Prirucnik Program Prevencije Vrsnjackog Nasilja

Dr Ivana Zeevi

Banja Luka, 2010

n

EU

Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini

un cef

zajedno za djecu

Sadraj ovog prirunika je iskljuivo odgovornost UG "Zdravo da ste - Hi Neighbour" i ni u kom sluaju ne odraava stavove EU

2

SADRAJ

UVODNA RIJE .................................................................................................................................................................................................... 4 TA JE TO NASILJE MEU DJECOM? ............................................................................................................................................................ 5 Zato su neka djeca nasilna? ................................................................................................................................................................. 6 Koje vrste nasilnih ponaanja postoje? .............................................................................................................................................. 6 Koji su to znakovi nasilnih ponaanja? ............................................................................................................................................... 7 Koja djeca mogu postati rtve nasilja? .............................................................................................................................................. 7 Koje su posljedice nasilja meu djecom? ......................................................................................................................................... 7 Koje su posljedice nasilja meu djecom? .......................................................................................................................................... 7 Koje posljedice imaju djeca koja vre nasilje? ................................................................................................................................. 8 Koje posljedice nasilje ostavlja na djecu koja to nasilje posmatraju? ..................................................................................... 8 TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA? ........................................................................................................................................................ 9 Kako djeca treba da se ponaaju u situaciji kada su izloena nasilju? .................................................................................... 9 Kako roditelji treba da se ponaaju u sluaju nasilja meu djecom? ..................................................................................... 9 Kako nastavnici i struni saradnici treba da se ponaaju u sluaju nasilja meu djecom? .......................................... 10 MEDIJI I NASILJE .............................................................................................................................................................................................. 11 Internet i nasilje ....................................................................................................................................................................................... 11 Mobilni telefoni i nasilje ....................................................................................................................................................................... 12 SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE ................................................................................................................................................................ 13 Vrste sukoba ............................................................................................................................................................................................. 13 Najei uzroci sukoba u koli/odjeljenju ...................................................................................................................................... 14 Funkcije sukoba ....................................................................................................................................................................................... 15 Struktura sukoba i uobiajeni naini ponaanja u koniktima ............................................................................................... 15 Dinamika sukoba .................................................................................................................................................................................... 16 Kako se suprotstaviti sukobu? ............................................................................................................................................................ 16 PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA ................................................................................................................................. 20 Monitoring nasilnih oblika ponaanja ............................................................................................................................................ 21 Igrice ............................................................................................................................................................................................................ 22 PRILOZI ................................................................................................................................................................................................................ 35 Prilog broj 1 - Tabela za prikupljanje podataka o opaenim oblicima nasilnog ponaanja ........................................... 35 Prilog broj 2 - Struktura asa odjeljenjske zajednice ................................................................................................................... 36 Prilozi za radionice .............................................................................................................................................................................. 37 Prilog broj 3 - Kartice za igricu Hajde da pregovaramo ........................................................................................................... 37 Prilog broj 4 Pravila pregovaranja za igricu Hajde da pregovaramo ............................................................................... 40 Prilog broj 5 Pisma italaca za igricu Zato me odbacuju? ................................................................................................. 41 Prilog broj 6 Kronja drveta za igricu ovjee, ne ljuti se! ................................................................................................... 43 Prilog broj 7 Izgled panoa za igricu ovjee, ne ljuti se! ...................................................................................................... 44 Prilog broj 8 Ljutiti dijalog iz igrice ovjee, ne ljuti se! ....................................................................................................... 44 Prilog broj 9 Nedovreni strip za igricu udesan strip ......................................................................................................... 45 Prilog broj 10 Tabela za unoenje podataka za igricu Moemo li da se ne svaamo ................................................ 46 Prilog broj 11 Crte broj 1 za igricu Moemo li da se ne svaamo .................................................................................. 46 Prilog broj 12 Crtei broj 2 i 3 za igricu Moemo li da se ne svaamo ............................................................................ 47 Prilog broj 13 Dijalog za igricu Kako da se najbolje pomirimo? ....................................................................................... 48 Prilog broj 14 Tabela za igricu Kako da se najbolje pomirimo? ......................................................................................... 48 Prilog broj 15 Pria za igricu Priam ti priu ............................................................................................................................. 48 Prilog broj 16 Cedulje za igricu Da li me slua ....................................................................................................................... 49 Prilog broj 17 Cedulje oznaene slovima za igricu Da li me slua .................................................................................. 50 Prilog broj 18 Tabela za biljeenje poena u igrici Hajde da pregovaramo .................................................................... 50 Prilog broj 19 Prie za igricu Kako je u tuim cipelama ....................................................................................................... 51 Prilog broj 20 kolska pria za igricu Kako je u tuim cipelama ....................................................................................... 52 Prilog broj 21 Cedulje sa ulogama za igricu Kako je u tuim cipelama ......................................................................... 52 Prilog broj 22 Upitnici za grupe za igricu Kako je u tuim cipelama ............................................................................... 52 Prilog broj 23 Prie za igricu Sada znam kako sa problemima .......................................................................................... 59 Prilog broj 24 - Vodi za voditelje za igricu Sada znam kako sa problemima .................................................................. 64 Prilog broj 25 - Marioneta za igricu Kako su me nagovorili? ................................................................................................. 65 Prilog broj 26 - Pria za igricu Kako su me nagovorili? ............................................................................................................. 66 Prilog broj 27 - Lista pitanja za igricu Kako su me nagovorili? .............................................................................................. 67PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 3

UVODNA RIJE

Veina djece pokazuje odreene oblike nasilnog ponaanja tokom razliitih faza svoga odrastanja. Ta nasilna ponaanja teka su, kako za dijete, tako i za njegovu okolinu. Postavlja se pitanje ta treba da se ini u tim situacijama, kako postupati sa djecom koja se nasilno ponaaju? Ponekad roditelji, pa i strunjaci, imaju problema da odaberu adekvatne reakcije na ta nasilna ponaanja djece. S druge strane, svako dijete, po domaim i meunarodnim zakonima, ima pravo na zatitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja i pravo na zatitu od bilo kog vida iskoritavanja. Iz elje i potrebe da se zatite djeca koja su izloena nasilnom ponaanju svojih vrnjaka, ali i da se pomogne djeci koja se nasilno ponaaju, nastao je ovaj prirunik. U njemu se mogu pronai odgovori na pitanja koja su vezana za nasilje, njegove uzroke i posljedice, naine uspjene komunikacije, te aktivnosti, koje nastavnik i struni saradnici u kolama mogu da primjenjuju sa uenicima. Ove aktivnosti imaju za cilj da kod djece razvijaju: vjetine komuniciranja, sposobnost prepoznavanja sopstvenih i uoavanja tuih emocija, samospoznaju, sposobnost kontrole sopstvenih emocija, jednostavno utiu na to da se djeca razviju u zrele linosti. Ono to je takoe vano za ovaj prirunik, jeste da je program, koji je u njemu opisan, i primijenjen i da postoje podaci o tome koliko je on ekasan. Njegova primjena imala je uticaj na smanjenje nasilja meu djecom, kako i na poboljanje kvaliteta komunikacije, kako na relaciji uenik uenik, tako i na relaciji uenik nastavnik. Do poboljanja kvaliteta komunikacije izmeu nastavnika i uenika dolo je zbog toga to je sam koncept ovog programa postavljen na osnovama nenasilne komunikacije. Dobijeni rezultati pokazuju da uenici procjenjuju da se nasilje meu vrnjacima smanjilo za 6,5% na nivou obje kole. Vano je napomenuti da, kada se primjenjuju programi prevencije, koji utiu na promjene u ponaanju, znaajniji statistiki podaci o njihovom uinku, mogu se oekivati tek nakon nekoliko godina. Dobra strana ovog programa je i u tome to ne radi samo na poboljanju kvaliteta komunikacije, ve i na edukaciji djece i nastavnika o oblicima nasilnog ponaanja, to takoe predstavlja dodatan kvalitet u prevenciji nasilja. Danas se esto susreemo sa prijedlozima razliitih programa prevencije, ali vrlo malo njih ima podatak o tome koliko su isplativi za primjenu. Ovaj program nudi i to. Prilikom izrade Cost benet analize, analize koja ukazuje na isplativost projekta, dobio se podatak, da e se, na svaku marku, uloenu u ovaj program prevencije vrnjakog nasilja, u budunosti utediti 7.9 KM poreskih obveznika. Bez obzira na to to je, za potrebe ovog projekta, raena analiza isplativosti samo za Republiku Srpsku, isplativost primjene ovog programa moe se oekivati i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, jer je priblino isto stanje i kada je u pitanju vrnjako nasilje, kao i cijene zdravstvenih usluga i lijekova. Zato Vam predlaemo da paljivo proitate ovaj prirunik i da, u svojim kolama, pokuate da primijenite aktivnosti, koje su u njemu predloene. Pokuajmo da kole uinimo boljim i sigurnijim mjestima za razvoj i obrazovanje djece.

4

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?Generalno gledano, i nasilno ponaanje i zlostavljanje su vidovi agresivnog ponaanja. Razlika izmeu nasilnog ponaanja i zlostavljanja ogleda se u ponavljanju nasilne radnje vie puta nad istom ili istim osobama. Naime, nasilno ponaanje predstavlja agresivni akt usmjeren na odreenu osobu/osobe ili stvar, kojeg ne karakterie ponavljanje, dok je zlostavljanje agresivni akt, usmjeren na osobu ili stvar, koji se vie puta ponavlja. Nasilnim ponaanjem meu djecom moe se oznaiti ono ponaanje djeteta koje ima za cilj da povrijedi i nanese bol (ziku i/ili psihiku) drugom djetetu koje to pokuava izbjei. U svjetlu ove denicije, prijateljska zadirkivanja, razmirice, svae ili nesporazumi, ali i nasilno rjeavanje sukoba meu prijateljima iste moi, nenamjerno nanoenje boli i sl., ne bi bili okarakterisani kao nasilno ponaanje.1 Nasilje podrazumijeva 6 faktora: namjera da se povrijedi ili nanese teta; intenzitet i trajanje; mo nasilnika; ranjivost rtve; manjak podrke; posljedice. Neki oblici nasilnog ponaanja, kao to su vikanje, udaranje, lupanje, vrijeanje, protestovanje, u manjoj ili veoj mjeri, prisutni su kod veine djece u razliitim razvojnim fazama. Sr nasilnog ponaanja ini namjerno nanoenje boli, bez obzira da li je ona zika ili psihika. Meutim, kada se malo podrobnije razmotri prethodna denicija, moe se vidjeti da u njoj postoje i neke nedoreenosti. Sluajno nanoenje tete, kao npr. nehotino gaenje tue noge u autobusu, ili prolijevanje kafe u tue krilo, kada za to ne postoji nikakva namjera, ne predstavljaju nasilje, tj. nasilno ponaanje, ali isto tako postavlja se pitanje da li zubar vri agresiju na nas kada nam popravlja ili vadi zub i kada zna da nam nanosi bol, ali se na to ne osvre. Naravno da ne. To znai da, pored namjere, tu postoji jo jedna odrednica nasilnog ponaanja, koju su ameriki naunici (Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A.) nazvali drutveno neprihvatljivo ponaanje. Tako bismo onda nasilje denisali kao drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom da se nanese teta ljudima ili imovini2. Nasilno ponaanje moe da bude reakcija na neko neugodno iskustvo, ali kada takvo ponaanje postane uobiajeni nain na koji dijete reaguje, odnosno na koji rjeava probleme, onda govorimo o poremeaju u ponaanju. Agresivnost moe da postane i stabilna crta linosti. Tada govorimo o osobi koja ima izraenu sklonost ka brzom napadakom reagovanju prema razliitim osobama ili stvarima i u razliitim situacijama. Da bismo nasilno ponaanje okarakterisali kao zlostavljanje, potrebno je da to ponaanje ima i dodatne karakteristike, prije svega ponavljanje i usmjerenost na istu osobu. Iako postoje brojne denicije vrnjakog zlostavljanja, one imaju nekoliko zajednikih odrednica. Moglo bi se rei da je vrnjako zlostavljanje (bullying) svako svjesno (namjerno) nasilno i niim opravdano (nepravedno) ponaanje djeteta ili grupe djece usmjereno ka drugom djetetu, s ciljem da se ono ziki i/ili psihiki povrijedi, pri emu takvo nasilno ponaanje karakterie ponavljanje, nesrazmjer moi3, evidentan osjeaj uivanja kod nasilnika, te osjeaj ugnjetavanja kod rtve.4

1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb 2. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb 3. Prilikom zlostavljanja uvijek nasilnik/nasilnici ima/ju veu mo od rtve. 4. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 5

TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?

