5/27/2018 Primorac Patritizam kao etiko stanovite

1/5

Patriot izam kao eticko stajaliste 2004.u ilo zo fs ko is trozi vonjo br. 92./2004.

IGOR PRIMOR suvremeni je filozof koji predajena Hebrejskom sveuciliStu u Jeruzalemu. Bavi se ponajvise primijenjenom etikom i filozofijom prava. Poznate su njegove knjige Kozno pravda i opce dobra iFiloz ofi jo no dje lu

Prema siroko prihvacenorn shvacanju, stabilanopstanak i ucinkovito funkcioniranje liberalnei demokratske driave nisu moguCi bez patriot-skog etosa: bez poistovjecivanja pucanstva sasvojom zemljom, privrienosti gradana svojojpoliticko] zajednici, osobite brige pojedinca zadobrobit svoje zemlje i zemljaka, svoje driavei sugradana. Stoga se parriotizarn veoma cestoshvaca kao moralno vrijedno, pa i obvezatnostajalisre.S druge strane, kriticari patriotizma tvrdekako on nije nista drugo doli kolektivni ego-izam, nespojiv s nepristranoscu koja je bitnaznacajka moralnosti, sa zahtjevima univerzal-ne pravde i opceljudske solidarnosti. Drugi

27

uobicajeni prigovor patriotizmu jest da onne-izbjdno vodi u nesklonost, pa i neprijateljstvoprema drugim zemljama i narodima, da pogo-duje militarizmu, te prije ili kasnije dovodidomedunarodnih napetosti, sukoba i rata.

[3] Jedan od nacina da se patriotizam obrani adove kritike usredotocuje se na razlikovanju dvi-ju vrsta patriotizma: ekstremnog i umjerenog.Dok je ekstremni patriotizam doista izloienspomenutim prigovorima, moguc je i drukci-ji, umjereni patriotizam. Taj tip patriotizms- koji u svojim radovima podastire i braniamericki filozof Stephen Nathanson - uvaiavaogranicenja privrienosti svojoj zemlji i zemlja-cima, svojoj politickoj zajednici i sugradanima,sto ih narnecu zasade univerzalne pravde iele-mentarna opceljudska solidarnost. [... ]

[4 Moguca je i druga strategija obrane patrioriz-ma od kritike sa stajalista univerzalnog morala:strategija koja je radikalna, jer se ne zadovoljavaobuzdavanjem patriotskog poriva, vec vodipromjeni sadriaja parriotske privrzenosti. Pa-triotizam uobicajene vrste, bio on ekstreman iliumjeren, usmjeren je na promicanje iz v n m oralnih gospodarskih, politickih, kulturnih- in t eresa vlastite zemlje i politicke zajednice.Razlika izrnedu njegove ekstremne i umjereneinacice jest u tome dokle je patriot spreman iCi:ekstremni patriot spreman je za domovinu uci-niti sve, dok umjereni patriot uvazava granicesto ih univerzalna pravda i opceljudska solidar-nost postavljaju patriotsko] predanosti.

mdtbkbsdttohvlid

Prnkonoprinvlnjnadastana-kajes

5/27/2018 Primorac Patritizam kao etiko stanovite

2/5

: da on ne-rijateljsrvor da pogo-dovodi dorata.obrani odovanju dvi-.imjerenog.sta izlozene idrukci-oarriotizmaIre i brani1 uvazavalji i zernlja-gradanima,ravde iele-[ .e patriotiz-10g morala:zadovoljava vec vodilenosti Pa-kstrernan ilije izuanmo, kulturnihe zajednice.: i umjerenespreman ici:movinu uci-lava granicelska solidar-io sti.

[5J Tip patriotizma koji bismo mogli oznaciti kaoeticki ostavio bi po strani ciljeve kao to su po-liticka rnoc vlastite zemlje, njezin gospodarskirazvitak, ili pak kultuma tradicija, dakle onoto cini njezinu dobrobit u izvanmoralnomsmislu. On bi se umjesto toga usredotocio naosebujno moralnu dobrobit vlastite zemlje ipoliticke zajednice, na njezin moralni identiteti integritet. Patriot toga tipa svoju ljubav pre-ma domovini ne bi izrazavao u nastojanjimada ocuva njezina prirodna bogatstva i ljepo-te, njezino povijesno naslijede, ili da je ucinibogatom, mocnorn ili utjecajnom na podrucjukulrure, ili pak u medunarodnoj politici. Onbi umjesto toga nastojao pridonijeti tomu dase njegova zemlja pridriava moralnih zasada ida prornice moraIne vrijednosti, kako domatako i u vanjskoj politici, On bi se brinuo zato da mu zemlja izgradi i sacuva pravedno ihumano drustvo kao i da provodi pravednuvanjsku politiku, te da ocituje opceljudsku so-lidarnost prema potrebitima, koliko god da sudaleki i strani.

