PRIPREME ZA VIII RAZRED - osmladenstojanovic.comosmladenstojanovic.com/wp-content/uploads/2016/10/8-Razred.pdf · PRIPREME ZA VIII RAZRED Nastavnik: ... (memoriše) kao niz binarnih

PREDMET : OSNOVI INFORMATIKE

PRIPREME ZA VIII RAZRED

Nastavnik:

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa načinom memorisanja podataka u računaru i brojnim sistemima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati način memorisanja podataka u računar i brojne sisteme

Uvodni dio časa: Šta je podatak i princip rada računara

Centralni dio časa: Predstavljanje podataka u računaru Svi podaci i programi koje računar ima u sebi predstavljeni su obliku brojeva. To su brojevi binarnog brojnog sistema (dve cifre: 0 i 1), mada ne mora da bude tako, postoje računari koji rade u drugim brojnim sistemima (heksadecimalni). Podatke (uopšte uzevši) je moguće podeliti na dve grupe:

- numeričke (brojčane) podatke, i - nenumeričke (ostale) podatke.

Numerički (brojčani) podaci su podaci u računaru koji simbolišu neke veličine ili odnose, odnosno predstavljaju neke brojne vrednosti "iz života". Numerički podaci se prevode u binarni brojni sistem (kombinacija 0 i 1) i na taj način se skladište i obrađuju u računaru. Nenumerički podaci su podaci u računaru koji sadrže neku informaciju koja se u spoljnom svetu (van računara) ne može predstaviti brojevima. Primeri:

- običan tekst, - formatirani tekst (npr. tabela sa imenima učenika), - slika, - video zapis, - audio zapis, - jednačina ili formula, - program (izvorni kod ili prevedeni-izvršni program) itd.

Svaki podatak nenumeričkog tipa prevodi se u niz binarnih brojeva, predstavljenih na način blizak računaru (kombinacija 0 i 1). Sve transformacije i obrade podataka se dalje vrše nad tim brojevima, a podaci se takođe u tom formatu skladište na masovnim memorijskim medijima (elektronskom, magnetnim, optičkim itd). Neophodno je podatke u računaru predstaviti na način koji je njemu (računaru) "razumljiv", odnosno po formatu prilagođen načinu na koji su projektovani njegovi delovi (procesor, magistrala, memorija itd). PRIMER: recimo da računar ima 64-bitne memorijske lokacije; u tom slučaju svaki podatak mora biti na neki način uklopljen u 64 binarnih cifara (ili upisan u više memorijskih lokacija). Predstavljanje teksta u računaru Svaki računar ima svoju slovnu azbuku, koja se sastoji iz znakova (karaktera: cifre, slova i specijalni znaci).Tekst se u računaru predstavlja (memoriše) kao niz binarnih brojeva, po 1 broj za svaki karakter teksta. U računaru postoji kodna tabela (šema kodiranja) u kojoj je za svaki karakter upisan odgovarajući binarni kod (broj). Tekst, odnosno niz karaktera, se dakle u memoriji računara pamti kao niz binarnih brojeva odgovarajućih svakom karakteru teksta.Najpoznatiji standardi (šeme kodiranja) binarnog koda su:

- ASCII, - EBCDIC, i - UNICODE

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:1

Predmet: OSNOVI INFORMATIKE

Nastavna oblast: Matematičke osnove računara

Nastavna jedinica: Memorisanje podataka. Brojni sistemi

TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada a)frontalni a)monološka a)tekst

b)utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike

c)vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli

d)sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije

e) e) e)kombinovana e) udžbenik

f) f) f)istraživačka f) računar

g) g) g) g)projektor

Ovi kodovi služe i kao jezik za komunikaciju između različitih delova računarskog sistema (na primer za komunikaciju sa štampačem, itd). ASCII (čita se "aski") je skraćeno od: American Standard Code for Information Interchange. Ovaj kod je 7-bitan (dužine 7 binarnih cifara). ASCII kod ima 256 znakova (sadrži sva slova, brojeve, većinu znakova interpunkcije, neke matematičke simbole) i svaki je predstavljen binarnim brojem od 0 do 255. EBCDIC (čita se "ebsidik") je skraćeno od: Extended Binary Coded Decimal Interchange Code). Ovaj kod je 8-bitan. UNICODE koristi jedinstven broj za svaki karakter, bez obzira na platformu, bez obzira na program, bez obzira na jezik. Unicode standard prihvaćen je od strane vodećih svetskih kompanija kao što su: Apple, HP, IBM, JustSystem, Microsoft, Oracle, SAP, Sun, Sybase, Unisys, kao i druge. Unicode je neophodan za moderne standarde kao što su: XML, Java, ECMAScript (JavaScript), LDAP, CORBA 3.0, WML, itd. Podržan je od strane mnogih operativnih sistema, svih modernih browsera i mnogih drugih proizvoda. On omogućuje prenos podataka između različitih sistema bez rizika od pojave grešaka i značajnu novčanu uštedu u odnosu na korišćenje starih kodnih sistema. Predstavljanje slike u računaru Slika na ekranu (u računaru) sastoji se od tačaka (piksela), ona zapravo predstavlja matricu tačaka (npr. 1024x768 tačaka) koje svetle u određenim bojama i formiraju sliku. Ako je slika veličine 1024x768 piksela, to znači je sastavljena od ukupno 786432 piksela. Svaki od piksela ima po 3 komponente (u RGB sistemu). Intenzitet osvetljaja boje svake komponente se predstavlja nekim brojem (iz binarnog brojnog sistema). To je ukupno 786432·3=2359296 brojeva. Niz tih binarnih brojeva je zapravo način na koji se slika predstavlja u memoriji računara! Bilo kakva transformacija nad slikom (promena kolorita slike, ili jasnoće, ili osvetljenja, itd) koju radimo u nekom programu za manipulaciju slikama, se u računaru izvodi zapravo kao niz nekih matematičkih operacija nad svim brojevima koji čine unutrašnju predstavu te slike u računaru. Predstavljanje kontinualnih (analognih) informacija u računaru Sve neelektrične veličine (temperatura, pritisak, zvuk, brzina, itd.) moraju se pretvoriti u električne pomoću raznih vrsta senzora, davača, i sl. Veličine električnog tipa mogu biti analogne (kontinualne) i digitalne. Analogne električne veličine moraju se pretvoriti u digitalne (binarni oblik) i u tom obliku čuvati i obrađivati u računaru. Ovaj postupak je diskretizacije signala (informacije) i mora se obaviti u tri koraka, odnosno pomoću tri operacije:

- diskretizacije signala po vremenu (tzv. odmeravanje) i - diskretizacije signala po trenutnim vrednostima (tzv. kvantovanje). - kodovanje, tj. predstavljanje diskretnih vrednosti signala grupom cifara (0 i 1), odnosno impulsa

Brojni sistem Brojni sistem je sistem pomoću kojeg se predstavljaju brojevi. Najpoznatiji brojni sistemi su:

Unarni brojni sistem ima bazu 1 i sledeće cifre 1 Binarni brojni sistem ima bazu 2 i sledeće cifre 0, 1. Ternarni brojni sistem ima bazu 3 i sledeće cifre -1,0,1 ili 0,1,2 Oktalni brojni sistem ima bazu 8 i sledeće cifre 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. Decimalni brojni sistem ima bazu 10 i sledeće cifre 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. Hekasadekadni brojni sistem ima bazu 16 i sledeće cifre 0,1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E.

Navedena slova imaju sledeće vrednosti: A = 10, B = 11, C = 12, D = 13, E = 14, F = 15 Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa konverzijom dekadnog brojnog sistema u binarni brojni sistem i binarnog u dekadni brojni sistem b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati izvršiti konverziju dekadnog u binarni brojni sistem i obrnuto binarnog u dekadni brojni sistem

TOK ČASA Uvodni dio časa:

Vrste brojnih sistema i osnova računanja kod brojnih sistema Centralni dio časa: Konverzija dekadnog brojnog sistema u binarni brojni sistem: Primer1: Broj 44 prevesti u binarni zapis. 44 (dekadno) = 44/2 22/2 11/2 5/2 2/2 1/2 0 0 1 1 0 1 Rješenje: 101100 Zadati broj 44 djelimo sa dva, ostatak zapisujemo ispod a rezultat djeljena pišemo lijevo i taj rezultat djelimo sa dva i tako dalje dok god se ne dobije nula kao kolicnik (ne kao ostatak). Sada obratite pažnju na dobijeni od ostataka i pročitaj te ga odpozadi:101100. Pokušajete kao proveru da uradite konvertovanje ovog binarnog broja u decimalni. Primjer2: Broj 345 prevesti u binarni zapis

345:2 172 (1) 172:2 86 (0) 86:2 43 (0) 43:2 21 (1) 21:2 10 (1) 10:2 5 (0) 5:2 2 (1) 2:2 1 (0) 1:2 0 (1)

Binarni broj koji se dobije je 101011001. 97 (10) =1100001(2) Primjer 3: Broj 97 prevesti u binarni 97(10) 2 48 1 24 0

12 0 6 0 3 0 1 1

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:2 Predmet: OSNOVI INFORMATIKE


Nastavna jedinica: Konverzija dekadnog u binarni brojni sistem i binarnog u dekadni brojni sistem









Konverzija binarnog brojnog sistema u dekadni brojni sistem Primer1: 00010011 (baza 2) = 19 (baza 10) 0∙27+0∙26+0∙25+1∙24 + 0∙23 + 0∙22 + 1∙21 + 1∙20 = 0 + 0 + 0 + 16 + 0 + 0 + 2 + 1 = 19 Primer2: 00011001 (baza 2) = 25 (baza 10) 0∙27+0∙26+0∙25+1∙24 + 1∙23 + 0∙22 + 0∙21 + 1∙20 = 0 + 0+ 0 + 16 + 8 + 0 + 0 + 1 = 25 Primer3: 1101011,01(baza 2) = 107,25(baza 10) 1101011,01(baza 2) = 1∙26 + 1∙25 + 0∙24 + 1∙23 + 0∙22 + 1∙21 + 1∙20, + 0∙2-1 + 1∙2-2 = 64 + 32 + 0 + 8 + 0 + 2 + 1, 0 + ¼ = 107,25(baza 10)

Primer4: 11110111(2)=1*27+1*26+1*25+1*24+0*23+1*22+1*21+1*20=1*128+1*64+1*32+1*16+0*8+1*4+1*2+1*1= 128+64+32+16+0+4+2+1=240(10)

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa konverzijom dekadnog brojnog sistema u oktalni brojni sistem i oktalnog u dekadni brojni sistem b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati izvršiti konverziju dekadnog u oktalni brojni sistem i obrnuto oktalnog u dekadni brojni sistem

TOK ČASA

Uvodni dio časa: -Ponoviti konverziju dekanog u binarni brojni sistem i binarnog u dekadni brojni sistem Centralni dio časa: Pretvaranje dekadnog broja u oktalni broj Prilikom pretvaranja dekadnog broja u oktalni primenjuje se isti algoritam kao u slučaju pretvaranja dekadnog broja u binarni, sa tom razlikom što se u ovom slučaju djeli brojem 8. Ostaci djeljenja koji su zapisani predstavljaju traženi binarni broj koji treba čitati obrnuto, tj. zadnja dobijena cifra je najznačajnija cifra, a prva dobijena cifra je najmanje značajna cifra. Na primer, treba pretvoriti dekadni broj 127(10) u oktalni. Postupak je sledeći: 127 : 8 = 15 → ostatak 7 15 : 8 = 1 → ostatak 7 1:8 = 0 → ostatak 1 127(10) = 177(8) Primjer 1:Pretvaranje broja 86(10) u oktalni je sledeći: 86 : 8 = 10 → ostatak 6 10 : 8 = 1 → ostatak 2 1:2 = 0 → ostatak 1 86(10) = 126(8)

Primjer 2: Pretvaranje broja 131(10) u oktalni je sledeći: 131 : 8 = 16 → ostatak 3 16 : 8 = 2 → ostatak 0 2:8 = 0 → ostatak 2 131(10) = 203(8)

Pretvaranje oktalnog broja u dekadni broj Procedura za pretvaranje oktalnog broja 37(8) u dekadni je sledeća: 37(8) = 3 · 8(1) + 7 · 8(0) = = 24 + 7 = = 31(10) Primjer 1:Pretvaranje broja 142(8) u dekadni je sledeći: 142(8) = 1 · 8(2) + 4 · 8(1) + 2 · 8(0) = = 64 + 32 + 2 = = 98(10) Primjer 2::Pretvaranje broja 364(8) u dekadni je sledeći: 364(8) = 3 · 8(2) + 6 · 8(1) + 4 · 8(0) = = 192 + 48 + 4 = = 244(10) Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:3 Predmet: OSNOVI INFORMATIKE


Nastavna jedinica: Konverzija dekadnog u oktalni brojni sistem i oktalnog u dekadni brojni sistem









Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa konverzijom dekadnog brojnog sistema u heksadecimalni brojni sistem i heksadecimalnog u dekadni brojni sistem b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati izvršiti konverziju dekadnog u heksadecimalni brojni sistem i obrnuto heksadecimalnog u dekadni brojni sistem


Ponoviti konverziju dekanog u oktalni brojni sistem i oktalnog u dekadni brojni sistem Centralni dio časa: Pretvaranje dekadnog broja u heksadekadni broj Pretvoriti dekadni broj 127(10) u heksadecimalni Postupak je sledeći: 127 : 16 = 7 → ostatak 15 → F 7 : 16 = 0 → ostatak 7 127(10) = 7F(16) Primjer 1: Treba pretvoriti dekadni broj 2422(10) u heksadecimalni. 2422 : 16 = 151 → ostatak 6 151 : 16 = 9 → ostatak 7 9 : 16 = 0 → ostatak 9 2422(10) = 976(16) Primjer 1: Treba pretvoriti dekadni broj943(10) u heksadecimalni 943 : 16 = 58 → ostatak 15 ← F 58 : 16 = 3 → ostatak 10 ← A 3 : 16 = 0 → ostatak 3 943(10) = 3AF(16)

Pretvaranje heksadecimalnog broja u dekadni broj Treba pretvoriti heksadecimalni broj 23(16) u dekadni. 23(16) = 2 · 16(1) + 3 · 16(0) = = 32 + 3 = = 35(10)

Primjer 1: Treba pretvoriti heksadecimalni broj 46(16) u dekadni. 46(16) = 4 · 16(1) + 6 · 16(0) = = 64 + 6 = = 70(10)

Primjer 1: Treba pretvoriti heksadecimalni broj 3B(16) u dekadni broj: 3B(16) = 3 · 16(1) + 11 · 16(0) = = 48 + 11 = = 59(10)


Razred i odjeljene: VII Datum: Redni br. časa:4 Predmet: OSNOVI INFORMATIKE


Nastavna jedinica:Konverzija dekadnog u heksadecimalni brojni sistem i heksadecimalnog u dekadni brojni sistem









Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa binarnom algebrom i računskim operacijama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati sabirati i oduzimati binarne brojeve

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Vrste brojnih sistema Konverzije brojnih sistema

Centralni dio časa: Binarna algebra Binarne brojeve možete sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti.