ZATO SU NEKA DJECA NASILNA?Kod neke djece se javi potreba da budu nasilna, jer ne znaju da je takvo ponaanje loe. Oni prosto oponaaju svoju brau, sestre, roditelje, ili pak, ljude kojima se dive. Neka djeca ne znaju za bolji nain da komuniciraju sa okolinom, odnosno vrnjacima. Deava se da su i podstaknuti od strane svojih prijatelja, te da im se takav nain ponaanja predstavlja kao in, ili ponaanje u modi. Neki od njih prolaze kroz teko razdoblje u svom ivotu, te to pokazuju kroz nasilje, tako da je kod njih nasilje simptom nekog problema. Istraivanja5 pokazuju da djeca koja vre nasilje vrlo esto dolaze iz porodica u kojima se primjenjuje ziko kanjavanje, pa su djeca usvojila ziko nasilje kao nain rjeavanja problema. Sljedei faktori su istaknuti kao rizini faktori: porodino okruenje2: - emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju je bez topline i pravog saosjeanja za dijete i njegove potrebe, - roditelji su popustljivi i ne postavljaju granice, - roditelji nedovoljno nadziru dijete i ne pruaju mu adekvatno vostvo, - roditelji toleriu agresivno ponaanje, - roditelji ziki kanjavaju. osobine djeteta: - djeca snanog temperamenta, - impulsivna djeca, - agresivna djeca, - djeca koja uvijek moraju imati mo i kontrolu, - ziki jai djeaci, - djeca sa umanjenom sposobnosti saosjeanja, uticaj vrnjake grupe: - slabi konice u ponaanju, - smanjuje linu odgovornost, - nudi modele ponaanja, pa i nasilnikog, uticaj medija: - esto i dugotrajno gledanje nasilja, smanjuje osjetljivost na posljedice nasilja, te smanjuje saosjeajnost. kolsko okruenje je takoe vrlo vano za pojavu nasilnog ponaanja. Nedostatak bliskosti i prihvaenosti svih uenika, te meusobnog potovanja izmeu nastavnika i uenika, i obrnuto, dovode do nasilnikog ponaanja u koli. Nereagovanje nastavnika i strunih saradnika na nasilna ponaanja uenika i lo nadzor u odreenim dijelovima kole (igralite, hodnici...), samo olakavaju nasilnim uenicima da budu nasilni i zastrauju druge uenike.

KOJE VRSTE NASILNIH PONAANJA POSTOJE?Nasilna ponaanja mogu da se dijele na razliite naine, s obzirom na njihov oblik, funkciju i na to na koga su usmjerena. S obzirom na oblik nasilja, postoje sljedee vrste: 1. Fiziko nasilje nasilje kojim se povreuje tijelo druge osobe. To moe biti: udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari... 2. Verbalno nasilje nasilje kada se koriste rijei da bi se povrijedila neija osjeanja. To moe biti: vrijeanje (kada neko nekome kae da je glup, ruan, naziva ga runim imenima), ismijavanje (kada se neko nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena..), omalovaavanje (kada neko nekome kae da ne vrijedi, da ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje za neto to nije uradio/la, ili mu se prijeti, kada se uvredljivi sadraji alju putem SMS ili e-mail poruka. 3. Socijalno nasilje nasilje kada se neko iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju druge da se s tom osobom ne drue, kada se putem SMS ili e-mail poruka ire glasine o rtvi ili druge osobe nagovaraju da se sa njom ili njim ne drue. 4. Seksualno nasilje nasilje kada nekoga protiv njegove/njene volje dodiruju po intimnim dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju bezobrazne slike, tjeraju na seksualne odnose, kada se bezobrazni sadraji u vidu slika i rijei alju, putem SMS ili e-mail poruka, rtvi. 5. Psiholoko nasilje nasilje kada se upuuju prijetei pogledi, grimase, kada se uhodi odreena osoba, ili se od nje iznuuje novac, te ju se ucjenjuje, kad se rtvu poziva na telefon, a ne odgovara na njeno javljanje. Nasilje se, s obzirom na funkciju, dijeli na: 1. Instrumentalno nasilje nasilje kojim se eli neto dobiti. 2. Neprijateljsko nasilje nasilje kojim se nekom drugom eli nanijeti bol ili ga ozljediti. Nasilje se, s obzirom na koga je usmjereno, dijeli na: 1. Direktno nasilje ono koje se ispoljava direktno na osobu ili osobe, kojima se eli nanijeti bol, kao i na stvari koje se ele unititi, odnosno kojima se eli nanijeti teta. 2. Indirektno nasilje ono koje se ispoljava prema supstituiranim ciljevima (osobe, stvari).

5. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom. 6. Za zdrav razvoj djeteta, vrlo su vana iskustva u porodici. Nedostatak panje i topline, svjedoenje nasilnom ponaanju kod kue, te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su podloga za razvoj nasilnikog ponaanja djece. Svjedoenje agresivnog ponaanja obuhvata ziku i verbalnu agresiju roditelja prema djetetu ili ziku i verbalnu agresiju meu roditeljima. Koritenjem zikog kanjavanja roditelj alje djetetu poruku kako je u redu ljutnjom, nasiljem i zastraivanjem dobiti ono to elimo. Vjerovatno je da e dijete koristiti sline metode i sa svojim vrnjacima. Takoe, ako je roditelj previe popustljiv kada dijete tvrdoglavo i bez pravog razloga zahtijeva neto, alje mu poruku kako takvo ponaanje uspijeva kada se neto eli postii. 6 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama


Postoje dokazi da su ziko i instrumentalno nasilje prisutniji u mlaoj dobi, a da se verbalno i neprijateljsko nasilje javljaju od kolske dobi, pa nadalje. to se polnih razlika tie, one su dokazane i istraivanja pokazuju da su djeaci nasilniji u predkolskoj dobi i tokom osnovne kole. Postoji jo jedna razlika izmeu djeaka i djevojica. Naime, kod djeaka je prisutnije ziko nasilje, a kod djevojica verbalno.7 Jo jednom naglaavamo, da svaki od ovih oblika nasilja, ako se vie puta ponavlja i due traje nad istim djetetom, predstavlja oblik zlostavljanja.

KOJI SU TO ZNAKOVI NASILNIH PONAANJA?Djeca od malena daju odreene znakove, da bi njihovo ponaanje moglo da preraste u nasilno, ali se ti znakovi vrlo esto ne registruju kao upozoravajui, pa se preko njih olako prelazi. O kojim znakovima je rije? Prvo na ta treba da se obrati panja jeste to da se ti znakovi razlikuju kod male i predkolske djece, djece kolske dobi i adolescenata.8 Kod male djece i djece predkolske dobi javljaju se napadi bijesa, koji traju due od 15 minuta i u okviru kojih dijete niko ne moe da smiri, ak ni roditelji. Ova djeca esto imaju nasilne ispade, bez razloga, impulsivna su, energina, nemaju straha. Za njih ne postoje nikakva pravila i stalno odbijaju poslunost odraslima. Ovakva djeca nisu vezana za roditelje, ne boje se ostati bez roditelja na nepoznatom mjestu. Uivaju da gledaju lmove sa nasilnim scenama i esto su zlobna prema svojim vrnjacima. Kod djece kolske dobi moe da se primijeti da imaju slabu koncentraciju, esto ometaju kolske aktivnosti, imaju lo uspjeh u koli, esto se tuku. Usljed svega ovoga, imaju vrlo malo prijatelja, a prijateljstva sklapaju iskljuivo sa drugom djecom koja takoe imaju problema u ponaanju. Imaju konstantnu potrebu da se suprotstavljaju odraslima, esto su frustrirani. Ne saosjeaju sa drugima. to se adolescenata tie, kod njih su dominantni sljedei znakovi: ne potuju autoritete, te se vrlo esto iskljuuju iz kola, imaju lo kolski uspjeh i esto izostaju iz kole, vrlo esto koriste narkotike i alkohol, uestvuju u tunjavama, kraama, unitavaju tuu imovinu, vole gledati nasilne scene i uivaju u patnji drugih.

su anksiozna. Ona vrlo esto imaju malo prijatelja koji e da stanu na njihovu stranu kada se nau u nevolji. Odnosi u njihovoj porodici su takvi da ih roditelji pretjerano tite. Iz ovakvih porodica dolaze djeca koja ne znaju da se zauzmu za sebe, te imaju loe socijalne vjetine. Ona su podobna kao rtve nasilja, jer ne prijavljuju nasilje. Djeca koja su rtve nasilja vrlo esto misle da su to nasilje zasluila, te se kod njih razvija osjeaj krivice. Ona imaju manjak sigurnosti da potrae pomo, esto imaju manje podrke od nastavnika i ostalih uenika. To su i djeca koja su promijenila kolu, pa su nova u razredu, te imaju pretjeranu elju da se uklope, na bilo koji nain. Pored ovog, u ovu rizinu skupinu spadaju i nadarena, ljubazna djeca, djeca nieg socijalno-ekonomskog statusa, djeca sa potekoama u razvoju, djeca razvedenih roditelja, te djeca rtve porodinog nasilja. Ono to je bitno da se napomene, kada je rije o karakteristikama djece koja predstavljaju mogue rtve nasilja, jeste to da je njima potrebno pristupati sa velikim oprezom i ne vriti generalizacije, u smislu da se, npr. svako dijete koje je nadareno, gleda kao rtva nasilja, itd.

KOJE SU POSLJEDICE NASILJA MEU DJECOM?Koliko je ozbiljna pojava nasilja meu djecom, govori injenica da ono ostavlja posljedice, kako na djecu koja su rtve nasilja, tako i na one koji vre nasilje, ali i na onu djecu koja to nasilje posmatraju.

KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA SU RTVE VRNJAKOG NASILJA?Djeca se vrlo teko odluuju da prijave nasilje, tako da se nasilje nad njima teko uoava, ukoliko nema tragova na tijelu, ali roditelji i nastavnici treba da znaju da djeca na indirektan nain, svojim ponaanjem, odnosno promjenama u njemu, ukazuju na nasilje nad njima. Koja su to ponaanja koja nam mogu ukazati na nasilje nad djetetom? - Djeca koja su rtve vrnjakog nasilja esto su tuna i depresivna, imaju nisko samopotovanje, nesigurna su, karakterie ih anksioznost i strah. - esto im se ne ide u kolu, ili se boje ii u kolu i dolaziti iz nje, pa mole roditelje da ih voze i dovoze iz kole. Ponekad se deava da mijenjaju put do kole. - Kada treba da idu u kolu dobijaju temperaturu, ale se na bolove u stomaku i glavobolje. - esto nisu raspoloena, znaju zaspati plaui, a da za to nemaju odreeni razlog. - Povlae se u sebe, prestaju da jedu, imaju none more, a ponekad se javlja i nesanica. - Odbijaju da razgovaraju sa roditeljima i postaju drska prema njima.

