SVEUČILIŠTE U ZADRU

Odjel za geografiju

Primjena GIS-a

u prostornom planiranjuAnte Šiljeg, prof.

Travanj 2008.

2

LITERATURA

a) Obavezna literatura

PRINZ, D. (2006): Urbanizam, Svezak 1.

Urbanističko planiranje, (prevela s

njemačkoga: Anika Rešetar), Golden

marketing-Tehnička knjiga, Zagreb.

STILLWELL, J., GEERTMAN, S.,

OPENSHAW, S. (1999.): Geographical

Information and Planning, Springer,

Leeds.

LONGLEY P., A. & AL. (2006.): Geographic

Information Systems and Science, John

Wiley & Sons Ltd, London.

b) Dopunska literatura

LONGLEY P., A. & AL. (2006.):

Geographical Information Systems,

Volume 1., John Wiley & Sons Ltd, New

York.

LONGLEY P., A. & AL. (2006.):

Geographical Information Systems,

Volume 2., John Wiley & Sons Ltd, New

York.

KANG-TSUNG CH. (2002.): Introduction to

Geographic Information Systems,

McGraw-Hill, Boston

CAVRIĆ, B., TOPLEK, S., ŠILJEG, A. (2009.):

Uloga indikatora u prostornom planiranju

i mjerenju kvalitete života na primjeru

Zadra (u tisku).

c) Internetski izvori

www.gisdata.com

www.esri.com

Što je GIS?

3

DEFINICIJE GIS-A

Pojavljuju se različite definicije GIS-a

GIS je istovremeno teleskop, mikroskop, računalo, fotokopirni aparat regionalne analize i

sinteze prostornih podataka (Ron Abler, 1988)

Sve definicije ističu važnost prostornih podataka

Podatci se sastoje od dva oblika:

lokacijski element

povezani atributi

a) alat

automatizirani sustav za prikupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, analizu i prikaz

prostornih podataka (Clarke, 1995)

b) informacijski sustav

namijenjen radu s podatcima koji su georeferencirani

c) geometrijski model prikaza prostora

u GIS-u su podatci vezani za linije, točke i poligone i tako su pohranjeni za istraživanja i

analize (Dueker, 1979)

d) filozofija – znanost

služi kao polazište za različita istraživanja, prihvaća ideje i napretke

e) posao vrijedan milijarde dolara

porast korištenja GIS-a je marketinški fenomen začuđujućeg opsega. GIS će se zasigurno

toliko integrirati u naš svakodnevni život da će uskoro biti nemoguće zamisliti kako smo

funkcionirali bez GIS-a (Clarke, 2001)

Područja primjene

GOSPODARSTVOPlaniranjeOpskrbaUpravljanje prometomGeomarketingPreventiva rizika…

ISTRAŽIVANJE Geografija Medicina Arheologija Kriminalistika Klimatologija…

OKOLIŠ Zrak Voda Vegetacija Poljoprivreda Odlaganje otpada…

UPRAVLJANJE Planiranje Katastar Vojska

4

Statistika Izmjera…

POVIJEST GIS-a

Koncepcija GIS-a nije nova

John Snow (15. ožujka 1813. – 16.

lipnja 1858.) je bio britanski liječnik i

vodeći u usvajanju anestezije i

medicinske higijene. Smatra se jednim

od otaca epidemiologije jer je njegovo

istraživanje pomoglo da se razriješi

uzrok izbijanja kolere u Soho.

Uzrok kolere (zaraze): zagađenje, loš

zrak, voda, nehigijenski uvjeti…

Broad Street – Soho, London, 1854.,

prijenosnik zaraze vodena pumpa

1960te-1970te: pionirsko razdoblje, razvoj

o 1963. godine – pojam GIS (Tomlinson)

o 1966. prvi GIS: Canadian Geographical Information Sistem

1980te-1990te: proboj, konsolidiranje GIS istraživanja

o Primjena GIS-a u različitim područjima (zemljišni, okolišni IS)

o 1980. GIS-softver ArcInfo (ESRI)

