Priručnik za provedbu temeljnoga obrazovanja odraslih Roma · nadamo da će organizacije, pedagozi i socijalni radnici koristiti u svome radu naše priručnike. U ovom Priručniku

Priručnik za provedbu temeljnoga obrazovanja odraslih Roma

Basic Education for Roma Adults

1

Impressum

Nakladnik za Bosnu i Hercegovinu Caritas Bosne i Hercegovine Odgovara Mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa BiH Uredničko vijeće Ivona Vidačković (Caritas Bosne i Hercegovine) Michaela Haunold, Katharina Schmid, Andreas Kepplinger (Caritas für Menschen in Not, Austria) Gabor Ric (Caritas Subotica) Orsolya Korodi, Áron Székely (Caritas Alba Iulia, Rumunjska) Antonio Ramalho (Cáritas Diocesana de Viseu, Portugal) Chiara Lucchin, Sabrina Ignazi, Marta Servili (Fondazione Caritas Ambrosiana, Italija) Suradnica dr. sc. Sandra Bjelan-Guska Prijevod i lektura Marks center for English

Uredničko vijeće

2

Financirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+

Potpora Europske komisije za izradu ovoga Priručnika ne predstavlja njezino prihvaćanje sadržaja koji odražavaju stajališta autora priručnika te se Komisija ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu informacija sadržanih u istom.

Studeni, 2018.

3

Kazalo PREDGOVOR .......................................................................................................................................... 5 UVOD .................................................................................................................................................... 6 PRAVNA SITUACIJA U ZEMLJAMA SUDIONICAMA PROJEKTA ................................................................... 7

Sustav obrazovanja odraslih u Austriji ......................................................................................... 7

Sustav obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini ..................................................................... 8

Sustav obrazovanja odraslih u Italiji ............................................................................................. 9

Sustav obrazovanja odraslih u Portugalu................................................................................... 10

Sustav obrazovanja odraslih u Rumunjskoj ............................................................................... 11

Sustav obrazovanja odraslih u Srbiji .......................................................................................... 12

PREGLED REZULTATA INTERVJUA SA STRUČNJACIMA IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA ODRASLIH I PRIPADNICIMA ROMSKE POPULACIJE U AUSTRIJI, BOSNI I HERCEGOVINI, ITALIJI, PORTUGALU, RUMUNJSKOJ I SRBIJI ........................................................................................................................... 13

Sažetak intervjua obavljenih sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih ......................... 13

1. Pristup obrazovnome sustavu ......................................................................................... 13

2. Strukturiranje temeljna obrazovanja za odrasle Rome .................................................... 14

3. Kritične točke .................................................................................................................. 17

Sažetak intervjua obavljenih s pripadnicima romske populacije o temeljnom obrazovanju ........ 18

1. Opći podatci o intervjuiranim osobama ........................................................................... 18

2. Struktura nastavnih jedinica ............................................................................................ 20

Rezime rezultata intervjua ......................................................................................................... 21

KAKO ODRASLI UČE? ............................................................................................................................ 24 Osnove andragogije .................................................................................................................. 24

Usvajanje jezičnoga znanja ....................................................................................................... 25

Mogućnosti u obrazovanju obitelji, najbolji primjeri iz prakse ..................................................... 28

VAŽNI ASPEKTI ISHODA UČENJA I OPĆE PREPORUKE ZA TEČAJEVE ......................................................... 31 Ishodi učenja ............................................................................................................................. 31

Opće preporuke za tečajeve ...................................................................................................... 32

SADRŽAJ MODULA ............................................................................................................................... 38 Modul 1: Čitanje i pisanje .......................................................................................................... 39

1. Uvod ............................................................................................................................... 39

2. Ciljevi i ishodi učenja....................................................................................................... 40

3. Uvjeti održavanja programa ............................................................................................ 41

4. Vrednovanje postignuća ................................................................................................. 42

5. Sadržaj nastavnih jedinica .............................................................................................. 44

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja ......................................................................... 45

4

7. Kritične točke .................................................................................................................. 45

Modul 2: Matematičke kompetencije .......................................................................................... 47

1. Uvod ............................................................................................................................... 47






7. Kritične točke .................................................................................................................. 55

Modul 3: Digitalne kompetencije ................................................................................................ 56

1. Uvod ............................................................................................................................... 56






7. Kritične točke .................................................................................................................. 65

DODATNE INFORMACIJE ...................................................................................................................... 66 Bitni aspekti obrazovanja odraslih ...................................................................................... 66

10 važnih načela za trenere koji poučavaju odrasle ................................................................... 70

Trening za trenere .............................................................................................................. 71

Rom medijator .................................................................................................................... 72

Odgajatelj ........................................................................................................................... 74

Mobilnost ............................................................................................................................ 75

Smjernice za prvi nastavni sat ............................................................................................ 77

Procjena ............................................................................................................................. 80

PREGLEDNIK ........................................................................................................................................ 82 DODATAK ............................................................................................................................................ 82 PREGLED NASTAVNIH JEDINICA ............................................................................................................ 83

Čitanje i pisanje, Razina 1 ......................................................................................................... 83

Čitanje i pisanje, Razina 2 ......................................................................................................... 92

Matematika, Razina 1 .............................................................................................................. 101

Matematika, Razina 2 .............................................................................................................. 109

Digitalne vještine, Razina 1 ..................................................................................................... 117

Digitalne vještine, Razina 2 ..................................................................................................... 127

5

PREDGOVOR

Romska populacija, kao najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, nalazi se u veoma teškom položaju jer je suočena sa socijalnom marginalizacijom i siromaštvom, te izuzetno niskom stopom nezaposlenosti. Jedan je od problema s kojim se ta populacija suočava i visoka stopa nepismenosti, što dodatno otežava njihovu situaciju i snalaženje u surovoj svakodnevnici te dodatno doprinosi njihovoj socijalnoj isključenosti. Shodno tome, imajući na umu da je obrazovanje temeljni uvjet razvoja pojedinca i cijele zajednice, šest se partnerskih Caritasa: Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Portugala, Rumunjske i Srbije udružilo i posljednjih tri godine radilo na provedbi projekta „Temeljno obrazovanje odraslih Roma“. Kao rezultat zajedničkoga rada, pred Vama se nalazi Priručnik za provedbu obiteljskoga obrazovanja odraslih Roma za kojega se iskreno nadamo da će naći svoju primjenu te olakšati rad osoblju koje će raditi na neformalnom obrazovanju odraslih pripadnika romske populacije.

Misija Caritasa BiH i u razdoblju koje je pred nama ostaje ista, a to je stalno zauzimanje za svakoga čovjeka u potrebi.

Mi se nećemo umoriti čineći dobro!

Mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa BiH

6

UVOD Temeljno obrazovanje igra veoma bitnu ulogu u današnjem društvu i snalaženju pojedinca u njemu. Bez umijeća čitanja i pisanja, izvođenja osnovnih matematičkih operacija ili uporabe digitalnih uređaja, gotovo je nemoguće snaći se u svakodnevnici u kojoj je temeljno obrazovanje preduvjet za sve aktivnosti i poduhvate. Tijekom svakodnevnoga rada s romskom populacijom, primijetili smo da postoje različite poteškoće u njihovom svakodnevnom životu te se stoga trudimo pružiti im neophodnu potporu. Kako se navodi u studiji koju je provela Agencija Europske unije za temeljna prava 2012. godine, Romi se suočavaju s diskriminacijom i isključenosti. Oko 20 % odraslih Roma smatraju se nepismenima i oko 14 % romske djece ne pohađaju školu. Posljedice nepostojanja pristupa obrazovanju su mnogobrojne, od povećana rizika za siromaštvo do velike stope nezaposlenosti, itd. Projekt „Temeljno obrazovanje odraslih Roma“ BERA je razvijen s ciljem pružanja mogućnosti olakšana pristupa temeljnom obrazovanju odraslih Roma. U konačnici, kreirali smo tri dokumenta: Priručnik za temeljno obrazovanje odraslih Roma, Priručnik za provedbu obiteljskoga obrazovanja odraslih Roma i Sažetak podataka i primjera dobre prakse. Ovaj Priručnik fokusira se na temeljno obrazovanje odraslih Roma. Sudionici projekta, Caritasi iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Portugala, Rumunjske i Srbije, rade s romskom populacijom u svojim zemljama kroz različite projekte te su na temelju svoga rada zaključili da je obrazovanje osnova, a zaposlenje i perspektiva te populacije. S obzirom na to da je ta tema veoma bitna u mnogim zemljama, projekt se razvijao na razini Europe. Ciljevi projekta su podizanje svijesti (naročito u području političkih, pedagoških i socijalnih studija), povećanje samosvjesnosti romske populacije (inkluzijom) i razvoj koncepata koji se mogu koristiti i jednostavno provesti. Dugoročno, željeli bismo postići bolje šanse za romsku populaciju u budućnosti zbog lakšega pristupa obrazovanju i zbog veće svijesti u romskoj zajednici o važnosti obrazovanja. Stoga se nadamo da će organizacije, pedagozi i socijalni radnici koristiti u svome radu naše priručnike. U ovom Priručniku u prvome poglavlju možete pronaći informacije o zakonskoj situaciji o obrazovanju u zemljama sudionicama projekta. Prikazani su rezultati intervjua sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih i s odraslim Romima o temeljnom obrazovanju. U trećem poglavlju možete pročitati o teorijama obrazovanja. U središnjem su dijelu Priručnika nastavne jedince. To je poglavlje strukturirano na sljedeći način: općeniti dio primjenjiv na sve module te pojedinačni opis 3 modula (čitanje i pisanje, matematičke i digitalne vještine). Nakon toga dijela, dane su dodatne informacije koje su se pokazale korisnima tijekom razvijanja materijala za priručnike, poput bitnih aspekata obrazovanja odraslih, smjernice za prvi nastavni sat i mobilnost. Potom je predstavljeno 30 primjera nastavnih jedinica.

7

PRAVNA SITUACIJA U ZEMLJAMA SUDIONICAMA PROJEKTA Sljedeće poglavlje sadrži pregled pravne situacije obrazovanja odraslih u zemljama sudionicama projekta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Italija, Portugal, Rumunjska i Srbija): kratki pregled o zakonskom okviru, popise ustanova koje pružaju usluge obrazovanja odraslih kao i cijene usluga obrazovanja odraslih u navedenim zemljama.

Sustav obrazovanja odraslih u Austriji Zakonski okvir Pružatelji usluga obrazovanja odraslih u Austriji moraju biti akreditirane ustanove kako bi sudionici mogli dobiti važeće certifikate. Najčešća je Ö-cert akreditacija koja sadrži osnovne zahtjeve za organizacije (npr. obrazovanje odraslih kao glavna svrha organizacije, transparentnost pruženih programa), uvjete koji se odnose na ponuđene tečajeve (npr. tečajevi moraju biti javno dostupni ili dostupni samo za posebne ciljne skupine), kao i etičke i demokratske uvjete (npr. priznavanje ljudskih prava, bez diskriminacije) i priznata ocjena kvalitete. Institucije Programi obrazovanja odraslih variraju u različitim austrijskim pokrajinama. Obrazovanje odraslih provodi se kroz privatna udruženja, nevladine organizacije i tvrtke koje rade na lokalnoj ili regionalnoj razini, a financiraju se uglavnom iz javnih izvora. Izuzetci su veleučilišta, ustanove za strukovno obrazovanje (Das Berufsförderungsinstitut BFI) i institucija Austrijske gospodarske komore (Das Wirtschaftsförderungsinstitut WiFi) koje djeluju na državnoj razini. U tim ustanovama, u većini slučajeva, obvezno je prije početka tečaja obaviti savjetodavni intervju s polaznikom i testiranje bez novčane naknade. Primjeri ponuđenih tečajeva:

• Opismenjavanje i tečaj jezika • Tečajevi jezika za posebne ciljne skupine • Svjedodžba iz osnovnoga obrazovanja = obvezno obrazovanje • Osnovno obrazovanje za polaznike kojima njemački jezik nije materinski jezik • Tečajevi integriranja

Financijski aspekt Od godine 2012. primjenjuje se “Inicijativa za obrazovanje odraslih“ između federalnih država i države Austrije s ciljem financiranja temeljnih tečajeva obrazovanja odraslih i mladih nakon napuštanja sustava formalna obrazovanja. Inicijativa financira temeljne tečajeve obrazovanja i tečajeve za stjecanje svjedodžbe osnovnoga obrazovanja. Sve navedene institucije koje nude takvu vrstu tečajeva mogu aplicirati toj inicijativi za akreditaciju tečajeva i dobivanje financijske potpore. Svi su tečajevi koje nudi Inicijativa za obrazovanje odraslih kao i materijali (poput knjiga) besplatni za polaznike. Stoga je pohađanje tečaja temeljnoga obrazovanja u Austriji za sve odrasle osobe koje u njoj žive, a kojima je potrebno osnovno obrazovanje, bez obzira na njihovo podrijetlo, besplatno. Međutim, postoje tečajevi koje Inicijativa za obrazovanje odraslih ne akreditira i oni se plaćaju.

8

Sustav obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini Zakonski okvir Na razini države Bosne i Hercegovine ne postoji agencija, institut ili slična institucija koja se bavi obrazovanjem odraslih. Dokument pod nazivom Načela i norme obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini (Službeni Glasnik Bosne i Hercegovine, broj 39/14) usvojilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2004. godine. Drugi je dokument, usvojen na državnoj razini, Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotna učenja u Bosni i Hercegovini (Službeni Glasnik Bosne i Hercegovine, broj 96/14) koja utvrđuje pravni okvir, osnove suradnje i aktivnosti odgovornih tijela, institucija, organizacija i pojedinaca na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, a u vezi s obrazovanjem odraslih. U Federaciji Bosne i Hercegovine obrazovanje je u nadležnosti županija/kantona, pa županijska/kantonalna ministarstva obavljaju stručne i upravne poslove, kako to i propisuju Ustav, zakoni i propisi o nadležnostima i odgovornostima svake županije/kantona u području obrazovanja. Načine uređivanja toga područja mora usvojiti svaka županija posebno. Do danas je sedam županija usvojilo zakone o obrazovanju odraslih (Unsko-sanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Zapadnohercegovačka, Tuzlanska, Sarajevska i Središnja Bosna). Institucije Institucije su, koje se bave obrazovanjem odraslih, uglavnom privatne ustanove (osim Radničkoga univerziteta u Banja Luci) ekonomski i profitno usmjerene i u kojima polaznici plaćaju tečajeve. Pojedine nevladine organizacije pružaju neformalne tečajeve za osposobljavanje, ali njihovi certifikati nisu javno priznati. Primjeri ponuđenih tečajeva Ponuđeni tečajevi su različiti, od neformalnih do javno priznatih programa za osposobljavanje. Najpopularniji su tečajevi jezika, IT tečajevi, stručno osposobljavanje (upravljanje CNC strojevima, njegovatelji...) i drugi. Financijski aspekt S obzirom na to da je većina institucija koje se bave obrazovanjem odraslih privatna, polaznici plaćaju za sudjelovanje na tečajevima. Tečajevi koje organiziraju nevladine organizacije uglavnom su besplatni.

9

Sustav obrazovanja odraslih u Italiji Zakonski okvir Članak 33. talijanskoga Ustava propisuje dva osnovna načela: država je dužna osigurati javni sustav školovanja dostupan svim mladima kao i da su organizacije i privatna lica ovlaštena osnivati škole i fakultete bez troškova za državu. Štoviše javno subvencionirane škole mogu izdati diplome iste pravne vrijednosti kao i državne za istu vrstu i razinu kvalifikacija. Takve škole mogu samostalno birati vlastitu kulturnu orijentaciju i obrazovni pristup. Škole kojima upravljaju neprofitne organizacije imaju koristi u vidu posebnih poreznih olakšica. Predsjednička uredba broj 263 od 29. listopada 2012. godine utvrdila je pravila za reorganiziranje strukture i nastave u provincijskim centrima za obrazovanje odraslih (Centro Provinciale per l'Istruzione degli Adulti –CPIA), uključujući i večernje škole. Potpomognuti projekti bili su pokrenuti u školskoj 2013./2014. godini. Oni uključuju devet regija i imaju za cilj ispitati novu organizacijsku strukturu.

Institucije

• Stalni teritorijalni centri (Centri Territoriali Permanenti – CTPs) za obrazovanje i osposobljavanje odraslih osoba osnovani su 1997. godine kako bi jamčili širu ponudu obrazovanja i osposobljavanja s ciljem adekvatna odgovora na različite socijalne potrebe na državnoj razini. Njihova je svrha osigurati „integriranu ponudu osposobljavanja među univerzitetima, školama i agencijama za stručno usavršavanje“. Usluge su Stalnih teritorijalnih centara besplatne.

• Večernji programi u okviru srednje škole. • Privatni tečajevi organizirani od drugih obrazovnih agencija (uz plaćanje).

Primjeri ponuđenih tečajeva Počevši od školske 2014./2015. godine, obrazovanje odraslih i tečajevi stručna osposobljavanja (uključujući i one ponuđene u zatvorima i prihvatnim centrima) organizirani su tako da su na prvoj razini opismenjavanje i tečajevi talijanskoga jezika u provincijskim centrima za obrazovanje odraslih, dok se druga razina održava u školama koje nude tehničke, strukovne i umjetničke tečajeve. Financijski aspekt Osnovno obrazovanje za mlade (do 16 godina starosti) je besplatno, osim obroka i knjiga. Osobe koje pohađaju Stalne teritorijalne centre plaćaju knjige i osiguranje.