KOJA DJECA MOGU POSTATI RTVE NASILJA?Djeca koja su najee rtve nasilja odskau od druge djece po razliitim karakteristikama, kao npr.: boja koe, vjerska i nacionalna pripadnost, nain oblaenja, uspjeh u koli, ... To su esto tiha, mirna, pasivna, nesigurna djeca, djeca koja imaju nisko samopouzdanje, djeca koja

7. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb 8. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje meu djecom. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 7


- Kui se vraaju sa poderanom odjeom ili torbom, pocijepanim knjigama. - Imaju neobjanjive modrice i ogrebotine. - Ponekad i sama postaju nasilna. Poinju zastraivati drugu djecu. - Neke rtve su toliko uznemirene da pokuavaju ili poine samoubistvo. - Ova djeca znaju da imaju problema sa koncentracijom, te im, vrlo esto, slabi i kolski uspjeh. Studije su pokazale da su u mladalakom dobu takve osobe depresivnije od svojih vrnjaka. Dua izloenost nasilju ostavlja na njih duboke posljedice, koje kasnije utiu na emocionalni, drutveni i profesionalni razvoj. Djeca koja su rtve nasilja esto ne ele da prijave nasilje, pa ak i kada se nasilje nad njima otkrije, ona vrlo teko progovaraju o njemu.

KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA VRE NASILJE?Takva djeca su vrlo esto i sama bila izloena nasilju, bilo u koli, porodici ili negdje drugdje. Imaju loiju panju i koncentraciju, esto ometaju kolske aktivnosti i imaju lo uspjeh u koli. Opinjena su nasilnim lmovima, video igricama, imaju malo prijatelja, te su vrlo esto neprihvaena zbog svog ponaanja. Drue se sa drugom djecom koja su takoe nasilna i konstantno vole da se suprotstavljaju odraslim osobama. esto se osjeaju frustrirano i djeluju kao da ne saosjeaju sa onima nad kojima su izvrila nasilje.9

Ponekad djeca koja se ponaaju nasilno ne znaju da je takvo ponaanje loe, ili oponaaju stariju brau i sestre ili ljude kojima se dive. Ona moda ne znaju bolje naine komuniciranja s vrnjacima ili prolaze kroz neke probleme, pa to pokazuju kroz nasilje. Ponekad ih neko drugi navodi na nasilje, npr. neki prijatelji. Ova djeca ne moraju uvijek biti ukljuena u in nasilja, mogu biti i organizatori grupe, tj. podsticati i nagovarati druge da se nasilno ponaaju. Sklonost ka nasilju, ukoliko se ne zaustavi, ostavlja dugorone posljedice i na nasilnika. Takva djeca esto postaju agresivne osobe kad odrastu i ee su sudski kanjavana. Djeci koja se ponaaju nasilno takoe treba pomoi, a ne samo kazniti ih. Ako se njima ne pomogne, ona e odrasti u nasilne odrasle ljude i nasiljem e rjeavati svoje probleme.

KOJE POSLJEDICE NASILJE OSTAVLJA NA DJECU KOJA TO NASILJE POSMATRAJU?Trea kategorija sudionika u nasilju, svjedoci nasilja, kao posljedicu prisustvovanja nasilju mogu imati poveanu anksioznost ili strah, ali mogu u budunosti postati i tolerantniji prema razliitim oblicima agresivnog ponaanja10.

9. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje meu djecom. 10. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom. 8 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

KAKO DJECA TREBA DA SE PONAAJU U SITUACIJI KADA SU IZLOENA NASILJU?Svako nasilje treba da bude prijavljeno pravovremeno, kako bi se adekvatno reagovalo i sprijeilo dalje nasilno ponaanje. Ono o emu djeca nad kojom se vri nasilje ne treba da razmiljaju, jeste da su ona ta koja zasluuju nasilje, jer nasilje ne zasluuje niko. rtve nasilja obino osjeaju sram, jer je neko nasilan prema njima. Sram ne treba da osjea rtva, ve onaj koji vri nasilje, jer on ima problem. Djeca ne bi trebala sama da se suoavaju sa problemom nasilja, ve treba da trae pomo odraslih i to onih u koje imaju povjerenja, a to mogu da budu: roditelji, omiljeni nastavnik, struni saradnici u koli, direktor ili neko drugi.

oblik nasilja, - reagovati odmah, im se dijete prvi put povjeri da je doivilo nasilje, - informisati se o simptomima koji se javljaju kod djece koja su doivjela nasilje i potruditi se da, ukoliko se neki od njih prepozna kod djeteta, potraiti pomo strune osobe (npr. strunog saradnika u koli, psihologa u nekoj zdravstvenoj instituciji). Ukoliko se nasilje deava na putu do kole ili u koli: - savjetovati dijete da u kolu ide ili se iz nje vraa uvijek u drutvu drugova, - potraiti pomo nastavnika i strunih saradnika u koli, - obavijestiti i roditelje druge djece, koja mogu da budu potencijalne rtve nasilja. Ukoliko roditelj sumnja da se njegovo dijete nasilno ponaa, potrebno je pokuati to zaustaviti, tako to e se: - razgovarati sa njim/njom i objasniti mu/joj posljedice nasilnog ponaanja, - poveati prisutnost roditelja u djetetovim aktivnostima, vie se baviti djetetom, - ukoliko se primijeti da dijete ima model nasilnog ponaanja u porodici, uticati na te ljude da se drugaije ponaaju, kako dijete ne bi prisustvovalo nasilnim scenama u porodici, - razgovarati sa djetetovim nastavnicima i strunim saradnicima u koli, kako bi se i od njih dobila podrka u promjeni ponaanja svog djeteta, - hvaliti svoje dijete svaki put kada se ono ne ponaa nasilno, odnosno, kada neku koniktnu situaciju nenasilno rijei, - ukoliko dijete ne eli da razgovara o tome ta se deava u koli, potrebno je biti uporan, i ne treba odustajati.

KAKO RODITELJI TREBA DA SE PONAAJU U SLUAJU NASILJA MEU DJECOM?Ukoliko roditelj ima sumnju da mu je dijete rtva neijeg nasilnog ponaanja, potrebno je da ga ohrabri da mu ispria sve to moe. Ono ega roditelj treba da se pridrava dok mu dijete pria, je sljedee: - sluati svoje dijete i ne prekidati ga, - potruditi se da pruite svom djetetu priliku da vam detaljno, koliko je ono u stanju, opie dogaaje koji su vezani za nasilje nad njim/njom, - potruditi se da ga uvjerite da vam treba prijaviti svaki oblik nasilja koji se nad njim ili njom provodi, te da time ne ini nita pogreno, - ne ohrabrivati dijete da uzvraa nasiljem prema osobi koja vri nasilje nad njim/njom, - ne treba da se zanemaruje zastraivanje, kao jedan


9

TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA?

KAKO NASTAVNICI I STRUNI SARADNICI TREBA DA SE PONAAJU U SLUAJU NASILJA MEU DJECOM?Svi zaposleni u koli duni su da sprijee nasilje koje se deava u koli i u njenoj blizini, ali i da reaguju u sluaju sumnje da se nasilje meu djecom deava u okviru porodice, ili nekom drugom mjestu. U rjeavanju tog problema, profesionalci u koli treba da sarauju sa policijom, centrom za socijalni rad, zdravstvenim institucijama, itd. Nastavnik, ukoliko posumnja na nasilje u porodici, treba odmah da o tome informie strune slube u

koli. Ukoliko naie na scenu nasilja, treba odmah da intervenie kako bi se ono zaustavilo. U sluaju da uenik prijavi nasilje nastavniku ili strunom saradniku, nuno je preduzeti sve adekvatne mjere da bi se taj problem rijeio. Ni u kom sluaju se ne bi smjelo iznevjeriti ukazano povjerenje i uenika koji je prijavio nasilje dodatno izloiti neprijatnostima. Potrebno je osigurati podrku djetetu koje je doivjelo nasilje, ali i njegovim roditeljima. U sluaju vrnjakog nasilja, vano je da se dijete koje vri nasilje odmah ne kanjava (najee su i ta djeca izloena nasilju), ve mu omoguiti razgovor sa strunim saradnicima u koli, a tek onda izrei mjere.

10


Pod medijima podrazumijevamo novine, magazine, radio i televizijske stanice, te internet. Uticaj medija na formiranje stavova kod djece nije nimalo beznaajan. Mediji su na treem mjestu kao izvori uenja nasilja, odmah iza porodice i drutvenog okruenja. Djeca su od najranije dobi izloena djelovanju nasilja u medijima. Danas televizija dominira ivotom djece, kako u gradskim, tako i seoskim sredinama. Pored televizije, djeca rano dolaze i u kontakt sa kompjuterima, pa su dosta i u kontaktu sa internetom i informacijama koje na njemu mogu dobiti. Vie od 50% svog slobodnog vremena djeca provedu u gledanju lmova i sve uestalijem igranju igrica na kompjuteru, koje su ponekad prepune nasilnog sadraja i koje nisu prilagoene djeijem uzrastu, pa ih djeca esto shvataju i oponaaju bukvalno. To djecu dovodi do toga da ih ona u svakodnevnom ivotu primjenjuju u istim ili slinim situacijama. Nasilni junaci postaju uzori djeci irom svijeta. Negativni efekti medijskog nasilja su sljedei: - Djeca postaju tolerantnija prema nasilju i ono im manje smeta. - Razvijaju krive stavove o nasilju i imaju gubitak saosjeanja prema onima koji trpe nasilje. - Poinju gledati svijet kao nasilan, plaei se da e se nai u situaciji da trpe nasilje. - Sve vie ispoljavaju asocijalno i nasilno ponaanje. - Vie su izloena nasilju i imaju potrebu za vie nasilja u igri. - Koniktne situacije pokuavaju rijeiti koristei se nasiljem kao prihvatljivim i poeljnim. - ive u virtuelnom svijetu, ne razvijaju optimalno emocionalnu inteligenciju, ni samopouzdanje. - Manjka im kreativnosti, poveava im se mogunost

razvoja depresije i nesigurnosti. - Prisutno je nerazumijevanje pravog znaenja nasilja, pa iz toga proizilazi pogreno zakljuivanje. - Nasilje vri konstantan uticaj na navike i nain ivota. Da bi se donekle suzbili efekti nasilja u medijima na djecu, postaje praksa da se na televiziji emituju upozorenja za gledaoce, koja se odnose na donju uzrasnu granicu za koju je sadraj koji slijedi nekodljiv. Takoe, potrebno je skretati panju novinarima, prilikom izvjetavanja o nasilju nad djecom, da imaju obavezu da zatite identitet djece ukljuene u in nasilja, da vode rauna o njihovom dostojanstvu i ansama za rehabilitaciju, koja e biti oteana ukoliko djeca ostanu javno obiljeena ovim inom. Ovo ponekad nije lako, jer je u stalnoj borbi za gledanost i tira, senzacionalizam veoma zastupljena novinarska praksa, kod nas, ali i u svijetu. Ipak, mora se imati u vidu da novinarski kodeksi imaju propise za zatitu maloljetnika u medijima, i da je od posebne vanosti potovati te propise kada se izvjetava o nasilju. To je vano zbog tete koja se moe nanijeti djeci na koju se konkretan sluaj odnosi, a moe imati i kontraefekte promocije nasilja umjesto borbe protiv njega.

