Zakon o Prostornom Planiranju FBIH

ZAKONO PROSTORNOM PLANIRANU I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOU

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim Zakonom ureuje se: planiranje koritenja zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) kroz izradu i donoenje planskih dokumenata i njihovo provoenje, vrsta i sadraj planskih dokumenata, koritenje zemljita na nivou Federacije, nadzor nad provoenjem planskih dokumenata od znaaja za Federaciju, nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizika lica. Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, koritenje zemljita i zatita prostora Federacije kao osobito vrijednog i ogranienog dobra.

lan 2.

Plansko upravljanje, koritenje zemljita i zatita prostora (u daljnjem tekstu: plansko ureenje prostora) osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom ureenju prostora i na naelima odrivog razvoja. Cjelovit pristup planskom ureenju prostora obuhvata naroito:1) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti zahvata na prostoru Federacije,2) izradu planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije,3) provedbu i praenje provedbe planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije.

lan 3.

Planiranje prostora zasniva se na naelima:1) zatite prostora u skladu sa principima odrivog razvoja;2) zatite integralnih vrijednosti prostora i zatite i unapreenja stanja okolia;3) usaglaenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od znaaja za Federaciju;4) usaglaenosti planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i planskih dokumenata kantona meusobno;5) usaglaenosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske;6) usaglaenosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih drava;7) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za planiranje u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima;8) uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadlenosti Federacije u svrhu planiranja, koritenja zemljita i zatite prostora Federacije.

lan 4.

Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite okolia, kulturnohistorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijea, tla, zraka, uma, voda, zdravlja, kao i zatite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zatite sportskih, turistikih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

lan 5.

Planiranje u Federaciji osigurava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:

Page 1 of 31Zakon Vlade Federacije BiH za 2006

22.11.2010http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/5bos.htm

Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), zakonodavni i izvrni organi kantona i slube za upravu jedinica lokalne samouprave donoenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata i propisa odreenih ovim Zakonom. Strunu zasnovanost dokumenata iz stava 1. ovog lana osiguravaju federalni organi uprave, kantonalni organi uprave i slube za upravu jedinica lokalne samouprave osnovani za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, te pravna lica registrirana za izradu tih dokumenata.

II. PLANIRANJE

lan 6.

Planski dokumenti odreuju svrsishodno organiziranje, koritenje i namjenu zemljita, te mjere i smjernice za zatitu prostora.Planski dokumenti su:1) prostorni plan:- prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Federacije),- prostorni plan kantona,- prostorni plan podruja posebnih obiljeja,- prostorni plan opine (osim za opine koje ulaze u sastav gradova Sarajevo i Mostar);2) urbanistiki plan;3) detaljni planski dokumenti:- regulacioni planovi,- urbanistiki projekti.

1. Planski dokumenti od znaaja za Federaciju

lan 7.

Obavezno je donoenje sljedeih planskih dokumenata: 1) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije, 2) za teritorij kantona - Prostorni plan kantona, 3) za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistiki plan grada, 4) za opine na podruju gradova Sarajevo i Mostar - Prostorni plan opine,5) za podruja od znaaja za Federaciju - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, 6) za urbano podruje opine u kojoj je smjeteno sjedite kantona - urbanistiki plan, 7) za podruja za koja je takva obaveza utvrena planom ireg podruja - regulacioni plan i urbanistiki projekt.

lan 8.

U pripremi i izradi planskih dokumenata vodi se rauna o: javnom interesu, opim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, vri koordinacija sektorskih politika, usklaivanje pojedinanih interesa sa javnim interesom, neophodnim mjerama zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvrenim propisom Vlade, neophodnim mjerama zatite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima utvrenim Zakonom o zatiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine Federacije BiH, br. 39/03) i propisima donesenim na osnovu tog zakona, strategijskoj procjeni uticaja na okoli (SEA), te omoguava provjera opravdanosti, usklaenosti i provodivosti planiranih prostornih rjeenja. Nain pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata u Federaciji ureuje se propisom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Propis iz stava 2. ovog lana donosi Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog ureenja i okolia (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), uz prethodno pribavljena miljenja kantona.



2. Prostorni plan Federacije

lan 9.

Prostorni plan Federacije odreuje dugorone ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, drutvenim i historijskim razvojem od znaaja za Federaciju.Prostorni plan Federacije sadri politiku koritenja zemljita i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije.Prostornim planom Federacije utvruju se podruja od znaaja za Federaciju a naroito: 1) objekti i trase privredne (magistralne) infrastrukture od meunarodnog, dravnog i federalnog znaaja, kao i interes dvaju ili vie susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura sa objektima);2) prostori i podruja od znaaja za Federaciju iz lana 16. ovog Zakona;3) objekti i podruja graditeljskog ili prirodnog naslijea koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; 4) objekti i prostori od znaaja za odbranu.Prostorni plan Federacije razrauje planska opredjeljenja iz Prostorne osnove Federacije.Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti, prostorni plan Federacije utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, koritenje i namjenu zemljita a naroito: 1) osnovnu namjenu zemljita i pojedinih podruja Federacije;2) meusobnu povezanost prostora kantona;3) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura);4) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.);5) mjere zatite okolia;6) mjere za obnovu i sanaciju prostora;7) zatitu graditeljskog i prirodnog naslijea; 8) mjere zatite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja na nivou Federacije;9) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina.Prostorna osnova Federacije, Program mjera i odluka o provoenju prostornog plana Federacije sastavni su dijelovi Prostornog plana Federacije. Prostorni plan Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade na period od dvadeset godina.

3. Prostorna osnova Federacije

lan 10.

Prostorni plan Federacije radi se na osnovu Prostorne osnove Federacije. Prostorna osnova Federacije sadri snimak i ocjenu postojeeg stanja u prostoru od znaaja za Federaciju, kao i osnovne smjernice planiranog prostornog razvoja. Prostornu osnovu Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.

4. Izvjetaj o stanju prostora u Federaciji

lan 11.

Organi uprave nadleni za poslove prostornog ureenja na svim nivoima vlasti vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru, izradu i praenje provedbe planskih dokumenata.O stanju prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku etiri godine od donoenja Prostornog plana Federacije, Izvjetaj o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvjetaj).



Izvjetaj sadri analizu provoenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove uinkovitosti u prostoru, na zatiti vrijednosti prostora i okolia, te druge elemente od znaaja za plansko ureenje prostora.

5. Program mjera prostornog ureenja Federacije

lan 12.

Parlament na osnovu Izvjetaja donosi etverogodinji Program mjera za unapreenjestanja u prostoru Federacije (u daljnjem tekstu: Program mjera). Program mjera sadri: procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojeih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od znaaja za izradu i donoenje tih dokumenata.Programom mjera utvruje se ureenje zemljita od znaaja za Federaciju, izvori finansiranja ureenja, te rokovi ureenja za planiranu namjenu. Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruja posebnih obiljeja, utvruju se i druge mjere za provoenje politike planskog ureenja prostora i planskih dokumenata.

lan 13.

Prije utvrivanja prijedloga Prostornog plana Federacije i Programa mjera pribavlja semiljenje zakonodavnih tijela kantona. Zakonodavna tijela iz stava 1. ovog lana duni su dostaviti miljenje u roku od 60 danaod dana dostave Prostornog plana Federacije i Programa mjera, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno smatrat e se da je dato pozitivno miljenje.Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje Prostorne osnove Federacije, Prostornog plana Federacije, Izvjetaja i Programa mjera osiguravaju se u budetu Federacije. Prostorni plan Federacije, Izvjetaj i Program mjera objavljuju se u Slubenim novinama Federacije BiH.

6. Prostorni plan kantona i Prostorni plan opine

lan 14.

Prostorni plan kantona radi se na osnovu Prostornog plana Federacije i Programa mjera za odnosni prostor.Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostorni plan kantona utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, koritenje i namjenu zemljita a naroito: 1) osnovnu namjenu zemljita (poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge povrine);2) sistem naselja i urbana podruja;3) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju i kanton sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura);4) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju i kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.);5) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli;6) zatitu graditeljskog i prirodnog naslijea;7) mjere zatite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;8) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina;9) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar kantona (prostorni plan opine, podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan i dr.).



Program mjera i aktivnosti za provedbu plana i Odluka o provoenju prostornog planakantona sastavni su dijelovi plana.Prostorni plan kantona moe sadravati i druge elemente od vanosti za kanton na osnovu kantonalnog zakona o prostornom ureenju.

lan 15.