10

Sustav obrazovanja odraslih u Portugalu Zakonski okvir Obrazovanje je odraslih model obrazovanja koji uključuje sve razine temeljna obrazovanja u zemlji. Taj je model namijenjen odraslim osobama koje nisu nastavile školovanje i kao onim koje nisu imale pristupa osnovnom i/ili srednjem obrazovanju u odgovarajućoj dobi. Zakon o smjernicama i osnovama obrazovanja (LDB 9394/96) u članku 37 stavak 1 kaže: Obrazovni sustav treba osigurati mogućnosti besplatna obrazovanja odraslim osobama koje nisu u mogućnosti školovati se u odgovarajućoj dobi, uzimajući u obzir karakteristike učenika, njihova zanimanja, životne i radne uvjete kroz tečajeve i ispite. Na taj način pitanje obrazovanja odraslih postaje odgovornost države. Vlada je kreirala Državnu agenciju za obrazovanje i obuku odraslih koja je, zajedno s Državnom agencijom za kvalifikacije, odgovorna za program obrazovanja odraslih. Institucije Novi centri za mogućnosti (Centro de Novas Oportunidades – CNO) su jedan od pružatelja usluga Nacionalnoga kvalifikacijskog sustava (Uredba broj 396/2007 od 31. prosinca) koji su artikulirani i dopunjeni u sadašnjem sustavu obrazovanja i osposobljavanja, uz javni i privatni razvoj tečajeva za obrazovanje i osposobljavanje (Educação e Formação de Adultos – EFA) ili druge mogućnosti za završetak osnovnoga obrazovanja. Ostale mogućnosti obrazovanja odraslih su:

• Škole i • Javni i profesionalni centri za tečajeve.

Primjeri ponuđenih tečajeva Nepismene osobe mogu pohađati programe temeljna obrazovanja koji sadrže osnove čitanja i pisanja: jezik i komuniciranje, osnove matematike, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Priznavanje, ovjeravanje i certificiranje stečenih kompetencija (Reconhecimento, Validação e Certificação de Competências – RVCC) ima za cilj povećati razinu obrazovnih i profesionalnih kvalifikacija odraslih osoba, kroz unapređenje stjecanja znanja izvan sustava obrazovanja ili strukovnoga osposobljavanja. Tečajevi za obrazovanje i obuku odraslih (Educação e Formação de Adultos EFA) imaju za cilj povećati razinu obrazovnih i stručnih kvalifikacija odrasle populacije kroz integriranu ponudu obrazovanja i osposobljavanja za povećanje njihovih mogućnosti zaposlenja i unaprjeđenje vještina stečenih tijekom života. Specijalistički tehnološki tečajevi nisu sveučilišne obuke koje rezultiraju stjecanjem profesionalne kvalifikacije, nego imaju za cilj zadovoljiti potrebe identificirane u poslovnom sektoru na razini srednjega menadžmenta. Oni su namijenjeni pojedincima sa završenim srednjim obrazovanjem. Financijski aspekt Različite programe obrazovanja odraslih financira država ili fondovi Europske unije. Ovisno o socio-ekonomskom statusu (ukoliko su nezaposleni, dolaze iz marginaliziranih slojeva društva i sl.) polaznici dobivaju sredstva čija visina zavisi od socioekonomskih čimbenika. Uz spomenuta sredstva, dobivaju i subvenciju za hranu i troškove javnoga prijevoza od kuće do mjesta gdje se tečaj održava.

11

Sustav obrazovanja odraslih u Rumunjskoj Zakonski okvir Od početka devedesetih godina obrazovni sustav u Rumunjskoj prolazi kroz velike reforme. Zakon o obrazovanju se promijenio, što je pozitivno utjecalo na rezultate i učinkovitost rumunjskoga sustava obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja, istraživanja, mladih i športa podržava organiziranje obrazovnih programa pod nazivom Druga šansa. Program je organiziran u partnerstvu s jedinicama lokalnih vlasti kroz školske inspektorate. Svrha je tih programa završetak osnovnoga, kao i srednjoškolskoga obrazovanja, za pojedince koji su svojim godinama starosti prerasli određeni razred za 4 godine i/ili za: pojedince koji nisu završili predviđeno školovanje do 14 godine, koji su ranije prekinuli školovanje ili nikad nisu bili dio obrazovna sustava. Institucije

• Rumunjsko ministarstvo obrazovanja, istraživanja, mladih i športa podržava organiziranje obrazovnoga programa pod nazivom Druga šansa. Cilj je toga programa smanjenje trenda napuštanja škole osoba koje nisu završile obvezno obrazovanje. Pohađanje je takva programa jedini način za mlade ljude/odrasle koji su napustili školovanje da steknu javno priznati certifikat.

• Rumunjska nacionalna agencija za zapošljavanje također nudi strukovne tečajeve za odrasle. Većina tečajeva zahtijeva osnovne vještine čitanja i pisanja te osnovne matematičke kompetencije, kao i potvrdu da je polaznik pohađao školu i da već posjeduje navedena znanja.

• Različite nevladine organizacije također nude programe za odrasle i pružaju tečajeve čitanja, pisanja i osnova matematike. Nažalost u većini slučajeva certifikati koje ti polaznici dobiju nisu priznati od drugih institucija.

• Različite su vrste besplatnih tečajeva također dostupne u raznim nevladinim organizacijama. Takve su vrste projekata organizirane samo u nekim gradovima i selima pa su samim tim i dostupne jedino odraslim osobama koje žive na tim lokacijama.

Primjeri ponuđenih tečajeva U programima Druga šansa polaznici savladavaju obvezan sadržaj za djecu školskoga uzrasta te polažu ispite na osnovi predviđena gradiva. Kako bi olakšali proces učenja, polaznici mogu polagati dva razreda odjednom. Strukovni tečajevi rumunjske nacionalne agencije za zapošljavanje (Agentia Nationala Pentru Ocuparea Fortei de Munca – ANOFM) nude tečajeve za varioce, automehaničare, električare, stolare... Financijski aspekt Sukladno nacionalnom zakonu o obrazovanju, za rumunjske državljane državne škole su besplatne. Oni također mogu besplatno pohađati tečajeve u okviru programa Druga šansa, kao i druge strukovne tečajeve.

12

Sustav obrazovanja odraslih u Srbiji Zakonski okvir Zakon o obrazovanju odraslih Republike Srbije je objavljen u Službenom glasniku Republike Srbije 55/2014. i na snazi je od 1. siječnja 2014. godine. Zakon o obrazovanju odraslih regulira sva pitanja vezana za tu problematiku. Njime je regulirano tko može sudjelovati u programima obrazovanja odraslih, tko može organizirati tu vrstu obrazovanja te koju vrstu certifikata polaznici dobivaju nakon završena obrazovanja. Institucije Specijalizirane tvrtke organiziraju tečajeve za obrazovanje odraslih. U pitanju je dualni sustav obrazovanja gdje polaznici više vremena provode radeći konkretne poslove, dok teoretski dio uče u samoj tvrtki koja organizira tečaj. Tečaj traje kraće razdoblje, od nekoliko mjeseci do pola godine. Odrasli koji završe takvu vrstu tečaja dobivaju certifikat koji ne može biti evidentiran u njihovoj radnoj knjižici. Pravno se takve osobe i dalje vode kao da imaju završeno osnovno obrazovanje. Za tu vrstu tečaja polaznici plaćaju punu tržišnu cijenu. Nevladine organizacije mogu organizirati različite tečajeve za odrasle, ali certifikati koje izdaju ne mogu biti evidentirani u radne knjižice polaznika. Tečajevi su obično besplatni za odrasle osobe jer same organizacije osiguravaju sredstva putem različitih projekata. Primjeri ponuđenih tečajeva Uglavnom se na razini općine nalaze škole ili institucije (tzv. otvoreno sveučilište ili radničko sveučilište) u kojima osobe starije od 15 godina mogu dovršiti osnovnu školu. Odrasli uglavnom pohađaju tečajeve stranih jezika, od kojih su najpopularniji engleski i njemački jezik, skandinavski te mađarski jezik. Veoma su popularni tečajevi računalnoga osposobljavanja, tečajevi za kuhare, pekare, automehaničare ili tečajevi vezani za industriju ljepote. Nekada i Nacionalna služba za zapošljavanje organizira tečajeve za različite vještine, obično kada pojedine tvrtke zahtijevaju veliki broj radnika s istim vještinama. Za tu vrstu tečajeva Nacionalna služba za zapošljavanje poziva nezaposlene odrasle osobe i za njih su besplatne. Financijski aspekt Obrazovanje na otvorenim i radničkim sveučilištima je besplatno kada govorimo o završetku osnovnoga obrazovanja. Neki tečajevi (npr. tečajevi stranih jezika) nisu besplatni i manji dio kotizacije plaćaju sami polaznici. Ukoliko netko želi steći određene vještine ili završiti tečaj koji je izvan državnoga obrazovnog sustava, može to uraditi u raznim privatnim tvrtkama, ali se takvi tečajevi plaćaju.

13

PREGLED REZULTATA INTERVJUA SA STRUČNJACIMA IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA ODRASLIH I PRIPADNICIMA ROMSKE POPULACIJE U AUSTRIJI, BOSNI I HERCEGOVINI, ITALIJI, PORTUGALU, RUMUNJSKOJ I SRBIJI

U nastavku se prikazuju najvažniji rezultati dobiveni iz 120 intervjua provedenih u 6 zemalja sudionica projekta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Italija, Portugal, Rumunjska i Srbija), a na temu obrazovanja odraslih. U prvome su dijelu prikazani rezultati intervjua sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih, u drugome je dijelu sažetak intervjua s pripadnicima romske populacije, dok su u posljednjem dijelu predstavljeni najvažniji rezultati koji su korišteni kao smjernice za kreiranje samoga priručnika.

Sažetak intervjua obavljenih sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih Za potrebe ovoga poglavlja intervjuirano je 30 stručnjaka iz područja obrazovanja odraslih (po 5 osoba iz 6 zemalja sudionica projekta): socijalnih radnika, trenera, stručnjaka za pitanja vezana za romsku populaciju… U prvome tematskom bloku pitanja su se odnosila na pristup Roma sustavu obrazovanja, društvenim, kulturnim i ekonomskim čimbenicima vezanim za poteškoće, diskriminaciju, mobilnost Roma i njihovu motivaciju. U drugome tematskom bloku pitanja su se odnosila na to kako bi temeljno obrazovanje Roma trebalo izgledati u smislu uvjeta za izvođenje nastave i sadržaja koji bi im se ponudili, ali i kako bi se specifičnosti te populacije trebale uzeti u obzir pri kreiranju priručnika.

1. Pristup obrazovnome sustavu

Društveni, kulturološki i ekonomski čimbenici Intervjuirani stručnjaci naglasili su kako su Romi već desetljećima isključeni i iz obrazovnoga sustava i iz društva, što je stvorilo svijest da obrazovanje nije bitan čimbenik životnoga napretka. Osim toga u mnogim zemljama je uobičajeno da Romi u ranijoj dobi počinju raditi kako bi izdržavali svoje obitelji te stoga prekidaju školovanje ili uopće ne pohađaju nastavu. Stoga stručnjaci ukazuju na važnost podržavanja romske zajednice na sustavniji i učinkovitiji način kroz promoviranje socijalnoga uključivanja putem obrazovanja, vrednovanja njihova kulturnoga naslijeđa, ohrabrivanja njihova angažmana, borbe protiv stereotipa i promoviranjem samopouzdanja i uzajamna poštovanja. Kada je riječ o razlikama između djevojčica i dječaka pripadnika romske nacionalnosti u obrazovanju, evidentno je da postoje razlike između zemalja sudionica projekta i romskih zajednica koje u njima žive. Dok u pojedinim zemljama nema razlike između djevojčica i dječaka u školi (ili su djevojčice bolje od dječaka), u drugim zemljama još je uvijek moguće uočiti tu razliku. U Portugalu na primjer ima mnogo više nepismenih žena nego muškaraca. Postoje brojni čimbenici koji mogu utjecati na pristup Roma obrazovnom sustavu. Navode se neki od potencijalnih čimbenika:

Stigma, isključenje, diskriminacija i predrasude u školskom okruženju

Nepovjerenje u školu i druge javne institucije

Negativno školsko iskustvo (osobno ili nekoga od članova obitelji) i stid

Slabo razvijena svijest o važnosti obrazovanja

Imigracije i jezične barijere

Segregacija (marginalizirani dijelovi grada)

Siromaštvo

Loši životni uvjeti romske populacije (uvjeti življenja bez vode, struje, čiste odjeće), beskućništvo i drugi problemi kao što su loša prehrana, iscrpljenost)

Zdravstveni problemi i nedostatak socijalne potpore

Neposjedovanje osobne dokumentacije (izvod iz matične knjige rođenih, potvrde o cijepljenju koje

14

su u nekim zemljama neophodne za upis u školu i sl.)

Problemi financijske prirode i/ili dugoročna nezaposlenost

Diskriminiranost

Stručnjaci se slažu da diskriminacija igra bitnu ulogu u smislu podsvjesne diskriminacije ili straha i očekivanja pripadnika romske populacije da budu diskriminirani kada je riječ o školi i školskom okruženju. Još uvijek postoje pedagozi i nastavnici koji ne tretiraju romsku djecu kao jednaku ostalima i koji imaju predrasude o Romima. Njihova očekivanja od romskih učenika su manja te ih u slučaju nekih problema jednostavno identificiraju kao romsku djecu. Međutim, čest je slučaj da učitelji nisu pripremljeni za rad s romskom populacijom, te nemaju dovoljnu podršku ni potrebne resurse. Jednostavno rečeno, u mnogim zemljama obrazovni sustav nije spreman za učenike koji su pripadnici romske populacije. Diskriminacija prema Romima još uvijek je evidentna na svim društvenim i političkim razinama, iako se u većini zemalja kroz generacije može primijetiti njezino smanjenje. Problem je u tome što stereotipi i predrasude još uvijek postoje kod većine osoba te se Romi još uvijek vide kao kriminalci i prosjaci. S druge strane, Romi nemaju iste mogućnosti u traženju i ostvarivanju svojih prava radi komunikacijskih barijera i nepovjerenja službenih institucija.

Karakteristike romske populacije i njihova mobilnost

Intervjuirani stručnjaci naglasili su da je veoma važno napraviti distinkciju između Roma koji su starosjedioci i Roma migranata zbog brojnih razlika u mogućnostima koje su im dostupne, a odnose se na društvenu potporu, pristup obrazovanju i sl. Nadalje, postoji i razlika zbog jezika i integracije u društvo. Na primjer, u Austriji su autohtoni Romi starosjedioci dobro integrirani i kao svi drugi građani pohađaju škole ili tečajeve za odrasle. S druge strane, Romi koji imigriraju imaju problema s jezikom, uključivanjem djece u obrazovni sustav, kao i pohađanjem tečajeva za odrasle. Stručnjaci iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Portugala, Rumunjske i Srbije slažu se da je važnost obrazovanja teška tema u romskim zajednicama. Dok jedni smatraju da su Romi svjesni važnosti obrazovanja ali da nemaju neophodne resurse, drugi pak smatraju da za mnoge Rome utjecaj obrazovanja na njihove živote nije vidljiv. U zemljama s teškom situacijom na tržištu rada, obrazovanje nije jamstvo za dobivanje boljega posla. Nadalje, stručnjaci smatraju da su Romi često nedovoljno informirani o svojim pravima i mogućnostima. Dodatno, važno je navesti i uobičajen stav Roma da obrazovanje oduzima mnogo vremena koje bi se moglo iskoristiti za zarađivanje novca. Poučeni vlastitim iskustvom, pojedini odrasli Romi su stava da ukoliko su oni uspjeli živjeti i raditi bez obrazovanja, mogu također i njihova djeca. Također, neki su stručnjaci naveli problem pristupa romskim zajednicama i ističu važnost i ulogu nevladinih organizacija, kao što je Caritas, koje posreduju i omogućavaju im lakši pristup. Problematika mobilnosti Roma nema isto značenje u zemljama sudionicama projekta. Dok su na primjer u Portugalu Romi koji često mijenjaju mjesto boravka izuzetno rijetki, u Austriji su najveći dio ciljne skupine za temeljno obrazovanje Romi migranti. U preostale su četiri zemlje obje skupine prisutne. U očima je stručnjaka mobilnost otežavajući čimbenik. Kako bi se adekvatno reagiralo na taj problem, potrebno je napraviti razliku u pogledu dužine ostanka pojedinaca na jednome mjestu. Kako bi se iznašla rješenja za svaki pojedinačni slučaj, od izuzetne su važnosti prilagođene savjetodavne usluge.

2. Strukturiranje temeljna obrazovanja za odrasle Rome Uvjeti održavanja neformalna programa (mjesto održavanja, dužina trajanja...) Praktična primjena adekvatne metodologije može pojednostaviti pripadnicima Romske nacionalnosti pristup sustavu obrazovanja, koje doprinosi njihovoj široj integraciji u zajednicu.