TABLICA SABIRANjA (+) 0 + 0 = 0 1 + 0 = 1 0 + 1 = 1 1 + 1 = 0 (1 se prenosi) TABLICA ODUZIMANjA (-) 0 - 0 = 0 1 - 0 = 1 0 - 1 = 1 (1 se pozajmljuje) 1 - 1 = 0 1. Izračunajte zbir binarnih brojeva: 10 i 11. Rješenje: 10 11 ___ 101 1+0 jednako je 1 1+1 jednako je 0, a 1 se prenosi

(pamtite 1). 2. Izračunajte razliku binarnih brojeva: 1011 i 101. Rješenje: 1011 101 ___ 110 1-1 jednako je 0, 1-0 jednako je 1 0-1 jednako je 1, a 1 se pozajmljuje, 1-1(što ste ga pozajmili) jednako je 0




Nastavna jedinica: Binarna algebra (Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva)









Sabiranje binarnih brojeva 1. 110011101 + 11010111 1001110100 2. 1111110 + 11111 10011101 3. 1111 +1111 11110 Oduzimanje binarnih brojeva 1. 1001110100

- 11010111 110011101 2. 10011101

- 11111 1111110 3. 11110 -1111 1111 Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa metodom množenja i djelenja binarnih brojeva b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati množiti i djeliti binarne brojeve


Ponoviti sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva Centralni dio časa:

1. Izračunajte proizvod binarnih brojeva: 1011 i 11. 1011*11

________ 1011 1011 ________

100001 Rješenje: množite po tablici množenja, a sabiranje vršite po tablici za sabiranje binarnih brojeva 2. Izračunajte količnik binarnih brojeva: 1111 i 101. Rješenje: 1111: 101=11 -101 ___ 101 -101 ____ = = 101 u 111 ide jedanput (1), 1*101 jednako je 101, pišete ga ispod 111,po tablici oduzimanja dobićete ostatak 10, spustite 1 pored 10 i dobićete 101, 101 u 101 ide jedan put (1) bez ostatka Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu




Nastavna jedinica: Binarna algebra (Množenje i djelenje binarnih brojeva)









Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kodiranjem i direknom konverziom brojeva b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kodirati i izvršiti direktnu konverziju brojeva


Ponoviti brojne sisteme i konverzije brojnih sisrema Ponoviti binarnu agebru i računske operacije binarnih brojeva

Centralni dio časa:

Odnos brojnih sistema

Decimalni Binarni Oktalni Heksadecimalni

0 0000 0 0

1 0001 1 1

2 0010 2 2

3 0011 3 3

4 0100 4 4

5 0101 5 5

6 0110 6 6

7 0111 7 7

8 1000 10 8

9 1001 11 9

10 1010 12 A

11 1011 13 B

12 1100 14 C

13 1101 15 D

14 1110 16 E

15 1111 17 F

Konverzija binarnog brojnog sistema u heksadecimalni sastoji se u deljenju binarnog broja u grupe od po 4 bita, i predstavljanju svake grupe heksadecimalnim ekvivalentom. Na primer, binarni broj 1101 1000 1100 1001 se generiše kao 1101 1000 1100 1001 D 8 C 9 što je ekvivalentno sa D8C9H. Konverzija iz heksadecimalnog u binarni je direktna. Tako na primer, 3C2EH se konvertuje u binarni kao 3 C 2 E H 0011 1100 0010 1110




Nastavna jedinica: Kodiranje i direktna konverzija brojeva









Kodiranje i dekodiranje BCD-Kodova se vrši cifru po cifru, prema sledećoj tabeli: Primer: prelaz iz decimalnog u BCD broj. 9 0 0 0 0 8 3 ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ 1001 0000 0000 0000 0000 1000 0011 To jest: (9000083)10 = (1001000000000000000010000011)BCD Primer: prelaz iz BCD u decimalni broj. 0111 1000 0000 0001 0010 0100 0110 ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ 7 8 0 1 2 4 6 To jest: (0111100000000001001001000110)BCD = (7801246)10 Broj bitova potreban da se predstavi oktalna cifra je tri. To znači da je, ako svaku oktalnu cifru napišemo kao grupu od po tri bita, konverzija iz oktalnog u binarni sistem direktna. Tako na primer, broj 2708 se konvertuje u binarni na sledeći način : 2 7 0 010 111 000

Konverzija iz binarnog u oktalni brojni sistem je opet direktna. Počevši od LS cifre binarni broj se deli na grupe od po tri cifre. Svaka grupa se zatim zamenjuje odgovarajućom vrednošću. Konverzija binarnog broja 101 110 010 111 u oktalni se vrši na sledeći način: 101 110 010 111 5 6 2 7

Za slučaj da krajnja leva grupa nema dovoljan broj cifara tada se dopisuju nule, kao u slučaju 1 100 001 011. 001 100 001 011 1 4 1 3

-Kada je broj razlomljen, a broj bitova se ne može grupisati u segmente od po 3 bita dodaju se nule krajnjoj desnoj i krajnjoj levoj grupi. Primera radi broj 1101111.1011 se konvertuje u binarni kao 001 101 111 . 101 100 1 5 7 . 5 4

-Konverzija decimalnog broja u binarni može da se vrši prvo konverzijom u oktalni a zatim direktno iz oktalnog u binarni. Na primer, broj 52310 se prvo konvertuje u oktalni 523 : 8 = 65, ostatak 3 65 : 8 = 8, ostatak 1 8 : 8 = 1, ostatak 0 1 : 8 = 0, ostatak 1 a zatim direktno, cifru po cifru, iz oktalnog u binarni kao 52310 1 0 1 3 8 001 000 001 011 2

Grafički podaci Grafički podaci služe za generisanje , pamćenje za obradu i vizelni prikaz na ekranu ilištampanje grafičkih objekata- slika crteža, grafikona, i čak digitalizovanih fotografija. Zapamćenje grafičkih podataka koriste se dva načina: vektorska grafika i rasterska grafika.Kod vektorske grafike slika se pamti kao skup pdrđenog broja elementarnihgeometrijskih oblika tzv. grafičkih primitiva kao što su polilinija- niz duži koje se nadovezujujedna na drugu poligoni, krugovi, elipse, lukovi i krive linije zadane posebnim funkcijama..Kod rasterke grafike slika se pamti tačka po tačka u rasteru- finoj dvodimenzijonalnoj umreži tačaka. Za kodiranje crno bijele slike sa nijansama sive boje koriste se 256 nivoa,odnosno 8 bitova za svaku tačku. Za slike u boji za svaku od tri osnovne boje Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa sistematizaciom časa iz nastavne oblasti Matematičke osnove računara b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati da primjene stečeno znanje iz Matematičkih osnova računara

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti brojne sisteme i konverzije brojnih sisrema Ponoviti binarnu agebru i računske operacije binarnih brojeva


Memorisanje podataka Brojni sistemi Konverzija dekadnog u binarni brojni sistem Konverzija binarnog u dekadni brojni sistem Konverzija dekadnog u oktalni brojni sistem Konverzija oktalnog u dekadni brojni sistem Konverzija dekadnog u heksadecimalni brojni sistem Konverzija heksadecimalnog u dekadni brojni sistem Kodiranje i direktna konverzija brojeva

Primjeri: 1.Broj 445(10) prevesti u binarni broj 2. Binarni broj 00010011 (baza 2) prevesti u dekadni broj 3. Broj 485(10) prevesti u oktalni broj 4.Bro1 154(8) prevesti u dekadi broj 5.Broj 170(10) prevesti u heksadecimalni broj 6.Broj A4C(16) prevesti u dekadni broj 7. Konverzija iz heksadecimalnog u binarni 3C2EH

8. Konverzija iz binarnog brojnog sistema u heksadecimalni 1101 1000 1100 1001 9.Konverzij iz oktalnog brojnog sistema u binarni brojni sistem 150(8) 10.Konverzija iz binarnog brojnog sistea u oktalni 010 111 000





Nastavna jedinica: Matematičke osnove računara-sistematizacija gradiva









Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa mrežnim komunikacjama i računarskim mrežama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati šta su računarske mreže,primjenu i vrste računarskih mreža


Primjena računara u komunikacijama Centralni dio časa: Računarska mreža je telekomunikacioni sistem za prenos podataka koji omogućava određenom broju nezavisnih uređaja da međusobno komuniciraju. Računarski sistem je distribuiran (prostorno raspoređen) ukoliko se računarski resursi (fizički-memorija, procesori, diskovi i logički-procesi, datoteke) nalaze na više od jednog mesta. Distribuiranim upravljanjem povezuju se resursi i koordinira aktivnost u distribuiranom sistemu.

Prednosti računara u mreži

dokumente (memorandume, tabelarne proračune, fakture) elektronsku poštu softver za obradu teksta softver za praćenje projekata ilustracije, fotografije, video i audio datoteke audio i video prenose Štampače faks mašine Modeme CD-ROM jedinice i druge prenosive jedinice diskove

Nedostaci računarskih mreža Skupa oprema Skupo održavanje mreže lakša mogućnost prenosa virusa

Vrste računarskih mreža Podjela prema veličini pokrivanja:

PAN (Personal Area Network ) Personalne mreže unutar jedne sobe LAN (Local Area Network) : lokalne računarske mreže unutar jedne zgrade , objekta i preduzeća MAN (Metropolien Area Network): gradske računarske mreže WAN (Wide Area Network): globalne,međunarodne, nacionalne, regionalne GAN(Global Area Network)-računarske mreže koje prelaze granice država i pokkrivaju područje

više država rasprostranjene širom naše planete Podjela prema principu rada

Klijent –server mreža u kojoj server pruža usluge klijentima Mreža ravnopravnih računara, svi su računari ravnopravni i mogu biti i klijent i server



Nastavna oblast: Mrežne komunikacije

Nastavna jedinica: Pojam i vrste računarskih mreža









Klijent –server mreža

Mreža ravnopravnih računara

Podela prema pravu pristupa:

Javne mreže Privatne mreže

Podela prema načinu prenosa:

Mreže sa komutacijom paketa Mreže sa komutacijom vodova

Podela prema topologiji:

Mreže tipa zvezde Mreže tipa prstena (token ring) Mreže sa zajedničkom magistralom (bus)


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa elementima mrežne konfiguracije b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati elemente mrežne konfiguracije i njihovu primjenu


Šta su računarske mreže Vrste računarskih mreža

Centralni dio časa: Elementi mrežne konfiguracije

Računari sa mrežnim karticama Mrežni uređaji (modem, ruter, hub...) Provodnici Protokoli Aplikativni programi za mrežu (Internet Explorer, Outlok Exspress..)

Računari sa mrežnom kartom 1. Mrežni klijent –koji koristi usluge mreže i glavnog računara –servera 2. Server je računar koji pruža usluge klijentima

Mrežni uređaji Modem je uređaj koji pretvara

digitalne signale u analogne i obrnuto (modulacija i demodulacija). Može biti interni i eksterni

Switch je uređaj koji upravlja protokom podataka između

dijelova lokalne mreže (LAN).Pojačava digitalni signal koji

prima od glavnog mrežnog uređaja

Hub spaja više računara,te pravi mrežu između dva ili više računala .Koristi se u topologiji zvjezda

Router je poseban uređaj koji određuje sljedeću mrežnu adresu na koju se šalje paket podataka.Ne može se povezati na različite protokole.Ruoter je "raskrsnica" između dvije mreže za razmjenjivanje podataka,tj. omogućava informacijama da putuju između raznih mreža.Zadatak routera je da poveže više uređaja kojima će dodijeliti adrese .