Povrh brige za moralni integritet vlastite ze-mlje u sadasnjosti, patriot ovog, osebujno etic-kog tipa, pridavao bi primjereni znacaj moral-noj proslosti svoje zemlje i implikacijama teproslosti za sadasnjost. On bi podriavao, pa iinicirao, istraiivanje tamnih stranica povijestivlasrite zemlje, ocitovanje 0 nedjelima poci-njenim u proteklim desetljecirna ili stoljecirnana njezinu tlu i u njezino ime, te nastojanjada se prema njima zauzme moralno primjerenistay - bilo ispricavanjem irtvama i njihovimnasljednicima, ili pak davanjem nadoknade- kao i mjere koje trebaju osigurati da se povi-jesni grijesi i zlocini nikada ne ponove.

[7J Razumije se, patriot ovog, osebujno etickogtipa ielio bi, poput svih ostalih, da se pravdai ljudska prava uvaiavaju, te da se opceljudskasolidarnost ocituje u svako vrijeme i na svako-me mjestu. No njegov bi patriotizam dolaziodo izraiaja u osobitoj brizi da se njegova ze-mlja rukovodi tim moralnim zasadama i vri-jednostima, brizi koja je dosljednija i dubljanego sto je briga da se t zasade provode i tevrijednosti opceniro uvaiavaju. On bi driaoda je njegov osobni moralni identitet i inte-gritet nerazdvojno vezan za moralni identitet iintegritet njegove zemlje.

[8, Za razliku od patriota uobicajenog tipa, pri-stasa osebujno moraIne vrste patriotizma ne biosjecao veliki ponos zbog postignuca vlastitezemlje na izvanmoralnome podrucju: na po-drucju politike, gospodarstva ili kulture. Onbi se prije ponosio moralnim integritetomsvoje domovine. No njegov bi se patriotizamocitovao nadasve u kritickom odnosu premavlastitoj zemlji i zemljacima, prema vlastitojpolitickoj zajednici i sugradanima. On ne biporicao, opravdavao, ili pak nastojao umanjitinepravedne i nehumane postupke, zakone iliustanove svoje zemlje, bilo doma ili pak na me-dunarodnoj sceni, kao sto patrioti uobicajenevrste precesto cine. Naprotiv, on bi se osjecaoovlastenim pa i pozvanim i obvezanim, pod-vrgnuti ih kritickoj moralnoj prosudbi, te dapozove na to da se ono moralno neprihvatIjivou obicajirna, politici ili zakonu njegove zemljeprokaie te ispravi. On ne bi nastojao izbje-gnuti kolektivno] odgovornosti za nedjela da-nasnjice i proslosri, vec bi, naprotiv, spremnopreuzeo svoj dio te odgovornosti idjelovao bisukladno tomu. [...

7

5/27/2018 Primorac Patritizam kao etiko stanovite

3/5

[9] Zavrsavajuci svoj ogled pojmu domovine,Dolf Sternberger spominje popularnu izreku:Moja zemlja, bila u pravu ili ne te je odba-cuje kao barbarsku regresiju ... koja je postalasveopcim oprostom za svaki zlocin pofinjen uime domovine . Potom on poziva da tu izrekuokrenemo naglavce:( ... ) za [rnoralno] ispravnim trebamo tefitiponajprije u vlastitome domu, osobito sto-ga ho kritika tu ima najvise izgleda uroditiplodom. (... ) Posve je prirodno i razboritopromicati dobro ... u vlastitoj a ne u stranojzernlji.

[10 Ovdje imamo prvi, posve jednostavan argu-ment za prihvacanje etickog patriotizma. Op-cerrito, u boljem sam polozaju prosuditi sto jeispravno, a sto neispravno, te predloziti mjereza ispravljanje onog neispravnog u vlastitojzernlji, medu zemljacima, negoli u inozern-stvu, medu strancima... Povrh toga, mnoge,ako ne i gotovo sve moralne probleme nekogdrustva ili politicke zajednice mogu doista ra-zumjeti, raspraviti, te rijesiti jedino pripadni-ci toga drustva, gradani te politicke zajednice.Nitko drugi to ne moze uciniti umjesto njih- za njih. [... ]

[ U pravilu, kada je nekome nanesena neprav-da, netko drugi od toga ima koristi. Kada unekom drusrvu postoji neki nepravedni i ne-humani obicaj, ili kad neka drzava donese, teprovodi neki nepravedni i nehumani zakonili politiku, barem neki, a ponekad i mno-gi elanovi toga drustva, gradani te drzave, iztoga izvlace neku korist. U nekim slucajevi-ma takav obicaj, zakon ili politika pogadajustrance; tada citavo drusrvo ili drzava moguod toga imati koristi.