Prostor za održavanje nastave: Kada je riječ o prostoru, stručnjaci se slažu da je važno stvoriti pozitivnu atmosferu učenja, gdje se svi polaznici osjećaju prihvaćeno i ugodno. Austrijski stručnjaci kažu da

15

je zbog negativnih školskih iskustava važno da se tečajevi ne odvijaju u školi, dok stručnjaci drugih zemalja preporučuju školske prostorije. (Moglo bi biti korisno da djeca i odrasli u isto vrijeme i na istom mjestu pohađaju tečajeve). Prostorije za tečaj bi trebale biti adekvatno opremljene i dodatno uz tu prostoriju bilo bi korisno osigurati sanitarne prostorije i praonicu rublja. Nadalje, za Rome bi bilo korisno da te prostorije budu blizu njihova mjesta prebivališta, da poznaju okolinu i zgradu u kojoj će se održavati tečaj s ciljem lakšega snalaženja. Stručnjaci također navode da bi za najsiromašnija romska naselja možda bilo potrebno organizirati „mobilni obrazovni program“, koji bi se održavao u njihovom mjestu boravka i na taj se način izbjeglo nesudjelovanje u programu radi financijskih poteškoća.

Vrijeme/dužina trajanja tečaja: Dužina trajanja treba biti prilagođena potrebama i dostupnosti ciljne skupine. Od veće je važnosti prilagoditi nastavne jedinice osnovnim obrazovnim potrebama i stvoriti ozračje stjecanja znanja kroz aktivno sudjelovanje ili aktivnim sudjelovanjem. Kako stručnjaci ističu, kada je riječ o iskustvu u obrazovnome sustavu, romska populacija nema naviku rada u strukturiranom okruženju gdje se od polaznika očekuje boravak na jednom mjestu u okruženju u kojem se uči te je stoga teško odrasle Rome uključiti u dugoročni obrazovni proces ili tečaj. Shodno savjetima stručnjaka, prilikom osmišljavanja i provođenja programa, predlaže se uključivanje kraćih pauza, te uvođenje glazbe i plesa kako bi se stvorilo poticajno okruženje. Tečajevi mogu maksimalno trajati godinu dana, dok nastavne jedinice moraju biti kratke i to otprilike 1-3 sata dnevno.

Trener: Trener mora biti odrasla osoba specijalizirana za obrazovanje odraslih, a ne učitelj u školi.

Bila bi prednost da je trener dio romske zajednice i/ili da trener govori materinski jezik ciljne skupine, no ukoliko to nije moguće, stručnjaci preporučuju povećani broj asistenata u nastavi koji bi kao romski medijatori omogućili lakšu komunikaciju.

Skrb o djeci: Kako bi se omogućila roditeljima lakša usredotočenost na učenje, bilo bi korisno osigurati adekvatnu skrb o djeci. Na primjer angažiranje osobe koja bi se o njima brinula, a koja govori njihov materinski jezik.

Poticaj: Stručnjaci se slažu da bi bilo važno ponuditi poticaj polaznicima tečaja. To može biti na primjer kava i užine, topli obrok, školski pribor za djecu, odjeća, pomoć oko kućanstva i djece, zajednički studijski posjet, pozitivan primjer iz romske zajednice i slično.

Motivacija: Motivacija može doći iz različitih izvora. Stručnjaci kažu da treba razmotriti i važnost školske sredine koja motivira odrasle, a tu važnu ulogu imaju treneri koji poznaju kulturu i običaje Roma. Veoma je važno raditi na imidžu škole/ustanove/organizacije koja pruža tečaj kao vrijednost njihova povjerenja i zalaganja. Isticanje uspješnih priča, nazočnost medijatora i motivacijske strategije (kao što su glazba i ples) smatraju se veoma važnim. Pojedine odrasle osobe motiviraju njihova djeca koja idu u školu, kako bi im mogli biti od pomoći oko školskih zadataka i zadaće i žele im pružiti svu moguću potporu iz želje da djeca u životu dobiju mogućnosti koje oni uslijed nedostatka ili nedovoljna obrazovanja nisu imali. Kada je riječ o osobama koje su se već uključene u neformalni program, za održavanje njihove motivacije također je bitna stalna usredotočenost na napredak u učenju.

Sadržaji učenja Od ključne je važnosti za odrasle Rome, kako tvrde intervjuirani stručnjaci, razvoj vještina čitanja, pisanja i matematičkih sposobnosti. Oni također spominju i važnost strukovnoga osposobljavanja koje može poboljšati položaj odraslih Roma na tržištu rada kao i povećati šanse za dobivanje posla. Stručnjaci navode da je važno skupini predstaviti sadržaj učenja kako bi oni odabrali ono što je za njih relevantno i na taj način kreirali osobni kurikulum. Osim planiranih tema, stručnjaci također preporučuju sljedeće teme:

Sposobnost učenja (učiti o tome kako učiti, upravljanje znanjem)

16

Naučiti procijeniti nečije znanje i sposobnosti Kako primijeniti naučeno u svakodnevnom životu Kako platiti i kako razmijeniti novac Učenje stranih jezika (njemački, engleski...) Priroda i društvo Politički sustavi Tehnologija

Općenito govoreći, temeljno obrazovanje za odrasle Rome mora biti posebno koncipirano za nepismene pojedince. Naglasak u nastavnim jedinicama za čitanje i pisanje treba biti stavljen na jezik, elemente pismenosti, pravopis, gramatiku i izražavanje, analiziranje riječi i vještine tečnoga izražavanja. Nadalje, veoma je bitno koristiti interesantne i motivirajuće radne materijale.

Metode i pedagoški koncepti Kada govorimo o temeljnoj edukaciji, stručnjaci se slažu o važnosti inovacija u tome području. Stoga oni preporučuju alternativne metode uz korištenje vizualnih vježba kao i metode koje se koriste u radu s osobama s poremećajem sposobnosti čitanja ili razumijevanja pročitanoga (disleksija) te metode rada s osobama s poremećajem pažnje (ADD). Metode učenja, prema mišljenju stručnjaka, trebaju pratiti andragoške norme. Metode rada, sadržaj i materijali trebaju biti temeljeni na zanimanjima i potrebama polaznika te raznoliki, praktični i primjenljivi u svakodnevnome životu. Napominju također i važnu ulogu trenera i njegove kreativnosti te navode da su rezultati bolji, što je bolja sama dinamika… Trenerima savjetuju osmišljavanje autentičnih aktivnosti i materijala. Općenito govoreći, program neformalna obrazovanja odraslih treba sadržavati manje teorije, a mnogo više prakse, praktičnih vježba i konkretnih primjera. Shodno tome, stručnjaci preporučuje sljedeće materijale i metode:

Opipljivi (taktilni materijali) Knjige/materijale sa slikama Kreativne metode i pristupi (crtanje, plesanje, pjevanje, glazba) Sadržaji koji se mogu primijeniti u svakodnevnici (popunjavanja papirologije, čitanje nalaza...) Audio knjige Studijske posjete (javne knjižnice i sl.) Paolo Freireov koncept pismenosti s generativnim riječima u svakodnevnici Učenje pomoću glazbe (pjesme, instrumenti...) Studije slučaja, igrokazi i skupne diskusije

Ne bi se smjele koristiti metode koje su ograničavajuće, diskriminirajuće i degradirajuće. Stručnjaci navode da je kontinuirano motiviranje ključni čimbenik pri radu s romskom populacijom kada je riječ o obrazovanju odraslih. Vrlo je važno istaknuti povezanost materijala za učenje s prednostima koje se stječu koristeći ih i učeći iz njih. Nadalje stručnjaci naglašavaju važnost osobnih odnosa između polaznika i trenera. Sukladno njihovom mišljenju, jak osobni odnos dovodi do kontinuirane motivacije na duže razdoblje.

Specifičnosti romske populacije i mobilnost Romi, prema mišljenju stručnjaka, imaju bitna ograničenja u smislu aktivnosti i sudjelovanja u jednom ili više životnih sfera zbog stalnih funkcionalnih i strukturalnih problema, koji rezultiraju kontinuiranim teškoćama u komuniciranju, učenju, mobilnosti, autonomiji, međuljudskim odnosima i socijalnoj uključenosti. Ključna uloga u obrazovanju pripada treneru. Stručnjaci se slažu da su vješti treneri u sferi obrazovanja odraslih najvažniji element uspjeha samoga procesa obrazovanja. Oni su ti koji moraju prenijeti ideju važnosti obrazovanja u svakodnevnome životu i radu i moraju biti svjesni važnosti motiviranja i podrške Romima. Shodno tome, osobni je odnos između trenera i njegove ciljne skupine iznimno važan. Trener

17

treba govoriti jezikom polaznika i najbolje bi bilo da je i sam pripadnik romske populacije. Ukoliko to nije moguće, preporučuje se angažirati asistenta iz romske zajednice ili Rom medijatora jer, kako stručnjaci procjenjuju, posredovanje između Roma polaznika i trenera je veoma bitan alat i u formalnome školskom obrazovanju i u kontekstu obrazovanja odraslih uzimajući u obzir situaciju u kojoj Romi žive. Kako bi se podigla svijest o bitnosti obrazovanja, u romskim je naseljima neophodno organizirati motivacijske radionice za odrasle o važnosti i koristima obrazovanja djece i odraslih. Svi se stručnjaci slažu da je teško uključiti odrasle Rome u dugotrajne tečajeve. Prema njihovu mišljenju tečajevi trebaju trajati najviše godinu dana, a nastavni sati trebaju biti kraći kako bi se održala koncentracija. Kada je riječ o mobilnosti romske populacije, stručnjaci smatraju da je ona otežavajući čimbenik jer je temeljno obrazovanje nešto što se mora primijeniti u svakodnevnome životu. Kako bi se obrazovanje moglo nastaviti u drugom mjestu boravka, potrebno je evidentirati razinu znanja polaznika uz potpisanu izjavu o suglasnosti o prijenosu podataka. Druga mogućnost može biti knjižica, u kojoj će biti zabilježena razina znanja određene osobe kako bi je ona mogla ponijeti sa sobom i dati na uvid sljedećem treneru/pružatelju usluga. Nadalje, bilo bi važno da ostanu i/ili da stupe u kontakt s organizacijom (pružateljem usluga temeljnoga obrazovanja) u mjestu u koje putuju, kako bi im se pomoglo nastaviti s obrazovanjem.

3. Kritične točke Stručnjaci navode mnoge činjenice koje treba imati na umu:

Pitanje obrazovanja Roma je individualno jer postoje primjeri roditelja koji ne žele da njihova djeca idu u školu, dok ujedno postoje i oni koji to žele i ohrabruju ih u tome. Romi su osjetljiva populacija i u radu s njima treba biti strpljiv i raditi polako. Bez obzira na radno okruženje (ambijent u učionici) postoji osjećaj stida među odraslim Romima pri pohađanju tečaja i početku/nastavku procesa obrazovanja.

Uključivanje lokalnih religijskih institucija, lokalne zajednice kako bi pomogle u motiviranju Roma. Neophodno je kontinuirano biti na terenu kako bi zadobili povjerenje romske populacije, ne

obećavati nešto što se ne može ispuniti, ali ponuditi neku vrstu pomoći ili neku vrstu dobiti od obrazovanja jer postoji mogućnost da će se teško angažirati u proces učenja i poučavanja ukoliko ne vide korist ili jamstvo zaposlenja. Pristup prema Romima mora biti pun poštovanja i razumijevanja.

Službena akreditacija programa i suradnja s obrazovnim institucijama Austrije – veće priznanje i publicitet.

Temeljni program obrazovanja možda nema mnogo smisla za Rome starije od 50 godina. Njemački jezik kao važan čimbenik ostanka u Austriji. Sposobnost učenja i pisanja nisu jamstvo za dobivanje posla. Uključiti znanje i norme o Inicijative za obrazovanje odraslih. Probati riješiti problem u zemljama podrijetla. Ohrabriti Rome na pohađanje škole (npr. osiguravajući reflektiranje romske kulture u nastavni plan

i program i školske knjige: više kulturno prikladnih materijala i eklektičkih metoda podučavanja). Romska kultura je usmena: čitanje i pisanje su povezani s praktičnom primjenom kulture i tradicije.

Usmena predaja povezana je s moralnim učenjem, sa stvarnim događajima i anegdotama. Pravo je blago ispričati priču o čijim korijenima, podrijetlu. Korisno je s aspekta njegovanja pamćenja i identiteta i jačanja veza između govornika i slušatelja.

Neki Romi mogu reći da prema njihovom mišljenju obrazovanje nije neophodno (npr. izjavljuju da samo trebaju znati napisati svoje ime i da znaju čitati).

Ključ samopouzdanja leži primarno u obrazovanju. Obrazovanje je jedina nada koja donosi napredak.

Jedan je način organiziranje političkih debata kako bi ih izazvali na diskusiju. Uvijek morate imati na umu veze unutar obitelji, a pogotovo stav muža prema emancipiranju žena i

18

kćeri (što uključuje i obrazovanje). Neki stručnjaci podcrtavaju ulogu socijalnih mreža i kratkih poruka koje pomažu da se steknu

vještine koje se odnose na svakodnevni život s praktičnim prednostima.

Sažetak intervjua obavljenih s pripadnicima romske populacije o temeljnom obrazovanju Kako je navedeno, osim stručnjaka iz područja obrazovanja, intervjuirani su i odrasli Romi, najmanje po 15 osoba u svakoj zemlji sudionici: ukupno 92 intervjua. Neki rezultati intervjua bit će prikazani po zemljama, dok će se određene teme predstaviti u sažetku.

1. Opći podatci o intervjuiranim osobama

Dobna struktura intervjuiranih osoba Intervjuirani Romi u Austriji bili su između 21 i 50 godina starosti; najveći broj njih između 30 i 50 godina. Raspon godina intervjuiranih Roma u Bosni i Hercegovini je između 18 i 55. U Italiji se raspon kretao između 16 i 45 godina starosti. Osmero je njih bilo ispod 20 godina starosti i 5 između 20 i 30 godina. Što se Portugala tiče, raspon se godina kretao od 27 do 57. Većina je Roma bila između 30 i 50 godina starost, a 5 ih je bilo starije od 50 godina. Intervjuirani Romi u Rumunjskoj bili su između 22 i 64 godine, a većina je ispitanika bila ispod 35 godina starosti. U Srbiji se raspon kretao između 19 i 65 godina i intervjuirane Romkinje bile su mlađe od intervjuiranih muškaraca. Dakle, raspon godina intervjuiranih Roma i Romkinja kretao se između 16 i 65 godina starosti.

Podjela intervjuiranih osoba po spolu Zemlja u kojoj je proveden intervju M Ž Austrija 10 5 Bosna i Hercegovina 8 8 Italija 6 9 Portugal 5 10 Rumunjska 4 11 Srbija 5 11 Ukupno 38 54

Zemlja podrijetla intervjuiranih Roma Intervjuirani Romi u Austriji podrijetlom su iz Slovačke (6 ispitanika), Mađarske (4 ispitanika) i Rumunjske (5 ispitanika). Zemlja podrijetla za ispitane Rome u Bosni i Hercegovini za skoro sve bila je Bosna i Hercegovina osim jednoga ispitanika (Njemačka). Intervjuirani Romi iz Italije bili su podrijetlom iz Rumunjske (7 ispitanika), Kosova (5 ispitanika) i Makedonije (3 ispitanika). Svi intervjuiran Romi iz Portugala bili su iz Portugala što je isti slučaj i s Rumunjskom. Intervjuirani Romi iz Srbije bili su ili iz Srbije (13 ispitanika) ili s Kosova (3 ispitanika). Dakle intervjuirani su Romi iz Rumunjske, Slovačke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Portugala, Makedonije, Srbije i Kosova.

Veličina obitelji i veze Veličina obitelji ispitanih Roma varira od obitelji bez djece do obitelji s petero djece. Većina intervjuiranih Roma u svim zemljama navodi da imaju male obitelji. Međutim ima i primjera u kojima pojedinci žive sa

19

svojih petero djece i širom obitelji od sedam braće i sestara sa svojim supružnicima i njihovom djecom. Neki su Romi, koji borave u Austriji, trenutačno sami i samo telefonom održavaju kontakt s djecom koja žive u njihovoj zemlji podrijetla.

Dužina boravka na jednome mjestu Većina intervjuiranih Roma u Austriji ostaju u toj zemlji i to u od 75 % do 100 %, ali samo je njih četvero živjelo u uređenim stambenim uvjetima duže razdoblje. Oni trajno borave i žive u Austriji, ali posjećuju svoju domovinu nekoliko puta godišnje. Dvoje od njih većinu vremena provode u svojoj domovini, a u Austriji ostaju koliko je neophodno da bi zaradili za život. Većina intervjuiranih Roma u Bosni i Hercegovini žive na jednome mjestu. Troje od njih putuju povremeno ili stalno. Više od polovice intervjuiranih Roma je u Italiji oduvijek živjelo na istom mjestu ili imaju isto prebivalište u jednom gradu dulji niz godina. Dvoje ispitanika redovito putuje iz svoje zemlje podrijetla i u nju. Romi iz Portugala žive sjedilačkim načinom života u sustavu socijalnoga stanovanja više od 20 godina. Svi intervjuirani Romi u Rumunjskoj imaju stalno boravište, ali muškarci povremeno rade u inozemstvu. Intervjuirani Romi u Srbiji dulje vremena žive u gradovima. Tri osobe romske nacionalnosti preselili su s Kosova u Srbiju zbog rata i od tada tu stalno žive. Samo jedna osoba stalno putuje i to zbog posla.