Nastavna jedinica: Elementi mrežne konfiguracije









Repeater (Repetitor)U slobodnom prevodu sa engleskog

jezika znači pojačivač, odnosno njegova glavna namena

je pojačanje električnih, bežičnih ili optičkih signala.

Poznato je da signali gube na svojoj snazi sa povećanjem

rastojanja. Da bi se premostile što je moguće veće

udaljenosti mora postojati uređaj koji će primiti oslabljen

signal i ponovo ga pojačati za dalji prenos. Spada

u aktivne mrežne uređaje. U svom radu ne vrši nikakvu

obradu podataka nego vrši direktno pojačanje signala. Problem sa repetitorima je što oni

pojačavaju ceo signal uključujući i šum. Bridge (srp. mrežni most) je mrežni uređaj koji

omogućava da se mreža podeli na više segmenata a da se pri tome optimizuje komunikacija tako da se lokalna komunikacija na svakom segmentu zadržava na njemu pri čemu se ostali segmenti mreže ne opterećuju viškom komunikacije.

Fajervol (vatreni zid) sprečava prenos podataka preko računarske mreže koja je zabranjena

Mrežna kartica (engl. Network card, NIC, network adapter) je

dio koji se brine za komunikaciju računala preko računalne mreže odnosno za priključivanje računala na lokalnu mrežu.

Moderne matične ploče obično na sebi imaju integriran mrežni čip i priključak, ali također postoje i mrežne kartice koje se ubacuju u PCI utor. Danas se rjeđe viđaju odvojene mrežne kartice, obično se uzima dodatna kartica (uz integriranu) zbog mogućnosti priključivanja više mrežnih uređaja (npr. ADSL modem (Ethernet) i mrežni hub) , iako neke matične ploče dolaze i sa dva čipa, odnosno priključka.Danas postoje mrežne kartice u 10, 100, i 1000 Mbit/s (Gigabit) izvedbama, što označava propusnost podataka koju može podnijeti jedna mrežna kartica Mrežni protokol je specifikacija za standardizovane pakete podataka koji omogućavaju

razmenu informacija među mrežama. Protokol predstavlja skup pravila i konvencija za slanje informacija preko mreže. Protokoli se mogu selektivno dodavati i uklanjati na svim mrežnim i interfejsima na serveru. Paketi informacija kreću se uz stek protokola, niz njega, kao i kroz medijume za prenos.

Internet servis provajderi su firme čija je osnovna delatnost da omoguće povezivanje na Internet. Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

http://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe

http://hr.wikipedia.org/wiki/LAN

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mati%C4%8Dna_plo%C4%8Da

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cip

http://hr.wikipedia.org/wiki/PCI

http://hr.wikipedia.org/wiki/ADSL

http://hr.wikipedia.org/wiki/Modem

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ethernet

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podatak

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%98%D0%BD%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%BF%D1%98%D1%83%D1%82%D0%B5%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BC%D1%80%D0%B5%D0%B6%D0%B0


http://sr.wikipedia.org/wiki/Server


http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stek_protokola&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Medijum&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%98%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B5%D1%82_%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%B2%D0%B8%D1%81_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%98%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B8

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%98%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B5%D1%82

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa načinima povezivanja fizički udaljenih računara b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati nabrojati i objasniti načine povezivanja fizički udaljenih računara


Elementi mrežne konfiguracije Centralni dio časa: Razvoj telekomunikacione tehnologije u poslednje tri decenije stvorio je preduslove za kvalitetno i brzo prenošenje podataka između fizički odvojenih uređaja (centralnih računara, terminala, štampača, PC računara i dr.). Telekomunikacija se može definisati kao elektronsko povezivanje fizički (geografski) udaljenih računara, a telekomunikacioni sistem kao komponenta kompatibilnih telekomunikacionih uređaja kojim se povezuju fizički odvojeni uređaji kojima mogu da se prenose tekstovi, slike, zvučni signali i video informacije. Postoji najmanje šest vrsta komunikacionih medija kojima se povezuju fizički udaljeni računari: - telefonski kabl (upletena žica), - koaksijalni kabl, - UTP kablovi, - mikrotalasi i drugi oblici radio prenosa, - optička vlakna, - satelitski prenos. Telefonski kablovi predstavljaju jedan od najstarijih komunikacionih medija za prenos podataka koji rade na bazi analognih signala. Pošto su u većini institucija u celoj zgradi provedene telefonske linije, relativno jednostavno se mogu iskoristiti i za povezivanje PC računara. Brzina prenosa podataka je relativno mala (oko 10 megabita u sekundi), a jedan od osnovnih nedostataka je osjetljivost na šumove i elektromagnetne talase. Koaksijalni kablovi su slični antenskim koji se koriste za kablovsku televiziju, a sastoje se od dobro izlovane bakarne žice koja može da prenese veću količinu podataka od telefonskih kablova (do 200 megabita u sekundi). U praksi se najčešće koriste koaksijalni kablovi tipa RG-58 i RG-62.Postoje tzv. “tvrdi” i “meki” koaksijalni kablovi, a zbog jednostavnosti instalisanja, u poslednje vreme češće se koriste “meki” kablovi. UTP kablovi se koriste za povezivanje računara uz korišćenje HUB-ova, sa standardnom brzinom od 100 megabita u sekundi. Posebno dobro svojstvo računarskih mreža sa UTP kablovima je otpornost sistema na kvarove koji mogu da nastupe na jednoj radnoj stanici, što znači da, ukoliko dođe do prekida na jednom delu mreže, ostatak radi bez značajnijih poremećaja Kablovi sa optičkim vlaknima se sastoje od velikog broja žila čistog staklenog vlakna debljine čovjekove dlake, koje se povezuju u kablove, a transfer podataka se vrši transformacijom podataka u snopove svjetlosti koji se šalju kroz optičke kablove. Brzina prenosa podataka je od 500 kilobita do nekoliko biliona bita u sekundi. Ovaj prenos je znatno brži i trajniji od prenosa podataka žičanim medijem i odgovara satelitskim sistemima koji omogućavaju prenos veće količine podataka. Teži je za instalaciju od prethodna dva medija, ali omogućava povezivanje računara na veće udaljenosti i otporan je prema delovanju elektromagnetnih talasa




Nastavna jedinica: Povezivanje fizički udaljenih računara









Mikrotalasni sistemi služe za prenos signala visoke frekvencije kroz atmosferu, a koriste se kod telekomunikacija velikog obima. Mikrotalasni signali se prostiru pravolinijski i ne prate zakrivljenost zemlje, tako da se prenosne stanice moraju locirati na svakih 40-50 kilometara. Ovi sistemi spadaju u bežične prenose i ne zahtevaju instalaciju kablova između računara, ali zbog velikog broja potrebnih međustanica, povećavaju se troškovi prenosa podataka. Prevazilaženje ovog problema može se izvršiti kombinacijim prenosa podataka sa satelitskim sistemima.

Satelitski sistemi Pored bakarnih linija sa uzemljenjem ili optičkih provodnika koje za svoje usluge koriste telefonske kompanije AT&T, MCI i U.S. u SAD-u, mnoge kompanije za transfer podataka koriste iznajmljene ili sopstvene satelitske radio sisteme (npr. Chrysler Corp. čija privatna satelitska mreža povezuje oko 6000 mesta). Komunikacioni sateliti imaju ugrađen određen broj transpordera, koji imaju funkciju releja za komunikacione signale, tako da primaju oslabljene signale sa Zemlje, a zatim ih čiste i pojačavaju, te ponovo vraćaju na Zemlju. Korišćenjem satelitskih komunikacija može se pokriti najveći dio Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, u zavisnosti od antena koje se koriste.

Digitalne telefonske linije – ISDN Veoma efikasan način povezivanja LAN mreža je tzv ISDN tehnologija - integrisane usluge digitalnih mreža (Integrated Services Digital Network). ISDN tehnologija zasnovana je na prenosu podataka kroz bakarne provodnike, tako da se propisuje vrsta signala koji se prenose. Naime, korišćenjem ISDN tehnologije mogli bi se povezati svi računari kako u privatnim ku}ama tako i u institucijama, tako da se transfer podataka obavlja digitalnim prenosom podataka kroz bakarne provodnike. Prema zahtevima ISDN tehnologije potrebno bi bilo uspostaviti potpunu digitalizaciju telefonskih mreža na određenom regionu, tako da bi se izvršilo konvertovanje analognih signala , koji su se do sada koristili u telefonskim komunikacijama, u digitalne signale. Analogne petlje koje se nalaze na krajevima telefonskih veza (lokalne petlje) su generatori šuma koji se stvara u procesu telefoniranja, dok bi se digitalizacijom signala i kori{}enjem digitalnih petlji izbegao nastanak šuma, a potrebna jačina signala bi se ostvarila pojačavanjem signala na usputnim stanicama. Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa načinom spajanja računara u LAN mrežu i podijelom mreža prema principu rada b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati topologiju računarskih mreža i podijelu mreža prema principu rada


Elementi mrežne konfiguracije Povezivanje fizički udaljenih računara

Centralni dio časa: Povezivane računara u LAN mrežu Topologija magistrale Topoloija magistrale podrazumeva povezivanje svih čvorova pojedinačno na magistralu preko koje se uspostavlja komunikacija medju njima. Ova topologija se smatra pasivnom jer računari povezani na magistralu samo osluškuju sta se desava na njoj. Kad posredstvom mrežna kartice primete da su podaci na magistraloi upućeni njima, prihvataju ih. Kad je računar spreman za predaju podataka, on se prvo uveri da nijedan računar ne šalje nista na magistralu, pa tek onda šalje svoje podatke u paketu informacija.

Računari su povezani preko zajedničke magistrale koja predstavlja jedinstveni komunikacioni kanal

Lako se realizuje i proširuje, niska cijena ali teško se održava Ako se javi problem na magistrali cela mreža pada Dodavanje novih računara opterećuje mrežu

Topologija zvjezde podrazumeva povezivanje svih čvorova na centralni čvor. Svaki računar je povezan posebnom kablom na priključak razvodnika. Lako se dodaje novi čvor, a otkaz ravodnika znači otkaz mreže. Ako jedan računar otkaze, ostali nastavljaju sa normalnim radom, osim ako nije u pitanju glavni računar.




Nastavna jedinica: Načini spajanja računara u LAN mrežu. Podijela mreža prema principu rada









Topologija prstena podrazumeva povezivanje svakog čvora sa dva susedna tako da povezani čvorovi čine prsten. Informacije putuju provodnicima u jednom smeru. Računari na mreži reemituju pakete, odnosno primaju pakete, a zatim ih šalju sledećem računaru u mreži.

Podijela mreža prema principu rada

Klijent-server

Klijent-server je arhitektura gdje su korisnik (klijent) i server odvojeni ili neravnopravni. Najočitiji je primjer

pregledanja Internet stranica. Korisnikov računar i Internet pregledač su klijent – oni zahtijevaju, dok su

računar i baza podataka koji čine web stranicu server – on poslužuje. Klijent

je obično aktivan korisnik, koji šalje zahtjeve i čeka dok se isti ne ispune, dok

je server pasivan, čeka na zahtjeve te ih ispunjava i šalje korisniku. Serveri su

obično veoma jake mašine sa dobrim konfiguracijama i karakteristikama zbog

toga što istovremeno moraju preraditi mnogo zahtjeva koji rastu iz dana u

dan. Obično servere pogone i posebni operativni sistemi za razliku od običnih

– klijent operativnih sistema, serverski operativni sistemi su u više segmenata

bolji i sadrže naprednije opcije.

Ravnopravna mreža

Peer-to-Peer (P2P) jeste mreža gdje se nalazi mnoštvo klijenta koji su ravnopravni u učešću, jedino je

ograničenje brzina internet veze jednog klijenta. Ovakve mreže se najviše koriste za

dijeljenje dokumenata, video i audio podataka i tako dalje. Razlog leži u tome

da ne postoji neko ko će kontrolisati koji podaci se dijele u mreži, jer ne

postoji server niti neki glavni računar koji nadgleda sve ostale. Svi su

ravnopravi i dijele podatke između sebe. Postoje i posebni programi za

dijeljenje podataka u P2P mrežama, to su obično programi za dijeljenje audio

i video sadržaja. Ako korisnik postavi upit, program pretražuje podatak pod

tim imenom kod ostalih korisnika povezanih na P2P mrežu. To je mnogo

slobodnije nego kod klijent-server mreža, gdje korisnik pretražuje sadržaj

samo jednog računara, odnosno servera. Kod P2P mreža, korisnik pretražuje sadržaj svih učesnika u

mreži


http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunar

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Internet_pregleda%C4%8D&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka

http://bs.wikipedia.org/wiki/Server

http://bs.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistem

http://bs.wikipedia.org/wiki/Internet

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Dokumenat&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Video

http://bs.wikipedia.org/wiki/Audio

http://bs.wikipedia.org/wiki/Podatak

http://bs.wikipedia.org/wiki/Server

http://bs.wikipedia.org/wiki/Program

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Uopznavanje učenika sa dijelenjem foldera i štampača u rač. mrežama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati dijeliti foldere i štampače na računarima koji su umreženi


Prednosti računara povezanih u računarsku mreću Centralni dio časa:

Razmjena fajlova i štampača između Windows 7 i Windows XP Ako u svojoj kući ili firmi imate razvijenu računarsku mrežu u kojoj imate računare sa različitim Operativnim Sistemima (OS) kao što su Windows 7 i Windows XP vjerovatno ćete imati potrebu da ti sistemi međusobno dijele određene fajlove i štamače.Na početku je neophodno provjeriti da li su oba računara članovi iste radne grupe "Workgroup", koja po default-u dobija naziv WORKGROUP. Oba računara moraju biti članovi iste Workgroupe

Na računaru sa Windows 7 OS uđite u Control Panel\All Control Panel Items, kliknite na Network and Sharing Center a zatim na lijevoj strani otvorenog prozora izaberite Change advanced sharing settings. Podešavanja na vašem računaru moraju biti identična kao što je prikazano na slici ispod. Podešavanja su u dijelu Advanced Sharing Settings za Home or Work profil. Network discovery - uključivanjem ove opcije vaš kompjuter može da vidi ostale kompjutere i uređaje koji su vidljivi u vašoj mreži. File and printer sharing - kada uključite ovu opciju fajlovi i štampači koji budu sherovani na ovom računaru biće dostupni svim drugim računarima na mreži. Public folder sharing - uključivanjem ove opcije folder C://Users biće vidljiv i dostupan svim računarima na mreži. To uključuje i sve druge foldere koji se nalaze u njemu.




