijente. – Sve moje poruke uvijek su usmjerene običnom čovjeku – da ne zaboravi otići na redoviti kontrolni pregled. Jer, ako se bolest otkrije dovoljno rano, petogodišnje preživ-ljenje je doista veće od 90 posto – rekao je prof. vrdoljak. dakle, prvo je zdravlje. ostale bolesti zbog koronavirusa nisu nestale i ne smiju se za-boraviti.

  • 26 27

    ljEKarnici pitajU

    aKtUalno

    usmjerimo liječniku. Jer, ne može, narav-no, ljekarnik zamijeni liječnika specijalistu. Samoliječenje je važan koncept, ali zahtje-va dodatnu edukaciju pučanstva i dodatnu svjesnost o tome koliko je zdravlje važno – rekla je Soldo. navela je primjer velike Britanije koja je u koncept samoliječenja utrošila enormnu količinu novca i deset go-dina edukacije opće populacije, od vrtića pa nadalje, ali u velikoj je mjeri riješila op-terećenje primarne zdravstvenu zaštite. K tome, upravo ljekarnici pomažu u tome da se kronične bolesti puno ranije otkrivaju i da se za neka akutna stanja koja pacijenti zanemaruju pa kupuju razne dodatke pre-hrani ili bezreceptne lijekove, preusmjere na neku od dijagnostičkih pretraga. – dakle, liječnici stalno poručuju koliko je bitno na vrijeme prepoznati bolest. a to je i te kako moguće u ljekarnama, jer lagane te-gobe ili nelagodu koju čovjek počne osjećati prvo će povjeriti svom ljekarniku, a ne svom liječniku, jer mu je ljekarnik bliže i kod njega nema naručivanja. isto tako, zemlje koje su razvile koncept samoliječenja, koje su inve-stirale u edukaciju pacijenata dobile su ve-like uštede. Jako je važna odgovornost pa-cijenata koji bi trebali biti educirani o tome kada ne trebaju opterećivati zdravstveni sustav. ako želimo da nam zdravstveni su-stav dobro funkcionira, svi za to moramo

    preuzeti dio odgovornosti. drugačije ne ide – zaključila je Soldo. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije u 53 posto od 155 anketiranih zemalja tijekom “lockdowna” djelomično ili potpuno poremećeno je liječenje visokog tlaka, za 49 posto liječenje dijabetesa i kom-plikacija povezanih s dijabetesom, za 42 po-sto liječenje raka i za 31 posto liječenje kar-diovaskularnih hitnih slučajeva. u više od po-lovice zemalja odgađani su preventivni pro-grami. dakle, kako osigurati pravovremenu zdravstvenu skrb za ‘necovid’ pacijente, za one s kroničnim nezaraznim bolestima? – Kroničnom bolesniku na kroničnoj tera-piji, za održavanje njegova zdravstvena stanja, potrebna je redovita kontrola sva-kih šest mjeseci do godinu dana. no kod se nas malo koriste tzv. virtualne ambulante koje bi u doba covida trebale biti aktualne, jer je to mogućnost da pacijent svoga or-dinarijusa nazove u određeno vrijeme, da traži pomoć ili savjet. i, ako je potrebno, or-dinarijus će ga naručiti u ambulantu. Često zaboravljamo da je s pacijentom najvažnije razgovarati – kaže prim. Plazonić. – da – nadopunila je Soldo – ljudi često mi-sle da će, ako im se propiše najskuplji lijek ili odu na magnet, riješiti sve bolesti. – Pacijenti predbacuju da je obiteljski li-ječnik nedovoljno dostupan, da se treba

    naručiti. i zato bih upitao – kada idemo osobnom bankaru, moramo li se naručiti? ili kada trebamo frizera, stomatologa? od toga nitko ne radi problem. i u austriji, i u njemačkoj i u Švedskoj potrebno je naru-čiti se obiteljskom liječniku. Slažem se da kod nas postoji logistički problem. Tko se javlja na telefon u ambulanti obiteljskog li-

    kodnevno u Komoru nazivaju kolege koji vo-đeni etikom uvijek nastoje pacijentu pomo-ći savjetom i žele mu, naravno, izdati lijek. Ali, ima pacijenta koji ne poštuju ni ljekarnu kao zdravstvenu ustanovu ni zdravstvenog radnika i ne žele staviti masku – rekla je ana Soldo. no, naglasila je, odbijanjem nošenja maske u ljekarni neki ljudi iskazuju otpor prema donesenim mjerama.– osobno to ne mogu razumjeti. ako liječnik može operirati pod maskom i 15 sati da bi nekome spasio život, znači da neki pacijent nema ni minimum poštovanja da tih nekoliko minuta koliko boravi u ljekarni stavi masku. i što je sigurno kudikamo manje opterećenje u odnosu na ljekarnika koji nosi masko cijelo radno vrijeme – rekla je Soldo no, zaključila je, prvo treba pacijenta zamoliti da u ljekarnu uđe s maskom. ako on to odbije, kaže mu se da ostane izvan ljekarne pa mu ljekarnik najčešće isporuči lijek na vratima ljekarne. U domovima zdravlja, ali i u bolnicama postoji određeni broj ljekarni koje dije-le isti ulaz. Zbog postojeće trijaže, rad ljekarni je otežan i smanjen je broj paci-

    Određeni broj ljudi odbija nositi maske u ljekarni što ljekarnike dovodi u nezavid-nu, a ponekad i neugodnu situaciju. Jer, nađu se u procijepu između poštovanja odluka i propisa Hrvatskog zavoda za jav-no zdravstvo i pružanja ljekarničke uslu-ge. Kako postupiti u takvim situacijama?– ovo je nevjerojatno česta situacija. Sva-

    jenata. Postoji li ikakvo rješenje za ovaj problem? Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore rekla je da se zbog ovog problema jedna lje-karna zatvorila. i osobito u ruralnim sredi-nama Zagrebačke županije ima primjera da je jedini ulaz u ljekarnu kroz dom zdravlja pa uz postojeću trijažu i određenu usporenost, pacijenti jednostavno ne mogu u ljekarnu. i odlaze u neku drugu, 20 i 30 kilometara udaljenu ljekarnu da bi preuzeli lijek ili ku-pili neki drugi proizvod. – Taj problem trebalo bi rješavati na lokal-noj razini, jer generalno to nije moguće kada imamo trijažne protokole za ulazak u domove zdravlja. ali na takvim lokacijama kojih je relativno malo, trebali bismo izaći ususret jedni drugima i pustiti ljude da uđu u ljekarnu – kaže ana Soldo. Jesen i zima donosi i bolesti kao što su prehlada i gripa, a simptomi koji ih prate su vrlo slični simptomima Covida-1