Iskustva s obrazovanjem: Prethodno iskustvo i razina formalna obrazovanja

Tri od 15 intervjuiranih Roma u Austriji nije pohađalo školu, a četvero nije završilo obvezno obrazovanje. Osmero je ispitanika završilo osnovnu školu dok jedno ima diplomu pedagoškoga fakulteta. Većina intervjuiranih Roma u Bosni i Hercegovini nije pohađala školu: tri su ispitanika išla u školu od dvije do pet godina. Četvero ispitanika imalo je iskustva s neformalnim obrazovanjem (tečajevi čitanja i pisanja). Kada je riječ o iskustvu ispitanika iz Italije, neki od njih nisu nikako išli u školu, tj. nemaju ni jedan završeni razred, dok su neki pohađali školu do 12. razreda. Dvoje je Roma završilo srednju školu. Odrasli su Romi u Portugalu pohađali školu i desetero je njih završilo osnovnu školu, a petero je pohađalo školu manje od četiri razreda. U Rumunjskoj je osmero intervjuiranih Roma nepismeno, a preostalih sedam završili su 4 razreda škole. Dodatno, troje odraslih pohađali su Program obrazovanja za odrasle i to program temeljne edukacije (tečaj za odrasle osobe). Gotovo je polovica intervjuiranih Roma u Srbiji nepismena i nikad nisu pohađali školu. Iskustvo preostalih ispitanika varira, od onih koji imaju nedovršenu osnovnu školu, preko onih koji imaju završenu srednju školu, dok većina ima završenu osnovnu školu. Njih 30 od ukupno 92 intervjuiranih Roma u svim zemljama sudionicama projekta nije nikad pohađalo školu i gotovo identičan broj nije završio osnovno obrazovanje. Neki su Romi bili u prilici završiti strukovni tečaj za zidare, stolare ili rudare, ali većina je njih stekla iskustvo kao nekvalificirani radnici na građevinama, u poljoprivredi i kao čistači.

Važnost obrazovanja u svakodnevnome životu Svi su ispitanici ocijenili obrazovanje veoma važnim, osobito zbog pristupa tržištu rada, čitanja, pisanja i razumijevanja dokumenata, potrage za strukovnim tečajevima, itd. Otprilike jedna trećina intervjuiranih Roma smatra da je njihova razina obrazovanja uglavnom dovoljna za njihov svakodnevni život, ali ne i za pronalaženje zaposlenja. Međutim, neki su Romi napomenuli da je važno imati posao i zarađivati novac kako bi se pokrili troškovi života i da obrazovanje nije uvijek važno iz razloga što su i obrazovane osobe nezaposlene. Usprkos činjenici da se obrazovanje smatra važnim za svakoga od ispitanika, samo njih nekoliko je odgovorilo da znaju koje im se mogućnosti nude kada su u pitanju tečajevi i da kontinuirano traže nove kako bi razvili svoje kompetencije.

20

Situacije u kojima se prepoznaje nedostatak vještina Većina je Roma izjavila da imaju poteškoća u svakodnevnom životu zbog toga što ne znaju čitati i pisati. Neki su od njih priznali i da se osjećaju posramljeno i da nije jednostavno ovisiti o tuđoj pomoći. Intervjuirani Romi naveli su sljedeće situacije u kojima osjećaju nedostatak vještina:

Čitanje/pisanje (pristup informacijama, sposobnost da se orijentiraju i organiziraju) Popunjavanje različitih obrazaca Čitanje medicinskih nalaza Razumijevanje i potpisivanje dokumenata (pogotovo onih koji se odnose na socijalnu zaštitu, sud i

zdravstvo) Plaćanje računa Apliciranje za poslove Poznavanje njemačkoga jezika radi traženja posla (za Rome koji dolaze u Austriju) Engleski kao drugi jezik Nedostatak tehničkih i računalnih vještina (kao npr. uporaba bankomata)

Želje za budućnost Romi su svjesni da obrazovanje može promijeniti njihovu budućnost i povezuju ga s pronalaženjem posla, ali također vide prednost obrazovanja u autonomiji koju ono sa sobom donosi. Njihove želje za budućnost variraju i odnose se na:

Stjecanje stabilnosti i dozvole za stalni boravak u Austriji Sudjelovanje na strukovnim tečajevima (mehaničar, prodavač, kuhar, vrtlar, frizer, zidar, krojač,...) Pronalazak posla, promjenu postojećega posla Učenje stranoga jezika, poboljšanje znanja njemačkoga jezika Završetak školovanja Neovisnost o drugima, smanjenje neugodnih situacija Mogućnost potpisivanja (prestanak uporabe otiska prstiju umjesto potpisa) Promjenu predrasuda i predodžbi drugih ljudi o Romima (kao zajednici ljudi koji se lako

sukobljavaju, te koji su prevaranti, lažovi)

2. Struktura nastavnih jedinica

Vanjski uvjeti (mjesto, osoblje...) Većina ispitanika, pripadnika romske populacije, izjasnila se da bi voljela učiti u učionici i u skupini. Neki od njih su se izjasnili da bi voljeli učiti u poznatom okruženju, npr. u prostorijama Caritasa. Ispitanici su također odgovorili da bi za njih bilo povoljnije kada bi se tečaj održavao na njihovom lokalnom području i većina je odgovorila da bi im bio problem da putuju u susjedni grad. Dok su se neki Romi u Italiji i Portugalu izjasnili da bi preferirali pohađati tečajeve sa osobama koje nisu romske nacionalnosti, većina se njih se izjasnila da im to nije važno ili da bi preferirali da to budu tečajevi samo za Rome. Također je potrebno istaknuti važnu činjenicu, a to je da se većina izjasnila da nemaju nikoga tko bi se brinuo o njihovoj djeci za vrijeme trajanja tečaja. Vezano sa samu atmosferu i za trenera Romi su se izjasnili da je prijateljska i ugodna atmosfera bitna za učenje. Također navode da im je bitna mirna radna okolina kako bi se mogli koncentrirati na nastavne materijale. Trebaju obučene trenere koji govore njihovim materinskim jezikom i koji su s njima u dobrim odnosima, što može potaknuti učenje. Trebaju biti prihvaćeni, a ne diskriminirani. Osim toga prednost bi bila i podrška medijatora. Također, neki su od ispitanika dodali da bi voljeli učiti sa svojom generacijom.

21

Trajanje i učestalost nastavnih susreta Prema rezultatima dobivenim na upit o trajanju i učestalosti susreta pokazalo se da ovisi o radnom statusu ispitanika. Većina Roma preferira učiti 1-2 sata popodne ili navečer i do tri puta tjedno. Romi bez posla mogu odvojiti više vremena za učenje i to nekoliko puta tijekom tjedna. Većina je Roma navela da ukupna dužina trajanja jedne faze učenja ne bi smjela premašiti dužinu od 3 do 4 mjeseca, dok drugi navode jedan ili dva mjeseca pa do jedne godine, čak i duže. Dakle, odgovori su ispitanika veoma raznoliki. Većina ispitanika također navodi da bi materijalna ili novčana kompenzacija za napor koji ulažu u učenje bila korisna.

Sadržaji učenja Intervjuirani Romi naveli su da bi voljeli naučiti:

Čitati i pisati (da napišu svoje ime) Osnove matematike Računalne osnove, kako koristiti internet Strani jezik (njemački i engleski) Voziti Raditi u trgovini Profesionalne vještine kao npr. steći zvanja vrtlara, frizera, kuhara, zidara, mehaničara, krojača,

zanatlije, šumara, brijača…

Motivacija Većina ispitanih Roma vjeruju da će uz pomoć obrazovanja imati znanje koje će im pomoći da pronađu (bolji) posao, bolje prilike te da samim tim imaju i poboljšane uvjete života. Stoga bi nastavni materijali i vježbe trebale biti korisne i praktične za njihovu svakodnevnicu te bi sam tečaj trebao biti praktičan. Neki ispitanici također misle da je podrška i poštovanje članova obitelji važan čimbenik i da bi voljeli da mogu pomoći svojoj djeci npr. sa zadaćom. Neki su ispitanici naveli još jedan važan čimbenik za motivaciju, a to je raspoloživost i naklonjenost trenera. Žele da ih se tretira s poštovanjem bez diskriminiranost. Motiviranost je nekih ispitanika uvjetovana i financijama. Oni su naveli da im trebaju osigurane osnovne namirnice kako bi se uključili u program, a nekoliko ih dodatno tražilo naknadu troškova stanovanja i putnih troškova.

Rezime rezultata intervjua U nastavku se donosi kratki pregled sumiranih rezultata intervjua, uz osnovne informacije potrebne za kreiranje tečaja i nastavnih jedinica.

Posebnost romske populacije i njihova mobilnost

Tijekom intervjua sa stručnjacima iz područja obrazovanja odraslih i pripadnicima romske populacije, postalo je jasno da se radi o heterogenoj skupini. Važno je napraviti razliku između autohtonih i alohtonih te sjedilačkih i nomadskih Roma. Iako ovaj Priručnik ima za cilj ponuditi nastavne jedinice koje će se moći koristit za nomadske Rome, to ne isključuje Rome koji žive sjedilačkim načinom života. Važno je i za trenere, kao i za samo organiziranje i provedbu programa za temeljno obrazovanje imati u vidu raznolikost polaznika tečaja. Cilj je ovoga Priručnika uzeti u obzir sve okolnosti, kako bi se napravio jedinstven tečaj za sve zainteresirane Rome. Intervju je pokazao da, na primjer u Austriji, dosta Roma živi nomadskim načinom života dok u Portugalu većinom sjedilačkim načinom života. U Italiji, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Rumunjskoj zastupljene su obje skupine. Također se jako razlikuju razlozi zbog kojih intervjuirani Romi ne pohađaju školu, što je djelomično zbog heterogenosti same skupine jer dolaze iz različitih zemalja, različitih su godina starosti, spolne

22

pripadnosti i obiteljskoga statusa, kao i različite dužine boravka u jednoj zemlji. Stručnjaci naglašavaju važnost individualnoga savjetovanja za zainteresirane Rome kako bi našli pravi tečaj za njih. Nadalje, istaknuli su važnost organizacija kao što je Caritas ili druge nevladine organizacije koje već rade s Romima olakšavajući im pristup službenim organizacijama koje pružaju mogućnost obrazovanja. Prijenos podataka o razini znanja polaznika pri prelasku iz jedne organizacije u drugu, naglašavaju stručnjaci, može se dogoditi samo uz suglasnost polaznika. Stoga je projektni tim nadalje u Priručniku naglasio i objasnio tu temu te je uključio i primjer alata primjenjivih za tu problematiku.

Trajanje tečaja i učestalost susreta

Rezultati intervjua sa stručnjacima iz područja obrazovanja kao i s odraslima Romima pokazuju različite odgovore. Stručnjaci navode da je najvažnije uzeti u razmatranje da trajanje treba biti prilagođeno potrebama i dostupnosti same skupine. Većina stručnjaka i Roma navodi da bi jedna razina učenja trebala biti strukturirana na sljedeći način: 1 do 3 sata dnevno, uz susrete do 3 puta tjedno. Većina je Roma navela kako ukupno trajanje ne bi trebalo biti dulje od 3 ili 4 mjeseca. Kako bi uzeli u obzir potrebe pojedinih polaznika u svakoj skupini, projektni je tim odlučio podijeliti tečaj na četrdesetpetominutne jedinice. Skupina bi trebala odlučiti želi li da se dnevno održe jedan ili dva takva sata i njihov broj tijekom tjedna. U posebnom je poglavlju „Smjernice za prvi nastavni sat“ opisan način kako polaznici tijekom prvoga susreta zajedno definiraju trajanje tečaja i učestalost susreta.

Uvjeti za realiziranje programa

Na pitanje gdje bi voljeli da se tečaj održava, većina je intervjuiranih Roma navela da bi voljela učiti u učionici i u skupini. Pojedini su ispitanici također naveli da bi voljeli učiti u poznatom okruženju (npr. Caritasove prostorije). Također, smatraju prednošću ukoliko bi se tečaj održavao u njihovom lokalnom području jer u tom slučaju ne bi morali puno putovati. Stručnjaci se također slažu da je važno da se učionice nalaze blizu naselja u kojima polaznici žive i da poznaju zgradu, kao i samo područje gdje se ona nalazi. Dok neki stručnjaci smatraju da se tečaj ne bi trebao održavati u školskom okruženju, zbog mogućega prethodnog lošeg iskustva s obrazovanjem u školi, drugi ga pak preporučuju radi mogućnosti održavanja programa za djecu i odrasle u isto vrijeme. Taj će se izazov rješavati za svaki tečaj posebno, uzimajući u obzir mogućnosti svake organizacije i potrebe svakoga pojedinačnog polaznika. Atmosfera u samoj učionici, kako su se složili i stručnjaci ali i intervjuirani Romi, treba biti tiha, mirna, gostoljubiva kako bi se polaznici mogli fokusirati na učenje. Također, Romi su naveli da je adekvatna skrb o njihovoj djeci za vrijeme učenja važan čimbenik kako bi se koncentrirali na učenje. U posebnom poglavlju za brigu o djeci „Odgajatelj“ naveden je opis posla kao predložak za one organizacije koje provode tečaj.

Sadržaj i materijal

Obje se skupine intervjuiranih osoba, i stručnjaci i osobe romske nacionalnosti, slažu da čitanje, pisanje, matematičke i računalne vještine čine temeljno znanje. Dodatno, tijekom intervjuiranja, Romi su izjavili da bi osim temeljna znanja voljeli naučiti strane jezike, dobiti vozačku dozvolu kao i steći strukovne diplome. Stručnjaci pak dodaju da osim navedenih znanja, smatraju korisnim stjecanje znanja iz područja: priroda i društvo, politički sustavi i tehnologija. S obzirom na nedostatak resursa i vremena, dobivene sugestije se nisu mogle uvažiti prilikom kreiranja ovoga Priručnika. Prilikom kreiranja materijala za učenje čitanja i pisanja, matematičkih i digitalnih vještina, treneri bi trebali osigurati primjenljive materijale za polaznike koji su temeljeni na njihovom životnom iskustvu i potrebama. Materijali bi trebali biti kreirani individualno za polaznike te interesantni, praktični, kreativni, uz taktilne, vizualne i audio sadržaje… U sklopu Priručnika čitatelji mogu pronaći i po 10 primjera nastavnih jedinica za

23

čitanje i pisanje, matematičke i digitalne vještine.

Izvođač programa (Trener)

Kada je riječ o osobi koja će izvoditi program, stručnjaci se slažu da bi trebala biti angažirana osoba obučena za obrazovanje odraslih. Prema rezultatima intervjua, Romi i stručnjaci se slažu da bi trener trebao govoriti romski jezik te angažiranje Rom medijatora smatraju dodatnom prednošću programa. Nadalje, Romi su kako veoma važan čimbenik za motivaciju naveli dobar odnos s trenerom. Prema mišljenju stručnjaka, iskusan i dobar trener bi trebao razviti kreativni materijal koji bi odgovarao potrebama i interesima polaznika. U dodatnom poglavlju „Trening za trenere“ predstavljene su neophodne kompetencije dobroga trenera kako bi mogao uspješno raditi s ciljnom skupinom.

Motivacija i poticaji

Prema mišljenju stručnjaka, a i intervjuiranih pripadnika romske nacionalnosti, veoma je bitno motivirati polaznike navodeći i prezentirajući im uspješne priče, uspostavljanjem kvalitetnih osobnih odnosa, uporabom kreativnih metoda kao i poticajima (uključujući i one materijalne prirode).

24

KAKO ODRASLI UČE? U nastavku je prikazan kratki pregled o andragogiji, teorijama stjecanja lingvističkoga znanja, didaktičke upute o osnovama matematike te najbolji primjeri iz prakse.

Osnove andragogije Što je andragogija? Termin andragogija čine dvije grčke riječi: aner (andros) čovjek i ago (agein) voditi. Termin „andragogija“ je ustanovio njemački srednjoškolski profesor Alexander Kapp 1833. godine. Andragogija je znanost koja se bavi razumijevanjem i oblikovanjem cjeloživotna obrazovanja odrasle osobe. Odnosi se na metode i načela koji se koriste u obrazovanju odraslih. Sva područja od profesionalnoga, društvenoga, političkoga i kulturnoga obrazovanja pa sve do razvoja osobnosti pripadaju tom pojmu. Znanstvenik Jost Reichmann uredio je obrazovanje odraslih kao dio andragogije. U međuvremenu koncepti obrazovanja odraslih, kontinuirana obrazovanja i andragogije se često koriste kao sinonimi u stručnoj literaturi.1 Američki pedagog Malcolm Knowles dalje je razvijao koncept andragogije te se smatra i njezinim utemeljiteljem. Tvrdio je da andragogiju treba razlikovati od češće korištena termina pedagogija (vođenje djece). Knowles je počeo graditi sveobuhvatnu teoriju učenja odraslih pa je razvio andragoški model temeljen na šest postavki:

Potreba za znanjem: Prije nego što se angažiraju u proces učenja, odraslima je potrebno znati razlog učenja.

Uloga iskustva: iskustvo predstavlja izvor i osnovu za učenje, odrasle osobe se upuštaju u obrazovne aktivnosti s većim kapacitetom i drugačijim iskustvom kao mlade osobe.

Poimanje sebe (self-concept): Odrasli imaju pojam o sebi kao o odgovornim za svoje živote i odluke o obrazovanju.

Spremnost na učenje: Odrasli su u najvećoj mjeri zainteresirani za učenje onoga što mogu odmah primijeniti, odnosno ono što je relevantno s aspekta njihova života i rada.

Orijentiranost k učenju: Dok su djeca i mlade osobe subjektivno ili sadržajno centrirani, odrasli su problemno ili životno centrirani u svojoj orijentiranosti ka učenju.

Motivacija: Odrasli bolje uče kada su potaknuti unutarnjom motivacijom (samopoštovanje, kvaliteta života i sl.), nego vanjskom (posao, unaprjeđenje i sl.).2

Razlike između pedagogije i andragogije Pedagogija:

Učenik ovisi o treneru koji strukturira sve aktivnosti i odlučuje: gdje i kada učenici trebaju biti, što se i na koji način poučava te ocjenjuje učenika.