Nastavna jedinica: Vježba-Dijelenje foldera i štampača









Ako želite da bilo koji korisnik ima pravo pristupa folderima koje razmjenjujete isključite opciju password protection. Podešavanja su na dnu liste Advanced Sharing Settings

Ako želite da budete vidljivi za druge računare sa Windows XP OS, vaš korisnički nalog na Windows 7OS mora imati definisan password. Ako nemate uradite to sada.

Otvorite My Computer, na dnu liste na lijevom dijelu prozora nalazi ikonica Network. Ako sada odete uNetwork na Windows 7 OS trebalo bi da vidite računare sa Windows XP OS (XPHelpdesk) i Windows 7 OS kao u ovom slučaju Helpdesk-PC

Podešavanje računara sa OS Windows XP da vidi sherovane foldere na računaru sa Windows 7 OS Na vašem računaru sa Windows XP OS otvorite My Network Places. U tom prozoru biće vidljivi svi sherovani folderi na računarima u vašoj mreži . Na ovom primjeu vidljiv je folder Users na prethodno podešenom računaru sa Windows 7 OS (Helpdesk-PC)

Kliknite dva puta na taj folder. Kada uđete u njega vidjećete listu svih sherovanih foldera na računaru saWindows 7 OS. Na vaš računar možete preuzeti bilo koji fajl iz tih sherovanih foldera. Ako taj računar ima aktivnu password zaštitu morate unijeti username i password za korisnika sa Windows 7 mašine

Podešavanje računara sa Windows XP OS za razmjenu (Sharing) štampača Da podesite "Shared printer" na računaru sa Windows XP OS morate uči u Printers and Faxes uStart menu i kliknuti na Add Printer Wizard.

Potrebno je selektovati “A network printer, or a printer attached to another computer” pa kliknuti na Next.

Selektujte “Connect to this printer…” kao i putanju do štampača na računaru sa Windows 7 OS i kliknite na Next. Možete izabrati i "Browse for a printer". Ako tada kliknete na Next vaš računar će naći sve dostupne (sherovane) štampače u vašoj mreži.

Sada kliknete Yes.

I na kraju kliknete na Finish da kompletirate Wizard. U nekim slučajevima potrebno je instalirati x86 drajvere za share printer zbog toga sto Windows 7 drajveri nijesu kompatibilni sa XP. Kada je sve instalirano potrebno je otvoriti Printers and Faxes da pronađemo shared printer.


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom računara u mrežnim komunikacijama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati praktično primjeniti računar koji je povezan na računarsku mrežu


Ponoviti šta su računarske mreže Prednosti računara u mreži


Pojam i vrste računarskih mreža PAN mreža LAN mreža MAN mreža WAN mreža GAN mreža Mrežni klijent Server Modem Switch Hub Router Repeater Bridge Fajervol Mrežna kartica Protokol Provajder Povezivanje fizički udaljenih računara Kablovi (koaksijalni , telefonski i optički kabal Mikrotalasni sistemi Satelitski sistemi Digitalne telefonske linije Povezivane računara u LAN mrežu

Zajednička magistrala Zvijezda Prsten Podijela mreža prema principu rada Mreža ravnopravnih računara Klijent-server mreža Dijelenje foldera i štampača





Nastavna jedinica: Mrežne komunikacije-sistematizacija gradiva









Uvodni dio časa: Šta je podatak Vrste memorija u računarstvu

Centralni dio časa: Baze podataka i modeli podataka Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji računara koji su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacionim programima. Sistem za upravljanje bazom podataka (Data Base Management System- DBMS) je poslužitelj (server) baze podataka. On oblikuje fizički prikaz baze u skladu s traženom logičkom strukturom i obavlja sve operacije s podacima. Podaci u bazi su logički organizovani u skladu s nekim modelom podataka. Model podataka je skup pravila koja određuju kako može izgledati logička struktura baze i čini osnovu za koncipiranje, projektovanje i implementiranje baze. Dosadašnji DBMS-i obično su podržavali neki od sljedećih modela: Relacioni model - Zasnovan na matematičkom pojmu relacije. I podaci i veze među podacima prikazuju se “pravougaonim” tabelama. Mrežni model - Baza je predstavljena usmjerenim grafom. Čvorovi su tipovi zapisa, a lukovi definišu veze među tipovima zapisa. Hijerarhijski model - Specijalni slučaj mrežnog. Baza je predstavljena jednim stablom ili skupom stabala. Čvorovi su tipovi zapisa, a hijerarhijski odnos “nadređeni-podređeni” izražava veze među tipovima zapisa. Objektni model - Inspirisan je objektno-orijentisanim programskim jezicima. Baza je skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih podataka i “metoda” (operacija) za rukovanje s tim podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Između klasa se uspostavljaju veze nasljeđivanja, agregacije, odnosno međusobnog korištenja operacija Arhitektura baze podataka Arhitektura baze podataka strukturirana je od tri "sloja" i veza medu slojevima kako je predstavljeno na Slici 1. Radi se o tri nivoa apstrakcije.

Fizički nivo odnosi se na fizički prikaz i raspored podataka na jedinicama spoljnememorije.

Globalni logički nivo odnosi se na logičku strukturu cijele baze.

Lokalni logički nivo odnosi se na logičku predstavu o dijelu baze kojeg koristi pojedina aplikacija

Slika 1. Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu



Nastavna oblast: Baze podataka

Nastavna jedinica: Pojam i model baze podataka


a)obrada a)frontalni a)m nološka a)tekst



d)sistematizacija d)rad u p rovim d)tekst d) projekcije




Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa pojmom i modelom baze podataka b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati šta je baza podataka i modele baze podataka

TOK ČASA

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom i elementima programskog prozora MS ACCESS b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati primjenu i elemente programskog prozora MS ACCESS


Šta je baza podataka i modeli baze podataka Centralni dio časa: Microsoft Access 2007 je programski paket koji se koristi za kreiranje, upravljanje i korišćenje baze podataka. Prvi korak pri korišćenju Access-a je njegovo pokretanje. Microsoft Acces startuje se dvostrukim klikom na ikonicu ukoliko ona postoji na Desktopu ili Start/Programs/Microsoft Office/Microsoft Office Access 2007 . Pojavljuje se Access Desktop (radna površina Access-a), zajedno sa prozorom Getting Started (kako početi) U tom prozoru možete pronaći pomoćne informacije, otvoriti postojeću, ili kreirati novu bazu podataka. Da bi se otpočelo sa radom na novom fajlu potrebno je kliknuti na opciju New Blank Database Za otvaranje već postojećeg fajla u Access-u potrebno je kliknuti na opciju More kojom se otvara dijalog Open koji omogućava pronalaženje i otvaranje željenog fajla. Kada se kreira nova baza podataka, potrebno je unijeti njen naziv u polju File Name. Pomoću ikonice sa izgledom datoteke, potrebno je podesiti lokaciju na kojoj se želi sačuvati baza podataka i na kraju kliknuti na dugme Create. Ekstenzija za bazu podataka kreirana od strane Microsoft Access-a 2007 biće .accdb (dok su prethodni formati koristili ekstenziju .mdb).

Pritiskom na dugme Create, Access 2007 će kreirati bazu podataka, a zatim otvoriti praznu tabelu (sa imenom „Table 1“)




Nastavna jedinica: Pokretanje i elementi programskog prozora MS ACCESS









Paleta sa alatkama služi za editovanje, kreiranje i upravljanje objektima, i cijelom bazom podataka. Opcije koje se nalaze na paleti su:

Home: Views, Clipboard, Fonts, Rich Text, Records, Sort & Filter, Find Create: Tables, Forms, Reports, Other External Data: Import, Export, Collect Data, SharePoint Lists Database Tools: Macro, Show/Hide, Analyze, Move Data, Database Tools Lista za navigaciju koja omogućava prikazivanje objekata na različite načine

Office taster. Klikom na ovu komandu nude vam se opcije vezane za rad sa bazom podataka: new database, open database, save ,save as, print, send, close.

Access-ovi objekti Tabela Tabele su osnovna i najvažnija komponenta MS Accessa jer se u njima nalaze svi podaci sadržani u bazi podataka. To je skup povezanih podataka. Za bolju organizaciju i preglednost podataka poželjno je imati više tabela. Koristeći odvojene tabele za pojedine grupe podataka znači da podatke spremamo samo jedanput i tako baza postaje učinkovitija i smanjujemo greške pri unosu. Tabela je organizovana u polja (eng. columns, fields) i slogove (records). Slog (record) je red u tabeli baze podataka u koji se upisuje podatak o nekoj stavci Upit Upit (en. query) je komponenta baze podataka koja se koristi kada je potrebno naći i analizirati određene podatke iz jedne ili više tabela. Upiti se koristite kao podloga za izvještaje ili forme Izvještaji (reports) Izvještaj (en. report) se koristi kada je potrebno neku grupu podataka pripremiti za štampanje. U izvještaju moguće samo gledati podatke ali zbog toga se slike mogu lakše dodavati, računati prosjeke i sl. Forme (obrasci) Forme služe za unos i pregledavanje podataka iz tabela i upita i da čitamo povezane podatke iz više tabela. Forma je komponenta baze podataka čija je funkcija interakcija sa korisnikom. Korisnik ne vidi tabele već forme Makroi (Macro) Macro naredba je imenovani redosljed naredbi kojom je poželjno zamijeniti svako ponavljanje neke operacije koja se često obavlja.Pomoću makroa upravljamo određenim procesima kao što su otvaranje određenog objekta, ispis poruke na ekranu, opcije pretraživanja... Makroi i VBA predstavljaju dva načina za pisanje programa u bazi podataka. Makro može poslužiti za kreiranje funkcije, ili povezivanje više fuknkcija koje ne postoje kao standardne funkcije Access-a a potrebne su nam za izvršavanje određene operacije Moduli (Modules) Moduli su skupovi deklaracija i procedura pisanih u Visual Basicu ,koje su spremljene zajedno kao cjelina u bazi podataka. Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni:Učenici će biti upoznati sa kreiranjem tabela i određivanjem tipa podataka b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati tabele i unositi podatke


Ponoviti primjenu i elemente programa MS ACCESS Centralni dio časa: Kreiranje nove tabele -Design view- Nova tabela se može kreirati na više načina: od šablona, ispunjavanjem gotove, "ručno" u design view-u... Kada kreiramo tabelu u design view-u moramo odrediti nazive polja i vrstu podataka koji će se unositi u polje Postupak kreiranja nove tabele:

1. Na toolbaru klik na Create pa na Table Design 2. U polje Field name unesite naslov kolone 3. U polje Data Type unesite vrstu podataka u koloni 4. Na sličan način uradite za ostale kolone (red u

design view-u je kolona u standardnom prikazu tabele)

5. Dodajte primarni ključ na jednu od kolona (često se primarni ključ dodaje na polja ID)

6. Snimite tabelu: desni klik na automatski naziv tabele (table1)

7. Klik na Save 8. Unesite naziv pa OK 9. Kraj

ACCESS ima mogućnost rada sa različitim tipovima podataka. Za kvalitetno korištenje mogućnosti ovog

programskog paketa, kao i sličnih aplikacija, važno je ispravno korištenje tipova podataka /DATA TYPES/.