Prostorni plan opine radi se na osnovu Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona, uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostora opine.Program mjera i aktivnsoti za provedbu plana u kratkoronom periodu i Odluka o provoenju prostornog plana opine sastavni su dijelovi plana.Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente od znaaja za opinu koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom kantona.

lan 16.

Prostorni plan kantona, odnosno opine je dugoroni plan a donosi ga zakonodavno tijelo kantona, odnosno opinsko vijee za period utvren kantonalnim zakonom.Prije donoenja prostornog plana kanton je duan pribaviti misljenje Ministarstva.Prostorni plan opine je dugoroni plan a donosi ga opinsko vijee za period utvren u zakonu o prostornom ureenju kantona. Pribavljanje saglasnosti za Prostorni plan opine, kao i ostala pitanja vezana za donoenje Prostornog plana opine uredit e se kantonalnim zakonom o prostornom ureenju.

7. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Federacije

lan 17.

Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Federacije donosi se za podruja od znaaja za Federaciju utvrena Prostornim planom Federacije. Podruje posebnog obiljeja Federacije utvruje se naroito za: 1) podruje izgradnje velikih hidroenergetskih graevina (vie od 30 MW instalirane snage) utvreno Prostornim planom Federacije;2) slivno podruje hidroakumulacija za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom u uvjetima kada dva ili vie kantona nisu osigurali mogunost zajednikog snabdijevanja;3) koridore i graevine meunarodnog saobraaja (meunarodne ceste sa prateim objektima, meunarodni aerodromi, luke i sl.);4) hidromelioracione sisteme na povrinama veim od 2000 ha;5) posebno ugroena podruja (plavna podruja, goleti, klizita i sl.) ukoliko dva ili vie kantona nisu uredili odnose na zatiti;6) podruja za potrebe odravanja meunarodnih sportskih manifestacija; 7) podruja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski znaaj i kao takva su utvrena Prostornim planom Federacije. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna ili druga obiljeja, utvruje osnovnu organiziranost prostora, mjere koritenja, ureenja i zatite tog podruja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapreivanje i zatitu okolia, te po potrebi odreuje obavezu izrade urbanistikih i detaljnih planova ureenja za ua podruja unutar prostornog plana podruja posebnog obiljeja.

8. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja kantona

lan 18.

Kanton moe donijeti prostorni plan posebnih obiljeja za podruja od znaaja za kanton, ako se



Prostornim planom kantona utvrdi potreba i ako nije utvreno kao podruje od znaaja za Federaciju.Dva ili vie kantona mogu donijeti Prostorni plan podruja posebnog obiljeja kao jedinstven plan kada se to podruje nalazi na prostorima tih kantona, ako nije utvreno kao podruje od znaaja za Federaciju i ako za njegovo donoenje postoji zajedniki interes dvaju ili vie kantona.

lan 19.

Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju donosi Parlament. Prije utvrivanja prijedloga plana iz stava 1. ovog lana pribavlja se miljenje zakonodavnih tijela kantona. Zakonodavno tijelo iz stava 2. ovog lana duni su miljenje dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga plana, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno smatrat e se da je dato pozitivno miljenje.Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za kanton, dvaju ili vie kantona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno zakonodavna tijela tih kantona. Prije donoenja plana iz stava 4. ovog lana kanton je duan pribaviti miljenje Ministarstva.Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja Prostornog plana podruja posebnih obiljeja iz stava 1. ovog lana osiguravaju se iz budeta Federacije, a od znaaja za kanton, odnosno dvaju ili vie kantona iz budeta kantona. Odluka o donoenju Prostornog plana iz stava 1. ovog lana, zajedno sa tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. Odluka o donoenju Prostornog plana iz stava 4. ovog lana je javni dokument i zajedno sa tekstualnim dijelom Prostornog plana objavljuje se u slubenim glasilima kantona.

9. Urbanistiki plan

lan 20.

Urbanistiki plan donosi se na osnovu Prostornog plana kantona, odnosno opine a njime se razrauju naroito: 1) osnovno organiziranje prostora;2) koritenje i namjena zemljita sa prijedlogom dinamike njihovog ureenja (granice graevinskog, poljoprivrednog i umskog zemljita);3) namjena zemljita za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene;4) zatita graditeljskog i prirodnog naslijea;5) mjere za unapreenje i zatitu okolia;6) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;7) mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima;8) zatitne zone;9) zone obnove i sanacije, saobraajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura;10) drugi elementi od vanosti za podruje za koje se urbanistiki plan donosi. Urbanistikim planom utvruje se obaveza izrade detaljnih planova ureenja prostora za ua podruja unutar prostornog obuhvata tog plana.

lan 21.

Granice urbanog podruja za koje se donosi urbanistiki plan utvruju se Prostornim planom kantona, opine, odnosno podruja posebnog obiljeja.Urbanistiki plan iz lana 21. ovog Zakona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno opinsko vijee. Urbanistiki i detaljni plan za ua podruja unutar podruja posebnih obiljeja Federacije, ija se obaveza donoenja utvruje Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Federacije donosi Parlament.



Sredstva za pripremu, izradu i praenje provedbe urbanistikog plana iz stava 2. ovog lana osiguravaju se u budetu kantona, odnosno opine, a iz stava 3. ovog lana u budetu Federacije.

10. Detaljni planski dokumenti

lan 22.

Detaljni planovi ureenja utvruju:1) detaljnu namjenu zemljita;2) gustinu naseljenosti;3) koeficijent izgraenosti;4) nivelacione podatke;5) regulacionu i graevinsku liniju;6) nain opremanja zemljita komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom;7) uvjete za graenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru;8) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;9) mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; 10) druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi.Obaveza izrade i donoenja detaljnih planova ureenja utvruje se planskim dokumentima ireg podruja.Izmjena detaljnog plana ureenja moe se donijeti najranije pet godina nakon donoenja detaljnog plana.Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje provoenja detaljnih planova osiguravaju se iz budeta Federacije za podruja od znaaja za Federaciju, iz budeta kantona kada je obaveza njihovog donoenja utvrena planskim dokumentom ireg podruja kojeg donosi kanton, ili kada je ta obaveza utvrena zakonom o prostornom ureenju kantona, odnosno u budetu opine i iz drugih izvora.Odluka o donoenju ili izmjeni detaljnog plana za podruja od znaaja za Federaciju, zajedno sa tekstualnim dijelom plana, objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.

III. IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA

1. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta

lan 23.

Odluku o pristupanju izradi planskog dokumenta donosi Parlament, zakonodavno tijelo kantona ili opinsko vijee. Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito: 1) vrstu dokumenta ijoj se izradi pristupa;2) granice podruja za koje se planski dokument izrauje;3) vremenski period za koji se planski dokument donosi;4) smjernice za izradu planskog dokumenta;5) rok izrade;6) nain osiguranja sredstava za izradu;7) odredbe o javnoj raspravi;8) nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;9) nosioca izrade planskog dokumenta;10) druge elemente, zavisno od vrste planskog dokumenta i specifinosti podruja za koje se donosi.Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podruja posebnih obiljeja i detaljnog plana ureenja, zavisno od namjene zemljita, utvruju se i obavezni elementi plana. Donoenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana ureenja zakonodavna tijela iz stava 1. ovog



lana, po potrebi, donose i odluku o zabrani graenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrauje. Odluka o zabrani graenja primjenjuje se do donoenja detaljnog plana ureenja a najdue u trajanju od dvije godine. Izmjena planskog dokumenta vri se po postupku i na nain predvien za izradu i donoenje tog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskih dokumenta od znaaja za Federaciju objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. 2. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta

lan 24.

Za izradu planskog dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta.Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje nadlean Parlament je Ministarstvo.Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje nadlena dva ili vie zakonodavnih tijela kantona utvruju ta tijela sporazumno. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje nadlean kanton ili opina utvruje se kantonalnim zakonom.

lan 25.

Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade dokumenta svu raspoloivu dokumentaciju relevantnu za izradu plana, a naroito dokumentaciju plana ireg podruja, vodoprivredne i umsko-privredne osnove, strategiju zatite okolia, planove razvoja privrede, poljoprivrede, saobraaja, podatke o geolokoj podlozi, mineralnim resursima i dr.Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je osigurati saradnju i usaglaavanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim uesnicima u njegovoj izgradnji i ureivanju, a naroito sa: nadlenim organima uprave, pravnim licima nadlenim za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zatitu kuturno-historijskog i prirodnog naslijea, zatitu okolia, organima nadlenim za odbranu, privrednom komorom, pravnim licima nadlenim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti miljenja i saglasnosti nadlenih organa i organizacija na koje ih zakon obavezuje.Organi i organizacije iz stava 2. ovog lana duni su dati raspoloive podatke i druge informacije nosiocu pripreme planskog dokumenta uz naknadu.Izuzev naknade trokova umnoavanja materijala, pravo na naknadu iz stava 3. ovog lana nemaju korisnici sredstava iz budeta.Za potrebe strunog praenja i usmjeravanja izrade Prostornog plana Federacije i drugih prostornih planova nosilac pripreme moe formirati savjet plana sastavljen od strunih, naunih, javnih i drugih lica.