1990te-2000te: komercijalizacija, širenje

o Komercijalna primjena

o Desktop GIS, Multimedijski GIS, Internetski GIS

o GIS funkcionalnost u različitim softverima

OBILJEŽJA GIS-a

GIS omogućava

Permanentno pohranjivanje

Slobodno modeliranje podataka

Vizualizacijske tehnike

Generiranje novih

geoinformacija

GIS integrira

Geometrijska obilježja

Atributivna obilježja

Grafička obilježja

GIS pretvara

Negrafički model prostora

Slika 1. Prikaz rasprostranjenosti slučajeva kolere uLondonu 1854. – dr. Snow

5

Zadatak: Prostorni plan općine Pojezerje

Modeliranje – pretvorba stvarnog svijeta u prostorni

model

FUNKCIONALNOST GIS-a

Spajanje geometrijskih i atributivnih podataka

Kombiniranje podataka: podatci → informacije →

znanje

Upravljanju prostornim podatcima

Mnoštvo pitanja u bazama

Prilagodba sistema zahtjevima

korisnika

Sposobnost učenja

Upiti

GIS mora sadržavati aplikacije za

pronalaženje specifičnih

geoobjekata na osnovi lokacije ili

vrijednosti atributa (broj

stanovnika, poljoprivrednih

domaćinstava, tvrtki…)

Analiza

6

GIS mora biti u mogućnosti odgovoriti na pitanja u vezi interakcije prostornih odnosa

između različitih setova podataka

Uključuje više od jednog geografskog skupa podataka i zahtjeva da analitičar prođe kroz

seriju koraka kako bi došao do

rezultata

Tri uobičajena tipa geografske

analize jesu:

Analiza blizine

Preklapanje

Analiza mreže

Prikaz

GIS mora sadržati alate za

vizualizaciju geoobjekata koristeći

raznovrsnu simboliku

Pojmovi plan i planiranje su u uskoj vezi, ali dvije različite logičke kategorije

Planiranje je proces (traje i dinamičkog je karaktera)

Plan je slika nekog željenog ili zamišljenog, projektiranog stanja (statičkog je karaktera)

Planiranje

1) svjesno namjeravanje

2) usklađivanje

3) konkretna razrada određenih nacrta i

programa

4) izrada planova

5) unaprijed proračunato raspoređivanje

elemenata i faktora nekog predstojećeg

pothvata

PLANIRANJE

Društveničimbenici

Ciljevi,programi

Kulturalničimbenici

Materijalničimbenici

postojećegstanja

Gospodarskičimbenici

Klimatski,ekološki,

topografskičimbenici

Slika 2. Čimbenici koji utječu na planiranje(PRINZ,1999.)

7

6) predviđanje njegovih tokova i rezultata sa svrhom postizanja postavljenih ciljeva

Zašto primjena GIS-a u urbanističkom planiranju

vrste planiranja:

Regionalno

Metropolitansko

Urbanističko

Ekološko

Općinsko

Ruralno

Planiranje susjedstva

Gospodarsko

Socijalno (društveno)…

URBANISTIČKO PLANIRANJE

Urbanističko planiranje, tj. oblikovanje okoliša gradova i naselja u human funkcionalni

životni prostor, zasniva se na dvije pretpostavke:

1) odgovarajućem stručnom znanju i

2) moralnom stavu (Prinz 1999).

Ova dva međusobno povezana preduvjeta temelj su svakog planiranja i svakog posla.

Stručno se znanje odnosi na vladanje tehničkim, materijalnim instrumentima planiranja i

na poznavanje društvenih, ekonomskih i pravnih realiteta i perspektiva.

U Hrvatskoj se često donose brzoplete i nepromišljene odluke u planiranju nekog kraja

Planiranje je ne racionalno i više je individualno mišljenje koje se nametne (zbog osobnih

interesa, ili?) ljudima koji odlučuju hoće li se projekt realizirati ili ne. Brojne struke u

cijelom procesu su zapostavljene (geografija jedna od njih), a rezultat su loši projekti.

Međutim, nitko od odgovornih ne snosi posljedice, žrtve su građani, a posljedice

višemilijunski gubitci.

8

Prostorno planiranje se dakle ne smije temeljiti na individualnim mišljenjima, nego

interdisciplinarnoj sinergiji.

Širi krug ljudi u Hrvatskoj je geografiju počeo percipirati kao faktografiju, sporednu

znanost, a ne kao interdisciplinarnu znanost koja ima izrazite mogućnosti da pridonese

donošenju pametnijih odluka u prostoru.

Geografi u Hrvatskoj, da bi vratili mjesto i ugled koji im pripada moraju eksplicitno

djelovati, biti ujedinjeni i intenzivnije integrirati GIS u geografsku struku.

U bivšoj SFR Jugoslaviji geografi imali veliku ulogu u prostornom planiranju. Hrvatski

geografi Žuljić, S., Radica, T., Bulić, A. i Magaš, D. bili su jedni od glavnih koordinatora

Prostornog plana SR Hrvatske 1974. i Prostornog plana južnog Jadrana 1970.