Vrste podataka u tabelama /DATA TYPES/, postupak:

1. Otkucati ime u ćeliju FIELD NAME,

2. Preći u ćeliju DATA TYPE. 3. Otvoriti padajuću listu DATA

TYPE. 4. Izabrati odgovarajući tip podataka. 5. Kraj




Nastavna jedinica: Kreiranje tabela i određivanje tipa podataka









Postupak podešavanja Currency formata:

1. Otvoriti tabelu u design view-u 2. Izabrati polje koje želite postaviti kao

currency 3. U Data Type izabrati Currency 4. U polju Format izabrati valutu 5. Enter 6. Kraj


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa povezivanjem tabela i pretraživanjem podataka b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati povezivati tabele i pretraživati podatke u tabelama


Ponoviti kreiranje tabela Centralni dio časa:

Baze podataka se sastoje od više tabela koje su međusobno povezuju: Database Tools-Relationships- otvara se prozor Show Table

Selektovati tabelu u prozoru Show table -Add




Nastavna jedinica: Povezivanje tabela, dodavanje i uklanjanje polja u postojećoj tabeli.Funkcija i Pretraživanje podataka









Relacije među tabelama se ostvaruju preko primarnih ključeva i principu jednakosti polja

-Prevući polja koja imaju isti tip podataka-otvara se prozor Edit Relationships-Create

Brisanje redova(polja) Označiti red u tabeli koji želite obrisat u Design View-Desni klik-Izabrati i kliknuti na Delete rows-Kliknuti na yes Umetanje redova(polja) Označiti kolonu u tabeli u Design View-Insert Rows Dimenzionisanje reda (polja) -Pokazivač miša pomjerite između selektora dva polja i liniju prevučete gore ili dole

Funkcija za pretraživanje podataka Home -Find

Funkcija Find(traži ) i Replace (Zamjeni) koriste se kada se želi pronaći ili zamjeniti podatak. Sortiranje podataka. Ascending-rastući redosljed( A Z) Descending (opadajući redosljed( Z A) Filtriranje podataka


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem, povezivanem i pretraživanjem podataka u tabelama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:

TOK ČASA Uvodni dio časa: Centralni dio časa: Postupak kreiranja nove baze:

Start/Programs/Microsoft Office/Microsoft Office Access 2007 Pojavljuje se Access Desktop (radna površina Access-a), zajedno sa prozorom Getting Started

(kako početi)-Blank Database-File Name (Ime baze)-Create Postupak kreiranja nove tabele:

Create-Table Design Unos podataka Primarni ključ Snimiti tabelu (Ocjene)

Popuna tabele

Tabela Predmeti




Nastavna jedinica:Vježba-Kreiranje, povezivanje i pretraživanje podataka u tabelama









Tabela Učenici

Povezivanje tabela Database Tools-Relationships-Otvara se prozor Show Table Selektovati tabelu u prozoru Show table -Add

Prevući polja koja imaju isti tip podataka-otvara se prozor Edit Relationships-Create

Pretrašivanje podataka Selektovati kolonu-Home –Filter-Ok

Find Home-Find-U plje Find With upisati traženi podatak-Find Next

Replace Uključiti Replace-U pllje Replace With upisati promjenu-Replace

Sortiranje podataka. Ascending-rastući redosljed ( A Z) Descending (opadajući redosljed ( Z A) Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem i ulogom formulara (Form) b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati formulare i primjeniti iste u Accesu


Ponoviti kreiranje i povezivanje tabela Centralni dio časa:

Obrazac /FORM/ Obrazac /FORM/ služi za unos podataka u tabele, sa njima se unos olakašava. Njihovim kreiranjem baza podataka dobija ljepši izgled, a povezivanjem formi dobijamo izgled profesionalne baze podataka sa brzim i efikasnim pristupom željenim podacima u bilo kojem trenutku. Obrasci /FORM/ služe za konfornije i sigurnije unošenje podataka u tabele, te preglednije prikazivanje rezultata na ekranu monitora. Putem jednog obrasca moguće je unositi podatke u više tabela. Pri kreiranju obrazasca kao ulaz može se koristiti: - tabela /TABLE/ - upit /QUERY/ Pri upisu podataka u DATASHEET prikazu tabele vide se svi zapisi tabele. Da bi se olakšao uhno, uredenje i pregled podtaka koriste se obrasci /FORM/. Organizacija izgleda podataka u obrascu /FORM/ je:

Prikaz jednog zapisa u jednom trenuku. Raspored podataka slično kolonama i redovima

Nacini pravljenja obrasca /FORM/: Pravljenje obrasca se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa FORMS.

Automatsko kreiranje forme /FORM/

1. Izabrati tabelu ili upit iz koje uzimate podatke 2. CREATE 3. FORMS grupa

4. FORM dugme 5. Klik na ADD EXISTING FIELDS 6. Kraj

Napomena: sva dodatna podešavanja forme vršite u design view-u pomoću različitih funkcija




Nastavna jedinica: Rad sa obrascima-FORM









Kreiranje obrasca pomoću čarobnjaka

1. CREATE TAB 2. FORMS grupa

3. FORM WIZARD dugme 4. Izabrati sa padajuće liste tabelu ili upit iz koje uzimamo podatak 5. Izabrati naziv kolone koju želite prikazati i klik na >(promjenom podataka u polju jedne forme

mijenjamo te podatke i u tabelama a samim tim u upitima u kojima su uključeni ti podaci) 6. Klik na Next 7. Izabrati način prikazivanja podataka pa klik na Next 8. Izabrati izgled forme pa klik na Next 9. U polje What title do you want for your form? unijeti naziv forme 10. Klik na Finish 11. Kraj

Samostalno pravljenje obrasca

1. Izabrati obrazac - FORM. 2. Desni klik miša. 3. DESIGN VIEW opcija . 4. Otvara se obrazac /FORM/. 5. Mijenja se izgled trake, pojavljuje se FORM LAYERS TOOLS - DESIGN TAB. 6. Parametri obrasca se biraju PROPERTY SHEET dijalog prozoru klikom na

PROPERTY SHEET dugme . 7. Kraj

Postupak promjene boje pozadine u formi:

1. Desni klik na dio forme kojem želite promjeniti boju pozadine 2. Klik na Properties

3. U polju Back Color klik na 4. Otvara se polje sa bojama 5. Klik na željenu boju pozadine (za dodatni izbor boja klik na More Colors) 6. Klikom na formu mijenja se boja pozadine

7. Kraj Postupak dodavanja datuma i vremena:

1. Otvoriti formu u koju želite postaviti datum i vrijeme

2. Na toolbaru klik na 3. Izabrati način prikazivanja 4. Klik na OK.

Datum i vrijeme su postavljeni u form headeru. 5. Kraj


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem i primjenom upita b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati i primjeniti upite


Kreiraje i povezivanje tabela Kreiranje obrazaca

Centralni dio časa: Načini kreiranje - pravljenja novog upita /CREATE QUERY/ Upit (en. query) je komponenta baze podataka koja se koristi kada je potrebno naći i analizirati određene podatke iz jedne ili više tabela. Upiti se koristite kao podloga za izvještaje ili forme Pravljenje upita /QUERY/ se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa QUERY Kreiranje novog upita QUERY DESIGN

1. CREATE TAB 2. QUERIES grupa

3. QUERY DESIGN dugme 4. Otvoriće vam se prozor u kom trebate izabrati tablele iz kojih uzimate podatke 5. Klik na naziv tabele koju želite uzeti pa Add (ili dupli klik na ime tabele) 6. Kada ste izabrali tabele klik na Close 7. Polja koja želite uključiti prevucite lijevim klikom u red Field u upitu 8. Snimite upit 9. Kraj

Kreiranje pomoću čarobnjaka /SIMPLE QUERY WIZARD/

1. CREATE TAB 2. QUERIES grupa 3. QUERY WIZARD dugme 4. Query Wizard opcija 5. Simple Query Wizard dijalog prozor 6. Klik na OK (slika 5) 7. Izabrati sa padajuće liste tabelu iz koje uzimamo podatak

8. Izabrati naziv kolone koju želite prikazati i klik na dugme 9. Klik na Next 10. Klik na Next (slika 6) 11. U polje Title unijeti naziv upita 12. Klik na Finish 13. Kraj




Nastavna jedinica:Rad sa upitima-Queris









Ukršteni upit /CROSSTAB QUERY/, postupak: Crosstab upit je ograničen na korištenje podataka iz jedne tabele ili upita. Služi za prikaz ukrštenih podataka radi lakšeg poređenja i prikaza

1. CREATE TAB 2. QUERIES grupa

3. QUERY WIZARD dugme 4. NEW QUERY dijalog prozor 5. CROSSTAB QUERY WIZARD opcija 6. OK dugme 7. Izabrati tabelu ili upit iz koje uzimate podatke pa NEXT 8. Izabrati jedno ili više polja koji će biti prikazani kao redovi pa NEXT 9. Izabrati polje koje će se koristiti kao kolona pa NEXT 10. Izabrati polje koje će se analizirati i funkciju podataka pa NEXT 11. Unijeti ime upita 12. Klik na FINISH 13. Kraj.

N a p o m e n a:

Dugme Aktivnost

izbor jedne kolone

izbor svih kolona tabele

odustajenje od jedne kolone

odustajenje od svih kolona tabele


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom obrazaca i upita na konkretnim primjerima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati i primjeniti upite i obrasce


Ponoviti kreiranje tabela,obrazaca i upita Centralni dio časa: Tabela Ocjene Tabela Predmeti

Tabela Učenici

Povezivanje tabela




Nastavna jedinica:Vježba-Rad sa obrascima i upitima









Formular Ocjene

Formular Predmeti

Formular Učenici

Upit- Query


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem izvještaja b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati izvještaje


Ponoviti kreiranje tabela,obrazaca i upita Centralni dio časa: Izvještaj /REPORT/ Izvještaji služe za prikaz na ekran monitora i (ili) printanje odabranih informacije koje smo dobili kao rezultat obrade raspoloživih podataka iz baze (tabela ili upita). Kad se kreira prazan izvještaj zahtjeva od korisnika ručno formiranje izgleda i određivanje podataka za prikazivanje Pravljenje izvještaja /REPORT/ se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa REPORTS

Automatsko kreiranje izvještaja /CREATE REPORT/ REPORT dugme

Postupak:

1. Izabrati tabelu. 2. CREATE TAB. 3. REPORTS grupa.

4. REPORT dugme 5. Unijeti ime izvještaja. 6. Kraj




Nastavna jedinica: Rad sa izvještajima-Reports









Kreiranje praznog izvještaja /BLANK REPORT/

1. CREATE TAB 2. REPORTS grupa

3. BLANK REPORT dugme 4. TOOLS grupa

5. ADD EXISTING FIELDS dugme (ako nije aktivirano) 6. Izabrati tabelu ili upit iz koje uzimate podatke 7. Lijevim klikom prenijeti željena polja u izvještaj 8. Klik na Title 9. Unijeti ime izvještaja 10. Kraj

Kreiranje izvještaja pomoću čarobnjaka /REPORT WIZARD/ 1. CREATE TAB 2. REPORTS grupa

3. REPORT WIZARD dugme 4. Izabrati sa padajuće liste tabelu ili upit iz koje uzimamo podatak 5. Izabrati naziv kolone koju želite prikazati i klik na > (klikom na >> prebacujete sva polja) 6. Klik na Next 7. Izabrati raspored podataka pa klik na Next (Sl. 3.) izbor grupa za LAYOUT (nivoi STEPPED,

BLOCK, OUTLINE) 8. Izabrati koji podaci će biti sortirani pa Next (Sl. 4.) 9. Izabrati način prikazivanja podataka pa Next (Sl. 5.) COLUMNAR, TABULAR, JUSTIFIED. 10. Izabrati izgled (stil) izveštaja pa Next (Sl. 6.) 11. U polje What title do you want for your report? unijeti naziv izvještaja 12. Klik na Finish 13. Kraj

Kreiranje izvještaja /REPORT DESIGN/ REPORT DESIGN dugme

1. CREATE TAB 2. REPORTS grupa

3. Izabrati opciju REPORT DESIGN 4. TOOLS grupa

5. ADD EXISTING FIELDS dugme (ako nije aktivirano) 6. Izabrati tabelu ili upit iz koje uzimate podatke 7. Lijevim klikom prenijeti željena polja u izvještaj 8. Klik na Title 9. Unijeti ime izvještaja 10. Kraj


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Učenici su upoznati sa kreiranjem i štampanjem izvještaja,snimanjem i otvaranjem baze podataka b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati i štampati dokument kao i snimiti i otvoriti bazu podataka


Ponoviti kreiranje tabela,obrazaca i upita Centralni dio časa:

Štampanje izvještaja

Štampanje /PRINT/, postupak: 1. Izaberite Office Button (File), potom Print. 2. Zatim opet kliknite Print. 3. Kliknite OK. 4. Kraj.

Pregled prije štampanja /PRINT PREVIEW/, postupak: 1. Izaberite Office Button( File), potom Print. 2. Izaberite PrintPreview. 3. Kliknite OK. 4. Kraj




Nastavna jedinica:Vježba-Rad sa izvještajima,štampanje izvještaja,snimanje i otvaranje baze pod.









Snimanje baze podataka u Access 2010, postupak:

1. Kliknite kondno dugme FILEi potom kliknite SAVE DATABASE AS, u koliko je neophodno kliknite YES kako biste zatvorili tabele koje su otvorene.