3. Nosilac izrade planskog dokumenta

lan 26.

Izrada planskog dokumenta moe se povjeriti pravnom licu registriranom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade dokumenta). Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvrit e nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 9/04).Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje uvjete koje pored opih moraju ispunjavati privredna drutva i druga pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata.



4. Obaveze nosioca izrade planskog dokumenta

lan 27.

Nosilac izrade planskog dokumenta duan je dokument izraditi u skladu sa zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenta prostornog ureenja, propisima donesenim na osnovu zakona, odlukom o pristupanju izradi dokumenta i drugim propisima i podacima koji su znaajni za podruje za koje se dokument izrauje.

5. Usaglaavanje planskih dokumenata

lan 28.

Planski dokument ueg podruja usaglaava se sa planskim dokumentom ireg podruja, a u sluaju njihove neusaglaenosti primjenjuje se planski dokument ireg podruja.Izuzetno od stava 1. ovog lana, planski dokument ueg podruja primjenjuje se ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija planskog ureenja prostora utvrena planskim dokumentom ireg podruja, uz prethodno pribavljeno miljenje ministarstva nadlenog za provoenje planskog dokumenta ireg podruja. Usaglaavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku izrade dokumenta.

6. Postupak donoenja planskog dokumenta

lan 29.

Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti Federacije istovjetan je postupku donoenja i usvajanja federalnih zakona.Postupak donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti kantona utvrdit e kanton svojim propisom.Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog ureenja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja a najdue u trajanju od tri mjeseca.

7. Struni ispit

lan 30.

Strunjaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, graevinarstva, mainstva, elektrotehnike i saobraaja, koji obavljaju strune poslove planiranja prostora i graenja, moraju imati poloen struni ispit.Provedbenim propisom federalnog ministra prostornog ureenja i okolia (u daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrdit e se uvjeti, nain polaganja i program strunog ispita. Izuzetno od stava 1. ovog lana, od polaganja strunog ispita oslobaaju se doktori nauka i magistri u oblasti planiranja prostora i graenja i lica koja imaju poloen struni ispit na teritoriji Bosne i Hercegovine. Komisiju za polaganje strunih ispita imenuje federalni ministar. Aktom o imenovanju komisije odreuje se broj lanova, vrijeme na koje se komisija imenuje i nain finansiranja rada komisije.

IV. DOKUMENTACIJA

1. Jedinstveni informacioni sistem

lan 31.



U svrhu prikupljanja, obrade i koritenja podataka od znaaja za planiranje Ministarstvo zajedno sa drugim ministarstvima nadlenim za oblast od znaaja za planiranje uspostavlja i odrava jedinstveni informacioni sistem.Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Federacije.Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje sadraj i nosioce informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.

2. Evidencija

lan 32.

U okviru jedinstvenog informacionog sistema vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o:1. Prostornom planu Federacije i drugim planskim dokumentima Federacije;2. prostornim planovima kantona, odnosno opina;3. izvodima iz katastra zemljita, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i sl.; 4. infrastrukturnim sistemima;5. graevinskom zemljitu;6. graditeljskom i prirodnom naslijeu;7. ugroavanju okolia (bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl.);8. podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmike karakteristike terena, poremeaji u stabilnosti tla, plavna podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara, podruja izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.);9. kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ureenja prostora;10. druge podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje jedinstvenog informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku.

lan 33.

Kantonalni organi nadleni za prostorno ureenje vode jedinstvenu evidenciju na jedinstvenim obrascima i svake godine, u saradnji sa kantonalnim organima nadlenim za oblast od znaaja za planiranje ureenja prostora, do 31. januara tekue godine dostavljaju Ministarstvu godinji izvjetaj o stanju prostora, kao i o provoenju prostornog plana kantona za proteklu godinu.

V. KORITENJE ZEMLJITA RADI GRAENJA

lan 34.

Koritenje zemljita na nivou Federacije vri se u skladu sa planskim dokumentima Federacije.Pod koritenjem zemljita u smislu ovog Zakona podrazumijeva se izgradnja graevina i izvoenje drugih zahvata u prostoru iz nadlenosti Federacije.Graenjem graevine (u daljnjem tekstu: graenje), u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se: izgradnja nove graevine, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, izvoenje drugih zahvata u prostoru, uklanjanje graevine, pripremni radovi, promjena namjene graevine ili zemljita i graenje privremenih graevina, osim radova tekueg odravanja, radova sanacije koji se mogu smatrati tekuim odravanjem i konzervacije graevine.Graenje i drugi zahvati u prostoru iz stava 2. ovog lana mogu se odobriti samo u urbanim podrujima i na graevinskom zemljitu.Izuzetno, izvan granica urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita moe se, ako je prostornim planom predvieno, odobriti graenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostor izvan urbanih podruja a naroito: 1) magistralne infrastrukture (saobraajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.);2) zdravstvene, rekreacione i sportske graevine;



3) graevine za potrebe odbrane i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine;4) stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma;5) istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, ume, vode, poljoprivredno zemljite i dr.);6) komunalne i druge graevine (deponije, groblja, spomen-obiljeja i sl.).

lan 35.

Graevinom se smatra graevinski objekt trajno povezan sa tlom koji se sastoji od graevinskog sklopa i ugraene opreme, koji u okviru tehnolokog procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom.Graevinskim sklopom smatra se skup svrhovito povezanih graevinskih proizvoda, ukljuujui instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnolokim procesom.Opremom se smatraju ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi u graevinu ugraeni proizvodi.Radovi na zamjeni i dopuni opreme, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvreni kao radovi na odravanju graevine, ako je to u skladu sa namjenom graevine u smislu ovog Zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom.Privremenom graevinom smatra se graevinski objekt izgraen ili privremeno postavljen na odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, vrenje istranih radova i sl.Pripremnim radovima smatra se izvoenje radova na ureenju zemljita, kao i izvoenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilita i primjenu odgovarajue tehologije graenja.Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i poduzimanje graevinskih i drugih radova na odravanju graevine, kao i poduzimanje mjera nunih za sigurnost, pouzdanost i izgled graevine, te ivot i zdravlje ljudi.Sanacijom se smatraju graevinski i drugi radovi na oteenim graevinama kojima se graevina dovodi u stanje prije oteenja. Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji se mogu smatrati radovima tekueg odravanja, podrazumijevaju radove koji ne utiu na konstrukciju graevine, zatitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije, zastakljivanje postojeih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oteenih instalacija, zidanje poruenih dimnjaka i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom saglasnosti i odobrenjem za graenje.Rekonstrukcijom graevine smatra se izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina. Zamjena instalacija i opreme koja se izvodi prema uvjetima utvrenim u odobrenju za graenje ne smatra se rekonstrukcijom.Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije oteenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oteenja, ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine, ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili unitenog dobra graditeljskog naslijea u stanje u kojem je to dobro bilo prije unitenja, kao i ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao to je bio prije ruenja uz, u mjeri u kojoj je to mogue, koritenje iste tehnologije graenja.Zatita podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno drugaiji principi tretiranja, ako se radi o pojedinanom spomeniku arhitekture ili prirodnom fenomenu, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheolokom lokalitetu, podrazumijeva sljedee postupke:- konzervacija podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja, uz sistem stalne fizike brige koja zabranjuje bilo kakvu mogunost izgradnje novog na istom lokalitetu, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koje bi ugrozilo autentinost spomenika;



- restauracija podrazumijeva precizno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetnikim i historijskim vrijednostima, uz potivanje upotrebe tradicionalnih vjetina i graevinskih materijala (mogua samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija);- reprodukcija (replika) podrazumijeva kopiranje izravnog izgleda originala, strukture i estetinosti spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena;- iluminacija podrazumijeva poduzimanje intervencija na spomeniku, ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete u cilju prezentiranja spomenikih vrijednosti podrazumijevajui takve zahvate koji ni na koji nain ne smiju otetiti dobro, ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost.Dogradnjom se smatra svako proirenje postojeeg objekta kojim se zauzima zemljite ili prostor i ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje.Uklanjanjem graevine smatraju se graevinski i drugi radovi kojima se rui i demontira graevina ili njen dio ukljuujui i zbrinjavanje graevinskog i drugog otpada i dovoenje graevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti, ili veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem graevine smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita konanoj namjeni.

lan 36.