Planiranje je proces koji ima korake u radu i planiranju. Prinz (1999.) navodi 7 koraka:

1) snimka i analiza postojećeg stanja

2) obveze

3) nedostatci i konflikti

4) ciljevi planiranja i mjere

5) učinci

6) planiranje

7) koncepcije, planovi i strategije

9

Planiranje povezujemo za zahtjevom i

očekivanjem

1) uvažavanje materijalnih

2) idejnih datosti

Planerski tim mora biti upoznat s:

postojećim stanjem

problemima i njihovim

uzrocima

mogućnostima nekog mjesta i

željama ljudi

1. KORAK: Snimka postojećeg stanja

zbir prikupljenih objektivnih i iskustvenih činjenica o individualnim osobitostima mjesta

osnova planiranja

važna faza rada u cijelom kontekstu planerskog razmišljanja (upravo u ovom koraku

implementacija GIS-a je najvažnija)

Što obuhvaća postojeće stanje na planiranom prostoru?

strukturu

oblik

namjena zemljišta i gradnje

socijalna

ekološka

kulturna

gospodarska obilježja

Kako prikupiti podatke o postojećem stanju?

Jedan od oblika prikupljanja svakako je i anketa građana – “odozdo prema gore” pristup

Prostor se planira za građane, a ne za pojedince

1) Cilj planiranja u odnosu na planirano područje

10

2) Kartografske podloge

Satelitski snimak

Katastarske podloge

Podloge su temelj planiranja nekog

prostora

Mjerila koja se koriste:

o 1 : 500

o 1 : 1000

o 1 : 2500

o 1 : 5000

Katastarske podloge većinom su u

AutoCad-u, međutim u GIS-u

postoje ekstenzije koje omogućuju

pretvaranje (prebacivanje) u slojeve

(točke, linije i poligone)

3) Planirano područje

Raspon zadataka urbanističkog planiranja seže od:

1) prostorno opsežnih

važne strukturne međuovisnosti (površine, linije)

2) sadržajno apstraktnih tema s strukturnim pristupom i iskazima

fizički i idejno u prvom planu su objekti (kuća, drvo, ulica)

3) planiranje manjih prostora unutar konkretnih mjesnih okolnosti

Inventarizacija postojećeg stanja dobro je obavljena kad se razlikuje ono što je u

određenoj situaciji važno s obzirom na mjerilo

Površno istraživanje daje loše temelje za planiranje

Primjer 1. Izrada plana za prenamjenu nekadašnjeg ind. zemljišta

Uz pomoć GIS-a saznati:

površinu

opseg

tlocrtna izgrađenost

broj objekata

stanje

strukture korištenja

izraditi tampon zone

koliko objekata treba srušiti

gustoća prometnica

Georeferencirani

11

Inventarizacija i vrednovanje strukturnih obilježja osi, strukture korištenja, izgrađenog

i neizgrađenog prostora

Primjer 2. Preoblikovanje ulica i javnih prostora

Uz pomoć GIS-a saznati:

duljinu ulica

površinu

prosječnu širinu

broj K.Č. u planiranom djelu

broj objekata

izraditi tampon zone

koliko objekata treba srušiti

prosječna udaljenost objekta od ulice…

Nužne informacije o mjernim i tehničkim datostima, a zatim oblikovna i funkcionalna

obilježja rubne gradnje

Topografija

Važno polazište za prostorne mogućnosti razvitka planiranog područja te za strukturu i

oblik prostornog plana

Što je izraženija plastičnost oblika zemljišta to je veći njezin utjecaj na:

namjenu površina

mogućnost gradnje

komunalnu i tehničku infrastrukturu

raščlambu prostora

oblikovanje krajolika i gradnju

oblikovanje detalja

klimatske uvjete

Topografiju zemljišta ne određuje

samo prirodni oblik površine

GIS omogućava izračunavanje

koeficijenta plastičnosti

Struktura tla – geološka građa

Važan je preduvjet za korištenje površina i mogućnosti gradnje s obzirom na svojstva

nosivosti, razinu podzemnih voda i kvalitetu tla

Nosivost građevinskog zemljišta razlikujemo prema 3 kriterija:

dobro građevinsko tlo (stijena, šljunak, suha ilovača)

osrednje građevinsko tlo (fini pijesak, vlažna ilovača)

loše građevinsko tlo (prapor, blato, nasuta zemlja)

12

Na temelju geoloških karata u GIS-u napraviti slojeve, klasifikaciju tala da bi se vidio omjer

istih u planiranom području

Razina podzemnih voda

Visoka razina podzemnih voda smanjuje nosivost tla

Građevinski objekti kao što su podrumi i garaže moraju smjestiti iznad površine zemljišta