2. U FILE NAME upisite ime ili ostavite postoje�e.

3. Izaberite ako ve� nije izabran, Save as type-Micosoft Access Database. 4. Kliknite SAVE. 5. Kraj.

Napomena! U ACCESS 20007- Office Button (File),

Otvaranje baze podataka, postupak:

1. Klik na 2. Klik na Open 3. U novom prozoru izabrati folder i file koji želite otvoriti 4. Klik na OK 5. Kraj


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:


Ponoviti šta je baza podataka Modeli baze podataka


Kreiranje Blank Database Start/Programs/Microsoft Office/Microsoft Office Access 2007

Blank Database /Fil Name (Ime baze)/ Create Kreiranje tabela

Create /Table Design

Snimanje: Save/ Ime tabele/ Ok Povezivanje tabela:Database Tools-Relationships-otvara se prozor Show Table

Prevući polja koja imaju isti tip podataka -otvara se prozor -Edit Relationships-Create

Kreiranje obrazaca-FORM Pravljenje obrasca se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa FORMS/ dugme FORMS Pravljenje obrasca se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa FORMS/ dugme FORM WIZARD Samostalno pravljenje obrasca izCREATE trake /TAB/ grupaFORMS/ dugmeFORM DESIGN

Kreiranje upita- Queris

Kreiranje novog upita se izvodi iz CREATE trake/TAB/grupa QUERIES/dugme QUERY DESIGN

Kreiranje novog upita se izvodi iz CREATE trake/TAB/grupa QUERIES/dugme QUERY WIZARD

Kreiranje izvještaja Izabrati tabelu/ CREATE/ TAB / grupa REPORTS /dugme REPORT /Unijeti ime izvještaja . Izabrati tabelu/CREATE/ TAB /grupa REPORTS/ dugme REPORT DESIGN / Ime izvještaja Izabrati tabelu/CREATE/ TAB /grupa REPORTS/ dugme REPORT WIZARD/ Ime izvještaja

Snimanje baze podataka u Access-u Office Button (File)/Save as/ U File name upisite ime/Save

Otvaranje baze podataka u Access-u Office Button (File)/Open/U novom prozoru izabrati folder i file koji želite otvoriti/Ok

Štampanje izvještaja Office Button (File)/ Print/Print/OK.

Pregled prije štampanja Office Button( File)/Print/PrintPreview/OK.





Nastavna jedinica: Baze podataka-sistematizacija









Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa programiranjem ,fazama programiranja, programskim jezicima, algoritmima i algoritamskim strukturama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati šta je program,faze programiranja, programske jezike ,programe prevodioce i algoritam i algoritamske strukture.


Šta je softver i podijela operativnog softvera Nabrojati sistemske softvere Nabrojati korisničke ili aplikativne softvere Šta je program


Programiranje i programski jezici Računarske programe (engl.software) čine svi programi s kojima je digitalni računarski sistem

snabdjeven i koji se svakodnevno nadopunjuju i razvijaju. U osnovi programska podrška se dijeli na: - Podršku sistemu (sistemski softver) i - Korisničku podršku (aplikativni softver).

Program je skup naredbi u računaru napisanih po utvrđenim pravilima po kojima računar vrši zadanu obradu podataka. Program u suštini predstavlja redoslijedndi niz instrukcija koje računar izvršava da bi obavio zadaću prema zadanom postupku rješavanja , tj.po izrađenom algoritmu. U računarstvu postoje tri grupe softvera:

Operativni softveri Dijagnostički softveri Softveri za razvoj i pisanje programa

Program se piše u programskom jeziku. Programski jezik je sredstvo pomoću kojeg programer kreira softver, sistemski ili aplikativni. Dakle, programski jezici omogućavaju programerima, a i iskusnijim korisnicima, da kažu računaru šta da uradi. Svi programski jezici, kao što su npr. BASIC,COBOL, FORTRAN, PASCAL, C, C++, itd. zasnivaju se na skupu pravila koji defnišu sintaksu i semantiku konkretnog jezika. Rangiraju se po kompleksnosti na programske jezike niskog nivoa i programske jezike visokog nivoa.

Programski jezici niskog nivoa Mašinski jezik je izvršni jezik kodovan ciframa binarnog brojnog sistema Asemblerski jezik je najniži nivo pisanja programa jer jedna naredba napisana u

asemblerskom jeiku zamjenjuje jednu naredbu u mašinskom jeziku Programski jezici visokog nivoa

Jezici visokog nivoa su mnogo bliži prirodnom jeziku i zbog toga su jednostavniji za korišćenje. Jedna naredba napisana u višem programskom jeziku zamjenjuje više mašinskih naredbi (Fortran, QBasic,Pascal;C,C++..) Ovi programski jezici se dalje mogu podeliti na:

Proceduralne jezike (jezici treće generacije) Ne-proceduralne jezike (jezici četvrte generacije) Jezici veštačke inteligencije Objektno-orijentisane jezike Programske jezike koji podržavaju vizuelno programiranje



Nastavna oblast: Programiranje i programski jezici

Nastavna jedinica: Programiranje, pojam i faze programiranja, programski jezici,programi prevodioci,algoritam pojam i algoritamske strukture

TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA a)obrada a)frontalni a)monološka a)tekst







Programi prevodioci:

Interpret je program koji prevodi iz višeg programskog jezika u izvršni mašinski jezik naredbu za naredbom i tako izvršava

Kompajler je program prevodilac koji program napisan u nekom od viših programskih jezika prevede u cjelosti i onda izvršava zahtjevan broj puta.

Asembler je program prevodilac koji prevodi iz asemblerskog jezika u mašinski Editor služi za pisanje programa u višem i asemblerskom jeziku Faze programiranja:

1. Analiza problema 2. Izrada algoritma-dijagrama toka 3. Pisanje programskog koda 4. Unos programskog koda u računar i pokretanje programa

Programirati znači stvarati (pisati) program u nekom od programskih jezika kao što su Pascal, BASIC, C++ itd. Algoritam je tačno definisan tok izvođenja nekog postupka koji se primjenjuje na skupu podataka radi rješavanja nekog zadatka. Osnovne osobine algoritma su :definisanost,konačnost,posjedovanje ulaza i izlaza, efikasnost i rezultativnost. Algoritam se prestavlja :govorom ,tabelom i dijagramom toka. Dijagram toka prestavljaju simboli povezani usmjerenim linijama

Osnovni elementi dijagrama toka kod BASIC-a su:

početak/ kraj programa

ulaz

obrada

ispitivanje uslova

vezni element

izlaz

Algoritamske strukture: linijske algoritamske strukture razgranate algoritamske strukture ciklične algoritamske strukture


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni:Upoznavanje učenika sa programskim jezikom QBasic ,korisničkim okruženjem i osnovnim elementima programskog jezika QBasic b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati primjenu ,korisničko okruženje i osnovne elemente programskog jezka QBasic


Nabrojati programske jezike ,faze programiranja i progame prevodioce Šta je algoritam ,algoritamske strukture i dijagram toka


Programski jezik BASIC BASIC je skraćenica izraza u engleskom jeziku Beginner’s All-purpose Simbolic Instruction Code, što u slobodnom prijevodu znači: programski jezik opšte namjene za početnike. Nastao je 1963.godine na Darmouth College. Autori su mu Tom Kurtz i John Kemeny. Iako se do sada dosta mijenjao, osnovne karakteristike su mu zadržane, a i napravljen je standard za njega. Postoji više varijanti BASIC-a. one se razlikuju samo u nekim elementima.

Instrukcije u BASIC-u su vrlo slične rečenicama engleskog jezika. Pri radu u ovom programskom jeziku vrlo lako se ostvaruje stalna komunikacija između korisnika i računara, koja omogućava da korisnik jednostavno i brzo unosi program, ispravlja greške u programu, vrši određene dopune i testira program. Karakteristika BASIC-a je da svaka naredba počinje u novom redu. Prevođenje programa na mašinski jezik izvodilo se prevođenjem svake instrukcije zasebno (interpretiranjem). Međutim, noviji računari imaju prevociode (kompajlere) za BASIC, čime je otklonjen jedan od glavnih nedostataka BASIC-a – sporo izvršavanje. Korisnički interfejs programskih jezika Prva verzija ovog programskog jezika se pojavila 1963 godine. Danas je najviše u upotrebi Microsoftov Quick Basic, poznatiji kao Qbasic, za računare koji rade pod DOS operativnim sistemom. Inače ljuska (Shell) koju koristi Qbasic je DOS pa su i prozori takvi (i editor ali i komandni prozor).

Sadržaj menija u programskom jeziku Qbasic izgleda ovako




Nastavna jedinica: Programski jezik QBasic,korisničko okruženje,osnovni elementi QBasic-a








Osnovni elementi BASIC-a

Slova engleske abecede: A, B, C, ..., X, Y, Z, Cifre dekadskog brojevnog sistema od 0 do 9 Specijalni simboli: „, #, $, %, &,?, itd, Simboli aritimetičkih operacija: + , - , *, / , ^ Simboli relacija < , > , <= , >= ,< > , > < , = Simboli koje čine riječi eengleskog jezika : INPUT , PRINT , NEXT , FOR , END , IF ..

Podaci Podaci u BASIC- u mogu biti:

Numerički – brojni, Znakovni (tekstualni, alfanumerički) ili (izvorno) stringovi.

Numerički podaci se mogu zapisivati na dva načina: 1..Pisanje brojeva kao brojčanih konstanti sa ili bez decimalnog zareza, koji se u svim programskim jezicima piše kao tačka. Između pojedinih cifara i predznaka i između cifara ne smije se praviti razmak.

nepravilno pravilno 45,38 45.38 + 4 000 +4000

2. Pisanje brojeva u eksponencijalnoj notaciji. To su brojevi oblika a∙10n , koji se pišu kao aEn, gdje je: a – elementarna brojevna konstanta (dovodi se u interval 0 do 9 ili 1 do 10 radi jedinstvenog načina

pisanja), E – oznaka da se broj piše u eksponencijalnoj notaciji, n - cijeli broj (veličina broja zavisna od vrste računara). Pisanje brojeva u eksponencijalnoj notaciji

broj Vrijednost

-3.85E8 -385 000 000

6E-6 0,000006

0.85E12 850 000 000 000

Pravilo pisanja znakovnih podataka

„unesi broj“ „OŠ 'Petar Kočić'“

„*************“ „ja sam rodjen 1951.godine“

Promjenjive (varijable) Najjednostavnije objašnjenje varijabli jeste to da su varijable ustvari promjenljive vrijednosti. Varijable nam služe kako bi olakšali kodiranje programa. Svaka varijabla ima svoje ime i svoju vrijednost. Pa tako, svaki put kada želimo u programu upotrijebiti riječ kreda, ne moramo je svaki put pisati u kodu programa nego joj je moguće dodijeliti ime, i svaki put upotrijebiti to ime umjesto riječi kreda, ali će se ipak svaki put u programu ispisati riječ kreda.

Postoje dvije vrste varijabli: Numeričke(brojevne) i Znakovne varijable

Numerička varijabla ima brojevnu vrijednost tj. može sadržati samo ove znakove:0,1,2,3,4,5,6,7,8,9 i tačku(.) umjesto zarezaZnakovna varijabla ima vrijednost koja može sadržati 128 znakova ASCII koda (to uključuje i brojeve). Ime znakovne varijable je isto kao i numeričke, samo što na kraju varijable obavezno moramo staviti string ($-dolar).

http://bs.wikipedia.org/wiki/Kahva

Operatori u Qbasicu 1.Aritimetički operatori

2.Relacioni operatori Relacioni operatori su oni operatori uz pomoć kojih uspostavljamo odnos (relaciju) između dvije varijable. Oni se često koriste u uslovima, dok se operator (=) koristi i u dodjeljivanju vrijednosti varijabli. Relacioni operatori su:

Operator Značenje

= jednako > veće od < manje od

>= jednako ili veće od

<= jednako ili manje od

<> različito

3.Logički operatori

NOT logično ne

OR logičko ili

AND logičko i


Operator Značenje

^ Stepenovanje

* Množenje

/ Dijelenje

\ Cijelobrojno dijelenje

Mod Ostatak pri dijelenju

+ Sabiranje i pozitivan

predznak

- Oduzimanje i

negativan predznak

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni:Upoznavanje učenika sa osnovnim naredbama i ugrađenim funkcijama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati osnovne naredbe i funkcije koje se koriste u QBasic-u


Ponoviti osnovne elemente QBasica Podaci i operatori u QBasic-u

Centralni dio časa: Nardbe U QBacic-u

Program je spisak naredbi, napisanih jasno, precizno i u određenom redoslijedu, spremnih na izvršenje. Program treba napsiati tako da obezbjeđuje laku čitljivost od strane korisnika programa.

Naredba REM Naredba REM ne predstavlja izvršni dio programa, već služi da pojasni program korisniku i ne odnosi se na računar.Komentar se piše u obliku. REM:tekst

Naredba CLS Naredba CLS se koristi za brisanje sadržaja ekrana

Naredba INPUT Naredba INPUT služi za unošenje podataka pomoću tastature u memoriju računara. Podaci koje unosimo dodjeljuju se promjenjivim onako kako su navedene u ovoj naredbi. Oblik naredbe ulaza: INPUT “Komentar” ; promjenjiva,promjenjiva…. Primjer Izlaz iz programa( prikaz na ekranu) INPUT”Unesite broj”;broj Unesite broj?_ INPUT”Unesite broj”,broj Unesite broj_ INPUT”R=” , R= INPUT”Unesite dva broja:” x,y Unesite dva broja: _

Naredba LET Naredba obrade omogućava izračunavanje vrijednosti izraza i dodjeljivanje izračunate vrijednosti promjenjivoj. Oblik naredbe: LET promjenjiva=izraz LET A=8+6/2 LET Z$=“BEOGRAD” Naredba LET se može izostaviti pri pisanju BASIC-programa

Naredba PRINT Naredbom izlaza PRINT možemo štampati tekst naveden između znakova navoda i brojeve.