U smislu ovog Zakona pod graevinom se podrazumijevaju: 1) graevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od graevinskog sklopa ili od graevinskog sklopa i ugraene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom;2) saobraajne, vodoprivredne i energetske graevine i povrine sa pripadajuim instalacijama, telekomunikacijske graevine i instalacije, graevine i instalacije komunalne infrastrukture; 3) proizvodne i druge privredne graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine;4) objekti na vodnim povrinama (ribogojilita, plutajue platforme i sl.); 5) trgovi, javne povrine, javne zelene povrine, igralita, sportske graevine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, sklonita i sline graevine.

1. Urbanistika saglasnost

lan 37.

Graenje se moe odobriti ako se prethodno utvrdi da je odnosno graenje u skladu sa planskim dokumentima i drugim uvjetima utvrenim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, izdavanjem urbanistike saglasnosti.

lan 38.

Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti za graevine i zahvate iz lana 40. stav 1. ta. od 1) do 5) ovog Zakona podnosi investitor Ministarstvu.Za graenje na zemljitu koje se stie putem licitacije ili neposrednom pogodbom, prije sticanja prava na zemljite, Ministarstvo izdaje naelnu urbanistiku saglasnost ako se na odnosnom zemljitu namjerava graditi graevina iz nadlenosti Federacije.Urbanistikom saglasnou iz stava 2. ovog lana utvruju se osnovni uvjeti za graenje na odnosnom zemljitu. Investitor, koji je postao vlasnik zemljita putem licitacije ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje urbanisticke saglasnosti radi utvrivanja urbanistiko tehnikih uvjeta za graenje.

lan 39.



Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti sadri: 1) podatke o parceli;2) idejni projekt koji sadri: - tehniki opis, - situaciono rjeenje, - sve osnove graevine, - presjek, - fasade;3) okolinsku dozvolu (za graevine za koje je to propisano posebnim zakonom);4) obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih uvjeta. Ministarstvo moe zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od sloenosti graenja.

lan 40.

Na osnovu prethodno pribavljenog miljenja kantonalnog ministarstva prostornog ureenja Ministarstvo izdaje urbanistiku saglasnost za izgradnju: 1) graevina i zahvata koji se odvijaju na teritoriju dvaju ili vie kantona;2) graevina i zahvata od znaaja za Federaciju na prostorima i podrujima od znaaja za Federaciju;3) na meudravnoj granici;4) slobodnih zona;5) graevina i vrenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi Federacije i ire.Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za graevinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (regulacioni plan ili urbanistiki projekt) ne izdaje se urbanistika saglasnost nego Ministarstvo utvruje urbanistiko-tehnike uvjete. Miljenje iz stava 1. ovog lana daje kantonalno ministarstvo prostornog ureenja na osnovu planskog dokumenta odnosnog podruja propisanog kao osnov za odobravanje graenja.Izuzetno od stava 3. ovog lana, za podruja za koja nije donesen planski dokument kantonalni organ daje miljenje na osnovu strune ocjene komisije koju imenuje zakonodavno tijelo kantona ili strune ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje strune ocjene.Graevine i zahvate iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana, na prijedlog Ministarstva, utvruje Vlada provedbenim propisom.

lan 41.

Urbanistika saglasnost sadri: 1) podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno drugih radova;2) izvod iz planskog dokumenta na osnovu kojeg se izdaje urbanistika saglasnost sa granicama pripadajueg zemljita - graevinska parcela;3) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za graenje nadlenih organa i slubi;4) urbanistiko-tehnike uvjete;5) nalaz o geotehnikom ispitivanju tla (gdje je to potrebno);6) okolinsku dozvolu (za graevine za koje je to predvieno posebnim zakonom); 7) posebne uvjete propisane zakonom ili na osnovu zakona;8) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u odnosu na prava lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima;9) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uvjete za ureenje graevinskog zemljita, ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita;10) druge podatke i uvjete od znaaja za graenje.Saglasnosti i uvjete za graenje iz stava 1. ta. od 2) do 9) ovog lana pribavlja investitor i jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak



odobravanja graenja, osim za sluajeve kada je to posebnim zakonom drugaije utvreno. Urbanistika saglasnost izdaje se za cijelu graevinsku parcelu koja je planom namijenjena za graenje odnosne graevine.

a) Urbanistiko-tehniki uvjeti

lan 42.

Urbanistiko-tehnikim uvjetima u zavisnosti od vrste graenja utvruje se: 1) oblik i veliina parcele;2) regulaciona i graevinska linija;3) koeficijent izgraenosti parcele; 4) nivelacione kote;5) tehniki pokazatelji graevine;6) prostorno organiziranje graevinske parcele, ukljuujui rjeenje internog i saobraaja u mirovanju;7) ureenje parcele;8) nain i uvjeti prikljuenja parcele, odnosno graevine na javnu saobraajnu povrinu i komunalnu infrastrukturu;9) primjena materijala i arhitektonskih smjernica;10) uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica;11) uvjeti za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja.

lan 43.

U postupku izdavanja urbanistike saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko ovim Zakonom nije drugaije utvreno.Na rjeenje Ministarstva o urbanistikoj saglasnosti ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.

b) Urbanistika saglasnost za privremene graevine

lan 44.

Urbanistika saglasnost za privremene graevine izdaje se samo izuzetno i sa ogranienim rokom vaenja. Privremenom graevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se graevina izgraena, ili postavljena na privremeno odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i/ili za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, vrenja istranih radova i sl. Urbanistika saglasnost za privremene graevine moe se izdati samo na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu.Izuzetno, privremene graevine (gradilina naselja koja se podiu prilikom gradnje velikih i kompleksnih graevina) mogu se zadrati ako se uklapaju u budue koritenje prostora, posebno izgraena infrastruktura, o emu Ministarstvo, na zahtjev, zakonodavnog tijela kantona, donosi posebno rjeenje.

lan 45.

Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti Ministarstvo je duno rijeiti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje urbanistike saglasnosti, te pribavljene dokumentacije i akata iz lana 38. ovog Zakona. Nadleni organi od kojih su zatraena miljenja iz lana 40. stav 3. ovog Zakona duni su ih dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva Ministarstva.



lan 46.

Urbanistika saglasnost vai godinu od dana njene pravomonosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za graenje. Izuzetno, vaenje urbanistike saglasnosti moe se, iz opravdanih razloga, produiti za jo jednu godinu.Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadlenog organa, odnosno slube, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom zemljitu.

c) Ureenje graevinskog zemljita

lan 47.

Koritenje zemljita mogue je samo na ureenom graevinskom zemljitu. Ureenim graevinskim zemljitem smatra se zemljite na kome su izvreni radovi pripreme zemljita za graenje i opremanje zemljita na nain kako je to propisano Zakonom o graevinskom zemljitu (Slubene novine Federacije BiH, br. 25/03). Za pripremu i opremanje graevinskog zemljita po potrebi se izdaje odobrenje za graenje za pripremne radove.

lan 48.

Priprema zemljita za graenje obuhvata: 1. ureenje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina;2. donoenje dokumenta prostornog ureenja koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom prostoru;3. izradu plana parcelacije; 4. uklanjanje postojeih graevina, premjetanje postojeih nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog ureenja i odvoz materijala;5. sanaciju zemljita (osiguranje klizita, drenaa, regulacija vodotoka, ravnanje zemljita i sl.);6. izradu dokumentacije i vrenje radova na zatiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijea koje bi moglo biti ugroeno radovima na pripremi zemljita za graenje.

lan 49.

Opremanje graevinskog zemljita obuhvata: 1. graenje cesta i ulica ukljuujui plonike i pjeake prijelaze, trgove i javna parkiralita;2. podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraajne signalizacije (semafori); 3. ureenje zelenih povrina, parkova, pjeakih staza, nasada, travnjaka, terena za djeija igralita, objekata javne higijene;4. izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te za njihovo preiavanje;5. izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i ureaje;6. ureenje deponija i graenje graevina za preradu i unitavanje otpadaka;7. regulaciju vodotoka i ureenje obala voda i vodnih povrina;8. Minimum ureenja graevinskog zemljita osigurava: - snabdijevanje vodom i rjeenje otpadnih voda, - kolski prilaz graevinskoj parceli, - snabdijevanje elektrinom energijom.

d) Parcelacija graevinskog zemljita

lan 50.



Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadlenog organa, odnosno slube, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom zemljitu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za podruja za koja nije donesen odgovarajui detaljni planski dokument parcelacija se vri na osnovu namjene povrine iz plana ireg podruja i strune ocjene. Plan parcelacije za podruja od znaaja za Federaciju donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada. Plan parcelacije, po pravilu, donosi se istovremeno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da se na preostalom dijelu omogui obrazovanje druge parcele. Plan parcelacije, odnosno graevinska parcela sadri regulacionu liniju i podatke o vlasnicima graevinskog zemljita po graevinskim parcelama. Za graenje izvan graevinskog zemljita, u smislu ovog Zakona, graevinska parcela utvruje se urbanistikom saglasnou. Plan parcelacije donesen na osnovu prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana ureenja smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana ureenja.

lan 51.

Akt o parcelaciji graevinskog zemljita provodi se u katastru zemljita u skladu sa postojeim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa, odnosno slube uprave nadlene za vrenje parcelacije da je parcelacija izvrena u skladu sa detaljnim planom ureenja, odnosno sa urbanistikom saglasnou.

e) Regulaciona i graevinska linija

lan 52.

Regulacionom linijom utvruju se pojedinane graevinske parcele. Graevinskom linijom utvruje se granina linija graevine u odnosu na javnu povrinu, ulicu, vodotok i druge graevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih, ili zatitnih razloga. Graevinska linija oznaava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolava graevina, ili liniju koju graevina, odnosno gabarit graevine ne smije prei. Graevinska linija utvruje se detaljnim planom ureenja. Na podrujima za koja nije donesen detaljni plan ureenja graevinska linija utvruje se urbanistikom saglasnou. Ako graevinska linija prelazi preko postojee graevine, za tu graevinu ne moe se odobriti nikakvo graenje.

2. Odobrenje za graenje

lan 53.

Graenju graevine moe se pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za graenje.Odobrenje za graenje nije potrebno pribaviti za radove redovnog odravanja graevina i sanaciju oteenih graevina koji se mogu svrstati u radove tekueg odravanja.Odobrenje za graenje izdaje se za graenje graevine u cjelini.

lan 54.

Odobrenje za graenje graevina iz lana 40. stav 1. ovog Zakona, na zahtjev lica na ije ime glasi urbanistika saglasnost, izdaje Ministarstvo. Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje bez prethodnog izdavanja urbanistike saglasnosti za



rehabilitaciju, ili sanaciju ratnim djelovanjem oteenih i poruenih graevina graditeljskog naslijea, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ili se one nalaze na privremenoj listi nacionalnih spomenika.U sluaju graenja graevine na meudravnoj granici nadlenost za izdavanje odobrenja za graenje utvruje se sporazumom izmeu dviju ili vie drava.

lan 55.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae se:1) urbanistika saglasnost;2) izvod iz katastra - katastarska estica;3) izvod iz zemljine knjige, ugovor ili odluka nadlenog organa na osnovu koje je investitor stekao pravo koritenja radi graenja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljita, i/ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stie pravo graenja;4) tri primjerka glavnog projekta;5) pisani izvjetaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta u skladu sa lanom 81. stav 3. ovog Zakona; 6) pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 81. stav 3. ovog Zakona;7) elaborati o istranim radovima, ako su podaci iz njih posluili za izradu glavnog projekta, te tehnoloki elaborat ako je potreban;8) saglasnosti i dozvole pribavljene u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti za predmetnu graevinu;9) drugi prilozi odreeni posebnim zakonom.Izuzetno od odredbe stava 1. taka 1. ovog lana, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje ne prilae se urbanistika saglasnost u sluajevima iz lana 40. stav 2. ovog Zakona, ali se prilikom izrade glavnog projekta moraju ispotovati dati urbanistiko-tehniki uvjeti.

lan 56.

Ministarstvo je duno u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrditi da li je glavni projekt izraen u skladu sa uvjetima datim u urbanistikoj saglasnosti ili urbanistiko-tehnikim uvjetima za graevine i zahvate iz lana 40. stav 2. ovog Zakona. Ako Ministarstvo prilikom provjere tehnike dokumentacije, odnosno glavnog projekta utvrdi da pojedini uvjeti u urbanistikoj saglasnosti nisu realni, ili su suprotni vaeoj planskoj dokumentaciji, investitoru e dopuniti ili izmijeniti urbanistiku saglasnost. Prije izdavanja odobrenja za graenje Ministarstvo je duno strankama u postupku omoguiti uvid u glavni projekt. Strankama u postupku iz stava 3. ovog lana smatraju se: pravno i/ili fiziko lice na iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za graenje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za graenje. Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave, ako ispunjava neki od uvjeta iz stava 4. ovog lana. Ministarstvo je duno stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekt javnim pozivom koji sadri mjesto i vrijeme uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju graevine. Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se najmanje osam dana prije uvida u projekt, a stranke su dune da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekt moe se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva.

lan 57.



Ministarstvo je duno donijeti rjeenje najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje. Zahtjev za odobrenje za graenje odbit e se rjeenjem ako:1) u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi se da glavni (izvedbeni) projekt nije usklaen sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti,2) glavnim projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani provedbenim propisom donesenim na osnovu ovog Zakona i/ili posebnih propisa,3) uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom.U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog Zakona nije drugaije utvreno. Protiv rjeenja Ministarstva ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda u roku od 30 dana od prijema rjeenja.

lan 58.

Odobrenje za graenje prestaje da vai ako radovi na graevini za koju je izdato odobrenje za graenje ne ponu u roku od jedne godine od dana pravomonosti odobrenja za graenje.Izuzetno, vaenje odobrenja za graenje moe se, na zahtjev investitora, produiti za jo godinu ako za to postoje opravdani razlozi i ako se nisu promijenili uvjeti na osnovu kojih je izdato odobrenje za graenje.

lan 59.

Investitor je duan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom graenja namjerava na graevini uiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rjeenja datog glavnim (izvedbenim) projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za graenje.U sluaju iz stava 1. ovog lana izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenje vri se na osnovu izmijenjene i/ili dopunjene urbanistike saglasnosti.Izmjene i/ili dopune odobrenja za graenje vre se po postupku izdavanja odobrenja za graenje.Izuzetno od odredbe lana 55. ovog Zakona, zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje prilae se samo ona dokumentacija i saglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu.Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje podnesen radi prilagoavanja graevine licima sa tekoama u kretanju rjeava se po hitnom postupku.

lan 60.

Ako u toku graenja doe do promjene investitora, Ministarstvo e u roku od 20 dana od dana prijema pisanog zahtjeva izvriti izmjenu odobrenja za graenje.Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloiti:1) vaee odobrenje za graenje,2) dokaz da je na odreenoj nekretnini stekao pravo vlasnitva nad graevinom u skladu sa odredbom lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona.Promjena investitora u sluaju iz stava 1. ovog lana moe se zatraiti do izdavanja upotrebne dozvole.

3. Posebni sluajevi graenja

a) Naelno odobrenje za graenje za sloene graevine

lan 61.

Odobrenje za graenje za sloenu graevinu moe se izdati za jednu ili vie graevina koje su sastavni dio sloene graevine.



Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje iz stava 1. ovog lana investitor je duan pribaviti naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu.Naelnim odobrenjem za graenje, na zahtjev investitora, odreuju se dijelovi sloene graevine, funkcionalne i/ili tehnoloke veze izmeu dijelova sloene graevine, te redoslijed izdavanja pojedinanih odobrenja za graenje. Glavni projekt dijela sloene graevine za koji se izdaje odobrenje za graenje mora biti izraen u skladu sa idejnim projektom cijele sloene graevine, urbanistikom saglasnou, odredbama ovog Zakona i posebnih zakona.Na osnovu naelnog odobrenja za graenje moe se pristupiti izvoenju pripremnih radova.Uz zahtjev za izdavanje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu prilae se:1) urbanistika saglasnost za cijelu sloenu graevinu;2) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele sloene graevine i susjednih objekata (za graevine koje se grade na veem podruju situacija se moe prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila);3) tri primjerka idejnog projekta cijele sloene graevine;4) popis dijelova sloene graevine sa redoslijedom kako e se izdavati pojedinana odobrenja za graenje;5) popis pripremnih radova koje treba izvesti;6) okolinska dozvola;7) drugi nacrti i podaci, zavisno od sloenosti graevine, ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.Uz zahtjev iz stava 6. ovog lana moe se, umjesto idejnog, priloiti glavni projekt cijele sloene graevine.Naelno odobrenje za graenje moe se izdati i za izvoenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobraajnih i infrastrukturnih graevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi graevine imaju odgovarajuu tehniku dokumentaciju, idejni projekt i urbanistiku saglasnost za cijelu graevinu, te da predstavljaju graevinsku i tehniku cjelinu, a da izgradnja cijele graevine traje vie godina.Izdavanje naelnog odobrenja za graenje vri se po postupku izdavanja odobrenja za graenje.Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinana odobrenja za graenje, prestaje vaiti u roku od pet godina od dana pravomonosti.Vaenje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu moe se produiti za jo dvije godine ako se nisu promijenili urbanistiki uvjeti i ako je za najmanje jedan dio sloene graevine izdato odobrenje za upotrebu.

b) Odobrenje za graenje za pripremne radove

lan 62.