Kakvoća tla

Označava se brojevima koji određuju kakvoću tla (od 0 do 100)

na dobrom tlu: poljoprivredna namjena, mali vrtovi izvan grada, zelene površine

na lošem tlu: gradnja, sportski tereni

Uz pomoć GIS-a saznati (izraditi tampon zone) na kojim dijelovima planiranog područja je

zemljište dobro i zaštititi ga od gradnje, te na kojim područjima je loše

Vode

Razlikuju se:

Tekuće vode: potoci, rijeke (I.,II.,III. reda)

Stajaće vode: ribnjaci, jezera, brane…

Površina vode ne ograničava se na granicu – prikazanu u prostornom planu

Rubne zone kao “životni prostor” zahtijevaju zaštitu

Vegetacija

Očuvanje i zaštita bogate i raznolike vegetacije prijeko je potrebna za zdrave životne

uvijete

13

Točna i stručna izrada karata u tijeku snimanja postojećeg stanja preduvjet je za pomno i

brižljivo planiranje (stablo se ne mora micati zbog ceste, nego se cesta prilagođava stablu)

Kako se ne bi

ugrozio život

drveća,

potrebno je

ostaviti

slobodnim od

građevinskih

zahvata

sigurnosno

područje

(promjer krošnje

stabla)

Razlikovanje

veličine stabla:

I. kategorija (npr. platana) – promjer krošnje od 7 do 10 m

II. kategorija (npr. bagrem) – promjer krošnje od 5 do 7 m

III. kategorija (npr. kuglasti javor) – promjer krošnje od 3 do 5 m

Prema propisima o šumama – od ruba šume do građevina 30 m

14

U GIS-u napraviti tampon zone (buffer) oko stabala ili šuma

KLIMA I UTJECAJ NA OKOLIŠ

Utjecaji na mikroklimu – “gradska klima”

a) “okamenjivanje” površine tala dovodi do porasta prosječne temperature, nastanka magle,

sniženja razine podzemnih voda i smanjivanja zračnih strujanja

b) gradnja usred prostranih zelenih površina: povoljnije promjene temperature, bolje

isparavanje i prozračenost, cirkulacija zraka sprečava nakupljanje zagađenog zraka

c) glavni uzročnici zagađenja zraka: emisije prometnih ispušnih plinova, emisije od grijanja

kućanstava, industrije, poljoprivreda

Djelovanje vjetra

Struktura prostora

uvjetuje različito

djelovanje vjetra na

različitim planiranim

područjima

Vjetar snagom i

smjerom može

utjecati na

prenošenje štetnih emisija i tako utjecati na ugodu u stambenim područjima, te na

utrošak energije

Prikladnost planiranog područja u vezi s klimatskim utjecajima

Slika 3. Prikladnost planiranog područja u vezi s klimatskim utjecajima

15

Ekološka opterećenost

Opterećenost okoliša pogađa prirodu, a čovjeku šteti fizički i psihički

Opterećenost okoliša i njegovi izvori:

opterećenost bukom: prometnice (kopneni, zračni i vodeni promet)

onečišćenje zraka: promet, industrija

zagađenost vode: komunalne i industrijske otpadne vode

zagađenost prašinom, čađom itd.: industrija, promet

Državnim i pokrajinskim zakonima i uredbama utvrđuju se dopuštene granične vrijednosti

ispuštanja štetnih tvari

Uz pomoć GIS-a i različitih uređaja izmjeriti koncentraciju i jačinu, dobiti podatke te na

temelju njih napraviti zone utjecaja

Prilikom planiranja vrlo je važno voditi brigu o održivosti i zaštiti okoliša (poštivati studije i

zakone)

Namjena površina

Gradnja

U bazi podataka svakom objektu pridodati atributni podatak o njegovim obilježjima

Pojedinačne građevine: samostojeće, bez direktnog odnosa s drugim zgradama (broj

katova, oblik krova)

16

Skupine zgrada: kao zatvorene skupine kuća, gospodarstva, građevinski sklopovi

Način gradnje:

otvoreni (niz samostojećih kuća)

zatvoreni (poluugrađene ili ugrađene zgrade)

Namjena zgrade:

stambena zgrada kao kuća (1 ili

više obitelji)

skladišna ili tvornička zgrada

škola, dječji vrtić

pročiščivač otpadnih voda

Stanje zgrada:

novo

dobro opće stanje

stanje koje zahtjeva obnovu

ruševno

Oblik i stanje zgrada prema namjeni

usklađenost oblika

suprotnost između oblika

Prometno povezivanje

Povezivanje planiranog područja

pješačkim i biciklističkim

prometom

Prometno povezivanje

Povezivanje planiranog područja

pješačkim i biciklističkim prometom

postojanje

stanje

opasne točke

Povezivanje planiranog područja

motoriziranim prometom

a) povezivanje postojeće gradnje, nedovoljna prometna protočnost – prema strukturi