272

[12] U svim takvim slucajevirna, odgovornost zanepravdu ili nedostatak elementarne ljudskesolidarnosti leZi, u prvome redu, na onimakojidonose odluke i onima koji te odluke provode.Ta je odgovornost i na onima koji poddavajute odluke i njihovu provedbu. No stanovitaodgovornost pada i na one koji nemaju udjelani u donosenju doticnih odluka ni u njihovojprovedbi, niti pak tome pruzaju podrsku aliod njih imaju koristi - ako te probitke, osimsto uZivaju, i prihvacaju ... Prema tome, imamrazloga brinuti se moralnom identitetu i in-tegritetu vlastite zemlje i zemljaka. Trebajumezabrinjavati nemoralni obicaji mojega drusrva,nemoralni zakoni ili politika moje politickezajednice, jer oni namecu kolektivnu moralnuodgovornost u kojoj i ja mogu imati udjela.Trebam se brinuti tome da se takvi o b i c a ji, zakoni ili politicke mjere uoce, priznaju,tedokinu, a da se za njihove stetne ucinke dadenadoknada. Postupajuci na taj nacin, ja eusebrinuti i za znacajan dio vlastitoga moralnogidentiteta i integriteta. [...]

[Ll Prethodna dva argumenta vrijede opcentto,neovisno politickorn sustavu ... No, akosamgradanin demokratske drzave, imam jedandodatni razlog prihvatiti osebujno eticki tippatriotizma: da ocitujem osobitu brigu zamo-ralnu dobrobit svoje zemlje i zemljaka.

[ ] U demokraciji je narod suveren. Vlast donosizakone i politicke mjere u ime naroda. Odgo-vornost za te zakone i politiku na koncu padana narod. Kada su oni nepravedni i nehumani,moralna odgovornost za tu nepravdu i nehu-manost leZina narodu. To znaci da ona zapadasve punopravne gradane politicke zajednice,jer ti su zakoni i politi eke mjere doneseni ipro

[

5/27/2018 Primorac Patritizam kao etiko stanovite

4/5

tdeseog

manip0

0

vode se u njihovo ime, u ime svih njih, pa takoi u ime svakoga od njih. Ako sam punopravnigradanin demokratski ustrojene zemlje, imamrazloga brinuti se moralnoj naravi tih zakonai politike vise negoli moralnoj naravi zako-na i politike drugih zemalja ... Oni za sobompovlace kolekrivnu odgovornost, u kojoj (i) jaimam udjela.Moglo bi se prigovoriti kako je ta rvrdnja odvecdalekoseina: kako se odgovornost za zakone ipolitiku neke vlasti rnoze pripisati sarno oni-ma koji su za nju glasovali, ne ionima koji suglasovali za oporbu. Da su ti drugi pobijedili,zakonodavstvo i politika bili bi posve drukciji,No i ako je ova posljednja rvrdnja istinita, tonije dovoljno da gradane koji su na izborimaglasovali za oporbu razrijesi odgovornosti,jer sudjelovanje u demokratskom polirickornprocesu ne povlaci za sobom odgovornost zazakonodavstvo ipolitiku vlasti pod uvjetom dastranka za koju glasujem pobijedi; one povlaciza sobom odgovornost za zakonodavstvo i po-litiku svake vlasti koja bude izabrana. Demo-kracija ne bi mogla funkcionirati da nije tako.Prema tornu, iako sam glasovao za oporbu,izabrana je vlast, u relevantnom smislu, mojavlast. Moj glas, premda sam ga dao za oporbu,ovlastio je izabranu vlast da djeluje (i) u mojeime. Sukladno tomu, (i) ja imam udjela u ko-lektivnoj odgovornosti za one sto ta vlast cini.Moj vlastiti moralni identiter inregritet vezanje za moralni identitet i integritet moje vlasti,moje politicke zajednice.