Pripremni radovi za potrebe gradilita izvode se na osnovu odobrenja za graenje graevine.Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, odobrenje za graenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rjeavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za graevine i radove koji mogu biti opasni po ivot i zdravlje ljudi, saobraaj, okoli i to za:1) asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji e se koristiti za graenje vie graevina kroz dui vremenski period,2) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilita elektrinom energijom,3) sloenije radove koji mogu uticati na ivot i zdravlje ljudi, ili na stabilnost.Odobrenjem za graenje iz stava 2. ovog lana mora se odrediti rok u kom se graevine izgraene na osnovu odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti.Obavljanje prethodnih radova istranog karaktera (prethodne studije, istraivanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rjeenja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji slue za izradu tehnike dokumentacije i za donoenje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvodi se na osnovu urbanistike saglasnosti i dokaza o pravu vlasnitva iz lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona ili saglasnosti vlasnika.



c) Odobrenje za graenje privremenih objekata

lan 63.

Za graevine izgraene ili postavljene na privremeno odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i/ili za primjenu odgovarajue tehnologije graenja izdaje se odobrenje za graenje privremenih graevina. Odobrenjem za graenje iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kom se privremena graevina mora ukloniti, a najdue u roku od tri godine. Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz stava 2. ovog lana, nadleni nadzorni organ naredit e uklanjanje privremene graevine i dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret investitora.

d) Rekonstrukcija postojee graevine

lan 64.

Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje, ako namjerava rekonstruisati postojeugraevinu.U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postojee graevine primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje se odnose na odobrenje za graenje.Izuzetno od odredbi lana 55. stav 1. ovog Zakona, uz zahtjev za rekonstrukciju postojee graevine prilae se:1) projekt izvedenog stanja;2) izvod iz katastra - katastarska estica;3) dokaz prava graenja iz lana 55. stav 1. taka 3) ovog Zakona;4) tri primjerka glavnog projekta za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi;5) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema lanu 81. stav 2. ovog Zakona;6) pisani izvjetaj i potvrda o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 81. stav 3. ovog Zakona;7) saglasnosti, odnosno miljenja potrebna, s obzirom na prirodu namjeravane rekonstrukcije.Projekt izvedenog stanja mora sadravati:1. snimak postojeeg stanja (sve osnove, presjek, krovite, fasade itd.),2. glavni projekt za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi.Projekt izvedenog stanja radi se prema lanu 81.stav 3.ovog Zakona.

d) Prijava graenja

lan 65.

Investitor je duan Ministarstvu pisano prijaviti poetak graevinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije poetka radova. Ukoliko je dolo do prekida radova na period dui od tri mjeseca investitor je duan pisano prijaviti nastavak radova.

4. Odobrenje za upotrebu

lan 66.

Izgraena graevina iz lana 40. stav 1. ovog Zakona, ili njen dio koji predstavlja ekonomsko-tehniku cjelinu, koja se kao takva moe samostalno koristiti, moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu tek nakon to Ministarstvo izda odobrenje za upotrebu. Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvrenog tehnikog pregleda.

lan 67.



Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi Ministarstvu.Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilae se:1) kopija odobrenja za graenje,2) kopija katastarskog plana sa ucrtanim poloajem graevine,3) pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima za odravanje graevine,4) pisani izvjetaj o izvrenom nadzoru nad graenjem.

a) Tehniki pregled

lan 68.

Ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu izvriti tehniki pregled graevine.Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina izgraena u skladu sa tehnikom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za graenje, tehnikim propisima i normativima, kao i uvjetima za odnosnu graevinu utvrenim posebnim propisima. Ministarstvo rjeenjem imenuje strunu komisiju za tehniki pregled (u daljnjem tekstu: komisija) i to predsjednika i lanove komisije. Ministarstvo donosi rjeenje o imenovanju komisije za tehniki pregled u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu.Za predsjednika i lanove komisije mogu se imenovati diplomirani ininjeri sa pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom. Broj lanova komisije zavisi od vrste i sloenosti objekta.U komisiju se imenuje po jedan struni lan za svaku vrstu radova koje komisija pregleda (arhitektonski/graevinski, mainski radovi, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.) i ovlateni predstavnici nadlenih tijela i pravnih lica koji prema odredbama posebnih zakona treba da uestvuju u radu komisije.U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica koja su donosila rjeenja u postupku izdavanja odobrenja za graenje.O mjestu, danu i satu vrenja tehnikog pregleda Ministarstvo obavjetava investitora, predsjednika i lanove komisije najkasnije 10 dana prije dana za koji je zakazan tehniki pregled.

lan 69.

Investitor je duan osigurati na tehnikom pregledu prisustvo sudionika u graenju.Investitor je duan, najkasnije osam dana od dana imenovanja komisije, komisiji dati na uvid tehniku dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je izgraena graevina, odnosno izvedeni radovi. Komisija sastavlja zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu. Zapisnik i izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu komisija dostavlja Ministarstvu u roku od osam dana od obavljenog tehnikog pregleda. Izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu sadri struno miljenje komisije da li se izgraena graevina moe koristiti, odnosno staviti u pogon, ili su utvreni nedostaci na graevini.

lan 70.

Ako su izvjetajem komisije utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti, Ministarstvo zakljukom utvruje rok za otklanjanje nedostataka koji ne moe biti dui od 90 dana.

lan 71.

Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu:1) ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje,2) ako su u toku graenja izvrene izmjene i dopune na graevini za koje nije izmjenjeno, ili



dopunjeno odobrenje za graenje,3) ako se u roku utvrenom zakljukom ne otklone nedostaci na graevini, 4) ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za graenje.

lan 72.

Ako se prilikom tehnikog pregleda utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti, ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, po ivot ili zdravlje ljudi, okoli, saobraaj ili susjedne objekte, Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i donijeti rjeenje o uklanjaju, odnosno ruenju graevine.

lan 73.

Ukoliko je izvjetajem komisije utvreno da se izgraena graevina moe koristiti, odnosno staviti u pogon, Ministarstvo u roku od 10 dana od prijema izvjetaja o izvrenom tehnikom pregledu izdaje odobrenje za upotrebu.

lan 74.

Ministarstvo moe, na prijedlog komisije, izdati odobrenje za probni rad za graevinu koja po svom tehnolokom procesu treba odreeno vrijeme da bude u probnom radu kako bi se utvrdila potpuna tehnika ispravnost graevine. Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okoli i susjedne graevine. Probni rad graevine moe trajati najdue 12 mjeseci, a, izuzetno, u posebno sloenim tehnolokim procesima probni rad se moe produiti za jo 12 mjeseci.

lan 75.

Na zahtjev investitora, ako je predvieno glavnim projektom, odobrenje za upotrebu moe se izdati prije zavretka cijele graevine i za dio graevine:1) kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradilitu, trafostanica, dalekovod i sl.),2) kada je u pitanju sloena graevina iz lana 61. ovog Zakona,3) kada se odreeni dio moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine.

lan 76.

Trokove vrenja tehnikog pregleda snosi investitor. Nain imenovanja lanova komisije, vrenje tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima koritenja graevine, sadraj zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu, sadraj izvjetaja, te naknada za rad lanova komisije uredit e se pravilnikom koji donosi federalni ministar.

lan 77.

Odobrenje za upotrebu je upravni akt koji se donosi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugaije utvreno.Graevina za koju nije izdato dobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu ne moe se upisati u zemljine knjige.

VI. UKLANJANJE GRAEVINE



1. Odobrenje za uklanjanje graevine

lan 78.

Uklanjanju graevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rjeenja, moe se pristupiti samo na osnovu odobrenja za uklanjanje.

lan 79.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje graevine podnosi vlasnik graevine.Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilau se:1) tri primjerka projekta za uklanjanje graevine,2) dokaz o vlasnitvu nad graevinom (izuzetno od lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona, dokazom vlasnitva smatra se izvod iz zemljine knjige), 3) saglasnosti nadlenih organa ili pravnih lica, ako se uklanjanjem graevine moe ugroziti javni interes (zatita i spasavanje ljudi, zatita okolia, zatita kulturno-historijskog naslijea, te zatita komunalnih i drugih instalacija), 4) procjena uticaja na okoli u skladu sa posebnim zakonom.Uklanjanje graevine ili njenog dijela vrsi se uz struni nadzor.Stranka u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje je i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utie na njegova stvarna prava.

lan 80.