i kapacitetu neprikladno za

proširivanje (Bokanjac)

b) gradnja ulica prilagođena

prometu – treba tražiti

rekonstrukciju ulica radi

prilagodbe mjesnim

okolnostima

c) dobro odmjereno i

funkcionalno planiranje

Pri vrednovanju postojeće strukture prometne povezanosti treba uzeti u obzir posebnosti

oblika naselja i krajobraza

Opasne točke

17

a) nepregledan uljev

b) posmaknuto i nepregledno križanje

c) pregledni uljev

d) prometno ispravno križanje

Planiranje i dimenzioniranje površina za promet u mirovanju

a) nedostatna količina

b) dostatna količina

Prometna opterećenost cesta i putova u planiranom području

frekvencija putnika

automobilski promet

teretni kamionski promet

vršno satno opterećenje

normalno opterećenje

točke učestalih prometnih nesreća

U svijetu postoje različiti uređaji i metode mjerenja prometne opterećenosti (sateliti) koji

su direktno povezani s bazom podataka

Socijalna i tehnička infrastruktura

Ustanove unutar planiranog područja ili u njegovoj neposrednoj okolini

a) za skrb o mladima i starijim osobama

b) za zdravstvenu skrb

c) za obrazovanje

d) za dušobrižništvo

e) za kulturu i zabavu

f) ostale

Opskrba i ostale

ponuda opskrbe i usluga za dnevne potrebe

ponuda opskrbe i usluga za povremene potrebe

ponuda opskrbe i usluga za dugoročne potrebe

Tehnička infrastruktura

A) Uređaji za mjesnu opskrbu:

vodovod

kanal za otpadne vode

kanal za oborinske vode

vod električne energije

plinovod

telefonski vod

vod kabelske televizije

vodovi za prijenos podataka

toplovodi

trafo-stanica

18

razdjelna električna stanica

bunar

benzinska stanica

telefonski ormar

ormar prometne signalizacije

4) Društveno-ekonomski kriterij u urbanističkom planiranju

Podatci o stanovništvu

broj stanovnika

broj kućanstava

veličinu kućanstava

dobnu strukturu

nacionalnost

obrazovanje zaposlenost

Podatci o zgradama i stanovima

broj zgrada i stanova

starost zgrada

veličina stanova

oprema stana

najamnine

Radna mjesta i zaposlenici

ANALIZA I CILJEVI

Temeljita snimka postojećeg stanja

nudi cijeli niz činjenica i informacija

Pregledno obraditi i prikazati jer će

samo tako biti pristupačni u svakoj

etapi planiranja

Analiza

rezultate snimke postojećeg stanja

vrednovanje stanja i obilježja u vezi s uzrocima

međuovisnosti i posljedice

rezultate istraživanja možemo svrstati u kategorije

Zaključujemo koja područja i sadržaji zahtijevaju naše djelovanje

Na temelju rezultata snimke postojećeg stanja donosimo zaključke koji postaju osnova za

postavljanje ciljeva i programa planiranja

Faza analize i postavljanja ciljeva, odlikuje se uskom međusobnom povezanošću

argumenata i zaključaka

Slučajevi planiranja

Prostorno i funkcionalno povezivanje/odnosi

Primjenjuje se prije svega pri planiranju novih gradnji i proširenjima

Razmatranje se ovdje proširuje izvan planiranog područja tako da obuhvati strukturalne

odnose s okolinom i uključujući ih u veći prostorni i funkcionalni kontekst

19

a) Prometnice

- glavne pješačke staze

- biciklističke staze

- linije javnog prijevoza

- komunalno-tehnička infrastruktura

b) Opskrba

- trgovine, usluge

- škole, vrtići

- crkvene i kulturne ustanove

- objekti za sport i slobodno vrijeme

c) Krajobraz, zelene površine

- parkovi, neizgrađene površine u krajoliku

- vode

- ekološka i oblikovna obilježja

d) Namjena površina

e) Struktura gradnje i prostora

- oblici gradnje

- gustoća gradnje

- oblici prostora

- obilježja oblikovanja

f) Strukturne linije

RASPOLOŽIVOST ZEMLJIŠTA, ETAPE GRADNJE, SLIJED REALIZACIJE

Primjenjuje se u planiranju novih gradnji i proširenjima, prema potrebi u rekonstrukciji

sela i gradova

Različiti vlasnički odnosi često zahtijevaju teške i dugotrajne postupke kupovine zemljišta,

preraspodjele pa i izvlaštenja kako bi se stvorile prostorne pretpostavke za provedbu

planiranih mjera

20

Stoga je nužno da planirano područje bude podijeljeno na različite etape gradnje

(prostorno i vremenski)