INTERNET I NASILJENasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, pojam je za svaku komunikacijsku aktivnost kompjuterskom tehnologijom, koja se moe smatrati tetnom, kako za pojedinca, tako i za opte dobro. Ovaj oblik nasilja nad djecom obuhvata situacije kad je dijete izloeno napadu nekog drugog djeteta, tinejdera ili grupe djece ili odrasle osobe, putem interneta ili mobilnog telefona.PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 11

MEDIJI I NASILJE

Postoje dvije vrste nasilja preko interneta, direktno i indirektno. Direktno nasilje se dogaa kada osoba koja vri nasilje: - alje uznemirujue poruke mobilnim telefonom, e-mailom ili na chatu, - Ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu, - Objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici, - alje uznemirujue slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu, - Postavlja internetske ankete o rtvi, - alje viruse na e-mail ili mobilni telefon, - alje pornograju i neeljenu potu na e-mail ili mobilni telefon, - Lano se predstavlja kao onaj nad kojim vri nasilje, itd. Nasilje putem interneta ukljuuje podsticanje grupne mrnje, napade na privatnost, uznemiravanje, praenje, vrijeanje, nesavjestan pristup tetnim sadrajima, te irenje nasilnih i uvredljivih komentara. Moe ukljuivati slanje okrutnih, katkad i prijeteih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale na raun rtve. Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od posljedica nasilja u stvarnim situacijama. Naime, publika koja posmatra nasilje preko interneta, esto je mnogo ira od one na kolskom igralitu, u razredu, ispred zgrade i slino. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane rijei, jer rtva moe svaki put ponovno proitati ta je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana rije djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Dalje, vrlo je mala mogunost da se izbjegnu ovakva nasilna ponaanja, s obzirom na to da se na internetu moe dogoditi bilo kad i bilo gdje. Poto nasilnik moe ostati anoniman, velikom broju djece upravo ta injenica slui kao podsticaj da se nasilno ponaaju, iako u stvarnom svijetu vrlo vjerovatno ne bi bila nasilna.

MOBILNI TELEFONI I NASILJEJedan od popularnih oblika nasilja nad djecom, koji donosi moderno doba tehnologije, je i nasilje putem mobilnih telefona. Ono ukljuuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se dijete osjea neugodno ili mu se tako prijeti - moe biti tekstualna, videoporuka, fotograja, poziv odnosno bilo kakva viestruko slana poruka kojoj je cilj uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu tetu djetetu, vlasniku mobilnog telefona. ta mogu da urade roditelji? - Naglasiti djetetu da bude paljivije kada bira kome daje broj mobilnog telefona. - Neka paljivo koristi neku od chat usluga preko mobilnog telefona. - Ako dobije poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovara. Ne treba da odgovara ni na poznate brojeve ako se zbog sadraja poruke osjea loe ili neugodno. - Istaknuti djetetu da bude paljivije kada alje poruke drugima. - Potaknuti ga da se prije slanja poruke zapita moe li ona uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti onome koji je prima - Postaviti pravilo prema kojem nije doputeno slati fotograje ili videozapise drugih ljudi bez njihova doputenja, kao ni slati sadraje koji mogu uvrijediti druge ljude. - Ako dijete dobije neprimjerenu poruku, poziv ili je izloeno nasilju, dati mu podrku i potaknuti ga da odmah razgovara s vama ili nekom drugom odraslom osobom u koju ima povjerenja (poput nastavnika, kolskog psihologa, pedagoga), kako se problem ne bi pogorao. - Ako je rije o ozbiljnijim oblicima nasilja, posebno zastraujuim prijetnjama, razmisliti o tome da sve prijavite policiji. U takvim sluajevima dobro je sauvati poruke u mobilnom telefonu, ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadraju poruke ili poziva.

12


SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJESvaka osoba se nebrojeno puta u svom ivotu nala u koniktnoj situaciji, tj. u sukobu sa drugom ili drugim osobama. Naini na koje su se ti sukobi rjeavali su razliiti. U nekim koniktnim situacijama se poputalo, u nekim odustajalo od prepirke, a nekada smo eljeli da ostvarimo ono to smo zacrtali i od toga nismo poputali. Nai naini reagovanja su se razlikovali iz odreenih razloga, o kojima emo detaljnije govoriti neto kasnije. Ono o emu bismo prvo poeli, jeste odgovor na pitanje ta je to sukob. Sukob je situacija u kojoj dvije ili vie osoba ili grupa ele ostvariti svoj cilj, interes ili potrebu, ali u toj elji za ostvarenjem sopstvenog cilja vide samo sebe, prikupljaju energiju da bi dostigli zamiljen cilj, a onu drugu stranu doivljavaju kao prepreku ili prijetnju. ta znai kada se kae upravljati sukobom? To ne znai izbjegavanje sukoba, nego vjeto i kreativno rjeavanje problemske situacije u kojoj se nalazi dvije ili vie osoba ili grupa.11 drava. Podjelu sukoba na osnovu posljedica, vrimo na osnovu toga kakav je bio njihov uinak na strane u sukobu. Tako imamo one banalne, do onih fatalnih. Autorke Triki i Koruga13 sukobe dijele prema uzroku i efektima. Prema uzroku, sukobi se dijele na sljedee vrste: 1. Sukob informacija - koji nastaje usljed nesporazuma u komunikaciji (npr. pogrene informacije, stare informacije, netane, lane informacije), kad postoji nedostatak komunikacije ili njeno izbjegavanje (pomanjkanje informacija, parcijalne informacije koje lako produkuju ogovaranja, spekulacije...), kod prenoenja tzv. tekih informacija (kontradiktorne, uznemiravajue, ...). 2. Sukob interesa - javlja se zbog suprotstavljenih potreba, odnosno zbog suprotstavljenih naina zadovoljenja istih potreba. 3. Sukob u odnosima - nastaje kada obje ili jedna strana ponu da produkuju predrasude o drugoj strani i da se ponaaju u skladu s njima, to najee ini da bi sebi poveala vrijednost ili da pomou negativne slike o drugima formira pozitivnu sliku o sebi. Takoe, sukob se javlja i kada jedna (ili obje strane) ponu da zanemaruju svoju odgovornost i postanu nepouzdane za drugu stranu. Ovakvo - negativno ponaanje se od druge strane opaa kao neto to ugroava jedinstvo grupe. Kada doe do pojave ovakvog ponaanja, trajno se poremete odnosi meu stranama, polako se razvija konikt. 4. Sukob resursa - nastaje kada dvije ili vie osoba, odnosno strana, ele neto ega ima malo, nedovoljno za sve u onoj mjeri u kojoj se oekuje.

VRSTE SUKOBAPostoje razliite klasikacije sukoba, a mi emo ovdje navesti neke od njih. Autorka Kova Cerovi smatra da se sukobi mogu podijeliti prema tri kriterija: po predmetu, obimu i posljedicama.12 Tako ona sukobe prema predmetu dijeli u zavisnosti od toga oko ega je nastao sukob, od igrake do dravnih granica. Po obimu, prema ovoj autorki, sukobi se dijele na interpersonalne, intergrupne i meunarodne. Interpersonalni sukobi podrazumijevaju sukobe koji su nastali izmeu odreenog broja osoba, za razliku od intergrupnih, koji nastaju izmeu odreenih grupa, dok su meunarodni sukobi, sukobi izmeu

11. Za Svemire (2000). Uzelac, M. Mali korak 12. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D., Grupa Most. 13. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 13

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

5. Sukob vrijednosti - javlja se u situacijama u kojima se meu sagovornicima suprotstavljaju sistem vrijednosti i uvjerenja (npr. kako neto treba da se radi, kakvi ljudi treba da budu, kako da se ponaaju). Takoe, sukob se javlja i kada se u timovima ili grupama sa zajednikim ciljevima, pojave razlike u vizijama i ciljevima, a i teko se postie usaglaavanje. 6. Strukturalni sukob - kada u jednoj grupi, manje ili vie organizovanoj, ne postoji jasna struktura odnosa koji vladaju meu lanovima, kada su nedovoljno denisane uloge i procedure (grupna i individualna ponaanja, obrasci...), kada je nejasna raspodjela odgovornosti, pa se zbog toga lako nakaleme spoljanji faktori - ogranienja, stres (npr. previe posla nedovoljno resursa i sl.), javlja se sukob koji duboko zadire u sr funkcionisanja dotine grupe i ozbiljno remeti njenu funkcionalnost. Po efektima do kojih dovode, sukobi se mogu podijeliti na: 1. Funkcionalne - sukobi koji dovode do konstruktivnih promena u odnosima meu pojedincima/ grupama, poveavaju ekasnost i sl. 2. Nefunkcionalne - sukobi koji dovode do stagnacije, pogoranja odnosa, nasilja i sl. Svaki sukob ima potencijal da bude funkcionalan ili ne, a ta e biti, prije svega zavisi od stavova i reakcija uesnika u njemu. Vano je imati na umu da u svakoj koniktnoj situaciji imamo mogunost da biramo, kojim emo putem krenuti.

- stvaranja klika i rtvenog jagnjeta, - netolerantnosti prema nacionalnim ili kulturnim razlikama, - nedostatka podrke od strane vrnjaka, to vodi u usamljenost i izolaciju, - ozlojeenosti u odnosu na postignua, imovinu ili kvalitete drugih. 3. Neadekvatna komunikacija Neadekvatna komunikacija stvara posebno plodno tlo za sukobe. Veliki broj sukoba nastaje usljed nerazumijevanja ili pogrenog tumaenja namjera, osjeanja, potreba ili akcija drugih. Neadekvatna komunikacija ili potpuni nedostatak komunikacije moe dovesti do sukoba, kada djeca/mladi: - ne znaju kako da izraze svoje potrebe ili elje, - nemaju kome da izraze svoja osjeanja i potrebe, ili se boje da to uine, - ne znaju kako da sasluaju druge. 4. Neadekvatno izraavanje emocija Nain na koji djeca/mladi izraavaju svoja osjeanja igra vanu ulogu u nastanku i razvijanju sukoba. Sukobi se mogu pojaati kada uesnici u njemu: - izgube vezu sa sopstvenim osjeanjima, - ne poznaju konstruktivne naine izraavanja bijesa i frustracije, - potiskuju emocije, - nemaju samokontrolu. 5. Nedostatak vjetina za konstruktivno rjeavanje konflikata Sukobi u koli/odjeljenju mogu se pojaati kada uesnici u njima (djeca, mladi, odrasli) - ne poznaju naine kako da kreativno reaguju na sukobe. Roditelji, profesori i vrnjaci esto nagrauju, podravaju nasilne ili veoma agresivne pristupe sukobima. 6. Zloupotreba moi od strane odraslih Odrasli imaju jak uticaj na gore navedene faktore, posebno kada: - frustriraju djecu postavljajui im neracionalna ili nerealno visoka oekivanja, - kontroliu grupu i pojedince uvoenjem velikog broja neeksibilnih pravila, - dosljedno pribjegavaju autoritativnoj upotrebi moi, - uspostavljaju atmosferu punu straha i nepovjerenja. 7. Nedovoljni resursi Nedovoljni resursi u koli/odjeljenju se najee odnose na ograniena sredstva za rad, zike uslove koji vladaju, ili veoma siromaan repertoar aktivnosti koji se nudi. Na primjer, ako je jedini nain da se dobije ili popravi ocjena usmeno odgovaranje, lako moe doi do sukoba kada e ko biti na redu i imati svoju ansu, ili ako je ogranien broj kompjutera i sl.