Pedagogija koristi didaktičku metodu jer djeca već posjeduju stanovita iskustva koja bi se mogla iskoristiti iz te metode učenja.

U tom području postoji normirani nastavni plan i program koji se temelji na društvenim potrebama.

Djeca su pod izvjesnim pritiskom učitelja, roditelja ili zbog natjecanja za ocjene.3 Andragogija:

Za razliku se od pedagogije u andragogiji polaznici sami usmjeravaju i teže neovisnosti. Također su odgovorni za učenje i sami sebe procjenjuju.

1 https://de.wikipedia.org/wiki/Andragogik [2017., svibanj] 2http://academic.regis.edu/ed205/knowles.pdf, str. 1. [2017., svibanj] 3 Ibid.

25

U andragogiji se koristi metoda rješavanja problema, rasprave i učenje zalaganjem u zajednici kroz koju se stječe veliko iskustvo.

Nastavni plan i program temelji se na primjeni naučenoga i na temama temeljenim na svakodnevnim životnim situacijama.

Uslijed njihove unutarnje motivacije odrasli obavljaju zadatke i rješavaju probleme što uključuje samopouzdanje, samoaktualizaciju i dr.4

Usvajanje jezičnoga znanja Različiti se nazivi koriste za jezike koji su uključeni u proces socijalizacije: materinski jezik, prvi jezik, osnovni jezik, L1, a ponekad i izvorni jezik. Za strani jezik koristi se termin drugi jezik ili L2 koji se usvaja kasnije tijekom života. Pod terminom "dvojezičnost" podrazumijeva se usvajanje dva jezika na razini znanja materinskoga jezika.5

Postoje tri različita načina usvajanja jezika:

Usvajanje materinskoga jezika

Nekontrolirano usvajanje drugoga jezika

Kontrolirano usvajanje drugoga jezika i stranoga jezika koji se uči tijekom školovanja.6

Značenje prvoga ili materinskoga jezika za usvajanje jezika Od diskusije šezdesetih godina prošloga stoljeća, vezano za jezične barijere, poznato je da prvi odnosno materinski jezik igra središnju ulogu za jezični razvoj pojedinca. Osuvremenjivanje i potpora specifičnih jezičnih sposobnosti pojedinca u usvajanju materinskoga jezika i istodobna rasta u određenome jezičnom i kulturnom svijetu predstavlja kamen temeljac za ovladavanje drugim ili stranim jezikom. Ukoliko usvajanje jezika nije razvijeno i unaprijeđeno, dolazi do takozvanoga semilingvizma ili polujezičnosti. U tom se slučaju radi o dvojezičnosti koja zauzima nepovoljan smjer jezične socijalizacije zbog čega se ni prvi ni drugi jezik ne mogu razviti. Ukoliko prvi jezik nije cjelovito usvojen, na primjer u gramatici ili pravopisu, nerješivi problemi utjecat će na savladavanje drugoga jezika. Zbog toga postoji veza između savladavanja prvoga i drugoga jezika. Često ljudi iz drugih zemalja idu na tečaj drugoga, tj. stranoga jezika zemlje u kojoj borave, te materinski jezik pada u drugi plan. Rezultat toga je da usvojeno znanje ni za jedan od ta dva jezika nije dovoljno što ih u mnogo čemu ograničava i utječe na razvoj kognitivnih sposobnosti.7

Teorije usvajanja jezika

Jezik je krajnje kompliciran sustav gramatičkih pravila, značenja i pragmatične konverzije. Način je jezičnoga razvoja pod utjecajem društvenih, bioloških i kognitivnih čimbenika. Različite teorije usvajanja jezika nude djelomično kontradiktorne, ali i djelomično komplementarne modele.

1. Oponašanje i uvjetovanje (biheviorizam) 2. Urođeni mehanizam (nativizam) 3. Interakcije (interakcionizam) 4. Na temelju sveobuhvatna, konkretna iskustva (kognitivizam)8

4 https://de.wikipedia.org/wiki/Andragogik [2017., svibanj] 5 Spracherwerb in der Migration – Deutsch als Zweitsprache, str. 1.; http://oesterreichischesdeutsch.

bildungssprache.univie.ac.at/fileadmin/user_upload/p_oesterr_dt_unterrichtssprache/Publikationen_Rudolf_de_C

illia/srdp_cillia_spracherwerb_migration_2011-10-11_f%C3%BCr_BIFIE.pdf [2017., svibanj] 6 Ibid. 7 Ibid., str. 3-4 8 http://www.sprachfoerderung.info/spracherwerb.htm [2017., svibanj]

26

1. Bihevioralna teorija (Skinner) Usvajanje jezika temelji se na imitaciji, ponavljanju. Naglašena je uloga sredine u procesu učenja jezika. Samo okruženje donosi određene lingvističke modele i potiče pravilne jezične iskaze kroz potkrepljenje, nagrade ili slično, dok nepravilni iskazi izazivaju nikakve ili negativne reakcije. Što je češće neka riječ ili izjava prihvaćenija i dopuštenija, to se više ukorjenjuje u samome jeziku. Prema tome, jezik nastaje utjecajem i reakcijama sredine.9 Stoga je uloga trenera važna jer on definira i primjenjuje odgovarajuće poticaje i povratne informacije učenicima. Na taj način, trener djeluje svojim pozitivnim (nekada i negativnim) reakcijama na proces učenja. Bihevioralna teorija u praksi Ta teorija podrazumijeva vježbanje u malim ponavljajućim koracima, kako bi se lakše steklo činjenično znanje.

Ciljevi učenja: Ciljevi su jasno oblikovani.

Raspored zadataka: Vježbe su jednostavno strukturirane, tako da kao rezultat prevladavaju pozitivne povratne informacije. Također polaznici sami pripremaju zadatke, ali redoslijed definira trener, tj. polazi se od lakših tema da bi se razina kompleksnosti i težine polako povećavala.

Struktura materijala za učenje: Sadržaj za učenje podijeljen je na manje dijelove što zahtijeva koordinirane i međusobno nadograđene zadatke.

Pohvala/Ocjena: Neophodno je dati ocjenu ili pravodobnu povratnu informaciju.10 Praktični primjer Trener: „Možete li identificirati slovo „m“ u riječi koja piše na ploči?“ Polaznik identificira slovo. Trener: „Odlično urađeno, to je slovo „m“.“

2. Nativistička teorija jezika (Chomsky) „Uređaj za usvajanje jezika“ (Language Acquisitin Device – LAD) je nativistički, ali i hipotetični model usvajanja jezika. U toj teoriji postoji pretpostavka da bez obzira na kognitivni razvoj postoje urođene sposobnosti za stjecanje jezika koje bitno određuju njegovo usvajanje. Chomsky je koristio tu teoriju kako bi objasnio ljudsku sposobnost za stjecanje jezična znanja na osnovi urođena razumijevanja gramatike. Daljnje pretpostavke:

Ljudi usvajaju jezik intuitivno i nesvjesno.

Svi ljudi imaju urođene predispozicije pogodne za usvajanje jezika. Te predispozicije su „formale Universalien“ (odnose se na karakter ili svojstva gramatičkih pravila), „substantielle Universalien“ (informacije o biti jezika) te na temelju toga znanja učenici grade pretpostavku o strukturi jezika (proces hipotetskoga obrazovanja i procjenjivanja).11

Nativistička teorija u praksi Prema nativističkoj teoriji, polaznik ne uči rečenicu po rečenicu, nego gradi rečenice prema pravilima materinskoga jezika ili prvoga jezika. Vježba se sastoji u kompletiranju ili ponavljanju ispravnih rečenica uz upute trenera kako bi se naučila pravila, na primjer razumijevanje položaja glagola u rečenici. Praktični primjer Trener čita rečenicu iz knjige: „U ponedjeljak je djevojčica pojela jabuku. U utorak je djevojčica...?“ i

9 Ibid. 10 https://www.isb.bayern.de/download/1542/flyer-lerntheorie-druckfassung.pdf, str. 4. [2017., svibanj] 11 https://de.wikipedia.org/wiki/Language_Acquisition_Device [2017., svibanj]

27

polaznik dovršava rečenicu s „...pojela jabuku“. Potom polaznik ponovno ponavlja rečenicu kako bi uvježbavao i samim tim zapamtio gramatička pravila.

3. Interakcionistička teorija ili teorija konstruktivizma (Bruner) U toj teoriji društvena interakcija igra središnju ulogu kako bi se urođeni jezik razvio. Znanje se jezika usvaja u zajedničkoj interakciji, ponavljanom igrom u kojoj učenik sve više preuzima aktivnu ulogu i prenosi naučene na stvarne situacije. Također je važno napomenuti da društvena interakcija utječe na stanje kognitivnoga i lingvističkoga razvoja svih pojedinaca.12 Interakcionistička teorija u praksi Tijekom poučavanja ili učenja ne rješavaju se didaktički problemi, nego se individualno istražuju, te se konstruiraju načini za iznalaženje njihovih rješenja. To je proces u kojem dolazi do izražaja individualna izgradnja znanja i društvena interakcija. Dakle trener je taj koji je u drugome planu i ima ulogu samo poučavanja ili vođenja proces učenja, koji podržava autonomne i društvene procese rada.

Cilj učenja nije pronalazak rješenja na osnovi ustaljenih metoda, nego umijeće i sposobnost učenika za suočavanja s određenim situacijama i nošenja s njima kako bi na kraju razvili vlastita rješenja. Shodno tome, središnju ulogu ima reflektivni sustav i stvaranje originalnoga konteksta.

Metode poput rada u skupinama i zabavnih aktivnosti (unutarnjih ili vanjskih) djelotvorne su u otkrivanju i kreiranju ciljeva i plana rješenja problema, ali također i za dobivanje ideja od drugih učenika (bitno je da učenici postavljaju pitanja jedni drugima).

Praktični primjer Da bi ostvario interakciju i komunikaciju, trener nudi skupini igru s loptama. Učenici dolaze u interakciju i međusobno komuniciraju jedni s drugima bez cilja da nešto nauče i međusobno komuniciraju i na taj način uče kompleksne jezične termine jedni od drugih, ali i od „trenera“. Na kraju sve naučene termine mogu koristiti u drugim situacijama.

4. Kognitivna teorija Osnovni je uvjet kognitivna i jezična razvoja konkretno iskustvo sa stvarnim svijetom, svim osjetilima pomoću kojih se stvara slika objekata, koja se potom prerađuje, usvaja i na kraju simbolizira pomoću riječi. Zbog toga je jezik u isto vrijeme i uvjet za napredno i apstraktno razmišljanje.13 Kognitivna teorija u praksi Ljudi iz okolnoga svijeta dobivaju informacije koje se oblikuju u kognicijama i realizacijama. U kognitivnoj teoriji i trener i polaznik imaju i središnju ili aktivnu ulogu. Polaznik dobiva informacije i definirane probleme od trenera i na osnovi toga razvija rješenja. Trener pomaže usvajanje novih stvari na temelju prethodnih iskustava. Najprije, određuje prioritetna znanja svake nastavne jedinice, a to rezultira time da postoji struktura na osnovi koje učenik može organizirati proces aktivna i individualna učenja. Kao mentor, trener pomaže učeniku što rezultira time da učenik stvara veze između naučenoga i novih nastavnih jedinica. Praktični primjer Trener pokazuje učenicima različite vrste lopta. Oni ih proučavaju, ispipavaju dok trener izgovara imena lopta. Poslije ponavljanja, oni uvrštavaju riječi u svoj vokabular. 12 http://www.sprachfoerderung.info/spracherwerb.htm [2017., svibanj] 13 Ibid.

28

Mogućnosti u obrazovanju obitelji, najbolji primjeri iz prakse “Dijaloško učenje” (Urs Ruf, Peter Gallin)14

Strukturiranje je dijalog između trenera, čija se ponuda temelji na profesionalnoj logici i nastavnom planu i programu, i polaznika koji koriste ponudu trenera na individualan način. Glavni zadatak polaznika je dokumentirati korištenje ponude u dnevniku učenja (“Lernjournale”). Instrumenti dijaloškoga učenja:

Osnovna ideja

Zadatci otvorena tipa

Dnevnik učenja

Povratna informacija

Pravila Dijaloško učenje i instruktivni koncept – pregled dva različita koncepta učenja15

Dijaloško učenje Instruktivni koncept

Autentični susreti između sadržaja i ljudi Pružanje i prakticiranje znanja

Pedagoške temeljne ideje: Svaki učenik treba imati osobni dijalog s onim što

želi objasniti i trebao bi djelovati u poznatom okruženju, poput stručnjaka u istraživanju.

Pedagoške temeljne ideje: Svi učenici trebaju djelovati kao što je opisano u

referentnim knjigama (udžbenici, Internet resursi i sl.).

Redoslijed: Svatko treba iznaći svoje načine i koristiti svoje

mogućnosti.

Zadatak: Određeni se cilj mora realizirati. U suprotnome se

osoba isključuje.

Časopis ili dnevnik: Učenici pričaju o svojim iskustvima s materijalom.

Zadatci i ispitni radovi: Učenici nastoje koristiti tehničko znanje i normirane

procedure što je moguće profesionalnije.

Povratne informacije (razvoj perspektive) Trener tumači odgovarajuće procese učenja i daje

preporuke.

Ispravak (perspektiva deficita): Trener ocjenjuje pogreške i mjeri odstupanja u

usporedbi s tehničkim normama.

14 https://de.wikipedia.org/wiki/Dialogisches_Lernen [2017., svibanj] 15 Dialogisches Lernen nach Urs Ruf und Perter Gallin, str. 2.;

http://arbeitsplattform.bildung.hessen.de/fach/2/news/dez/dialog.pdf [2017., svibanj]

https://de.wikipedia.org/wiki/Dialogisches_Lernen

http://arbeitsplattform.bildung.hessen.de/fach/2/news/dez/dialog.pdf

29

Didaktika elementarne matematike Između ostaloga, didaktika u matematici traži odgovore na pitanja: Što bi polaznici trebali i mogli naučiti iz matematičkih nastavnih jedinica? Kako bi se trebao ili mogao učiti određeni matematički sadržaj ili kako bi se trebalo/moglo ovladati matematičkim sposobnostima? Kako više mogu uživati u matematičkim aktivnostima? S jedne je strane uvjetovano samom matematikom, a s druge učenicima/polaznicima.

Didaktička načela Kao i sva druga načela, didaktička načela nisu stroge upute ili recepti, nego prijedlozi, sugestije i konstruktivni savjeti. Tijekom proteklih decenija matematički stručnjaci formulirali su veliki broj takvih načela.16

A-I-S Načela (J. S. Bruner) Matematičku činjenicu se može prikazati na tri različita načina:

Akcijski – akcija, djelujući.

Ikonički – slika, figurativno.

Simbolički – verbalno ili formalno. Na akcijskoj razini razlikuje se poduzima li polaznik akciju, doživljava li ju ili ju zamišlja. Praktični primjer Četiri djevojčice i tri dječaka idu u kino. Koliko karata trebamo kupiti? Spajanje dviju količina predstavlja akciju. Također se sam proces može prikazati grafički i zabilježiti simbolički (4+3=7).17

Operativno načelo Objekt se stavlja u fokus te se pokaže kako je on konstruiran i pronalazi se odgovor kako on reagira kada se na njega djeluje. U užem smislu, to znači da kompatibilnost, asocijativnost i reverzibilnost igraju važnu ulogu u uvođenju i uvježbavanju unutar matematičke domene.18 Sustavni proces učenika:

Ispitivanje: koje su aktivnosti/postupci izvodivi i kako su povezani?

Pronalaženje: što i u kojoj mjeri mijenja objekt

Opserviranje: koje učinke imaju operacije na kvalitetu i odnose objekata („što će se dogoditi, ako…?)

Praktični primjer Ploča „sto“ (Floer, 2003.) Učenici trebaju odrediti zbroj kvadratića (2x2). Nakon toga papir s kvadratima namjestimo tako da pomjerimo izrezani kvadrat prema desno, lijevo ili dolje. Učenici potom trebaju odgovoriti na pitanja što se događa sa zbrojem ukoliko: pomjerite kvadrat desno ili lijevo od prvoga kvadrata?

16 http://www.didmath.ewf.uni-erlangen.de/Vorlesungen/Hauptschule/Zahlbereiche/ws08_09/Did06_04.pdf, str. 1

[2017., svibanj] 17 Ibid. 18 Ibid., str. 4.

30

Najbolji primjeri iz prakse

“mathe 2000” (Wittmann & Müller)19 Taj koncept ima načelo aktivna učenja i učenja otkrivanjem, što znači samostalno traženje i transformiranje informacija i izgradnja znanja vlastitim aktivnostima. Fokus područje: Orijentacija aktivnosti, produktivna vježba, akcija rješavanja problema, kooperativno učenje, diferencijacija, učenje u složenim situacijama i individualni načini pronalaženja rješenja.

Igranje uloga – zbrajanje u svakodnevnim situacijama Učenici rješavaju prikazanu situaciju iz matematičkoga udžbenika (zadatak). Nastavnik na ploči objašnjava ispravno pisanje i način izgovora elemenata iz zadatka. Zatim situaciju opisuju učenici – moguće s likovima/predmetima na stolu (npr. korištenje jabuka za zadatak računanja). Nakon toga imaju jasnu sliku o zbrajanju uz uporabu svakodnevnih objekata.