Slijed i obuhvat pojedinih etapa realizacije važne su točke u izradi daljnjih graditeljskih

zahvata, investicijskog planiranja

Vrednovanje planiranog područja prema namjeni

Važno u planiranju nove gradnje i proširenjima koja zahvaćaju krajolik

Topografski, ekološki i geološki uvjeti na planiranom zemljištu, oblici namjene površina,

eventualna zatečena ili očekivana opasnost zagađenja industrijskim otpadom zahtijevaju

raščlambu planiranog područja i istraživanja stručnjaka

Potrebno donijeti zaštitne mjere kao i primjene namjene gradnje

Plan obveza

Primjenjuje se u svim slučajevima planiranja

Analiza parcijalnih prostora i pojedinih čimbenika nalaže da određene elemente

postojećeg stanja obvezno uključimo u planiranje ako:

ne postoji povod za promjenu

provedba nije moguća zbog novog vrednovanja mogućnosti ili procjene posljedica

okolnosti ili obilježja postojećeg stanja zahtijevaju zaštitu i održavanje

Problemska karta

Primjenjuje se u svim oblicima planiranja

Za razliku od obveza koji su pozitivni iskazi, u planiranim području utvrđeni su nedostatci i

konflikti kao negativna obilježja

Otkrivanje razloga njihova nastanka i njihovo uklanjanje zadaća su planiranja i pratećih

mjera

Plan mjera

Primjenjuje se u svim slučajevima planiranja

21

Rezultat analize postojećeg stanja može se prikazati kao skup prijeko potrebnih ili

preporučljivih mjera

To su ciljevi koji se odnose na sadržaje, hitnost, postupke i instrumente planiranja

pratećih aktivnosti

Ciljevi planiranja u prirodnim prostorima zahtijevaju istraživanje i vrednovanje prirodnih

okolnosti s obzirom na održivost

Kriterij procjene ne smije biti cilj planiranja

Treba krenuti obrnutim putem, tj.

vidjeti mogu li priroda i krajolik

podnijeti planirane mjere bez

posljedica

Odrediti što treba uvažiti, što

ograničiti, a što nadoknaditi

URBANISTIČKO PLANIRANJE

Metodski pristupi planiranja

Proces urbanističkog planiranja

opisujemo ovim koracima:

Inventarizacija i analiza

zadataka, problema

Razrada mogućih rješenja i metoda

Izbor ili izrada sredstava za provedbu planskih rješenja

Planiranje je suodnos između postavljenih

pitanja i nastojanja da se nađu logični

odgovori

Za planirane mjere i njihovu provedbu

jednako su važne materijalne i

nematerijalne danosti kao i promjenjivi

društveni, ekološki i ekonomski odnosi

Ponekad se poseže za stručnim znanjem, a

ponekad za prognozama i pretpostavkama

Spektar urbanističkih zadataka seže od

slučaja sanacije u gusto naseljenoj

gradskoj četvrti do planiranja daljnjeg

razvoja grada

Iznimno je važno prvo definirati vrijeme i

mjerilo, a tek onda opisati primjereno

rješenje i sredstva

Planiranje koje se gubi u detaljima, čak i

onda kad zahtjeva “širokopotezne”

odgovore o kontekstu, neće uspjeti

22

Metodički pristupi za izradu

urbanističkih planova potkrijepljeni

su primjerima koji su prije svega

usmjereni na prostorno-

funkcionalne i tehničke aspekte

planiranja

Izrada urbanističkih planova vezana

je uz zahtjev da se različiti, slični i

proturječni sadržaji urede tako da

nastane funkcionalna i oblikovana cjelina

Pri izradi plana treba objasniti koje okolnosti, odnose, utjecaje i posljedice valja uvažiti

kao općenite

Kako ono što je zatečeno u planiranom području uklopiti, s razvojnim ciljevima, u

strukturalni sklop

Urbanistički plan definira:

namjenu

prometnu povezanost

namjenu okolnih površina

Unutar GUP-a grada

Zadra potrebno donijeti:

UPU - 60

DUP - 15

PUP - 8

Slika 4. Granice pojedinih urbanističkih planova unutra

GUP-a Zadra

23

Primjer planiranja I: planiranje stambenog područja – proširenje sela

24

25

Primjer planiranja II: planiranje stambenog područja – razvoj dijela općinskog naselja –

arondacija središta mjesta

Ciljevi, program

veličina površine planiranog područja cca 16 ha

izrada plana s urbanističkim i ekološkim kvalitetama uz uvažavanje poljoprivredno

vrijednih površina u okružju planiranog područja

zgusnuta stambena gradnja mješovitog tipa – više stambene zgrade maks. trokatnice i

samostojeće obiteljske kuće

odustajanje od planiranja opskrbe i javnih površina jer ta ponuda postoji u blizini središta

mjesta

određivanje lokacije za dječji vrtić

priključenje interne infrastrukture prema natječajnim uvjetima

određivanje prostora za parkirališna mjesta

očuvanje poljoprivrednog imanja

1. korak– mjerilo 1 : 5000, 2500

Snimka i interpretacija mjesnih uvjeta

prema:

linijama struktura

potezima zemljišta

granicama prostora

orijentacijskim točkama i vezama

2. korak – mjerilo 1 : 2500

Unošenje mjesnih uvjeta i njihova

vrednovanja u koncepciju UP općenito uz

ove iskaze:

prostorno funkcionalna raščlamba

planiranog područja

uspostava poveznica s urbanističkim

komponentama i elementima krajolika

raspodjela građevinskih površina

3. korak – mjerilo 1 : 2500

Razvitak strukture neizgrađenih prostora uz dodavanje društvenih i ekoloških funkcija,

postavljanje neizgrađenih prostora kao skupnih dvorišta u četvrtima i definiranje zelenih

površina

26

Preuzimanje zatečenih strukturnih i

oblikovnih elemenata koji obilježavaju

područje i njihov razvitak korištenjem

jednostavne i jasne raščlambe površina,

prostora i struktura gradnje

4. korak – mjerilo 1 : 2500

Koncepcija prometnog povezivanja s

prioritetom kontinuiranih i sigurnih pješačkih

i biciklističkih veza između stambenog

područja i središta mjesta, okolnog krajolika i

planiranog područja za proizvodnju i

poslovanje, stvaranje prostora za stanovanje

s pretežitom zabranom motornog prijevoza

5. korak – mjerilo 1 : 2500, 1000

Prenošenje rezultata koncepcijske razrade

u izradu plana gradnje, prikaz oblika

gradnje, tipova kuća i bitnih obilježja

neizgrađenih prostora i priključenja

Sažetak koncepcijskih obilježja plana u

pojednostavljenom prikazu

6. korak – mjerilo 1 : 500

Izrada urbanističkog plana s konkretnim

definicijama oblika građevina, stambenog

okružja, infrastrukturom i neizgrađenim

površinama

7. korak – mjerilo 1 : 250

razrađeni primjeri uređenja i oblikovanja javnog prostora i prijelaznih područja između

privatnih kuća i vrtova

27

Ilustracija planskih zamisli stambene gradnje i okružja u prostornim skicama

EKOLOŠKI CILJEVI U URBANISTIČKOM PLANIRANJU

Provedba urbanističkih planova neizostavno mijenja prostor, tj. obavlja trajne posljedice

Zahvati u prostoru mogu ili opteretiti okoliš ili biti ekološki prihvatljivi

Jedna je stvar ekološki odgovorno planirati, a sasvim drugo hoće li se korisnici ekološki

odgovorno ponašati prema okolišu

Kad

proširujemo

površine

naselja ili

gradimo

infrastrukturu

, oduzimamo

krajoliku

“životni

prostor”

Prenamjenom

površina

može se

omogućiti

oporavak

ekološki

opterećenih i

uništenih

područja

Treba voditi brigu o održivom razvoju, tj. odustati od onih zahvata čiji bi opseg i posljedice

ugrozili eko-sustav

28

U tijeku planiranja potrebno je stalno procjenjivati moguće ekološke gubitke kao

posljedice određenih planskih ciljeva

U skladu s tim treba donositi odgovorne odluke o mjerama koje bi kvantitativno i

kvalitativno nadoknađivale te gubitke

Osnove ekološki odgovornog planiranja moraju se razraditi istraživanjem postojećeg

stanja

Planirano područje

a) granice i mogućnost korištenja zemljišta

b) klimatski uvjeti

c) osunčani položaji i položaji u sjeni

Gradnja

d) orijentacija gradnje

e) struktura gradnje

f) planiranje zgrada

Neizgrađeni prostori

g) socijalni i ekološki

neizgrađeni prostori –

biotopne zajednice

h) mali biotopi

j) mikroklima/provjetrenost

k) zaštita od vjetra, uštede energije

l) tretman tla i vegetacije

29

Prometna infrastruktura

m) strukturni prioritet ekološki prihvatljivih prometnih oblika

n) zoniranje prometne strukture

o) oblikovanje

Projekt Knin

Cilj

Određivanje kvalitete života u MO unutar GUP-a grada Knina

Koristiti bazu podataka (kartografska podloga)

Definirati granicu GUP-a - dogovor (uže gradsko područje 200 m oko kuća)