NAJEI UZROCI SUKOBA U KOLI/ODJELJENJUSukobi koji izbijaju u koli izmeu uenika, uzrokovani su razliitim faktorima. Autorke Triki i Koruga14 navode neke od njih: 1. Takmiarska atmosfera Ukoliko u grupi postoji takmiarska atmosfera, djeca/ mladi se ue da rade jedno protiv drugog, umjesto da zajedniki rjeavaju zadatke i rjeavaju probleme. Sukobi se esto pojavljuju u situacijama kada: - svako radi za sebe i brine o sebi, - nema razvijene vjetine za rad u timu, - se djeca/mladi osjeaju prisiljeno da pobijede u interakcijama, - ne postoji povjerenje u odrasle i drugu djecu/mlade u koli/odjeljenju. 2. Netolerantna atmosfera Netolerantna grupa je puna neprijateljstva i nepovjerenja. U njoj se javljaju grupaenje i oigledna mrzovolja; djeca/mladi ne znaju kako da jedno drugom prue podrku, budu tolerantni, ili ljubazni. Sukobi se mogu pojaviti u situacijama:

14. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ. 14 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama


8. Razliite vrijednosti Razliite vrijednosti mogu dovesti do sukoba koji se najtee razrjeavaju, jer zadiru najdublje u svakoga od nas i dovode u pitanje ona vjerovanja koja su nam najdraa. U tim situacijama vjerujemo da je naa sutina dovedena u pitanje, pa se svaka strana vrsto dri svojih pozicija. U ove sukobe spadaju oni koji su povezani sa religioznim, politikim, estetskim uvjerenjima. U njih spadaju i sukobi u vezi sa ciljevima. U koli se mogu odnositi na razliita uvjerenja od toga ta je prava muzika, do toga kako treba da se ponaamo jedni prema drugima i ta su jedine prave ivotne vrijednosti.

STRUKTURA SUKOBA I UOBIAJENI NAINI PONAANJA U KONFLIKTIMAPonaanje ljudi koji se nalaze pred sukobom nalazi se pod uticajem dvije vane sile, odnosno dva vana faktora: vanosti ili procijenjenoj vanosti predmeta sukoba, i vanosti, odnosno procijenjenoj vanosti osobe ili grupe sa kojom se sukobljavamo. Shodno tome koliko svakom od ova dva faktora pridajemo znaaj, zavisie i nae ponaanje u tom sukobu. Te razliite naine ponaanja u sukobima moemo da predstavimo i na sljedei nain, kako je to uradila autorka Kova Cerovi u knjizi Uionica dobre volje.15

FUNKCIJE SUKOBASvaki sukob moe da bude funkcionalan ili nefunkcionalan, to ne zavisi od same koniktne situacije, ve od ponaanja pojedinaca u njoj. Kada je sukob funkcionalan, on dovodi do pozitivnih ishoda, kao to su: 1. Kreativna tenzija, koja pokree grupu i pojedince naprijed, dovodi do toga da se sve strane i take gledita uju i sasluaju i dovodi do korisnih razmjena informacija. 2. ienje, koje omoguava razmjenu emocija u nekom sigurnom kontekstu, gdje je prisutno aktivno sluanje i isti put napretku. 3. Okupljanje pojedinaca i grupe oko rjeavanja zajednikog problema, promovie grupnu viziju i identitet, vrijednosti koje su zajednike, omoguava postavljenja prioriteta, otkrivanje zajednikog u grupi, te otkrivanje, priznavanje i uvaavanje razliitosti. 4. Zahtjev za promjenu omoguava iznoenje neslaganja, te otvara diskusiju i moe da vodi ka razrjeenju konikta. 5. Razvoj mehanizama prevencije konflikata, sistema kontrole i razrjeavanja Kada je sukob nefunkcionalan, on dovodi do negativnih ishoda, kao to su: 1. Negativna tenzija, koja koi individue i grupu, vraa ih/je unazad, ugroava line i grupne interese, te se usljed te tenzije gube dobre ideje ili za njih nema podrke. 2. Negativno izraavanje emocija, usljed kojeg cijela grupa biva zahvaena sukobom, te moe da doe do nasilja. 3. Podrivanje grupnog jedinstva, kada se deava da lanovi biraju strane, trae se razlike i svi se fokusiraju na to, moral pada i dolazi do reorganizacije prioriteta. 4. Ugroavanje mogunosti pozitivne promjene koje odvlai ogromnu energiju. BRIGA ZA SEBE (tj. za predmet sukoba) MALA BRIGA ZA DRUGOG poputanje, izbjegavanje, ignorisanje sukob ad hoc pristupanje, sukoba i nema VELIKA rjeavanje sukoba kao problema, traganje za novim, konstruktivnijim rjeenjima igra na pobjedu, istrajavanje pri svakom svom prijedlogu

VELIKA

MALA

Da malo razjasnimo tabelu. Kada je rije o vanosti ili procijenjenoj vanosti predmeta sukoba, razliito se ponaamo u situacijama kada procijenimo da nam je predmet sukoba veoma znaajan (to se deava onda kada smo u njega uloili puno truda i vremena, kada nam je lino vaan, kada ga doivljavamo kao ivotnu ansu, ako smo sebi ili nekome ko nam je znaajan obeali da emo ga ostvariti, itd.), u odnosu na situacije kada nam se on ne ini znaajan (ako imamo druge izbore, druge mogunosti i ako nas mnogo ne ugroava). Slino se deava i kada je rije o naoj procjeni druge osobe ili drugih osoba sa kojima bismo uli u sukob. Kada nam je stalo do druge osobe (bilo da je ona na nadreeni, neki nezaobilazni autoritet, vrlo opasan protivnik, ili neko sa kim elimo da imamo trajno dobar odnos, itd.), razliito se ponaamo u odnosu na situacije kada nam do druge osobe nije stalo (jer je prolazna u naem ivotu, ne elimo da se ulaemo u odnos sa njom, itd.). Iz odnosa brige za predmet sukoba i brige za drugoga, moemo da izvuemo pet oblika ponaanja u sukobu, a to su: izbjegavanje, povlaenje, takmienje, saradnja i kompromis. U daljem dijelu teksta imaete priliku da

15. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D., Grupa Most. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 15


proitate u kojim situacijama su ovi navedeni oblici ponaanja u sukobima poeljni, a u kojim nisu. Ukoliko nam je malo stalo i do predmeta i do osobe sa kojom se sukobljavamo, onda do sukoba ne dolazi, tj. mi koristimo izbjegavanje kao nain ponaanja u sukobu. Ovaj nain ponaanja je prihvatljiv: kada problem zaista nije znaajan za nas, kada nam je odnos sa suprotnom stranom beznaajan ili kada nema dovoljno vremena za rjeavanje problema, a odluka nije od neke vanosti. Ovaj stil ponaanja u sukobu nije dobar u sljedeim situacijama: kada nam je stalo do odnosa sa drugom osobom, a i do samog predmeta sukoba, kada se ovaj stil esto koristi, kada bi posljedica primjene ovog stila bila negativna osjeanja kod druge osobe i ako bi zbog ovakvog ponaanja druga osoba lake ostvarila zacrtan cilj. Ukoliko nam je mnogo stalo do druge osobe, a malo do predmeta sukoba, onda primjenjujemo stil prilagoavanja, kao stil ponaanja u sukobu. Ovaj stil je koristan kada nam zaista nije stalo do problema ili kada nemamo uticaja na protivnika, ali isto tako, niti namjeru da mu se suprotstavljamo. Ovaj stil sukobljavanja nije poeljan kada se uobiajeno koristi da biste bili prihvaeni od ljudi i kada druga strana eli da ostvari saradnju, ali se zbog vaeg prilagoavanja stie utisak, kao da je ona nametnula rjeenje. Kada se desi da nam je vrlo vaan predmet sukoba, a da nam nije stalo do osobe sa kojom treba da se sukobimo, onda igramo na pobjedu i nastojimo po svaku cijenu da budemo pobjednici u tom sukobu, bez obzira na posljedice po na budui odnos sa tom osobom, i koristimo stil takmienja. Ovaj stil sukobljavanja je koristan kada problem treba hitno da se rijei ili kada ste toliko sigurni u ono to elite i da ste u pravu i kada vam je bitno da to dokaete. Njega je vrlo loe koristiti esto, kao i svaki drugi stil sukobljavanja, ali i u sljedeim situacijama: kada se nije niti pokualo sa primjenom saradnje, kada je saradnja od svake strane bitna i kada se nepotrebno umanjuje potovanje drugih. I na kraju, kada se desi da nam je podjednako stalo i do predmeta sukoba, ali i do osobe sa kojom treba da se sukobimo, onda traimo konstruktivno rjeenje problema, odnosno radimo na rjeavanju problema u vidu saradnje. Ovaj stil je prihvatljiv kada je problem bitan, ali je, isto tako, potrebno sauvati odnos, kada je bitno doi do kreativnog rjeenja i kada postoji opravdana nada da e rjeenje, do kojeg se doe, da zadovolji obje strane u sukobu. Saradnja kao stil sukobljavanja nije prihvatljiva: kada se nema dovoljno vremena, kada problemi nisu od velikog znaaja, kada ima previe materijala koji treba da se razmatra, da bi se dolo do rjeenja i kada su ciljevi druge osobe, sa kojom ste u sukobu, oigledno pogreni. Kompromis je stil sukobljavanja koji se primjenjuje kada nam je podjednako stalo i do druge strane, ali i do predmeta sukoba, ali ne moemo da doemo do saradnje. U kompromisu i jedna i druga strana, da bi dole

do rjeenja problema, djelimino odstupaju od prvobitno zacrtanih rjeenja. Ovaj stil sukobljavanja je prihvatljiv: kada je saradnja bitna, ali ju je teko primijeniti iz razliitih razloga, kada se mora doi do nekog rjeenja, iako ono nije najbolje i kada bi se insistiranje na saradnji pogreno shvatilo i interpretiralo kao takmienje. Ovaj stil nije dobar kada je bitno da se nae, to je mogue kreativnije rjeenje i kada se ne mogu prihvatiti posljedice rjeenja dobijenog na ovaj nain.

DINAMIKA SUKOBASukob u okviru kojeg obje strane igraju na pobjedu, zasniva se na procesu eskalacije. Kako tee taj proces? Kao prvi znaci sukoba javljaju se nelagoda, podozrenje prema drugoj osobi, tenzija, elja da se susret sa tom osobom izbjegava. Sljedei korak u razvoju sukoba jestu optube, uvrede, koje izriu i jedna i druga strana, i u toj fazi sukob tei da naraste i da se razbukta. Vremenom obje strane postaju sve uvjerenije da su u pravu, te je odustajanje u ovoj fazi sve tee. Tu sukob doivljava eskalaciju. U okviru same eskalacije nalaze se skrivena dva procesa. Prvi proces se odnosi na gubitak povjerenja u drugu osobu. Ona se sve vie doivljava kao neprijateljska, njeno ponaanje se tumai iskljuivo i u svakom njenom koraku se trai skriveni neprijateljski smisao. Drugi proces se odnosi na preobraenje poetnog motiva za sukob. U poetku se obino eli samo pobjeda, ali ukoliko se sukob razbukta, esto se javljaju elje da se druga osoba povrijedi, pa makar i izgubili tu borbu. Nakon to ste mogli da proitate neto o strukturi i dinamici sukoba, eljeli bismo da vam ukaemo na svrhu poznavanja tih informacija. Naime, vrlo je vano da profesionalci koji rade u kolama budu dobro upoznati sa tom materijom, kako bi pravovremeno mogli da reaguju u situacijama kada primijete da se izmeu njihovih uenika razvija odreeno neprijateljstvo. Isto tako, ova saznanja bi trebalo da imaju i sami uenici, kako bi prepoznali u kojoj od gore navedenih faza sukoba se nalaze i pravovremeno odreagovali sami ili zatraili pomo od starijih i problem rijeili prije nego to se sukob razbukta. Odreen broj nasilja meu vrnjacima u kolama javlja se nakon to se sam sukob razbukta do te mjere da doe do eskalacije i u tim situacijama djeca primjenjuju silu, kako bi pokuala da sukob dovedu kraju i pobijede svog protivnika.