Vježba praćenja Učenici na osnovi jedne, zadane vježbe, osmišljavaju do tri dodatne i vezane vježbe. Na temelju njih pokušavaju ispričati aritmetičku priču (npr. uporabom skiciranja) drugim polaznicima. Ukoliko postoji poteškoća s terminologijom ili izražavanjem pojedinih pojmova, trener može pomoći polaznicima npr. ukazujući na ključnu riječ koja je povezana s opisom slike/ilustracije. Ciljevi učenja:

Učenici se upoznaju s operacijom zbrajanja u svakodnevnim situacijama.

Učenici objašnjavaju zbrajanje na akcijskoj razini te prenose vezu na simboličku razinu.

Učenici znaju značenje znaka jednakosti.

19 http://193.174.11.181/PDF-Files/suhr_ue.pdf, str. 2. [2017., svibanj]

http://193.174.11.181/PDF-Files/suhr_ue.pdf

31

VAŽNI ASPEKTI ISHODA UČENJA I OPĆE PREPORUKE ZA TEČAJEVE

Ishodi učenja Planiranje nastavna procesa počinje od samoga kraja. Iako su etape nastavna procesa (planiranje, pripremanje, realizacija, vrednovanje) međuovisne i ciklična su karaktera, planiranje je prvi korak u pripremanju nastave kao namjerne i svrsishodne aktivnosti nastavnika i polaznika svakoga obrazovnog procesa. Planiranje počinjemo pitanjem: što u ovom procesu želim postići i kako? DeSeCo, OECD, Tuning program i brojni drugi nastojali su definirati ključne kompetencije neophodne za život u suvremenom svijetu koje pojedinac stječe tijekom cijeloga života u procesima formalna i neformalna obrazovanja, kao i informalna učenja. Ključne kompetencije su: sposobnost komuniciranja na materinskom, kao i stranome jeziku; razumijevanje i korištenje znanja iz matematike, znanosti i tehnologije; sposobnost korištenja digitalne tehnologije; sposobnost učenja; socijalne i civilne vještine u multikulturnom okruženju; poduzetništvo i sposobnost kulturna ophođenja. Tri su kategorije ključnih kompetencija: 1) interaktivno korištenje alata (korištenje jezika, simbola i teksta), korištenje znanja i informacija, korištenje tehnologija; 2) sposobnost komuniciranja s heterogenim skupinama (stvaranje dobre komunikacije s drugima, timski rad, upravljanje i rješavanje sukoba); 3) autonomno djelovanje (razumijevanje širega konteksta u kojem

djelujemo, sposobnost upravljanja svojim životom – postavljanje ciljeva, prioriteta i strategija njihova ostvarenja, te razumijevanje vlastitih interesa i sposobnost ostvarenja istih u kompleksnim okruženjima). Kada znamo što nastavnim procesom želimo postići, tj. kojim kompetencijama želimo da polaznici ovladaju, onda postavljamo ciljeve poučavanja i formuliramo ishode učenja. Pod ciljevima se podrazumijeva ono što nastavnik namjerava postići u procesu poučavanja, dakle, ono što nastavnik želi poučavati. Dok se kod ciljeva radi o namjerama nastavnika, kod ishoda učenja se radi o učenju, tj. o onome što se očekuje od polaznika da postigne na kraju procesa poučavanja i učenja. Prema Dragičeviću i Dželaliji20 (2016) ishodi učenja su jasni i precizni iskazi o tome što polaznici trebaju znati, razumjeti i biti u stanju uraditi, kao i pokazati na kraju procesa poučavanja. Ishodi su učenja kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Ishodi učenja, za razliku od ciljeva, definiraju ono što bi morao znati i biti u stanju učiniti polaznik, a ne nastavnik. Ishodi učenja ne ukazuju na vrstu aktivnosti ili metode koje će se koristiti tijekom procesa poučavanja, nego na očekivanja o tome što će polaznici postići tijekom procesa učenja i poučavanja. Ishodi učenja trebaju biti:

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima)

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjene, važno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut).

Dostižni (iako nastavnik unaprijed definira ishode učenja, važno je da o ishodima programa polaznici budu upoznati pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakoga susreta).

Realni (Potrebno je osigurati da su ishodi učenja ostvarivi u razdoblju za koji su pisani, odnosno u kojem će se proces poučavanja i učenja događati).

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno predstavljati vremenski okvir u kojem će se oni ostvariti).

20 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016.) Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu;

http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf

32

Ishodi učenja21 su osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga/usvojenoga/ razvijenoga kod polaznika nakon procesa poučavanja i učenja. Jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovna procesa je Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva. Bloomova taksonomija govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno preklapaju: kognitivnom (spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom

– znanje, stavovi i vještine). Bloomova taksonomija nam omogućava da na vidljiv i mjerljiv način izrazimo kvalitativno različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristimo u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

Kategorije KOGNITIVNO PODRUČJE (Bloom, 1956; Pohl, 2000)

AFEKTIVNO PODRUČJE (Krathwohl, 1964)

PSIHOMOTORNO PODRUČJE (Simpson, 1966)

VII. - - Stvaranje

VI. Sinteza/Kreacija - Prilagođavanje

V. Evaluacija/vrednovanje Karakterizacija Složena operacija (automatizacija)

IV. Analiza Organiziranje Automatizirani odgovor

III. Primjena Vrednovanje Vođeni odgovor

II. Razumijevanje/ovladavanje Reagiranje Spremnost

I. Znanje Prihvaćanje Percepcija

Opće preporuke za tečajeve Ovo poglavlje daje opće preporuke u pogledu ciljne skupine, motivacije, poticaja, odustajanja polaznika, ugovora s polaznicima te daje smjernice za realizaciju nastavnih jedinica. Preporuke su dane na osnovi provedena istraživanja, tj. intervjua sa stručnjacima, kao i na osnovi svakodnevnoga iskustva u radu s Romima.

Ciljna skupina

Ciljna je skupina programa odrasli Romi (stariji od 18 godina), s obzirom na to da je to u većini europskih zemalja dob stjecanja punoljetnosti. Pripadnost romskoj nacionalnosti potvrđuju sam polaznici, jer ne postoji kriterij u Programu po kojem se ocjenjuje etnička pripadnost. Toj ciljnoj skupini ne pripadaju odrasli Romi koji su završili osnovno formalno obrazovanje (barem osam razreda škole).

Spol

Generalno govoreći, tečajevi su strukturirani za mješovite skupine, ali trener ima mogućnost razdvajanja skupina prema spolu ukoliko osjeća da je to neophodno.

Motivacija – strategija

Kao što je već napomenuto u poglavljima „Važni aspekti obrazovanja odraslih“ i „Trening za trenere“ motivacija je važna, ako ne i najvažniji dio treninga. Iz toga je razloga posebna pozornost dana motivaciji prilikom intervjuiranja stručnjaka iz područja obrazovanja i Romima, provedenim u zemljama sudionicama projekta (rezultati se mogu pogledati u prethodno prikazanim rezultatima intervjua). Posao je trenera održavanje motiviranosti polaznika i to može raditi na više načina te navodimo neke: treneri ne bi smjeli 21 Ibid.

33

davati obećanja za ono što ne mogu ispuniti (kao što je na primjer zaposlenje nakon završena tečaja), kako bi motivirao polaznike trener jasno treba reći koje vještine se mogu steći tijekom tečaja i koje teme će se obraditi, a koje ne. Dodatno, tečaj treba biti praktičan i povezan sa svakodnevnim životom i veoma je važno da trener zadobije povjerenje polaznika. Na kraju je veoma bitno da trener ni na koji način ne ponižava ili sramoti polaznike. Stoga je naročito bitan prvi susret trenera i polaznika i prvi sat (detaljnije možete pronaći u poglavlju „Smjernice za prvi sat“ na kraju Priručnika). S jedne je strane održavanje motivacije polaznika, a s druge njezino izgrađivanje. Izgradnja je motivacije samo djelomično posao trenera jer se motivacija treba postići prije nego što tečaj počne i može biti uspješna ako je tema obrazovanja i njegove važnosti zastupljena u romskim zajednicama. To se može realizirati na različite načine:

Povezanost s lokalnim zajednicama: bitno je da je trener od prije poznat zajednici, kako bi mogao stupiti u kontakt s njezinim liderima i pokušao se upoznati sa zajednicom kao i njezinim članovima prije početka tečaja.

Socijalni rad: službe socijalnoga rada i savjetovanja mogu odigrati bitnu ulogu – na primjer tijekom savjetovanja u sigurnom i povjerljivom okruženju, mogu se dotaknuti teme obrazovanja i njegove važnosti te se o njoj može diskutirati.

Uzori: jedan od načina može biti i ukazivanje na osobe iz romskih zajednica koje su uspjele završiti školovanje te njihovo obraćanje zajednici i objašnjavanje kako im obrazovanje može pomoći u svakodnevnome životu. Kako je već napomenuto, potrebno je biti obziran i ne obećavati ono što se ne može ispuniti (pogotovo ne posao), nego povezati obrazovanje s njihovim svakodnevnim životom i kako ono može pomoći u toj svakodnevnici.

Važno je imati strpljenje i visoku razinu tolerancije s obzirom na to da je potrebno vrijeme da se Romi motiviraju kako bi se uključili u program, jer obično imaju loše prethodno iskustvo s obrazovanjem. Treba imati na umu da je osoba koja dolazi na tečaj ta koja će pričati o obrazovanju u svojoj zajednici, dijeliti svoja znanja i na taj način djelovati motivirajuće na ostale članove zajednice za uključivanje u program.

Poticaji

Također, poticaji mogu biti moćan motivator. Poticaji mogu pomoći pri održavanu motiviranosti polaznika kako su to u intervjuima naveli i sami stručnjaci iz područja obrazovanja odraslih. Svakako da je bolje u skupini imati polaznike s unutarnjom motivacijom, ali je iskustvo pokazalo kako je za romsku populaciju dobro funkcionira i vanjska motivacija te se stoga ona i preporuča, ali u skladu s okolnostima. Ipak, poticaji trebaju biti prilagođeni, jer nije svaki poticaj prikladan. Naime, on treba biti prilagođen svakodnevnim potrebama polaznika (na primjer kada donirate pakete hrane, vodite računa o tome imaju li hladnjak, mogu li skuhati hranu i gdje je mogu čuvati). U nastavku navodimo popis korisnih i onih manje korisnih poticaja i preporuke kako ih koristiti na najbolji način.

Tijekom tečaja preporučamo da polaznici imaju na raspolaganju besplatno piće, kolače, kavu i čaj (i mogućnost da to ponesu i članovima obitelji) te ukoliko je moguće jedan obrok.

Paketi s hranom bi također mogli biti korisni, ali jedino ukoliko sadrže artikle koje mogu koristiti. Stoga bi trener, prije nego što se odluči na takvu vrstu poticaja, trebao imati informacije o navikama i mogućnostima polaznika za skladištenje i pripremanje namirnica.

Također, mogu se koristiti paketi s odjećom i higijenskim potrepštinama (gel za tuširanje, brijač) pritom ponovno vodeći računa da im je sadržaj paketa od koristi.

Paketi se sa školskim materijalom (bilježnice, olovke, brisači...) također mogu koristiti kao poticaj.

U nekim se slučajevima pokazao kao primjer dobre prakse davanje novca polaznicima za redovito

34

pohađanje nastave, što je djelovalo kao snažan motivirajući čimbenik i utjecao je na redoviti dolazak polaznika na nastavu. Na taj se način polaznicima nadoknađuje gubitak prihoda (koje ostvaruju prodajom stvari, sakupljanjem sekundarnih sirovina...) koje gube zbog redovne nazočnosti na nastavi. Ipak, financijska motivacija mijenja dinamiku tečaja i potrebno je imati određenu dozu opreza pri uporabi te vrste poticaja. Ukoliko se odlučite koristiti novčanu kompenzaciju, obratite pozornost i na aktivnost tijekom nastave i povežite davanje novca, ne samo s prisutnošću polaznika nego i s njihovom aktivnosti tijekom nastave.

Napuštanje tečaja i programa

Također je važno pitanje kako reagirati ukoliko polaznici napuste tečaj. Naravno da svaki polaznik treba imati pravo odustajanja od tečaja. Međutim, prije nego što prihvatite takvu odluku polaznika predlažemo sljedeće:

Posjetiti polaznika i pokušati doznati u čemu je problem i razgovarati o tome.

Ukoliko je s polaznikom razvijen odnos koji omogućava da se osjeća sigurno i da može razgovarati otvoreno, postoji veća šansa da će se pronaći rješenje, kao na primjer da promijeni tečaj, da se priključi nekom sljedećem tečaju ili tome slično.

Ukoliko netko svakako želi napustiti tečaj, treba mu objasniti da će mu se, kako bi dobio šansu da ponovno razmotri odluku, čuvati njegovo mjesto jedan ili dva tjedna prije nego što se ustupi nekom drugom i priopći vijest ostalim polaznicima.

Osigurati polazniku davanje certifikata za dotadašnje stečene kompetencije i ukazati mu na činjenicu da će, ukoliko želi ponovno početi s tečajem, to morati uraditi ispočetka.

Posjetiti ga nakon nekoga vremena kako bi se pokazalo da nema ljutnje ni zamjeranja s Vaše strane – to može olakšati odluku da se vrati.

Ukoliko je moguće, nakon određena vremena, pokušati naći koga tko bi se želio uključiti na tečaj, ukoliko nije urađeno dosta gradiva. Biti svjestan da će novoj osobi biti teško sve stići i svakako da će testiranje prije biti neophodno, kako bi se utvrdilo ima li osoba sposobnosti koje odgovaraju skupini.

Propuštene nastavne jedinice

Može se dogoditi da tijekom tečaja polaznici ne dolaze redovito na nastavu iz različitih razloga, kao na primjer bolesti ili važan sastanak. Kako bi im se pomoglo održati korak s drugim polaznicima, može im se ponuditi mogućnost dolaska na dodatni sat. Pobrinuti se da se ta ponuda ne shvati kao kazna ili kao interesantnija opcija, nego što je dolazak na redovite susrete.

Ugovori

Ukoliko u vašoj zemlji postoji pravna obveza za prikupljanje informacija o polaznicima ili za početak rada s njima, potrebno je napraviti ugovore. Veoma je bitno da se ugovor pojasni polaznicima na adekvatan način. No, ukoliko se to izričito ne zahtijeva, predlažemo da se uvođenje ugovora izostavi te da umjesto toga dogovorite sa skupinom uvjete rada. Takav dogovor i shodno tome, pravila, trebaju biti uspostavljenja već na prvome satu (detaljnije upute u odjeljku „Smjernice za prvi sat, 6. Definiranje pravila skupine“).

Oprema

Organizatori tečaja trebaju osigurati materijal(e) za učenje pripremljene za svakoga polaznika, ali i dodatne materijale (olovke, papiri, materijali za praktičnu vježbu, itd.). Više informacija o potrebnim materijalima nalazi se u svakom poglavlju vezanom za nastavne jedinice. Dodatno, bilo bi korisno pripremiti osobnu bilježnicu za svakoga polaznika. Nadalje, kako bi sav preslikani materijal bio na jednome mjestu, poželjno je osigurati za svakoga polaznika po jedan registrator. Na kraju tečaja trener bi trebao posložiti cijeli portfolio

35

materijala svakom polazniku, kako bi ga mogli pokazati sljedećem treneru (za sljedeći tečaj).

Dijelovi nastavnoga sata, od dobrodošlice do završetka

Dobrodošlica Dobrodošlica je trenera veoma bitna za polaznike, stoga trener treba odvojiti dovoljno vremena da se pozdravi s polaznicima i porazgovara s njima (pitati ih kako su, što su radili prošli put...). To je vrijeme jako važno kako bi se stvorilo pozitivno ozračje povjerenja koje trener također može iskoristiti kako bi saznao je li poučavani sadržaj koristan za polaznike u njihovoj svakodnevnici. Ukoliko je moguće, tijekom dobrodošlice poslužite polaznike kavom, sokom, vodom ili nečim drugim što bi mogli ponijeti u učionicu. Preporučujemo da se planira najmanje 15 minuta za taj dio koji može biti i formalni početak sata tako da trener i medijator trebaju doći u prostorije i ranije. Početak sata Kada sat formalno počne, neophodno je da trener priopći polaznicima sadržaje koje će poučavati tijekom toga susreta i kako će to utjecati na njihovu svakodnevnicu. Ishodi učenja trebaju biti formulirani prema SMART metodi (vidi objašnjenje u ishodima vezanim za svaku od tema) tako da polaznici mogu sami provjeriti što su naučili. Ponavljanje S obzirom na to da materijali za učenje nisu dio službena tečaja, predstavljeni su samo kao primjeri i sugestije treneru i da ga potaknu na kreativnost. Nadalje, treneru će biti neophodno osmisliti neku formu ponavljanja za svaku nastavnu jedinicu koja će povezivati ono što su polaznici prethodno naučili. Ponavljanje (naročito za one nastavne jedinice koje se sadržajno nadopunjuju) je bitan dio procesa učenja i stoga treba biti uključen u svaki njegov dio (kraći ili dulji, zavisno od teme). Metode ponavljanja mogu biti različite i kreativne (na primjer: diskusija o tome kako naučeni sadržaj može biti integriran u svakodnevnicu, kviz, zagonetke ili pismeno ponavljanje ukoliko je moguće). Za dio koji se odnosi na čitanje, pisanje i matematičke sposobnosti neophodno je ne samo ponavljati posljednju nastavnu jedinicu, nego cijeli sadržaj neophodan da bi polaznici razumjeli ono što slijedi. Rekapitulacija Na kraju svake nastavne jedinice trener treba biti spreman za sažimanje naučenoga i usmjeravanje na najvažnije stvari. Također može polaznicima dati ideje kako primijeniti naučene sadržaje u svakodnevnim situacijama i tražiti od njih da osmisle načine primjene naučenoga u svakodnevnim situacijama. Procjenjivanje Procjenjivanje na kraju svake nastavne jedinice učenje bi trebalo biti neizostavan dio, a može se razlikovati od teme do teme. Sugestije za procjenjivanje: provjeriti ostvarenost planiranih ishoda učenja, pitati polaznike da navedu što bi željeli probati, uraditi do sljedećega susreta ili tijekom njega, sagledati prethodnu vježbu i dati svoj osvrt, napraviti kratki kviz ili pitati polaznike čega se mogu sjetiti od onoga što su čuli tijekom proteklih 45 minuta. Pozdrav na kraju susreta Kao i dobrodošlica, pozdrav na kraju susreta uzet će malo vremena, što trener i medijator trebaju imati u vidu pri planiranju sata i vremena. Korisno je pričati s polaznicima, dobiti informacije o njihovu životu, pitati ih što im se svidjelo u nastavnoj jedinici i tomu slično. Kako trenerov odlazak neposredno po završetku nastavnoga sata ne bi bio protumačen kao nepristojan i narušio izgradnju odnosa s polaznicima, potrebno je isplanirati vrijeme nakon završetka sata te jasno precizirati polaznicima svoju raspoloživost (na primjer može im objasniti kako nakon završetka svakoga susreta na raspolaganju ima 15 minuta te potom odlazi

36

ispunjavati druge obveze, kao što je recimo susret s drugim polaznicima).