Projekt uklanjanja graevine sadri:1) nacrte, proraune i/ili druge ininjerske dokaze da tokom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije ime bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,2) tehniki opis uklanjanja graevine i nain zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenja graevinske parcele nakon uklanjanja graevine,3) proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina, ako uklanjanje graevine ili nain njena uklanjanja utie na stabilnost tog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih graevina.Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekta u pogledu mehanike otpornosti i stabilnosti za sluaj da nain uklanjanja graevine utie na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih graevina.

lan 81.

Izuzetno od odredaba Zakona o graevinskom zemljitu (Slubene novine Federacije BiH, br. 25/03), za graenje graevina iz odredbe lana 40. stav 1. ovog Zakona, nain i uvjete utvrivanja i plaanja trokova ureenja graevinskog zemljita, naknade za koritenje graevinskog zemljita i naknade za pogodnosti graevinskog zemljita provedbenim propisom utvruje Vlada.Pitanja koja se odnose na ureenje gradilita, obaveznu dokumentaciju na gradilitu i ko su sudionici u graenju provedbenim propisom ureuje Vlada.Vrste, sadraj, oznaavanje i uvanje, kontrolu i nostrifikaciju investiciono-tehnike dokumentacije provedbenim propisom utvrdit e Vlada.Nain koritenja i odravanja graevine, tehnika svojstva koja graevine moraju zadovoljiti u pogledu sigurnosti provedbenim propisom utvrdit e Vlada.Upotrebu, odnosno ugraivanje graevinskih proizvoda, materijala i opreme ovlatene institucije za izdavanje certifikata o njihovoj usklaenosti sa posebnim propisima, odobravanje i rok njihove upotrebe, odnosno ugradnje, ukoliko nisu certifikovani provedbenim propisom, ureuje federalni ministar.



VII. NADZOR

lan 82.

Nadzor nad provoenjem planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije, ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vri Ministarstvo.

lan 83.

Poslove inspekcionog nadzora vri Federalna urbanistiko-graevinska inspekcija.Poslove federalne urbanistike inspekcije u oblasti planiranja obavlja federalni urbanistiki inspektor.Poslove federalne graevinske inspekcije u oblasti koritenja zemljita na federalnom nivou obavlja federalni graevinski inspektor.Federalni urbanistiki i graevinski inspektor svoj identitet dokazuju slubenom iskaznicom.Sadraj, nain izdavanja i oblik iskaznice iz stava 4. ovog lana provedbenim propisom ureuje federalni ministar.

1. Federalni urbanistiki inspektor

lan 84.

Federalni urbanistiki inspektor vri inspekcijski nadzor nad: 1. izradom planskih dokumenata iz nadleznosti Federacije, 2. provoenjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera, Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Federacije, urbanistikog i detaljnog plana podruja posebnih obiljeja Federacije,3. provoenjem ovog Zakona na podrujima od znaaja za Federaciju.

a) Prava i dunosti federalnog urbanistikog inspektora

lan 85.

U vrenju inspekcijskog nadzora federalni urbanistiki inspektor ima pravo i dunost rjeenjem:1. narediti da se utvrene nepravilnosti u primjeni ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje otklone u odreenom roku, 2. narediti obustavu izrade i donoenja planskog dokumenta, ako se izrada i donoenje vre protivno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje, 3. zabraniti provoenje dokumenta koji je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje, 4. narediti obustavu provoenja planskog dokumenta, ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljita utvrenom tim dokumentom, ugroavaju ili pogoravaju uvjeti na odreenom podruju od znaaja za Federaciju do izmjene tog planskog dokumenta.

lan 86.

Federalni urbanistiki inspektor duan je zatraiti od Ministarstva da proglasi nitavnimrjeenje o urbanistikoj saglasnosti, ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog Zakona. Rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se u svako doba proglasiti nitavnim.

lan 87.

U postupku inspekcijskog nadzora primjenjue se Zakon o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog Zakona nije drugaije utvreno.O poduzimanju mjera i radnji za koje je ovim Zakonom ovlaten federalni urbanistiki inspektor



obavezno donosi rjeenje.Na rjeenje iz stava 2. ovog lana ovlateno lice kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor moe izjaviti albu ministru u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.alba ne odlae izvrenje rjeenja.Protiv rjeenja ministra moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog kantonalnog suda.

lan 88.

Za federalnog urbanistikog inspektora moe se postaviti diplomirani ininjer arhitekture ili graevine sa poloenim strunim ispitom i sa 10 godina radnog iskustva na poslovima prostornog i urbanistikog planiranja, ili poslovima provoenja planskih dokumenata.

2. Federalni graevinski inspektor

lan 89.

Federalni graevinski inspektor vri inspekcijski nadzor nad graenjem za koje Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje. Federalni graevinski inspektor vri inspekcijski nadzor nad radom sudionika u graenju i odravanju graevine u skladu sa propisom Vlade donesenim na osnovu lana 81. st. 2. i 4. ovog Zakona, odnosno nad kvalitetom graevinskih proizvoda koji se ugrauju u skladu sa propisom federalnog ministra donesenim na osnovu lana 81. stav 5. ovog Zakona.

a) Prava i dunosti federalnog graevinskog inspektora

lan 90.

U vrenju nadzora federalni graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu graenja i uklanjanje graevine.

b) Otklanjanje nepravilnosti

lan 91.

U vrenju nadzora federalni graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti:1) u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti koje utvrdi,2) obustavu graenja, ako utvrdi da prijeti opasnost da se graenjem mogu ugroziti, ili pogorati uvjeti na odreenim podrujima od znaaja za Federaciju,3) vlasniku postojee graevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su nastali, ili su uoeni tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost graevine, susjednih graevina, ivot i zdravlje ljudi, okoli, ili nesmetan pristup licama sa tekoama u kretanju, 4) obustavu upotrebe graevine ukoliko nije pribavljeno odobrenje za upotrebu.

c) Obustava graenja

lan 92.

Federalni graevinski inspektor rjeenjem obustavlja daljnje graenje, odnosno izvoenje pojedinih radova ako:1) graevina se gradi, odnosno rekonstruie protivno odobrenju za graenje, 2) je donesen zakljuak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za graenje,3) utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu, ili izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika svojstva bitna za graevinu,



4) utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava stabilnost susjednih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, ivot i zdravlje ljudi ili materijalna dobra, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije i dr., 5) utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fiziko lice koje nije registrirano, odnosno ovlateno za izvoenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno ako ne ispunjava propisane uvjete.U sluaju iz stava 1. take 1) ovog lana federalni graevinski inspektor rjeenjem odreuje primjeren rok za usklaivanje izvedenog stanja sa odobrenim projektom, odnosno rok za izmjenu i dopunu odobrenja za graenje.U sluajevima iz stava 1. ta. 2) i 4) ovog lana federalni graevinski inspektor na licu mjesta nareuje i zatvaranje gradilita posebnom oznakom, te nareuje hitne mjere zatite ako je to potrebno.Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine propisat e ministar pravilnikom.U sluaju iz stava 1. taka 3) ovog lana federalni graevinski inspektor rjeenjem e odrediti primjeren rok za otklanjanje nedostataka.

d) Uklanjanje graevine

lan 93.

Federalni graevinski inspektor rjeenjem nareuje investitoru da o svom troku izvri uklanjanje graevine ili njenog dijela ili posljedica izvrenih zahvata u prostoru i uspostavi prvobitno stanje ako se:1) graenje vri ili je izvreno bez odobrenja za graenje;2) graenje vri protivno odobrenju za graenje, a u odreenom roku nije izvreno usklaivanje sa odobrenim projektom, odnosno nije izvrena izmjena ili dopuna odobrenja za graenje;3) tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili stabilnost okolnih graevina, ili su na drugi nain ugroeni ivoti ljudi ili okoli, 4) utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili veih oteenja neposredno ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi nain otkloniti, 5) u skladu sa lanom 63. stav 2. ovog Zakona ne uklone privremene graevine izgraene na gradilitu u okviru pripremnih radova.U sluaju iz stava 1. ta. 1) i 2) ovog lana federalni graevinski inspektor, prije donoenja rjeenja, nareuje na licu mjesta zatvaranje gradilita posebnom oznakom.U sluaju iz stava 1. ta. 3) i 4) ovog lana federalni graevinski inspektor rjeenjem nareuje i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga.O uklanjanju graevine koja je proglasena nacionalnim spomenikom federalni graevinski inspektor obavjetava organ nadlean za poslove zatite spomenika kulture i nadlenu policijsku upravu.Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana investitor ne postupi po rjeenju federalnog graevinskog inspektora, rjeenje e se izvriti putem pravnog lica registriranog za poslove graenja na troak investitora.Nain izvrenja rjeenja odreuje federalni graevinski inspektor.

lan 94.