Nastavna jedinica: Osnovne naredbe u QBasic-u. Ugrađene funkcije








Naredbom izlaza može se štampati (izdavati) veći broj podataka, ali se oni u naredbi moraju međusobno odvojiti tačka-zarezom (;). Oblik naredbe izlaza je: PRINT liste konstanti , promjenjivih i izraza Primjer Izlaz iz programa( prikaz na ekranu) PRINT 4,5 4 5 PRINT 4;5 45 PRINT”A” A PRINT”BROJ” BROJ A=2 B=3 PRINT A 2 PRINT B 3 A=3 B=4 C=A+B PRINT C Standardne (ugrađene) funkcije u Basicu

FUNKCIJA KOMENTAR ABS(n) funkcija daje apsolutnu vrijednost broja n

|x| = x, ako je x≥0 |x| = -x, ako je x≤0

SGN(x) funkcija određivanja predznaka brojnog izraza x: 1, ako je x>0 SGN(x) = 0, ako je x = 0

-1, ako je x<0

SQR(x) daje vrijednost kvadratnog korijena brojnog izraza x (brojni izraz x mora biti pozitivan, inače će se pojaviti greška u programu)

FIX(x) pretvara decimalni broj u cijeli broj odbacivanjem decimalnog dijela

CINT(X) zaokružuje vrijednost brojnog izraza x na najbliži cijeli broj

INT(x) pretvara pozitivan decimalni broj u cijeli odbacivanjem decimalnog dijela, a negativan zaokružuje na prvi manji cijeli broj,

LEN(x$) daje dužinu znakovnog izraza x$

CHR$(n) pretvara brojnu vrijednost u znakovnu (napr: CHR (66) = D)

LEFT$(x$,n) daje lijevi dio znakovne promjenjive x$ u dužini n znakova

MID$(x$, n, m) daje dio stringa koji se nalazi unutar stringa x$ počev od pozicije n i u dužini m

RIGHT$(x$,n) daje desni dio znakovne promjenjive x$ u dužini od n znakova

SPACE$(n) daje kao rezultat string od n blanko znakova

STR$(x) pretvara brojnu vrijednost u znakovnu

VAL(x$) daje brojnu vrijednost znakovnog izraza x$, tj.pretvara broj koji je bio opisan kao znakovna vrijednost u brojnu vrijednost kojom se mogu obavljati aritmetičke operacije

TAB(n) služi za ubacivanje n praznih znakova u liniju za štampanje

VAL(x$) daje brojnu vrijednost znakovnog izraza x$, tj.pretvara broj koji je bio opisan kao znakovna vrijednost u brojnu vrijednost kojom se mogu obavljati aritmetičke operacije

RND(x) funkcija za generisanje slučajnog broja. Vrijednost funkcije je neki broj slučajno izabran iz skupa brojeva čiji je opseg vrijednosti decimalni broj u intervalu između 0 i 1. Ako se želi generisanje pseudoslučajnih brojeva iz intervala (a, b) to se može postići izračunavanjem a + (b – a) * RND


Zadavanje ulaznih

ppvarijabli

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa linijskim QBasic programima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati pisati programe iz linijskih algoritamskih struktura


Šta je algoritam i algoritamske strukture Ponoviti osnovne naredbe u QBasic jeziku Ponoviti funkcije


Linijski Basic programi Linijsku algoritamsku strukturu čine serijski povezani koraci koji se samo jednom izvršavaju. Program je spisak naredbi, napisanih jasno, precizno i u određenom redoslijedu, spremnih na izvršenje. Program treba napsiati tako da obezbjeđuje laku čitljivost od strane korisnika programa. 1.Program koji sabira dva broja

Koraci u rješavanju ovog zadatka su: 1. Na ulazu unijeti dva cijela broja a i b, 2. Zadati računaru obrazac pomoću kojeg će da izračuna zbir ova dva broja, 3. Ispisati rezultat rada (obrade).

Dijagram toka za ovaj zadatak bi izgledao ovako:

Ovo je primjer linijske algoritamske strukture.




Nastavna jedinica: Linijski QBasic program








Početak programa

Zadavanje pravila rada

Štampanje rezultata

obrade

Kraj programa

Start

a, b

z = a + b

z

Kraj

Programski kod u QBasicu

Izvršenje programa u QBasicu se vrši pritiskom na funkcijsku tipku F5 ili Run-Start.

Izvrši dio programa QBasica 2.Napisati program koji učitava vrijeme izraženo u satima ,minutama i sekundama ,a zatim

ispisuje koliko je to ukupno sekundi odnosno sati. REM:KONVERZIJA VREMENA CLS INPUT "SATI="; H INPUT "MINUTE="; M INPUT "SEKUNDE="; S S = H * 3600 + M * 60 + S H = S / 3600 PRINT "SEKUNDE="; S PRINT "SATI="; H END Izvršni dio programa: SATI=? 4 MINUTE=? 35 SEKUNDE=? 45 SEKUNDE= 16545

SATI= 4.595833

Start

H,M,

S

S=H*3600+M*60+S

S,H

Kraj

Start

a

z

KRAJ

3.Napisati program koji učitava temperaturu izraženu u 0C a zatim ispisuje koliko je to Kelvina

00C=273,150K REM: KONVERZIJA STEPENI U KELVINE CLS INPUT "UNESITE STEPENE CELZIJUSA:"; C K = C + 273.15 PRINT "KELVINI="; K END Izvršni dio programa: UNESITE STEPENE CELZIJUSA:? 35 KELVINI= 308.15 4.Napiši program koji će računati zbir cifara bilo koga dvocifrenog broja! REM Zbir cifara dvocifrenog broja CLS INPUT "Unesi dvocifren broj:"; a k = a / 10 k =a/10 b = INT(k) b=INT(k) c = a MOD 10 c=a MOD 10 z = b + c z=b+c PRINT "Trazeni zbir je="; z END Izvršni dio programa: Unesite dvocifreni broj:? 35 Traženi zbir je=8

5.Napiši program koji ispisuje apsolutnu vrijednost nekog broja!

REM: Apsolutna vrijednost broja CLS INPUT "Unesi broj"; a PRINT ABS(a) END

Izvršni dio programa: Unesi broj:? -25 25


Start

C

K

KRAJ

K=C+273.1

5

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom linijskih QBasic programa u oblasti matematike i fizike b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati napisati linijske programe iz oblasti matematike i fizike


Šta je algoritam i algoritamske strukture Ponoviti osnovne naredbe u QBasic jeziku Ponoviti funkcije


1.Ako je poznat poluprečnik kruga, napiši program koji će izračunati obim i površinu tog kruga! REM Obim i povrsina kruga CLS INPUT “Koliki je poluprecnik r=”; r pi=3.14 O = 2 * r * pi P = r ^ 2 * pi PRINT “Obim je=”; O; “cm” PRINT “Povrsina je=”; P; “cm2” END

2.Automobil se kreće brzinom v za vrijeme t, koliki će put preći automobil?

REM: Pređeni put

CLS

INPUT “Kolika je brzina v:“, v

INPUT “Koliko je vrijeme t:“, t

s = v * t

PRINT “Predjeni put je =“; s; „km“

END




Nastavna jedinica: Linijski QBasic program-primjeri iz matematike i fizike








Start

r

O,P

KRAJ

pi=3.14 ; O=2*r*pi ; P=r2*pi

Start

v, t

t

s

KRAJ

s=v*t

3.Dva automobila se kreću jedan prema dugom iz dva grada koji su udaljeni d km jedan od drugog. Prvi automobil se kreće brzinom v1 a drugi brzinom v2. Izračunati vrijeme susreta automobila i koliko je svaki automobil prešao kilometara.

REM: Susret dva automobila

CLS

INPUT "Rastojanje izmedju gradova (km)"; d

INPUT "Brzina prvog automobila(km/h)"; v1

INPUT "Brzina drugog automobila(km/h)"; v2

t = d / (v1 + v2)

s1 = v1 * t

s2 = v2 * t

PRINT "Vrijeme susreta"; t

PRINT "Put prvog automobila"; s1

PRINT "Put drugog automobila"; s2

END

4.Napiši program koji računa površinu pravougaonika ako su poznate stranice a i b!

REM: Površina pravougaonika

CLS

INPUT "A=", A

INPUT "B=", B

P = a * b

O=2*a+2*b

PRINT “Povrsina je=”; P; “cm2”

END


Start

d ,v1, v2

t,s1,s2

KRAJ

t=d/(v1+v2)

s1=v1*t ; s2=v2*t

Start

A,B

P , O

KRAJ

P=A*B

O=2*A+2*B

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom linijskih QBasic programa u oblasti matematike i fizike b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati uradit programe iz oblasti matematike i fizike


Ponoviti osnovne naredbe u QBasic jeziku Ponoviti funkcije

Centralni dio časa: 1. U metrološkoj stanici se u toku dana pet puta mjeri temperatura u stepenima Celsijusa, pritisak u barima i brzina vjetra u m/sec. Napisati program kojiračuna srednju vrijednost temperature, pritiskai i srednju vrijednost vjetra.

REM:STANICA INPUT "Unijeti vrijednost temperature:"; T1, T2, T3, T4, T5 INPUT "Unijeti vrijednost pritiska:"; P1, P2, P3, P4, P5 INPUT "Unijeti brzinu vjetra:"; V1, V2, V3, V4, V5 T = (T1 + T2 + T3 + T4 + T5) / 5 P = (P1 + P2 + P3 + P4 + P5) / 5 V = (V1 + V2 + V3 + V4 + V5) / 5 PRINT "SREDNJA TEMPERATURA JE:"; T; "stepeni" PRINT "SREDNJI PRITISAK JE:"; P; "bara" PRINT "SREDNJA BRZINA VJETRA JE:"; V; "m/sek" END

2.Napiši program koji će računati zbir cifara bilo koga trocifrenog broja! REM: Zbir cifara trocifrenog broja CLS INPUT "Unesi trocifren broj"; a c1 = (a \ 10) \ 10 c2 = a \ 10 MOD 10 c3 = a MOD 10 z = c1 + c2 + c3 PRINT "Trazeni zbir je="; z END

3.Brzina riječne struje je a m/s, a brzina čamca na ovu struju je b m/s. Sastavi prigram koji izračunava brzinu čamca u odnosu na obalu ako:

a) čamac plovi nizvodno, b) čamac plovi uzvodno.

REM :Brzina camca CLs INPUT "Unesi brzinu rijecne struje"; a INPUT "Unesi brzinu camca"; b v1 = b + a v2 = b - a PRINT PRINT "Brzina camca u odnosu na obalu" PRINT "kad camac plovi nizvodno je "; v1 PRINT "Brzina camca u odnosu na obalu" PRINT "kad camac plovi uz rijeku je "; v2 END




Nastavna jedinica: Vježba-Linijski QBasic program








4.Napiši program koji izračunava dijagonalu, površinu i zapreminu kocke ako mu je poznata ivica a.

REM : KOCKA INPUT „a=“;a D=a*SQR(3) P=6*a^2 V=a^3 PRINT “D=”;D;”P=”;P;”V=”;V END

5.Napisati program koji učitava ugao u radijanima , a zatim ispisuje u stepenima S=R*180/PI REM:STEPENI CLS INPUT "RADIJANI"; R PI = 3.14 S = R * 180 / PI PRINT "STEPENI="; S END 6.Napisati program koji učitava ugao izražen u stepenima,minutama i sekundama i ispisuje kopliko je to

radijana 180/R

REM:RADIJAN ClS INPUT "STEPENI:"; H INPUT "MINUTA:"; M INPUT "SEKUNDA:"; S PI = 3.14 R = PI * (H + M / 60 + S / 3600) / 180 Print "RADIJANI="; R END 7.Napiši program koji omogućava da uneseš bilo koja dva broja a zatom da računa njihov zbir, razliku, proizvod i količnik!

REM: Zbir, razlika, proizvod, kolicnik CLS INPUT "A=", a INPUT "B=", b Z = a + b R = a – b P = a * b K = a / b PRINT „Zbir je =”; Z PRINT „Razlika je =”; R PRINT „Proizvod je =”; P PRINT „Kolicnik je =”; K

END 8.Izračunaj obim i površinu trougla ako su poznate stranice a, b i c. Koristiti Heronovu formulu.

REM :Povrsina trougla Heronova Formula CLS INPUT "A=", a INPUT "B=", b INPUT "C=", c s = (a + b + c) / 2 P = s * (s - a) * (s - b) * (s - c) PRINT "Povrsina je="; SQR(P); "cm2" END


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa razgranatim algoritamskim strukturama b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati primjeniti razgranate algoritamske strukture za pisanje programa


Šta je program i faze programiranja Algoritamske strukture


Razgranati algoritami i programi

Kod razgranatih algoritamskih struktura postoje koraci koji se jedanom izvršavaju , a postoje

koraci koji se ne izvršavaju.Kod razgranate algoritamske strukture postoji korak, u kome je

potrebno donijeti odluku da li je uslov koji je postavljen, ispunjen ili nije. Kod razgranatih

algoritamskih struktura algoritam se razvija po grani.