KAKO SE SUPROTSTAVITI SUKOBU?Kako bismo se ekasno suprotstavili sukobu potrebno je da radimo na sebi, da imamo povjerenje u sebe i da razvijamo poseban odnos prema drugom, tj. da prihvatamo legitimitet druge osobe. Iz ove dvije poetne pretpostavke, koje su potrebne kako do sukoba ne bi dolo, proizilazi est principa dobre komunikacije16:

16. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D. Grupa Most 16 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama


1. Odgonetanje sopstvenih potreba Prvo od ega treba da se poe, kada nas razliite situacije dovedu do sukoba, jeste da se razmisli o sopstvenim potrebama. Zato smo uli u sukob? ta stvarno hoemo? to bolje spoznamo potrebe koje su u osnovi sukoba, to emo imati vie mogunosti da ga rijeimo. 2. Prihvatanje drugog Vrlo je vano da drugoj osobi dozvolimo da predstavi svoje zahtjeve, zatim, da i ta druga osoba ima svoje potrebe, te da su one podjednako vane kao i nae. Osobu sa kojom smo u sukobu ne treba da gledamo kao neprijatelja, ve kao nekoga ko je slian nama. 3. Razvoj nenasilnih komunikacijskih strategija U ove strategije spadaju: paljivo sluanje, parafraziranje, nenasilni govor, vremenska perspektiva, nivo optosti, emocionalni nivo, razliite uloge, optimalna koliina informacija i ziko ometanje komunikacije. a. Paljivo sluanje je vjetina koja moe da se vjeba, a odnosi se na nau sposobnost da se usredsredimo na osobu sa kojom smo u sukobu i da paljivo pratimo ono to nam govori, kako ne bismo gubili informacije, pa ih kasnije sami konstruisali. Za ovo je potrebno mnogo samokontrole i dosta hrabrosti. b. Parafraziranje je tehnika koja podrazumijeva ponavljanje onoga to je sagovornik rekao, ali svojim rijeima (ne misli se na doslovno ponavljanje, odnosno papagaj govor). Ovom tehnikom se sagovorniku daje do znanja da je sasluan, sluaocu omoguava da provjeri da li je pravilno razumio svog sagovornika. Npr. nastavnica kae roditelju. Vae dijete mi toliko die pritisak, da ja vie ne mogu normalno da izvodim nastavu. Roditelj bi parafrazirao na sljedei nain: Vas njegovo ponaanje zaista uznemirava. c. Nenasilni govor predstavlja nain na koji se obraamo drugima, izraavamo svoja osjeanja i misli, a da pri tome ne vrijeamo nikoga. Postoje dvije vrste ovog govora, a to su: jagovor i preokviravanje. Jagovor je tehnika kojom govorimo o sebi, izraavamo svoja osjeanja, govorimo u svoje ime i iz svoje koe. Ova tehnika ne slui bjeanju od sukoba, ve izotravanju onoga oko ega je sukob nastao. Jagovor ima tri dijela, a to su: - objektivno opisujemo postupke druge osobe, zbez kvalikacija, vrednovanja, ocjenjivanja, - govorimo o svojim osjeanjima, reakcijama vezanim za njene postupke, - dajemo mogue rjeenje problema. Jagovor otvara komunikaciju i spremnost za rjeavanje nastalog problema. Preokviravanje predstavlja oblik aktivnog sluanja, odnosno reagovanja na ono to sagovornik govori, ali za razliku od parafraziranja, u preokviravanju imamo donekle promjenu znaenja. Npr. neko kae: Vi ste vrlo sebina osoba, koja unitava ovu rmu. Preokviravanje bi zvualo na sljedei nain: Poto

d.

e.

f.

g.

h.

4.

vidim da vam je veoma stalo do rme, hajde da razgovaramo o problemu koji vas mui. Vremenska perspektiva Ovdje se smatra da razgovor treba da se vodi o sadanjim dogaajima i o njihovim posljedicama, a ne o nekim ranijim dogaajima, koji su odavno zavreni i ijih se detalja slabo sjeamo. Ukoliko produbljujemo diskusiju dodajui dogaaj na dogaaj to ne vodi rjeavanju problema, ve njegovom produbljivanju. Nivo optosti Preporuuje se da se razgovara o to konkretnijim stvarima i to direktnije, odnosno da se razgovor vodi oko konkretnih problema. Emocionalni nivo Poeljno je da osobe koje ulaze u razgovor sa namjerom da rijee problem, to vie umire svoje emocije, kako se one tokom diskusije ne bi razbuktale. Jake emocije jesu pokazatelj koliko se sukob razbuktao, ali nas one onemoguavaju u njegovom rjeavanju. Razliite uloge Tokom rjeavanja sukoba, komunikacija preuzme takav tok da se uloge spontano podijele, pa jedna strana bude slabija, a druga jaa; jedna pokvarena, druga potena, itd. Ono to je najbolje za rjeenje problema jeste da se komunikacija ujednai, odnosno da osobe u komunikaciji budu ravnopravne. Optimalna koliina informacija to se ljudske panje tie, ona ima svoje granice. Mi nismo u stanju da u odreenom trenutku registrujemo i prikupimo veliki broj informacija. Zato imamo problem sa govornicima koji nam, u vrlo kratkom vremenskom periodu, daju dosta informacija. Tada nam se deava da poslije odreenog vremena prestanemo da ih sluamo. Kada je rije o rjeavanju problema, to ne bi trebalo da se desi, jer sukobljene strane treba da pomno sasluaju jedna drugu. Zato je potrebno da se daje neka optimalna koliina informacija, kako bi se, to ekasnije, ilo ka rjeenju problema. i. Fiziko ometanje komunikacije Komunikacija ponekad ne ide kako treba, iz nekih spoljanjih razloga. Previe je drugih ljudi, nema sobe u kojoj biste imali mir, nemate gdje da sjednete ili nemate uopte vremena za razgovor. Ovo sve mogu da budu prekretnice za ostvarenje uspjene komunikacije. Podsticanje samoafirmacije Ono to je vrlo vano za znati, jeste da rad na spreavanju nastanka sukoba, u stvari, predstavlja rad na osvjeivanju i osnaivanju svih strana u sukobu, tako da postanu sposobne da same nau izlaz iz trenutne situacije u koju su upali. Sukobi se vrlo esto zapoinju, jer kod sukobljenih strana, ili jedne od njih, preovlada strah da nee biti dovoljno jaka da se izbori za svoj cilj. Onda nastupa negacija tog straha, koji se maskira naroguenou, prijeteim pogledima, agresivnim govorom, to sve vie oteava razgovor sa drugim osobama i prevodi ga u sukob.17



5. Podravanje tolerancije i otvorenosti Osobe koje su tolerantnije i otvorenije prema razlikama u miljenjima, osobinama, navikama, imaju manju mogunost da ulaze u sukobe sa drugim ljudima. 6. Modeliranje procedure konstruktivnog razrjeavanja sukoba Ukoliko su osobe zatvorene za alternative, to predstavlja nepremostivu prepreku u iznalaenju konstruktivnih rjeenja problema koji meu njima postoji. Preformulisanje problema u jezik potreba predstavlja ansu da se doe do novih ideja. Ovaj proces prolazi kroz nekoliko faza: - odreivanje problema - traganje za to vie razliitih rjeenja - odbacivanje potpuno neprihvatljivih rjeenja - procjena kratkoronih i dugoronih posljedica - izbor najboljeg rjeenja problema koji odgovara objema stranama - odreivanje detalja i procesa realizacije rjeenja. Ono to predstavlja jedno od glavnih postignua razvoja jeste da djeca dobijaju sve veu sposobnost da reguliu sopstveno ponaanje u skladu sa oekivanjima drutva u kojem ive. Svaka faza razvoja otvara neka nova podruja sukobljavanja, jer dolazi do promjena u djeijim potrebama, sposobnostima, znanjima, vjetinama, a u isto vrijeme se i uslonjavaju vrste i prirode socijalnih odnosa u koje dijete stupa. Zato kod djece treba da se razvijaju sposobnosti i osobine znaajne za ponaanje u koniktnim situacijama, a to su: decentracija, empatija, komunikacijske sposobnosti, ispoljavanje agresije, odgonetanje svojih potreba i samopouzdanje. Decentracija predstavlja sposobnost odvajanja od vlastite take gledita i uivljavanja u taku gledita onog drugog. Nerazvijenost te sposobnosti, jedan je od kljunih razloga nesnalaenja u koniktnim situacijama. Ova sposobnost nije razvijena kod djece predkolskog uzrasta, tako da ona nisu u mogunosti da shvate ta drugi ljudi misle i osjeaju, te da razumiju da oni mogu da imaju drugaije potrebe, elje i interese. Zato je potrebno da se kod djece razvijaju i usavravaju sposobnosti decentracije. Pomou sadraja iz svakodnevnog ivota dijete moe da uoi po emu se razlikuje, a po emu je slino sa drugim ljudima u pogledu sklonosti, osjeanja, navika. Kako rastemo, tako nam se mijenja i sposobnost uivljavanja u emocionalno stanje druge osobe, koje se zove empatija. Ona podrazumijeva ne samo sposobnost prepoznavanja tuih osjeanja, ve i njihovog razumijevanja. Smatra se da je ona djelimino uroena i da se javlja jo u prvoj godini ivota, ali sa razvojem saznajnih sposobnosti, dijete ne samo da saosjea sa drugim osobama, ve moe i da razumije njihova osjeanja, te da ih i predvidi. Empatija varira od situacije, do situacije. Ona bi, u savremenom kolstvu, trebala da predstavlja cilj vaspitanja. Empatiju treba razvijati kod djece, podsticati je na

razliite naine. Nain na koji se ponaamo u koniktnim situacijama zavisi i od naih komunikacijskih sposobnosti. I one se razvijaju sa uzrastom. Verbalne sposobnosti su presudne u rjeavanju sukoba. Vrlo esto se kod djece deava da ne znaju da izraze sve to ele, ili se izraavaju na pogrean nain. Djecu je potrebno nauiti da svoje misli i stavove izraavaju jasno, bez prebacivanja odgovornosti na drugu osobu. Ovome slue vjebe za jagovor. Da bismo se uspjeno sporazumijevali potrebno je da razumijemo i neverbalnu komunikaciju. Komunikacijska sposobnost predstavlja sposobnost prilagoavanja razliitim situacijama komunikacije. Da bi ona bila uspjena, neophodno je da postoji prilagoavanje svih uesnika u njoj, jer se u komunikaciji deava proces razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja odnosa meu uesnicima, tako da svaki od njih dobija svoje mjesto i znaaj.17 Proces komunikacije je dvosmjeran i sastoji se od izraavanja sebe i sluanja drugih. Naini na koje to radimo, govore o tome da li je komunikacija dobra ili nije, odnosno, da li se ona uopte uspostavlja ili se prekida. Komunikaciju oteava tzv. jezik nesluanja i neprihvatanja. Karakteristike ovog jezika su sljedee: nareivanje, upozoravanje, prijetnja, moralisanje, navoenje reenica koje poinju sa trebalo bi..., savjetovanje, nuenje rjeenja, osuivanje, kritikovanje, etiketiranje, dijagnostikovanje, hvalisanje, tjeenje, sasluavanje i povlaenje. Svakako, postoje stvari koje komunikaciju mogu i da olakaju, a to je tzv. jezik sluanja i prihvatanja. Njegove karakteristike su: - Pasivno sluanje - koje ohrabruje na razgovor, ali se njim ne ostvaruje dvosmjerna komunikacija, jer ono podrazumijeva da jedan sagovornik samo slua drugog, dajui mu to do znanja svojom neverbalnom komunikacijom. - Potvrivanje - olakava komunikaciju, ali se njime ne daje potpuna potvrda da se razumije ono to nam sagovornik pria. - Tehnika otvaranja vrata - ekasna je u pokazivanju da elimo da sluamo i da za to imamo vremena. Ona nije ekasna u iskazivanju prihvatanja, razumijevanja i topline. - Aktivno sluanje - podrazumijeva razumijevanje potreba i osjeanja druge strane. Ovakvo sluanje utie na to da uesnici u komunikaciji imaju doivljaj da su njihove ideje, osjeanja i potrebe shvaene i prihvaene. Kada je rije o sluanju, kao jednoj od karakteristika dobre komunikacije, potrebno je znati i sljedee. Da biste bili dobar slualac, neophodno je da se steknu sljedei uslovi: 1. Morate biti motivisani. 2. Potrebno je mirno mjesto za razgovor. 3. Ne pogaajte unaprijed ta e druga osoba da kae. 4. Imajte na umu sopstvene predrasude i ubjeenja.

17. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ. 18 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama


Obraajte punu panju na ono to vam se govori. Nemojte prebrzo da prelazite preko tematike. Povremeno pokuavajte da parafrazirate. Kada imate problema da uoite poentu onoga to vam sagovornik govori pitajte: Zato mi ovo sve govori? 9. Ako gubite nit razgovora, obratite panju na kljune rijei. 10. Nemojte prekidati sagovornika da biste mu traili objanjenje nebitnih detalja. Pored toga to je za dobru komunikaciju neophodno dobro sluanje, isto tako je vrlo vana i povratna informacija. Nju je vrlo teko dati ukoliko imamo problem sa odreenom osobom, a elimo da ga rijeimo. Tada je potrebno da se obrati panja na nekoliko stvari. Prvo, potrebno je voditi rauna o tome da li je primalac spreman da razgovara sa vama i da je rije o aktuelnom problemu, a ne o neemu to se davno desilo. Zatim, trenutak koji se bira za razgovor treba da bude pogodan, odnosno da odgovara i vama i osobi sa kojom elite da razrijeite problem. Problem se nikada ne rjeava tamo gdje su prisutni i drugi ljudi, to znai da je bitno da odaberete neko mjesto gdje sa svojim sagovornikom moete da budete nasamo. U razgovoru je potrebno da se bude konkretan, da se barata injenicama, odnosno da se komentari o problematinom dogaaju ne zasnivaju na emocijama. Tenja treba da se baci na ono to moe da se promijeni. Od sagovornika nikada ne traiti promjene u vie stvari, ve je potrebno da se koncentriete na jednu. U svakom sluaju, budite voljni da pomognete u ostvarivanju te promjene i omoguite svom sagovorniku da na vae prijedloge uzvrati povratnim informacijama. A kako se daje povratna informacija? 1. Opiite problem ili situaciju osobi koja je uzrokuje. 2. Deniite osjeanja ili reakcije koje njeno problematino ponaanje izaziva kod vas. 3. Predloite rjeenje ili zamolite tu osobu da ga predloi.

5. 6. 7. 8.

Za nae ponaanje u koniktnim situacijama veoma su bitni naini ispoljavanja agresije, a oni se mijenjaju sa uzrastom. Sa uzrastom se smanjuje ispoljavanje zikog nasilja, ali se poveava verbalno nasilje. Takoe se teite sa instrumentalnog, pomjera na neprijateljsko nasilje. to dijete postaje starije to dobija sve vei repertoar ponaanja koje moe da ispolji u situaciji sukoba. S obzirom da su osjeanja bijesa i ljutnje vrlo esta u sukobima, potrebno je djecu, u preventivnim programima, dovoditi u situacije da ih doive i da na taj nain naue da ih prepoznaju. Pored toga to ih treba nauiti da prepoznaju osjeanja, potrebno ih je nauiti i na koji nain da adekvatno reaguju u situacijama kada se ta osjeanja kod njih jave. Jedna od sposobnosti koju treba da imaju osobe, da bi konstruktivno rijeile sukob, jeste odgonetanje svojih potreba, odnosno prepoznavanje potreba i naina na koje se one mogu rijeiti. Prva vana komponenta, kada je prepoznavanje potreba u pitanju, jeste i sposobnost odlaganja njihovog zadovoljenja. Ova sposobnost je vaspitljiva, tako da se moe vjebati na odreene naine. Druga vana komponenta je saznajne prirode i odnosi se na odgonetanje svojih potreba i za nju je iskustveno uenje presudno. Djeci mlaeg kolskog uzrasta pojam potrebe se pribliava preko upoznavanja i odgonetanja sopstvenih elja, i to kroz igru, crte i razgovor. Sa djecom starijeg kolskog uzrasta moe slobodno da se radi na upoznavanju razlika u potrebama i interesima sukobljenih strana, te kako njihovo ponaanje u sukobu zavisi od potreba i interesa. Razvoj svih do sada navedenih sposobnosti poveava mogunost djeteta da sagleda svoje, a i potrebe one druge strane u sukobu. A ta je klju za konstruktivno rjeavanje problema? To je samopouzdano ponaanje. Ovo ponaanje podrazumijeva osjetljivost i otvorenost za potrebe one druge strane, ali, isto tako, i prepoznavanje i uvaavanje sopstvenih potreba.


19

Ovaj program prevencije vrnjakog nasilja u kolama ima za cilj da smanji stopu nasilja meu djecom, tako to e smanjiti nivo tolerancije na nasilje i inicirati saradnju izmeu uenika, nastavnika i strunih saradnika u borbi protiv nasilja. U kreiranju ovog programa poli smo od injenice da su ljudi najee, slabo informisani o nasilju, njegovim vrstama, uzrocima i posljedicama, te da bi to mogao da bude jedan od uzronika sve vee pojave nasilja meu djecom. Jednostavno, nesposobnost registrovanja odreenih vrsta nasilja, kako od strane djece, tako i od strane odraslih koji ih okruuju, dovodi do toga da se posljedice nasilja gomilaju kod djece, vre negativan uticaj na njihov, kako psihiki, tako i emocionalni, socijalni, pa i ziki razvoj, i nakon odreenog vremena kod njih izazivaju ponaanja, koja su ili destruktivna, ili autodestruktivna. Kada se ta ponaanja registruju, obino bude kasno da se kod te djece naprave neki pomaci ka normalnom funkcionisanju. Naa je elja da ovim programom pokuamo da edukujemo i djecu i odrasle da nasilna ponaanja registruju na vrijeme i da se na adekvatan nain bore protiv njih. Ovaj program prevencije u sebi obuhvata sva tri oblika preventivnog rada: primarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa onom djecom u koli, koja nisu do sada bila obuhvaena nasiljem, sekundarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa djecom koja su pod rizikom da postanu rtve nasilja ili da ponu da vre nasilje, i tercijarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa djecom koja su ve imala priliku da se susretnu sa nasiljem, bilo da su bila ili jo uvijek su rtve ili oni koji vre nasilje. Program prevencije vrnjakog nasilja zasniva se, jednim dijelom, na edukaciji uenika, nastavnika i strunih saradnika, te roditelja, o sljedeim temama: nasilju, nje20 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

govim uzrocima i posljedicama, karakteristikama djece koja su potencijalne rtve nasilja i potencijalni nasilnici, kao i o nenasilnoj komunikaciji. Pored toga to je, za borbu protiv nasilja, neophodno poznavati njegove vrste, uzronike i posljedice, kada je rije o prevenciji, onda je zaista vano da uenici, nastavnici i struni saradnici, poznaju i osnove nenasilne komunikacije. Ova komunikacija omoguava rjeavanje problema na nenasilan i konstruktivan nain, a osobe ui prepoznavanju, kako sopstvenih, tako i tuih potreba, interesa i elja, to predstavlja dobar preduslov za konstruktivno rjeavanje problema. Drugi dio ovog preventivnog programa predstavlja primjena steenih znanja. Ona se zasniva na monitoringu ponaanja uenika u toku nastave i nakon nje, od strane njihovih vrnjaka. Monitoring podrazumijeva neposredno praenje ponaanja uenika, te registrovanje zapaenih nasilnih oblika ponaanja i izvjetavanje o njima na asovima odjeljenske zajednice, na kojima bi se onda razgovaralo o uzrocima i posljedicama registrovanih nasilnih ponaanja i mogunostima primjene drugaijih naina reagovanja u istim ili slinim situacijama. Vrlo vana stvar za ovaj dio rada na prevenciji nasilja, jeste to da se nikako ne ukljuuju bilo kakve radikalne mjere prema djeci koja su izvrila neki od oblika nasilja. Na ovaj nain elimo da oslobodimo djecu, koja su rtve nasilja, da izvjetavaju o njemu, ne bojei se posljedica, ali isto tako, i da djeci koja su nasilna, pokaemo da se problemi na koje se nailazi ne rjeavaju nasiljem. Ono na emu se insistira u ovom programu, jeste razvoj djetetove linosti, bilo da je rije o djetetu rtvi nasilja ili djetetu koje vri nasilje. Trei dio ovog programa podrazumijeva ukljuivanje roditelja, kao nekog ko e davati podrku uenicima i nastavnicima u borbi protiv vrnjakog nasilja. Smatramo da je koli potrebna pomo lokalne zajednice, kako bi se to ekasnije borila protiv razliitih oblika nasilja, pa smo

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

u to ukljuili i roditelje, kao bitnu kariku u ovom lancu. Dakle, ovaj dio preventivnog programa podrazumijeva aktivnost uenika i njihovih roditelja iz Grupe za podrku, orijentisanu na podizanje svijesti u lokalnoj zajednici i uticaju nasilja na razvoj djece i mogunostima koje zajednica moe da im prui u borbi protiv ovog vrlo jakog protivnika.

MONITORING NASILNIH OBLIKA PONAANJAAktivnost monitoringa nasilnih oblika ponaanja meu djecom, u okviru programa prevencije vrnjakog nasilja provodi se na sljedei nain. U okviru svakog odjeljenja odredi se jedan uenik, koji e imati ulogu onoga koji posmatra ponaanja svojih drugova iz odjeljenja i biljei u, za to pripremljenu, tabelu.18 Posmatraju se ponaanja koja se deavaju, kako u uionici, tako i na odmorima unutar kole i u kolskom dvoritu. Ono to je bitno za ovo posmatranje jeste da je taj uenik koji provodi monitoring zaduen za posmatranje ponaanja samo svojih drugova iz razreda. Na kraju svakog mjeseca, ovaj uenik predstavlja prikupljene podatke na asu odjeljenjske zajednice, bez navoenja imena uesnika u nasilju. Tanije reeno, daju se statistiki podaci o oblicima nasilja koji su preovladavali u tom odjeljenju u proteklih mjesec dana. Oblici nasilja, koji se prate, su sljedei: 1. udaranje 2. guranje 3. utiranje 4. davljenje 5. upanje 6. zatvaranje i zakljuavanje 7. otimanje linih stvari 8. unitavanje linih stvari 9. vrijeanje 10. ismijavanje 11. omalovaavanje 12. prijetnja 13. iskljuivanje iz grupe ili drutva 14. ogovaranje 15. irenje lai o drugoj osobi 16. nagovaranje drugih da se ne drue sa odreenom osobom 17. dodirivanje nekog protiv njegove volje 18. upuivanje bezobraznih rijei 19. pokazivanje bezobraznih slika 20. tjeranje na seksualni odnos