Kontinuirana procjena

Provedba kontinuirane procjene postignuća omogućava treneru da stekne uvid kakav utjecaj tečaj ima na kompetencije polaznika. Procjena može pomoći nastavniku da primijeti promjene i napredak polaznika u učenju. Kontinuirana procjena i refleksija na proces poučavanja i učenja također pomaže nastavniku zapamtiti vrste aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na skupinu ili pak one koje su bile preteške za polaznike. Ukoliko nastavnik primijeti da polaznici s teškoćom dolaze do željenih rezultata i postižu planirane ishode učenja, može promijeniti strategiju i izabrati druge vrste aktivnosti za sljedeću aktivnost učenja. Pomoću dokumenta „Obrazac za procjenu učenja u skupini“ trener može pratiti napredak svakoga polaznika. Također pomaže treneru steći uvid i podsjetiti se kojem se sadržaju treba posvetiti veća pozornost u budućnosti.

37

Obrazac za procjenu učenja u skupini Redni broj susreta skupine: …………. Datum: ……………………………………..… Opći opis susreta i sadržaja učenja: ……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………… Ishod(i) učenja (IU):

IU Ishodi učenja Ispunjeni ishodu

učenja ✓/ ×

Komentar

IU1

IU2

IU3

IU4

Sugestije za napredak:

Br. Ime i prezime polaznika Potrebni su dodatni primjeri/vježbe za ishod učenja br…

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

x – nije nazočio/la susretu Ime i prezime trenera: …………………………………… Potpis: ……………………………………………

38

SADRŽAJ MODULA 1. Uvod

1.1. Definicija pismenosti/računanja/digitalne sposobnosti 2. Ciljevi i ishodi učenja

2.1. Razina 1 2.2. Razina 2

3. Uvjeti održavanja programa

3.1. Duljina tečaja/programa i učestalost susreta 3.2. Lokacija 3.3. Broj polaznika

4. Vrednovanje postignuća

4.1. Svrha vrednovanja postignuća 4.2. Testiranje prije i poslije 4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije

5. Sadržaj nastavnih jedinica 6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja 7. Kritične točke

39

Modul 1: Čitanje i pisanje 1. Uvod

1.1. Definicija pismenosti

Pismenost je, kao dio prava na obrazovanje, jedno od osnovnih ljudskih prava. Temeljno je obrazovanje osnova za ostvarivanje osobnih i socijalnih prava svakoga čovjeka. Nerijetko odrasli ljudi radi različitih okolnosti nisu u mogućnosti steći temeljno obrazovanje, pa time dodatno usložnjavaju nepovoljnost svoga socijalnoga, ekonomskoga, kulturnoga i svakoga drugog aspekta života. Ako odrasli ljudi pri tome žive u obiteljskom okruženju, onda se takav položaj reflektira generacijski i na njihove potomke, ali utječe i na sve druge članove obiteljske zajednice. Pod pojmom pismenosti podrazumijevaju se elementarna ili primarna pismenost, sekundarna ili funkcionalna pismenost i tercijarna ili digitalna pismenost. Primarna pismenost podrazumijeva poznavanje čitanja, pisanja i računanja, kao osnovnih vještina. Sekundarna ili funkcionalna pismenost podrazumijeva razumijevanje pisanih uputa u svakodnevnome životu, te djelotvornost na radnome mjestu i aktivno sudjelovanje u zajednici. UNESCO-va preporuka (1978.)22 definira osnovnu pismenost i funkcionalnu pismenost kao rezultat procesa opismenjavanja. Prema preporuci, pismena je ona osoba koja može s razumijevanjem čitati i napisati kratku jednostavnu rečenicu koja se odnosi na njezin svakodnevni život. UNESCO (1978.) definira pojam funkcionalne pismenosti na način da osoba koja je funkcionalno opismenjena mora biti u stanju „sudjelovati u svim aktivnostima koje zahtijevaju pismenost za učinkovito funkcioniranje njezine skupine ili zajednice te da je sposobna nastaviti koristiti čitanje, pisanje i računanje (osnovnu pismenost) za svoj osobni razvoj i razvoj svoje zajednice“. Lawton i Gordon23 definirali su funkcionalnu pismenost kao „razinu vještine u čitanju i pisanju koja je potrebna pojedincu kako bi se nosio sa životom odraslih“. Kako navode Dijanošić i Bailey24, a sumirajući Flowerova načela, pismenost se ne definira kao statičko i neosobno stanje:

„Pismenost nije opća sposobnost koju osoba posjeduje ili ne. Pismenost je skup djelovanja i prijelaza u kojima ljudi koriste čitanje i pisanje za osobne i društvene svrhe.

Pismenost je dio diskursnih praksi. Prilikom aktivnosti koje zahtijevaju pismenost čini se više od kodiranja ili stvaranja teksta. Kao i svaka društvena praksa, pismenost ima povijesnu pozadinu s uključenim očekivanjima i socijalnim normama.

Postati pismen ovisi o poznavanju socijalnih norma i individualnom rješavanju problema.

Nove "osnove" trebale bi započeti ekspresivnim i retoričkim praksama. Iz te perspektive, ono što je osnovno je "know-how" znanje [poznato pod različitim imenima – heuristika, procesni planovi, retoričke strategije ili strategije rješavanja problema, vještine kritičkoga razmišljanja – ali u biti su akcijski planovi za provedbu čina pismenosti. U toj retoričkoj tradiciji osnovne temeljne vještine u opismenjavanju su one koje su potrebne za: prepoznavanje situacija; planiranje, organiziranje, revidiranje; izgradnju i pregovaranje o značenju; uporabu i prilagodbu sporazuma; i za shvaćanje što novi diskursi očekuju i kako im pristupiti.

Aktivnosti koje zahtijevaju uporabu pismenosti otvaraju mogućnosti za metakogniciju i socijalnu osviještenost. Drugačije rečeno, pismenost kao socijalno, kognitivno djelovanje stvara mogućnosti za strateško razmišljanje i refleksiju.“

Prema tome, pismenost je dinamičan, osoban i permanentan proces. Suvremeni kontekst kontinuirano iziskuje nove kompetencije, a često se zanemaruje činjenica da određeni broj odraslih ljudi ne posjeduje ni

22 UNESCO Revised Recommendation concerning the International Standardization of Educational Statistics (1978.):

http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13136&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html [14.9.2017.] 23 Lawton/Gordon (1996.) str. 108. 24 Bailey (2004.) str. 286.

40

one temeljne. Upravo se neposjedovanje temeljnih kompetencija naročito odnosi na pripadnike marginaliziranih skupina, pa i romske populacije. Naime oni često ne završe ni osnovno obrazovanje pa je tako neformalno i naknadno opismenjavanje prvi korak u njihovu osposobljavanju za život u zajednici i suvremenom svijetu. Počevši od svakodnevnih životnih situacija i različitih konteksta u kojima se možemo naći, funkcionalna pismenost dobiva na važnosti u rastućim potrebama tržišta rada. Shodno se tome romska populacija sve teže snalazi prilikom obavljanja osnovnih administrativnih i drugih aktivnosti (poput ispunjavanja obrazaca, uplatnica i slično), a ponekad je tržište rada za njih potpuno nedostupno i za poslodavce su nevidljivi. Cilj je ovoga dijela Priručnika pružiti nastavnome osoblju/trenerima podršku u pripremi i provedbi neformalna temeljna obrazovanja odraslih osoba, a sadržaj je podijeljen na dvije razine: Razina 1 (primarna pismenost) i Razina 2 (sekundarna – funkcionalna pismenost). Svakako, primarna i sekundarna pismenost su uzajamno povezane, te ih nije moguće odvojeno poučavati.

2. Ciljevi i ishodi učenja Ishodi učenja25 ne ukazuju na vrstu aktivnosti koja će biti korištena tijekom procesa poučavanja, nego na očekivanja ili pretpostavke o tome što će polaznici postići tijekom procesa učenja i poučavanja. Ishodi učenja trebaju biti SMART, odnosno:

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima).

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjena i bitno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut).

Dostižni (iako trener unaprijed definira ishode učenja, bitno je da polaznici budu upoznati s ishodima programa pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakog nastavnog susreta).

Realni (potrebno je osigurati da su ishodi učenja realni i ostvarivi u predviđenom razdoblju, odnosno u razdoblju kojem će se poučavati i učiti).

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno definirati vremenski okvir u kojem će se ostvariti).

Ishodi učenja su polazna točka i osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga/usvojenoga/razvijenoga. Jedan je od najčešće korištenih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovnoga procesa Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva, koja govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno preklapaju: kognitivnom (spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom). Bloomova taksonomija nam omogućava na vidljiv i mjerljiv način kvalitativno izražavanje različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristimo u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

2.1. Razina 1, ciljna skupina: početnici Razina 1 – čitanje i pisanje, razumijevanje abecede – tiskana slova Ciljevi razine 1: pisanje slova abecede (tiskana slova), prepoznavanje uporabe velikoga slova, pravilno izgovaranje svih glasova (slova), čitanje i pisanje Ishodi učenja: Nakon završetka razine 1 polaznici će biti u stanju:

Prepoznati svako slovo u abecedi

Napisati svako slovo abecede (pisana i tiskana slova)

Razlikovati samoglasnike od suglasnika

25 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016). Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, available

at: http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf

41

Koristiti slova za kreiranje riječi

Pravilno izgovarati slova (glasove)

Pravilno izgovarati riječi

Napisati svoje ime i prezime (pisanim i tiskanim slovima)

2.2. Razina 2, ciljna skupina: napredni polaznici Ciljevi razine 2: pisanje jednostavnih rečenica i ispunjavanje obrazaca; razumijevanje pročitana teksta Ishodi učenja: Nakon završetka razine 2 polaznici će biti u stanju:

Pisati jednostavne rečenice na osnovi poznatih i često korištenih riječi (pisana i tiskana slova)

Pisati jednostavne tekstove (kao što je ispunjavanje obrazaca, pisanje popisa, kratkih i jednostavnih pisama) (pisana i tiskana slova)

Čitati glasno jednostavne rečenice

Prepričati pročitani tekst

Odgovoriti na pitanja na osnovi pročitana teksta

Izvući zaključke na osnovi pisana teksta

Prepoznati temu pročitana teksta

Postaviti pitanja na osnovi pročitana teksta

3. Uvjeti održavanja programa Ovo poglavlje opisuje preporučene postavke za proces učenja, kao što su trajanje i učestalost oba modula, lokaciju na kojoj će se sam proces organizirati kao i broj polaznika. Ukoliko preporuke ne odgovaraju zahtjevima skupine, potrebno je, uz trenerovo znanje i kreativnost, prilagoditi, potrebama i sposobnostima te uvjetima skupine.

3.1. Trajanje tečaja/programa i učestalost susreta Trajanje je tečaja i učestalost susreta potrebno prilagoditi polaznicima (ovisno od njihovih obveza: u ruralnim sredinama i sezonskim poljoprivrednim radovima, mobilnost i razdoblja odlaska u inozemstvo radi posla, majke koje imaju školsku djecu, itd.). Preporuka za optimalan učinak je održavanje nastave tri puta tjedno, organizirane tako da jedan sat traje 45 minuta, potom pauza od 20 (do 30) minuta s kavom, sokom i kolačima nakon koje slijedi drugi sat od 45 minuta. Važno je naglasiti da se pauze ne trebaju skraćivati jer je za odrasle osobe informalno učenje jednako važno kao i formalno. Dodatno, ukoliko primijetite da se tijekom pauze formiraju različite skupine koje među sobom ne komuniciraju, možete pokušati potaknuti njihovo upoznavanje. Na primjer, možete im postaviti zadatak da odaberu jednoga kolegu s kojim će popiti kavu, na način da to svaki put bude druga osoba. Ili, možete im podijeliti pitanja koja trebaju postaviti jedni drugima i to onda podijeliti s drugim polaznicima na sljedećem satu. Također, možete im zadati temu o kojoj će razgovarati tijekom pauze. Organizirajte različite aktivnosti u kojima će se bolje upoznati, pa ih onda motivirajte da u pauzama razmjenjuju iskustva i znanja o nekoj zajedničkoj aktivnosti ili ulozi (na primjer ako su pogledali neki film, ili ako imaju djecu istoga uzrasta ili imaju neku zajedničku vještinu i sl.). Svaka bi razina trebala trajati 3 mjeseca minimalno, dakle cijeli modul od dvije razine ukupno 6 mjeseci. Minimalan broj sati po razni je 72 sata. Ipak, preporuča se da se trajanje obje razine prilagodi polaznicima. Važno je imati na umu da je poznavanje potreba, sposobnosti i uvjeta života polaznika od presudne važnosti kada se odlučuje o trajanju i učestalosti procesa učenja, a opet imati na umu i to da se moraju postići određena znanja. Sve se informacije o trajanju programa i učestalosti susreta polaznicima trebaju dati na početku realizacije programa, tj. na prvome susretu.

42

3.2. Lokacija Lokacija bi trebala biti blizu romskoga naselja, ali ne u samom naselju kako bi se izbjegla bilo kakva mogućnost uznemiravanja. Također bi lokacija trebala imati neke elemente školskoga okruženja bez dječjih knjiga i dekoracija, prilagođena učenju za odrasle osobe i u jednom mirnom i sigurnom okruženju. To može biti centar za obrazovanje odraslih, prostorije neke nevladine organizacije ili prostorije općine. Prostorije trebaju biti dobro opremljene s dovoljno svjetla, mirne, s dovoljno prostora za sjedenje i rad, raznobojne i privlačne (posteri, isječci iz novina, slova, itd.), toaletom, dodatnom prostorijom za brigu o djeci polaznika... Odgovornost je trenera pripremanje prostorije za rad, osiguravanje dovoljno različita didaktičkog materijala na raspolaganju i organiziranje pauze za kavu. Stoga je potrebno da trener dođe ranije na mjesto održavanja susreta kako bi pripremio prostor (provjetrio prostoriju, namjestio stolice/stolove, organizirao materijal...); provjerio tehničku opremu i didaktička sredstva (laptop, projektor, podlogu za pisanje, zvučnike ukoliko se reproduciraju video/audio materijali i sl.). Na kraju prostorija mora biti dovoljno zagrijana/rashlađena i osvijetljena; materijali i pribor za učenje trebaju biti uredno pospremljeni i lako dostupni polaznicima (trebaju stajati na mjestu s kojeg ga mogu i sami uzeti da ne pitaju trenera, npr. papir za pisanje, olovke, boje, škare i dr.).

3.3. Broj polaznika Preporuča se da skupine na nižoj razini (Razina 1) budu manje dok skupine na naprednoj razini (Razina 2) mogu imati veći broj polaznika. U svakom se slučaju ne preporuča da skupina bude manja od 5 ni veća od 12 polaznika.


4.1. Svrha vrednovanja postignuća

Prema Pastuoviću (1999)26 vrednovanje je proces utvrđivanja stupnja postignuća ciljeva obrazovanja i odgoja, te utvrđivanje čimbenika odgovornih za postignute ishode i učinke odgojno-obrazovna procesa. Vrednovanje ima različite svrhe, uloge i načine realiziranja. Kako navodi Kyrjacou (2001)27, najčešće svrhe vrednovanja postignuća su:

Osigurati nastavnicima povratnu informaciju o učinkovitosti njihova upravljanja procesom učenja kako bi mogli donositi obrazovne odluke, prilagođavati ciljeve i načine poučavanja predznanju i karakteristikama onoga koji uči.

Osigurati polaznicima pedagoške povratne informacije o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u kojem stupnju postigli očekivane ishode i služi poboljšanju postignuća.

Procjena u funkciji snimanja stanja i uvida u trenutačnu razinu usvojenosti kompetencija s ciljem daljnjega planiranja, prilagodbe programa i realizacije predviđenih aktivnosti.

