1
Priprema voća za fermentaciju Za proizvodnju voćnih rakija mogu poslužiti sve voćne sirovine koje imaju dovoljnu količinu šećera koji će se tokom procesa fermentacije tranformisati u alkohol. Procenat ukupnog šećera u voću je dirketno proporcionalan količini etil alkohola koji će nastati. Pored šećera, jednako vredne su i organske i neorganske materije koje voću a kasnije i rakijama daju specifičnan miris, boju, ukus. Vreme berbe plodova je karakteristično za svaku sortu ali zajedničko je da se proces obavlja u punoj tehnološkoj zrelosti. Berba se obavlja po suvom danu i vrši se ručno ili mehanički i pritom je poželjno da se prostor ispod stabala obezbedi folijama da bi se izbeglo prljanje plodova. Posle završene berbe, plodovi se odvoze na pranje u cilju uklanjanja epifitne mikroflore i mehaničkih nečistoća. Prezrele i plesnive plodove bi trebalo ukloniti i po mogućstvu koštice iz koštičavog voća zbog prevencije nastajanja toksične cijano-vodonične kiseline i kancerogenog etil-karbamata. U vrioni sud se nikako ne stavljaju celi plodovi jer bi proces fermentacije trajao isuviše dugo. Plodovi se usitnjavaju dok ne nastane kaša i tek onda stavljaju u vrione sudove. Njih bi prethodno trebalo konzervisati jer je dobijeni kljuk pogodan za razvoj mikroorganizama i kao takav fermentaciju može odvesti u pogrešnom smeru.

Priprema Voća Za Fermentaciju

Embed Size (px)

DESCRIPTION

VRENJE

Citation preview

  • Priprema voa za fermentaciju Za proizvodnju vonih rakija mogu posluiti sve vone sirovine koje imaju dovoljnu koliinu eera koji e se tokom procesa fermentacije tranformisati u alkohol. Procenat ukupnog eera u vou je dirketno proporcionalan koliini etil alkohola koji e nastati. Pored eera, jednako vredne su i organske i neorganske materije koje vou a kasnije i rakijama daju specifinan miris, boju, ukus. Vreme berbe plodova je karakteristino za svaku sortu ali zajedniko je da se proces obavlja u punoj tehnolokoj zrelosti. Berba se obavlja po suvom danu i vri se runo ili mehaniki i pritom je poeljno da se prostor ispod stabala obezbedi folijama da bi se izbeglo prljanje plodova. Posle zavrene berbe, plodovi se odvoze na pranje u cilju uklanjanja epifitne mikroflore i mehanikih neistoa. Prezrele i plesnive plodove bi trebalo ukloniti i po mogustvu kotice iz kotiavog voa zbog prevencije nastajanja toksine cijano-vodonine kiseline i kancerogenog etil-karbamata. U vrioni sud se nikako ne stavljaju celi plodovi jer bi proces fermentacije trajao isuvie dugo. Plodovi se usitnjavaju dok ne nastane kaa i tek onda stavljaju u vrione sudove. Njih bi prethodno trebalo konzervisati jer je dobijeni kljuk pogodan za razvoj mikroorganizama i kao takav fermentaciju moe odvesti u pogrenom smeru.