21. snimanje telefonom bez dozvole i umnoavanje snimljenog sadraja 22. slanje uznemirujuih SMS poruka 23. uznemiravanje pozivima putem mobilnog telefona 24. uznemiravanje e-mail porukama 25. stavljanje snimaka, obavljenih bez dozvole, na internet 26. upuivanje prijeteih pogleda 27. upuivanje grimasa 28. uhoenje ili praenje 29. iznuivanje novca 30. ucjenjivanje. Pored ovih oblika ponaanja, djeca koja posmatraju i biljee nasilne oblike ponaanja, slobodno mogu da dodaju nove oblike, ukoliko neki oblik nasilnog ponaanja ne mogu da svrstaju u jednu od gore ponuenih kategorija. Nakon predstavljanja podataka, uz pomo nastavnika, uenici razgovaraju o predstavljanim nasilnim ponaanjima, njihovim uzrocima i posljedicama. Na ovom asu se ne vri nikakav pritisak na uenike koji su se nasilno ponaali, ne kanjava ih se, ve se pokuava doi do podataka o uzrocima njihovih nasilnih ponaanja, kao i do podataka o posljedicama. Ovo je as19 na kojem djeca ue o nasilju, njegovim uzrocima i posljedicama, kao i o nenasilnoj komunikaciji i ekasnijim strategijama rjeavanja problema. Oni se bave pojedinanim sukobima, opisuju ih, tako to nastoje da sukob predstave, kao neto to je zajedniki problem, koji pogaa obje strane, i kao neto to ometa i jednu i drugu stranu u zadovoljenju svojih potreba. Osnovni cilj ovog asa je, da se djeca naue otvoreno govoriti o nasilju, razmatrati njegove uzroke i posljedice, i ne gledati na osobu koja vri nasilje, kao na jedinog uzronika tog problema zvanog nasilje. Osim toga, vano je i osloboditi djecu da govore o nasilju, a da nakon toga ne oekuju kaznu (bilo od strane autoriteta, ukoliko vre nasilje, ili ukoliko su rtva nasilja, od strane onih koji vre nasilje). Pored toga to se na asu odjeljenjske zajednice razgovara o nasilnim ponaanjima koja je zabiljeio uenik koji je za to zaduen, i ostali uenici su slobodni da prijave odreeno nasilno ponaanje, kako bi se o njemu razgovaralo i pokualo nai neko rjeenje. Ukoliko se desi da je akter sukoba dijete koje nije uenik tog odjeljenja, o problemu se ne razgovara taj as, ve se odredi vrijeme kada e taj problem biti razmatran, ali uz prisustvo i tog uenika iz drugog odjeljenja i njegovog razrednika/razrednice ili uitelja/uiteljice. Veoma je vano da djeca naue da se o dogaajima, u okviru kojih se desilo nasilje, razgovara onda kada su svi uesnici u tom dogaaju prisutni.

18. Tabela za biljeenje podataka nalazi se u prilozima. 19. Prikaz strukture asa nalazi se u prilozima.


21


IGRICEIgrice koje e biti predstavljene u narednom dijelu ovog prirunika, predstavljaju odlinu podrku preventivnom radu na smanjenju stope vrnjakog nasilja i mogu se izvoditi na asovima odjeljenjske zajednice. 1. IGRICE ZA UPOZNAVANJE koriste se u sluajevima kada se lanovi grupe ne poznaju. a. Ime i biljka U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje ime i naziv biljke koja poinje sa prvim slovom njegovog imena, npr. Jovana, jagorevina. Nakon toga ga ostatak grupe pozdravi sa: Zdravo Jovana. b. Ime i pokret U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje ime i napravi neki pokret. Nakon toga ostatak grupe ponovi njegovo ime i pokret koji je izveo. c. Ime i ivotinja U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje ime i naziv ivotinje koju najvie voli, npr. Sran, pas. Nakon toga ga ostatak grupe pozdravi sa: Zdravo Srane. d. Imena i pridjevi Svaki uesnik kae svoje ime i pridjev koji poinje sa prvim slovom njegovog imena, npr. ljuta Ljubica. e. Volim/ne volim svoje ime Svako od uesnika kae svoje ime, nain na koji ga je dobio, ko mu je dao ime i da li voli svoje ime. 2. IGRICE ZA SHVATANJE I PRIHVATANJE SOPSTVENE INDIVIDUALNOSTI I INDIVIDUALNOSTI DRUGIH a. Kod tebe mi se svia Svi sjede u krugu i voditelj kae: Sada pokuajte da osobu, koja sjedi sa vae desne strane, predstavite na pozitivan nain. Recite njeno ime i neto to vam se kod nje ili na njoj samoj, svia. b. Intervju Uesnici se podijele u parove, tako da budu sa nekim koga dobro ne poznaju ili s kim se esto ne drue. Jedan lan para je osoba A, a drugi osoba B. Osoba A ima zadatak da u roku od 3 minuta sazna to vie stvari o osobi B. Nakon isteka vremena, one mijenjaju uloge. Kada obje osobe obave intervju uesnici se vraaju u krug i predstavljaju jedni druge. c. Neobini intervju - Uesnici se podijele u parove, tako da budu sa nekim koga dobro ne poznaju ili s kim se esto ne drue. Jedan lan para je osoba A, a drugi osoba B. Osoba A ima zadatak da u roku od 5 minuta sazna to vie neobinih stvari o osobi B (npr., postoji li neki najudniji dogaaj koji ti se dogodio, da li si upoznao neku neobinu osobu, ima li neku neobinu osobinu, itd.). Nakon isteka vremena one mijenjaju uloge. Kada obje osobe obave intervju uesnici se vraaju u krug i svako od njih predstavljaju jedni druge. d. Kai mi, kai Uesnici naprave dva koncentrina kruga i okrenu se jedni prema drugima, tako da

svako od njih ima svoga para. Voditelj kae: Sada imate priliku da od svog partnera saznate neto to do sada niste znali o njemu ili njoj. Moete da ga pitate ta god hoete. Prvo e pitanje postavljati oni koji stoje u spoljanjem krugu. Trudite se da na pitanja odgovarate kratko i jasno i da ne proirujete temu. Nakon to se prvo ispitivanje zavri, spoljanji krug rotira za jedno mjesto udesno. Sada pitaju oni koji se nalaze u unutranjem krugu. Nakon toga spoljanji krug rotira za jo jedno mjesto udesno. Ovo rotiranje se ponavlja dva puta, tako da svaki uesnik ima priliku da postavi po dva pitanja. Kada svaki uesnik postavi po dva pitanja, uesnici se vraaju u veliki krug i poinje diskusija o tome kako su se uesnici osjeali kada su postavljali pitanja, ali i kada su na njih odgovarali. Razgovor se vodi i oko toga kako je nekim osobama teko da zaponu komunikaciju, a nekim lako, kako neko lako, a neko tee odgovara na neobina pitanja, itd. e. Da li sam to ja? Uesnici dobiju komad papira i sljedee uputstvo: Sada ete na ovim papirima da napiete tri osobine koje ne volite kod drugih ljudi. Za ovaj zadatak imate 5 minuta. Nakon isteka vremena, uesnici itaju osobine koje su napisali na svoje papirie. Nakon toga se razgovara o tome da li oni meu osobinama koje su naveli nalaze neke koje prepoznaju kod sebe. Cilj igrice je da uesnici spoznaju kako je jedna od karakteristika ovjeka i to da neke osobine, koje ne voli kod drugih ljudi, i sam posjeduje. Ista igrica se moe odigrati i sa navoenjem osobina koje volimo kod drugih ljudi, sa ciljem da se sa uesnicima govori o tome kako neke osobine, koje volimo kod drugih ljudi i mi sami posjedujemo. f. Volim ne volim Voditelj kae: U ovoj igrici vi ete praviti grupe prema onome ta volite ili ne volite i to nakon to ja kaem kriterij, npr. volim fudbal. Na lijevu stranu od mene staju oni koji vole ono to sam navela, a na desnu stranu oni koji to ne vole. Svaki put dobro pogledajte ko je sa vama u grupi. Kriteriji koje voditelj navodi su sljedei: - vole ne vole narodnjake - vole ne vole matematiku - vole ne vole ziko - vole ne vole ivotinje - vole ne vole kolae - vole ne vole supu - vole ne vole sport - vole ne vole mobilne telefone. Nakon to se odigra svih 8 grupisanja, uesnici posjedaju u veliki krug i sa njima se vodi razgovor oko toga koliko smo svi razliiti, da li su uspjeli, barem po jednom kriteriju, da budu u istoj grupi sa veinom uesnika. Vrlo je vano da uesnici kroz ovu igru shvate da, ukoliko se potrudimo, uvijek moemo da pronaemo barem jednu karakteristiku, po kojoj smo slini sa nekom drugom osobom.

22



g. Kako me vide drugi U ovoj igri uesnici dobijaju listie. Na svakom listiu se nalazi napisano jedno ime uesnika. To znai da svaki uesnik dobija onoliko listia koliko ima uesnika, samo ne dobija listi sa svojim imenom. Uesnici imaju zadatak da na svaki listi napiu po jednu karakteristiku, koja, po njihovom miljenju, predstavlja osobu ije je ime ispisano na tom listiu. Nakon to to zavre, listie kae na veliki pano, na kojem se nalaze ispisana imena svih uesnika, i to tako to ispod imena svakog uesnika kae listi sa njegovim imenom i navedenom karakteristikom. Kada zavre kaenje listia, svi uesnici se vraaju na svoja mjesta u veliki krug. Sljedei korak u ovoj igri je taj da sada svaki uesnik ustaje sa svog mjesta, prilazi panou, i ita karakteristike koje su za njega pisali ostali uesnici. Zatim se proitane karakteristike komentariu. Cilj igre je da uesnici uvide kako ih vide drugi, te koliko se njihova slika o sebi razlikuje od one koju imaju druge osobe o njima. 3. IGRICE KOJE NAS UE DA UOIMO PREPREKE KOJE NAM STOJE NA PUTU OSTVARENJA NAIH ELJA a. Koveg elja Ova igra ima etiri faze. U prvoj fazi uesnici imaju zadatak da nacrtaju svoju veliku elju. Svako od uesnika dobija papir na kojem crta svoju elju. Uesnici, za vrijeme ove faze, ne moraju da sjede u krugu, ve mogu da pronau neko mjesto u prostoriji na kojem e im biti ugodno i gdje e moi da se to bolje uive u igru. Dok uesnici crtaju, voditelj ih obilazi i podstie ih hvalei im crtee. Vrlo je vano da se uesnicima napomene da ljepota crtea nije bitna, ve njen sadraj. Za crtanje imaju 5 minuta. Svako na svoj crte pie svoje ime. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, ali tako da se oni meu sobom ne preklapaju. U drugoj fazi uesnici razmiljaju o tome ta je to to bi moglo da im otea ostvarenje njihove elje. Svako od njih uzima novi list papira i crta prepreku, koja bi mogla da im onemoguava ili oteava ostvarenje njihove elje. Za crtanje imaju 5 minuta. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, odmah ispod crtea sa eljom. U treoj fazi uesnici razmiljaju o tome kako mogu da se rijee prepreke, koja im oteava ostvarenje elje. U ovoj fazi oni crtaju tzv. pomonika, odnosno osobu koja bi mogla da im pomogne da prevaziu tu prepreku. Za crtanje imaju 5 minuta. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, odmah ispod crtea sa eljom i njenom preprekom. U etvrtoj fazi razmiljaju o tome koliko vremena treba da proe da bi im se elja ostvarila. Svi uesnici

staju direktno ispred svojih crtea, okreu im lea i udaljuju se od njih u skladu sa duinom vremena koje su odredili kao vrijeme koje je potrebno da proe da bi im se elja ostvarila. to je to vrijeme krae, to se oni udaljuju sa to manje koraka od svojih crtea. Nakon to se udalje od crtea, okreu se prema njima i pogledaju u njih. Zatim se razgovara o tome da li je njihova udaljenost velika i ta je to to oni sami mogu da urade kako bi tu udaljenost smanjili. U ovoj diskusiji uesnike treba ohrabrivati da sebe vide to aktivnijim, kada je u pitanju smanjenje udaljenosti izmeu njih i ostvarenja njihovih elja. b. Imam elju U ovoj igri uesnici imaju zadatak da nacrtaju svoju veliku elju. Svako od uesnika dobija papir na kojem crta svoju elju. Uesnici, za vrijeme ove faze, ne moraju da sjede u krugu, ve mogu da pronau neko mjesto u prostoriji na kojem e im biti ugodno i gdje e moi da se to bolje uive u igru. Dok uesnici crtaju, voditelj ih obilazi i podstie ih hvalei im crtee. Vrlo je vano da se uesnicima napome

Documents

Prirucnik Program Prevencije Vrsnjackog Nasilja