Uslovna naredba IF

ISTINA uslov LAŽ Naredba uslovnog prelaska – opšti oblik: IF (uslov) THEN (naredba 1) 1.Napisati program koji za učitani broj provjerava jeli pozitvan

Start

REM: PROVJERA BROJA Broj

CLS

INPUT”unesite broj“;Broj ISTINA Broj L AŽ

IF BROJ>0 THEN PRINT“Broj je pozitivan“ „POZITIVAN”

END

Kraj




Nastavna jedinica: Razgranate algoritamske strukture








2.Napiši program kojim ćeš ustanoviti da li su dva broja jednaka ili različita! REM poredjenje brojeva CLS INPUT “Unesi dva broja”; x,y IF x<>y THEN PRINT”Razliciti su” IF x=y THEN PRINT”Jednaki su” END

IF uslov THEN naredba1 ELSE naredba2 ISTINA uslov LAŽ

Naredba 1 Naredba2

Ako je uslov ispunjen izvršiće se naredba1, inače (ELSE), ako uslov nije ispunjen, izvršiće se naredba2. 1. Napiši program koji ustanovljava da li je broj negativan ili pozitivan!

REM :Da li je broj pozitivan ili nije CLS INPUT "Unesi broj"; a IF a < 0 THEN PRINT”Broj je negativan” ELSE PRINT”Broj je pozitivan” END IF END Izvršni dio programa: Unesite broj ? 5 Broj je pozitivan Unesite broj ?- 5 Broj je negativan

2.Za učitani broj ispisati znak broja prema izrazu: 1 , X>0 Y= 0, X<0 REM:IZRAZ CLS INPUT "X="; X IF X >= 0 THEN PRINT " Y = 1 " ELSE PRINT "Y = 0" END IF END PRIMJER: X=? 5 Y = 1 X=? -4 Y = 0

Često se treba izvršiti više naredbi ako je uslov ispunjen ili nije. Tada te naredbe nazivamo složenim naredbama ili blok naredbama čiji je opšti oblik: IF uslov THEN blok1 ELSEIF uslov2 THEN blok2 . . . ELSEIF uslovN THEN blokN ELSE blok0 END IF

1.Napisati program koji ispituje djeljivost dva broja A i B? REM :DJELJIVOSTV DVA BROJA CLS INPUT "A="; A INPUT "B="; B IF A = 0 OR B = 0 THEN PRINT "GRESKA" ELSEIF A MOD B = 0 THEN PRINT "BROJEVI SU DJELJIVI" ELSE PRINT "BROJEVI NISU DJELJIVI" END IF END

2.Za učitani broj ispisati znak broja prema izrazu: 1 , X>0 Y= 0, X<0 REM:IZRAZ CLS INPUT "X="; X IF X >= 0 THEN PRINT " Y = 1 " ELSE PRINT "Y = 0" END IF END PRIMJER: X=? 5 Y = 1 X=? -4 Y = 0

Naredba skoka-GOTO labela (broj programske linije gdje treba skočiti) Goto-ključna riječ Labela –oznaka mjesta u programu gdje treba skočiti. U programu može samo jedno mjesto biti označeno tom labalom. Labela se navodi na početku naredbe od koje treba da se nastavi izvršavanje programa. Za označavanje se mogu koristiti numeričke i simboličke oznake.

1. Uradi program koji izračunava Količnik dva broja a ako je djelilac 0 da napiše „Dijeljenje sa nulom nije moguće“.

REM: KOLICNIK DVA BROJA CLS 10 INPUT “Unesi neka dva broja:”; x, y IF Y=0 THEN PRINT “Dijeljenje sa nulom nije moguce”: GOTO 10 K = X/Y PRINT “Kolicnik je:”; K END


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa razgranatim algoritamskim strukturama i nihovom primjenom pri rješavanju problema b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati primjeniti razgranate algoritamske strukture za pisanje programa

TOK ČASA Uvodni dio časa: Centralni dio časa:

1.Napiši program kojim ćeš ustanoviti da li su dva broja jednaka ili različita! REM poredjenje brojeva CLS INPUT “Unesi dva broja”; x,y IF x<>y THEN PRINT”Razliciti su” IF x=y THEN PRINT”Jednaki su”

END

2.Data su tri btoja A, B, C. Napisati program za određivanje najvećeg broja. REM: Najveci broj CLS INPUT”Unesi tri broja:”; A,B,C V=A IF A<B THEN V=B IF V<C THEN V=C PRINT”Najveci broj je:”;V

END 3.Napisati program za određivanje količine vještačkog đubriva koje je potrebno da se pođubri njiva pravougaonog oblika dimenzija a metara i b metara , ako se na svaka dva kvadratna metra rasturi kilogram đubriva. REM:NJIVA CLS INPUT“A=“;A INPUT“B=“;B IF A<=0 OR B<=0 THEN PRINT“GRESKA“ ELSE P=A*B Q=P/2 PRINT“Povrsina njive je:“;P;“m.kv“ PRINT“Kolicina vjestackog dubriva je:“;Q;“kg“ END IF END




Nastavna jedinica: Vježba- Razgranate algoritamske strukture








4.Napiši program koji izračunava dijagonalu ,površinu i zapreminu kocke ako je poznata ivica a. REM:KOCKA CLS INPUT "Stranica A="; A IF A <= 0 THEN PRINT "GRESKA" ELSE D = A * SQR(3) P = 6 * A ^ 2 V = A ^ 3 PRINT "Dijagonala kocke D="; D PRINT "Povrsina kocke P="; P PRINT "Zapremina kocke V="; V END IF END

5.Napisati program koji učitava broj. Ako učitani broj nie negativan ispisuje njegov kvadrat , a ako jeste negativan racuna broj natrecu potenciju(kub).

REM:BROJ CLS INPUT“N=“,N IF N=0 THEN PRINT“GRESKA“ ELSEIF N>0 THEN Y=N^2 PRINT”Y=”;Y ELSE Y=N^3 PRINT”Y=”;Y END IF END

6.Napisati program koji za učitani broj provjerava je li broj nula , paran ili neparan REM: BROJ CLS INPUT „N=“;N IF N=0 THEN PRINT“BROJ JE NULA“ ELSEIF N MOD 2=0 THEN PRINT“BROJ JE PARAN“ ELSE PRINT“BROJ JE NEPARAN“ END IF END

6. Napisati program za izračunavanje vrijednosti y prema datom izrazu

B/A , A>0

Y= A+3 , -3<A<=0 A+B A<=-3 REM:IZRAZ CLS INPUT "A="; A INPUT "B="; B IF A > 0 THEN Y = B / A ELSEIF A <= -3 THEN Y = A + B ELSE Y = A + 3 END IF PRINT "Y="; Y END


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa višestrukim grananjem –SELECT CASE b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati koristiti višestruko grananje(SELECT CASE) u rješavanju određene grupe zadataka


Ponoviti razgranate algoritamske strukture Centralni dio časa:

Višestruko grananje - SELECT CASE

U prethodnom zadatku imali smo višestruko grananje realizovano naredbom IF. Ovakav način treba izbjegavati i koristiti višestruko grananje realizovano pomoću SELECT CASE naredbe, radi preglednosti i jednostavnosti.

Izraz

V1 V2 V3 ..................................... Vn Inače

Blok 1 blok 2 blok 3 blok n blok 0

Opšti oblik ove naredbe je: SELECT CASE izraz CASE v1 blok1 CASE v2 blok2 ................. CASE vN blokN CASE ELSE blok0 END SELECT




Nastavna jedinica: Višestruko grananje - SELECT CASE








1. Za unijetu brojčanu vrijednost ocjene, napisati program koji će ispisivati opisno tu ocjenu (odličan

. . . nedovoljan), a ako se unese neki drugi broj koji nije od 1 do 5, da napiše “Greška”. Koristiti naredbu SELECT CASE.

REM Ispis opisne ocjena CLS INPUT "Unesi ocjenu"; x SELECT CASE x

CASE 5 PRINT "Odlican" CASE 4 PRINT "Vrlo dobar" CASE 3 PRINT "Dobar" CASE 2 PRINT "dovoljan" CASE 1 PRINT "Nedovoljan" CASE ELSE PRINT "Greska"

END SELECT END

2.Napisati program koji učitava dva broja i odgovarajući operator(+ , - , * , /) a zatim ispisuje rezultat željene operacije. REM:OPERACIJE CLS INPUT " UNESI 2 BROJA I OPERATOR "; A, B, A$ SELECT CASE A$ CASE "+" PRINT A + B CASE "-" PRINT A - B CASE "*" PRINT A * B CASE "/" PRINT A / B CASE ELSE PRINT "GRESKA" END SELECT END 3.Napisti program koji ispisuje rezultate testa(100 bodova) REM:TEST CLS INPUT "UNESITE BROJ BODOVA:"; BODOVI% SELECT CASE BODOVI% CASE IS<50 PRINT“NEDOVOLJAN“ CASE 50 TO 65 PRINT“DOVOLJAN“ CASE 66 TO 75 PRINT“DOBAR“ CASE 76 TO 90 PRINT“VRLODOBAR“ CASE 91 TO 100 PRINT“ODLICAN“ CASE ELSE PRINT“GRESKA“ END SELECT END Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa programiranjem u QBasic programskom jezku (linijske alg. strukture,razgranate alg.strukture i višestruko granamnje) b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih

Očekivani rezultati:Učenici će znati programirati (linijske alg. strukture,razgranate alg.strukture i

višestruko granamnje)


Ponoviti faze programiranja

Linijske i razgranate algoritamske strukture

Višestruko grananje Centralni dio časa: 1.Napisati program koji učitava prirodan broj a zatim ispisuje zbir njegovih cifara REM:ZBIR CIFARA BROJA DO 99 CLS INPUT "UNESITE BROJ"; BROJ% SELECT CASE BROJ% CASE 1 TO 99 S% = BROJ% MOD 10 + BROJ% \ 10 PRINT "ZBIR CIFARA S%="; S% CASE ELSE PRINT "GRESKA" END SELECT END 2.Napisati program koji učitava broj manji od 1000 a zatim ispisuje zbir njegovih cifara REM:ZBIR CIFARA BROJA DO 999 CLS INPUT "UNESITE BROJ"; BROJ% SELECT CASE BROJ% CASE 1 TO 999 S% = BROJ% MOD 10 + (BROJ% \ 10) MOD 10 + BROJ% \ 100 PRINT "ZBIR CIFARA S%="; S% CASE ELSE PRINT "GRESKA" END SELECT END 3.Data su tri btoja A, B, C. Napisati program za određivanje najmanjeg broja.

REM: Najveci broj CLS INPUT”Unesi tri broja:”; A,B,C V=A IF A>B THEN V=B IF V>C THEN V=C PRINT”Najmanji broj je:”;V

END




Nastavna jedinica: Programiranje i programski jezici - Sistematizacija








4.Napiši program koji računa površinu i obim pravougaonika ako su poznate stranice a i b. Program za stranice a<=0 i b<=0 ispisuje „Greska“

REM: Površina pravougaonika CLS INPUT "A=", a INPUT "B=", b IF A<=0 OR B<=0 THEN PRINT“GRESKA“ ELSE P = a * b O=2*A+2*B PRINT “Povrsina je=”; P; “cm2” PRINT“Obim je=“;O; „cm“ END IF END

5.Napiši program koji od tri učitana broja ispisuje najveći REM:Uporedba tri broja CLS INPUT "UNESITE TRI BROJA:"; A, B, C IF A > B AND B > C THEN PRINT " A JE NAJVECI" ELSEIF B > A AND B > C THEN PRINT " B JE NAJVECI" ELSE PRINT "NAJVECI JE C" END IF END 7.Marko je odlučio svoju sobu obljepiti tapetam.Tapete koje je izabrao pakovane su u role širine 50 cm i dužine 20 m.Koliko rola tapeta treba kupiti ako je soba dužine D , širine S i visine V?U sobi postoji otvor koji ne treba lijepiti,a čine ga vrata i prozor.Zauzima povšinu dužine DO i širine SO.

REM:TAPETE CLS INPUT "Duzina D="; D INPUT "Sirina S="; S INPUT "Visina V="; V INPUT "Duzotvora DO=";DO INPUT "Sirotvora SO="; SO BRROLA = 2 * D * V + 2 * S * V - DO* SO IF (BRROLA MOD 10 = 0) THEN BRROLA = INT(BRROLA / 10) PRINT“BRROLA=“;BRROLA ELSE BRROLA = INT(BRROLA / 10) + 1 PRINT“BRROLA=“;BRROLA END IF END


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:


Zaključivanje ocijena Centralni dio časa:

Ponoviti gradivo Matematičke osnove računara

Konverzije brojnih sistema Binarna algebra

Mrežne komunikacije Pojam i vrste računarskih mreža PAN mreža LAN mreža MAN mreža WAN mreža GAN mreža Mrežni klijent Server Modem Povezivane računara u LAN mrežu

Zajednička magistrala Zvijezda Prsten Podijela mreža prema principu rada Mreža ravnopravnih računara Klijent-server mreža

Baze podataka Baze podataka i modeli podataka Kreiranje baze podataka (tabele, upiti,obrasci,izvještaji)

Programiranje i programski jezici Programski jezici Faze programiranja Algoritam i algoritamske strukture Linijske algoritamske strukture Razgranate algoritamske strukture Višestruko grananje




Nastavna jedinica: Programiranje i programski jezici - Sistematizacija








Documents

PRIPREME ZA VIII RAZRED - osmladenstojanovic.comosmladenstojanovic.com/wp-content/uploads/2016/10/8-Razred.pdf · PRIPREME ZA VIII RAZRED Nastavnik: ... (memoriše) kao niz binarnih