[16] Razumije se, mogu odbiti da snosim odgo-vornost za nepravedan inehuman zakon ilipolitiku svoje vlasti. Mogu se od nje ograditi.Mogu protiv nje prosvjedovati te na razne na-Cine djelovati kako bih je promijenio. Mogu to

ciniri cak i ako sam na posljednjim izborirnaglasovao za stranku na vlasti. Ali to ne pokazu-je kako je tvrdnja kolektivnoj odgovornostigradana u demokraciji za nemoralne zakoneipolitiku njihove zemlje odvec dalekoseina,stoga je moramo ograniciti. Oni koji izaberuovu opciju, zapravo postupaju sukladno ko-lektivnoj moralnoj odgovornosti za vlastitupoliticku zajednicu, oni postupaju kao etickipatrioti.

[1 7 ] Nijedan od argumenata sto sam ih ovdje na-znacio, sam za sebe, niti pak svi zajedno, neutemeljuju moralnu duznost etickog parrio-tizma koja bi vrijedila univerzalno, bez iznirn-ke. Pojedinac je, u pravilu, u veoma dobrompolozaju da svoju zemlju i zemljake podvrgnesustavnoj moralnoj prosudbi i kritici, te danesro poduzme kada ta prosudba iznese navidjelo moralno neprihvatljive obicaje, zako-ne ili politiku. Stoga on treba tu mogucnostiskoristiti. On takoder moze doci do zakljuckakako je njegova zemlja odvec duboko ogrezlau moralno neobranjivu praksu, te odluciti dase od nje distancira, da je se odrekne. Odricucise vlastite zemlje, pojedinac se razrjduje mo-ralne duznosti osobite brige za njezinu moral-nu dobrobit. Pojedinac moze imati koristi odnepravednih i nehumanih zakona ili politikesvoje zemlje, ili barem od toga sto u njoj zivii njezin je gradanin. Prihvacanje tih probitakaclni ga suodgovornim za takve zakone ili poli-tiku. Ali ima ionih koji nemaju nikakve kori-sti od nepravednog i nehumanog odnosa svojezemlje prema drugima, te ih opcenito zapadamalo ili nimalo od dobrobiti zivota u njoj. Odobespravljenih iprikracenih, dakako, ne mo-zemo ocekivati da budu patrioti ma koje vrste.Sto se pak rice argumenta demokracije, poje-

7

/

5/27/2018 Primorac Patritizam kao etiko stanovite

5/5

274

dinci i citave skupine mogu se suzdriavati odsudjelovanja u politickorn zivotu svoje zemlje,a pogotovo od glasovanja na izborima. Takvipojednci i skupine nemaju udje1a u kolektiv-noj odgovornosti za nepravedne i nehumaneucinke politickog procesa, stoga niti duznostda za njih ocituju osobitu brigu.

[18] Prema tomu, nema moraine duznosti etickogpatriotizma koja bi obvezivala sve i svakoga.Niti pak postoji moralna duznost da budemopatrioti u onome drugom, uobicajenorn, pri-zemnom smislu. S druge strane, ova druga,uobicajena vrsta patriotizma za mnoge od nasnesto je Sto se sarno po sebi razumije. IIi pak,u najmanju ruku, mnogi od nas nisu niti pri-kraceni niti otudeni od politickog zivota vla-

stite zemlje; svoju zemlju osjecaju kao dom,a zemljaka i sugradana doZivljavaju kao nasegore list ; poistovjecuju se sa svojom zemljomi zemljacima, svojom politickorn zajednicomi sugradanima, sudje1uju u politickorn zivotuzemlje te prihvacaju razne opipljive i neopipljive probitke zivota u njoj; u odgovoru napitanje tko su i Sto su, medu ostalim, navode isve te pomisli, osjecaje i sukladno drhnje. adam se da argumenti sto ih ovdje podastirempokazuju da, ako pojedinac na takav nacin do-zivljava svoju zemlju i zemljake, te sukladnotomu postupa, onda on ima moralnu duznostosobito se brinuti njezinoj moralnoj d o b r obiti, njezinom moralnom identitetu i integritetu, jednom rijecju, biti ericki patriot.

I. Koja su osnovna suprotstavljena stajaliStakada je rijec 0moralnom statusu patriotizma? Sto je bit sporaizmedu tih dvaju stajalista?

2. Kako autor naziva vrstu patriotizma za koji sezalaZe?Koje su njegove karakeritike? Po cemu se razlikujeod konvencionalnoga patriotizma?

3. Pronadi argumente kojima autor pokusava pokazati prihvatljivost patriotizma za koji sezalaze. Koliko supo tvojem sudu ti argumenti uvjerljivi? Koje bi mogle biti lose strane takve vrste patriotizma?Koja se vrsta patriotizma tebi cini prihvatljivijom?

Tko