Izuzetno, federalni graevinski inspektor moe zapisnikom narediti izvrenje mjera iz lana 92. stav 1. ta. 1) i 4) i lana 93. stav 1. ta. 3) i 4) ovog Zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovinu.Izvrenje nareenih mjera poinje tei uruenjem zapisnika.Federalni graevinski inspektor duan je izdati rjeenje o nareenim mjerama iz stava 1. ovog lana u roku od tri dana od dana kada je nareeno izvrenje mjera.

lan 95.



Na rjeenje federalnog graevinskog inspektora pravno ili fiziko lice kod kojeg jeizvren inspekcijski nadzor moe izjaviti albu ministru u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. alba ne odlae izvrenje rjeenja. Protiv rjeenja ministra moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog kantonalnog suda.

lan 96.

Ako je investitor kome je rjeenjem naloena mjera nepoznat ili ako je nepoznatog boravita, federalni graevinski inspektor rjeenje i zakljuak o dozvoli izvrenja oglasit e na oglasnoj tabli opinske slube na podruju na kojem se vri graenje i na graevini koja se gradi.Rok za izvrenje naloene mjere kao i rok za albu poinju tei od dana objavljivanja rjeenja i zakljuka na oglasnoj tabli.Federalni urbanistiki inspektor moe investitoru koji je nepoznat ili je nepoznatog boravita ostaviti pisani poziv za sasluanje na graevini koja se gradi.

lan 97.

Federalni graevinski inspektor duan je zatraiti od Ministarstva da proglasi nitavnim rjeenje o odobrenju za graenje ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog Zakona.

lan 98.

Za federalnog graevinskog inspektora moe se postaviti diplomirani ininjer graevine ili arhitekture sa 10 godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom.

VIII. KAZNENE ODREDBE

1. Krivina djela

lan 99.

Slubeno lice u Ministarstvu koje vodi postupak izdavanja urbanistike saglasnosti i priprema rjeenje o urbanistikoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim ovim Zakonom, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Slubeno lice u ministarstvu kantona koje priprema miljenje u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti iz nadlenosti Ministarstva, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim ovim Zakonom, kaznit e se za krivino djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

lan 100.

Odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo investitora kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine, ako bez odobrenja za graenje pristupi: 1) izgradnji nove graevine,2) dogradnji postojee graevine,3) nadogradnji postojee graevine,4) vrenju drugih zahvata veeg obima kojima se moe ugroziti ivot i zdravlje ljudi, materijalna dobra, susjedni objekti, sigurnost saobraaja i dr.Odgovorno lice u pravnom licu koje odobri prikljuenje bespravno sagraenog objekta (objekta izgraenog bez odobrenja nadlenog organa) na javnu mreu vodovoda, kanalizacije ili elektromreu kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine.Kaznom zatvora do jedne godine kaznit e se fiziko lice za krivina djela iz stava 1. ovog lana.

2. Privredni prestupi



lan 101.

Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit e se za privredni prestup pravno lice ako:1) pristupi izradi planskog dokumenta, a nije registrirano za te poslove, 2) pristupi izadi planskih dokumenata, ili vri njihovu izmjenu suprotno ovom Zakonu, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja i ako ne osigura usaglaenost sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja, 3) pri planiranju ne pridrava se propisa iz oblasti zatite okolia, ovog Zakona i posebnih propisa iz lana 4. ovog Zakona, kao i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona. Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM.

3. Prekraji

lan 102.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice Ministarstva ako: 1) poslove izrade planskih dokumenata povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (lan 23. stav 2. taka 8. ovog Zakona),2) izradu planskog dokumenta povjeri pravnom licu koje nije registrirano za obavljanje te djelatnosti (lan 26. ovog Zakona),3) izda urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje ili odobrenje za upotrebu suprotno odredbama l.37., 54. i 66. ovog Zakona. Novanom kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se za prekraj odgovorno lice organa iz lana 41. stav 2. ovog Zakona ukoliko u propisanom roku ne dostavi traene saglasnosti.

lan 103.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj federalni urbanistiki inspektor ako pri vrenju kontrole propusti utvrditi nepravilnosti i ne poduzme mjere iz lana 84. i 85. ovog Zakona.Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj federalni graevinski inspektor ako pri vrenju kontrole graenja propusti utvrditi nepravilnosti, ne poduzme mjere iz lana 91. ovog Zakona i ne izvri svoje rjeenje.

lan 104.

Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice u svojstvu investitora ako: 1) projektiranje, graenje ili provoenje nadzora povjeri licu koje nije registrirano za obavljanje tih djelatnosti;2) ne osigura nadzor nad graenjem;3) ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lan 65. ovog Zakona);4) u sluaju prekida radova ne osigura graevinu koju gradi i okoli;5) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (lan 60. ovog Zakona);6) pristupi graenju bez odobrenja za graenje, ukoliko nije drugaije utvreno odredbama ovog Zakona ;7) gradi protivno odobrenju za graenje, a nije osigurao izmjenu, ili dopunu odobrenja za graenje (lan 59. ovog Zakona);8) po zavretku graenja ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli;9) koristi graevinu, ili njezin dio bez odobrenja za upotrebu (lan 66. ovog Zakona);10) u odreenom roku ne otkloni nedostatke utvrene tehnikim pregledom (lan 70. ovog Zakona);



Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice kod investitora novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM. Novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit e se fiziko lice u svojstvu investitora za prekraje iz stava 1. ovog lana.

lan 105.

Novanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 6.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice koje gradi za raun nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registriranom za vrenje nadzora, u skladu sa odredbama ovog Zakona.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM.

lan 106.

Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice koje vri nadzor nad graenjem ako:1) imenuje nadzornog ininjera koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,2) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno projektom,3) ne poduzme mjere da tehnika svojstva graevine ispune propisane uvjete,4) ne poduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu sa provedbenim propisom.Za prekraj iz stava 1. ta.1) i 2) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i nadzorni ininjer novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM .

lan 107.

Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno ili fiziko lice kao vlasnik graevine ako:1) koristi graevinu suprotno njezinoj namjeni,2) ne odrava graevinu, njezinu konstrukciju ili opremu, 3) pristupi uklanjanju ili ukloni graevinu, ili njen dio bez odobrenja za uklanjanje (lan 78. ovog Zakona).Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu vlasnika graevine novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.

lan 108.

Novanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.500,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice koje projektira ako:1) nije registrirano za projektiranje,2) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,3) ne oznai i uvee projekt i njegove dijelove.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM.Za prekraj iz stava 1. taka 3) ovog lana kaznit e se projektant novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM .

lan 109.



Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj izvoa kao pravno lice ako :1) ne gradi u skladu sa tehnikim propisima i normama sa obaveznom primjenom;2) nije registriran za obavljanje djelatnosti;3) ne gradi u skladu sa odobrenjem za graenje;4) radove izvodi tako da tehnika svojstva graevine ne odgovaraju propisanim zahtjevima;5) ne ugrauje proizvode i opremu u skladu sa provedbenim propisom;6) ne dokae kvalitet radova i ugraenih proizvoda i opreme utvrene odredbama ovog Zakona;7) tokom graenja ne poduzme mjere radi spreavanja ugroavanja pouzdanosti okolnih graevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla;8) imenuje voditelja graenja, ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom;9) pristupi graenju bez odobrenja za graenje;10) ne ogradi gradilite u skladu sa odredbama ovog Zakona;11)ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli po zavretku graenja;12) na gradilitu nema propisanu dokumentaciju.Za prekraj iz stava 1. taka 1), ta. od 3) do 6); ta. od 8) do 11) ovog lana kaznit e se i voditelj graenja, odnosno pojedinih radova novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM.

lan 110.

Novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorni revident ako prilikom kontrole projekta propusti uoiti nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehnika svojstva graevine utvrena provedbenim propisom.Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i pravno lice kod kojeg je odgovorni revident zaposlen novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 4.000,00 KM .

IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 111.

Parlament Federacije donijet e propis iz lana 9. ovog Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.Parlament Federacije donijet e propis iz lana 10. stav 3. i lana 12. stav 1. ovog Zakona u roku od godinu dana od donoenja propisa iz stava 1. ov

Documents

Zakon o Prostornom Planiranju FBIH