GUP podijeliti na manja područja, UPU-e (5 mjesnih odbora)

Topografija

Struktura tla

Kakvoća tla

Vode

Vegetacija

Klima

Namjena površina

koliki je % udio površina u svakom odboru - analizirati i zapisati

tip gradnje (broj katova, način gradnje, namjena zgrade)

tlocrtna izgrađenost objekata

povezivanje pješačkim i biciklističkim prometom (stupanj izgradnje i stanje pješačkih i

biciklističkih staza)

povezivanje motoriziranim prometom (struktura, stupanj, stanje, opasne točke, promet u

mirovanju)

tlocrtna izgrađenost ulica

ukupna duljina ulica

gustoća ulične mreže

povezivanje javnim prijevozom (postojanje)

gustoća stajališta javnog prometa

30

Socijalna i tehnička infrastruktura

Socijalna infrastruktura

Ustanove:

skrb o mladima i starijim osobama

zdravstvenu skrb (ambulanta)

obrazovanje (škole, vrtići…)

broj za kulturu i zabavu

ostale

Opskrba i usluge

Podatci o stanovništvu

broj stanovnika (1 kuća = 5 osoba, 1 zgrada = 40 osoba)

gustoća

broj kućanstava

Zadatci:

Analizirati bazu podataka

Obraditi i analizirati podatke ankete građana

Odrediti pokazatelje kvalitete života – prikazati ih

Napraviti karte geografskog položaja područja

Pokazatelje prikazati u obliku karata, grafova, kartograma…

Tekstualni dio

POLAZIŠTA URBANISTIČKOG PLANIRANJA

Prometno povezivanje, problemska karta, uzroci i posljedice

Prometnice i prometna sredstva ključni su za civilizacijski napredak

Društveni, kulturološki, gospodarski i politički razvitak naroda usko je povezan s

prometnim razvitkom

Potpuna motoriziranost, koja omogućuje najveću mobilnost, postala je mjerilom

blagostanja

U mnogim područjima zbog prometnog zagušenja prešla se granica koja dijeli napredak

od osobnog komfora

Što je s temeljnim načelima?

Odnos između troškova i koristi, smanjen i zagađen životni prostor zbog povećane

moblinosti više nije u skladu s temeljnim načelom prema kojem se promet treba razvijati

Uvažavanje temeljnog načela značilo bi ponovno razumijevanje prometa kao usluge

koja na svrhovit i smislen način treba biti, opsegom i vrstom, uklopljena u zajedničke

potrebe i mogućnosti

Planiranje grada mora od urbanističkog plana pa sve do planerskih koncepcija širih

obuhvata stvoriti pretpostavke:

da se dopusti samo onoliko prometa koliko je prijeko potrebno

31

da se prometni intenzitet rasporedi na sve vrste prometa u skladu s njihovim

svojstvima i da se pritom promiče nemotorizirani individualni i javni promet

da ravnopravno uvažava potrebe i mogućnosti svih skupina stanovništva

da prometni tokovi budu usmjereni tako da se ne ugrožava kvaliteta života

da se odgovorno ponašamo prema ekološkim, energetskim i makroekonomskim

mogućnostima

VRSTE PROMETA

o pješački

o biciklistički

o individualni automobilski

o javni putnički

o robni/teretni

KRITERIJ VREDNOVANJA

o doseg

o način prometnog povezivanja

o komfornost prometnog

o sredstva

o ovisnost o vanjskim utjecajima

o sigurnost

o učinkovitost

o utrošak energije

o ekonomičnost

o opterećenje okoliša

o stupanj izgrađenosti

o ekološka prihvatljivost

Utjecaj neprometnih kriterija vrednovanja

Potreba za mobilnosti prvenstveno je povezana s dostupnošću ustanova koje su nužne za

egzistenciju

Stanovnici:

o Djeca i mladi nisu motorizirani

o Odrasli cca 60 posto nisu motorizirani

Prometna povezanost mora biti zajamčena i bez korištenja motornih vozila

Pješački i biciklistički promet zahtijevaju posebne uvjete, odnosno neometano i sigurno

kretanje

Odnos između prometa i gradnje

Način i mjera korištenja određuju opseg i vrstu prometa, a i njegovu raspodjelu tijekom

dana

32

Prostorni razmještaj ciljeva puta i utjecaj tog razmještaja

na vrstu i opseg

prometnih tokova

A) Prostorno

razdvajanje funkcija

B) Prostorno

miješanje funkcija

C) Svatko putuje svojim

automobilom

D) Prevladava promet

javnim prijevoznim

sredstvima

E) Disperzno naselje

G) Gusto naselje

33