Procjena u funkciji planiranja i eventualne modifikacije procesa poučavanja. To je jedan od razloga zašto vrednovanje treba ostvarivati kontinuirano i koristiti se različitim načinima.

Davanje povratne informacije institucijama, koje izdvajaju određena sredstva za obrazovne programe.

Procjena kao rezultat rada daje mogućnost da se pošalje povratna informacija o završenom obrazovnom ciklusu, stupnju nekoga tečaja i sl., te omogućava mobilnost podataka i njihov prijenos.

26 Pastuović, N. (1999): Edukologija. Zagreb: Znamen 27 Kyriacou, C. (2001): Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa

43

4.2. Testiranje prije i poslije Važno je organizirati testiranje prije i poslije, kao i kontinuirane provjere znanja s ciljem uvida u napredak i poteškoće s kojima se susreću polaznici. Osnova za testiranje poslije su formulirani ishodi učenja. Dakle, proces testiranja poslije mora biti temeljen na onome što smo predvidjeli kao rezultat poučavanja i učenja. Prilikom planiranja nastavne jedinice i formuliranja njezinih ishoda učenja, važno je planirati i način procjene ostvarenosti toga ishoda učenja. Na primjer, ukoliko smo planirali poučavati polaznike kako da napišu svoje ime i prezime, onda ćemo od njih u postupku testiranja poslije tražiti da napišu svoje ime i prezime kao dokaz svoje kompetentnosti. Preporuča se nastavniku da uradi inicijalno testiranje kroz razgovor s polaznikom. U tom procesu treba uključiti svakoga pojedinca. Formulacija pitanja treba biti prilagođena godinama polaznika. Taj je proces važan zbog daljnjega planiranja. Daljnje procjene mogu biti rađene kontinuirano kroz nastavnikov razgovor s polaznicima i pomoću opservacije.

4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije Primjeri pitanja za Razinu 1 za testiranje prije i poslije (nastavnik treba prikupiti informacije o iskustvima i očekivanjima polaznika te provesti testiranje):

Razgovarati o svakodnevnom životu i poteškoćama na koje nailaze (potpisivanje dokumenata, pisanje pisama...) (testiranje poslije: pitati za napredak u svakodnevnome životu)

Pitati polaznike o njihovom obrazovanju i iskustvu vezanom za učenje (testiranje poslije: pitati ih o iskustvu vezanom za sam program koji trenutačno pohađaju).

Pitati ih što očekuju od toga programa, što žele naučiti (testiranje poslije: pitati ih jesu li ispunjena njihova očekivanja).

Pitati ih jesu li imali problema u prepoznavanju pojedinih slova. Zadati im oblikovanje neke riječi koristeći slova. Pitati ih da pronađu prvo slovo riječi koja im se zada/kaže. Odabrati slova, oblikovati riječ i tražiti od polaznika da ju pročitaju. Pitati ih imaju li poteškoća pri prepoznavanju velikih i malih slova (jesu li neka teža za

prepoznavanje od drugih). Pitati ih da napišu neka slova i da od njih kreiraju riječ. Dati im papir i zamoliti ih da napišu slova abecede. Na kraju testiranja napisati zahvalnicu za sudjelovanje na testiranju i zamoliti ih da ju potpišu.

Za polaznike koji su već uključeni u program i koji su završili Razinu 1 kao i završno testiranje za tu razinu, preporuča se da oni ne rade ulazni, tj. predtest za Razinu 2. Ali on je obvezan za one koji se prvi put uključuju u program. Primjeri pitanja za Razinu 2 za testiranje prije i poslije (nastavnik bi trebao prikupiti informacije o iskustvima i očekivanjima polaznika i provesti testiranja):

Razgovarati s polaznicima o njihovim interesima, aktivnostima. Razgovarati o mogućim problemima vezanim za (ne)pismenost (testiranje poslije: što se

promijenilo). Pitati ih što očekuju od toga programa (testiranje poslije: jesu li njihova očekivanja ispunjena). Razgovarati o njihovu iskustvu i navikama vezanim za učenje (testiranje poslije vezano za ono što se

promijenilo) Pitati ih čitaju li kući, posjeduju li neke knjige, kakvu literaturu vole čitati. Dati im kratki tekst, npr. razglednicu koju trebaju naglas pročitati. Razgovarati o tome što je napisano na razglednici (neka prepričaju sadržaj, postaviti pitanja kako bi

sami dali zaključke). Zamoliti ih da napišu kratki odgovor na razglednici i postaviti pitanja.

44

5. Sadržaj nastavnih jedinica S obzirom na specifičnosti svakoga jezika, različita broja slova, suglasnika i samoglasnika, sam sadržaj nastavnih jedinica nije podijeljen po jezicima. To je samo primjer i preporuka nastavniku kako podijeliti sadržaj prema ishodima učenja.

Razina 1

Nastavna jedinica

Sadržaj nastavnih jedinica za Razinu 1

1. 1 – 40 Naučiti svako slovo abecede (prepoznati, pravilno izgovoriti, napisati svako slovo abecede, kombinirati jednostavne i kratke riječi sukladno specifičnosti svakoga jezika – izgovor i pisanje)

2. 41 – 46 Razlikovanje suglasnika od samoglasnika

3. 47 – 60 Koristiti slova kako bi napravili riječi, povezivanje slova u malo kompleksnije, ali poznate riječi

4. 61 – 70 Vježbati naglas pravilan izgovor riječi

5. 71 – 72 Napisati ime i prezime (pisanim i tiskanim slovima)

Ukupno 72

Razina 2

Broj Nastavna jedinica

Sadržaj nastavnih jedinica za Razinu 2

1. 1 – 18 Naučiti pisati poznate i često uporabljivane rečenice potrebne za svakodnevne aktivnosti

2. 18 – 32 Naučiti pisati tekst koji se koristi u svakodnevnici, kombiniranje rečenica u kratki tekst

3. 32 – 40 Naučiti pravilno izgovarati i čitati riječi i jednostavne rečenice

4. 40 – 50 Razumjeti jednostavan tekst (prepričati, odgovoriti na pitanja iz teksta)

5. 50 – 72 Naučiti zaključivati, prepoznati temu, formulirati pitanja

Ukupno 72

45

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja Prilikom pripreme nastavnih jedinica i procesa učenja, očekuje se da trener raspolaže s dovoljno informacija o potrebama, sposobnostima, raspoloživosti kao i jezičnim specifičnostima polaznika. Nastavnikova senzitivnost i kreativnost igraju važnu ulogu u prilagođavanju nastavnih jedinica, motivaciji i učinku polaznika. Ipak želimo podsjetiti na bitne pojedinosti koje bi se trebale uzeti u obzir kod prijenosa sadržaja i metoda ovoga poglavlja u programe drugih zemalja:

Broj slova: Svaka abeceda ima drugačiji broj slova pa stoga planirano vrijeme za učenje slova za jednu zemlju može biti predugo, a za drugu nedovoljno. U svakom se jeziku slova uče različitim redom.

Kombiniranje slova: Svaki jezik ima svoje razlike u kombiniranju slova. Dok je recimo u njemačkome jeziku kombinacija „sch“ česta, ona ne postoji u drugim jezicima. Stoga taj sadržaj prilikom provedbe treba prilagoditi različitim jezicima.

Izgovor: Dok je u pojedinim jezicima izgovor prilično jednostavan i prati jednostavna pravila, u drugim je jezicima to znatno teže. Kada koristimo sadržaj priručnika za jezik koji ima kompliciranija pravila, planirajte više vremena za taj zadatak.

Kreiranje riječi: Također je i kreiranje riječi različito u različitim jezicima – za neke jezike ima smisla učiti sva slova pa onda kreirati riječi, dok je u drugim jezicima uobičajeno da se najprije nauče pojedina slova, pa se tek potom formiraju riječi.

Materijali: Trener treba koristiti materijale za vježbu poput novinskih članaka, deklaracija proizvoda, marketinških brošura, oglasa, informacija s tim što moraju biti lokalnoga karaktera, npr. iz toga grada, regije. Isto vrijedi i za materijale kojima se uči vrijeme, mjere i slično.

7. Kritične točke Prilikom provedbe nastavnih jedinica, potrebno je imati na umu:

Veličinu i sastav skupine: Tema je pismenosti često osjetljiva jer polaznici osjećaju sram radi neznanja čitanja i pisanja. Stoga je važno biti pažljiv sa sastavom skupine: uzeti u obzir čimbenike poput godina, rodbinskih odnosa, religije, ali i mjesta življenja. Za neke polaznike može predstavljati prednost biti dijelom skupine u kojoj se svi članovi poznaju, dok će drugima biti potrebna veća anonimnost i da su u skupini u kojoj nikoga ne poznaju.

Jezične specifičnosti: S obzirom na to da je ta nastavna jedinica kreirana tako da se održava na materinskome jeziku polaznika, potrebno je provjeriti znanje materinskoga jezika na prvome intervjuu, pogotovo u bilingvalnim sredinama. U slučaju da polaznik ima više materinskih jezika, potrebno je odabrati onaj jezik kojim polaznik bolje vlada.

Strani jezik: Za pripadnike je romske nacionalnosti smisleno učiti jezik govornoga područja na kojem se nalaze (žive ili provode određeno vrijeme radi posla). Ipak temeljno opismenjavanje treba provoditi na njihovu materinskom jeziku dok se nastava stranoga jezika može dodati, ukoliko je to potrebno. Ukoliko skupina tako želi, strani se jezik može koristiti u programu opismenjavanja.

Iskustvo u obrazovanju: Čitanje i pisanje je često povezano s obrazovanjem u školi s kojom većina Roma imaju negativno iskustvo. Jako je važno u tom kontekstu izbjegavati ponavljanje toga iskustva tako što se neće koristiti školski dječji materijal, važno je kreirati atmosferu učenja, ali su od izuzetne važnosti i druga andragoška načela. Iz prakse je poznato kako većina Roma nema nikakvo iskustvo u formalnom programu obrazovanja, te je stoga bitno uzeti u obzir njihove razloge nesudjelovanja u njemu. Potom je veoma bitno uvažiti njihova očekivanja od neformalnoga vida obrazovanja.

Držanje olovke: Za pojedine polaznike držanje olovke, te samim tim i pisanje, može biti veoma teško na samome početku (posebice za one koji nikad prije nisu imali priliku pisati). Kako bi im

46

pomogli, potrebno je uraditi kratke vježbe na početku svakoga sata kako bi se razradila ruka i prsti prije pisanja. Također se mogu pokazati vježbe koje mogu raditi kući.

Pisanje: Rasprave se vode oko važnosti pisanja rukom u odnosu na pisanje na računalu. S obzirom na to da je u svakodnevnim situacijama pisanje rukom neophodno (poput ispunjavanja obrazaca ili vlastoručna potpisivanja) i ne može biti zamijenjeno uporabom računala, ono čini sastavni dio programa opismenjavanja. Ipak je moguće da u godinama koje dolaze pisanje rukom neće biti neophodno, nego će se u te svrhe koristiti računalo…

Praktična uporaba: Nastavne jedinice u tom dijelu trebaju biti izravno vezane za svakodnevnicu te je stoga bitno koristiti materijal za učenje iz života polaznika, na primjer pjesme, novine ili poznate i korisne informacije.

47

Modul 2: Matematičke kompetencije

1. Uvod

1.1. Definicija računanja

Pod računanjem podrazumijevamo sposobnost uporabe matematičkih operacija u različitim aspektima svakodnevna života28: od jednostavnih aktivnosti u kućanstvu, upravljanja kućnim proračunom, pomaganja djeci pri pisanju domaće zadaće pa nadalje. Općenito je računanje temeljna kompetencija za razumijevanje svijeta u kojem živimo.29 Temeljne vještine podrazumijevaju sposobnost uporabe brojeva i matematičkih koncepata kao i njihovu primjenu s ciljem rješavanja svakodnevnih problema. Baš kao i pismenost, sposobnost računanja je neophodna za svakoga pojedinca kako bi se osjećao neovisnim, a to uključuje i najjednostavnije aktivnosti poput odlaska u trgovinu, čitanje cijena i računa, kuhanja, mjerenja temperature i sl. Nedovoljno razvijena sposobnost računanja povezana je s nemogućnošću zaposlenja, niskom plaćom i lošim zdravljem te dovodi do poteškoća u razumijevanju svakodnevnih koncepata i do ovisnosti od pomoći drugih osoba što svakako može dovesti do nelagode i narušiti samopouzdanje. Osoba koja ima razvijene sposobnosti računanja u mogućnosti je primijeniti kvantitativne i prostorne koncepte i upravlja podatcima.30 Kvantitativne informacije mogu biti izmjerene i izražene kao iznos:

Korištenjem brojeva u svakodnevnim situacijama Procjenjivanjem rezultata Interpretiranjem statističkih informacija Određivanjem vjerojatnosti

Prostorne informacije odnose se na lokaciju objekata ili ljudi i izražava se kroz:

Razumijevanje oblika i prostora Mjerenje vremena, težine, visine ili količine Utvrđivanje lokacije i smjera Interpretiranje lokacije i smjera Interpretiranje i kreiranje mapa i shematskih dijagrama Vizualiziranje oblika iz različitih perspektiva

Upravljanje podatcima uključuje:

Podatke i statističke mjere Vjerojatnost

Vještine računanja razvijaju se tijekom čitava života. Odrasli se koriste računanjem u različitim životnim situacijama kako bi npr. usporedili troškove, pročitali statističke podatke, kuhali prema receptu i tome slično. Ciljevi i ishodi učenja ovoga Priručnika podijeljeni su na dvije razine: Razina 1 je namijenjena početnicima, dok je Razina 2 predviđena za osobe koje već imaju prethodno znanje iz računanja.

28 www.nationalnumeracy.org.uk 29 Guidelines – competence goals for basic skills for adults Examples of local curricula for reading and writing, numeracy,

digital skills and oral skills - Norvegian Agency for Lifelong Learning 30 The Adult Numeracy Core Curriculum - The Basic Skills Agency

48

2. Ciljevi i ishodi učenja Smjernicama se navedenim u ovom Priručniku žele dati savjeti trenerima uključenim u obrazovanje odraslih Roma. Cilj je Priručnika razvijanje vještina računanja odraslih osoba s obzirom na to da posjedovanje određena znanja iz toga područja, može poboljšati kvalitetu života ali i budućnost cijele obitelji. S obzirom na to da su vještine računanja neophodne u svakodnevnome životu, gotovo je nemoguće pronaći radno mjesto bez posjedovanja osnovnih vještina računanja. S tehnologijom, koja se brzo razvija, posjedovanje vještina računanja je postalo obvezno pri zapošljavanju. Naravno, vještine računanja nisu potrebne samo na radnome mjestu. Svakom su pojedincu neophodne u svakodnevnom životu kako bi prebrojili objekte, mogli očitati vrijeme sa sata, razlikovati oblike, pripremiti obrok, igrati društvene igre i slično. Kako je prethodno navedeno, ciljevi i ishodi učenja podijeljeni su na dvije razine. Prije uključivanja u program, svaki polaznik bi trebao proći jednu vrstu procjene na temelju koje s može svrstati u skupinu, tj. na razinu pohađanja tečaja: Razina 1 (početna razina) ili Razina 2 (napredna razina).

2.1. Razina 1, ciljna skupina: početnici Ciljevi su početne razine temeljeni na razvijanju temeljnih matematičkih vještina: razviti osjećaje za brojeve, naučiti čitati brojeve, naučiti pisati i poredati brojeve od ništice do stotinu, izvršavati jednostavne i kombinirane matematičke operacije (oduzimanje i zbrajanje) s brojevima od ništice do tisuću, mjeriti koristeći se različitim jedinicama. Matematika se može poučavati koristeći praktične primjere i vježbe, bitne i poznate polaznicima. Uključivanjem praktičnoga iskustva u kurikulum, polaznici ne samo da će razviti osjećaj za brojeve i naučiti kako izvršiti jednostavne matematičke operacije, nego će vježbati te vještine u svakodnevnim situacijama. Sudjelovanjem u tom neformalnom programu, polaznici mogu naučiti kako sastaviti i napisati popis za kupovinu, pročitati cijene na artiklima, pročitati recept, protumačiti račun, planirati putovanje, izmjeriti objekte i slično. Ishodi učenja Razine 1: Po završetku Razine 1 polaznici će biti u stanju:

Čitati, pisati, poredati i usporediti brojeve od ništice do 999 Razumjeti značenje matematičkih operacija zbrajanja i oduzimanja i znati ih koristiti s

jednoznamenkastim, dvoznamenkastim i troznamenkastim brojevima. Vršiti jednostavne matematičke operacije (zbrajanje i oduzimanje) Izmjeriti dužinu, težinu, volumen, temperaturu Koristiti se kalendarom, čitati vrijeme s analogna i digitalna sata

2.2. Razina 2, ciljna skupina: napredni polaznici Cilj Razine 2 je razviti kompleksnije matematičke vještine: izvršiti samostalno i učinkovito kombinirane matematičkih operacija (u isto vrijeme uključivanje operacija zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja), razviti svijest o brojevima, potom brojanje pozitivnih i negativnih cijelih brojeva i decimala, mjerenje i mijenjanje iz jedne u drugu jedinicu mjerenja. Također se prilikom vježbanja, kao i na početnoj razini, savjetuje prikazivanje i rješavanja praktičnih primjera iz svakodnevnoga života kako bi se polaznici lakše poistovjetili i brže usvojili znanje. Ishodi učenja Razine 2: Po završetku Razine 2 polaznici će biti u stanju:

Čitati, pisati, poredati i usporediti pozitivne i negativne brojeve Razumjeti značenje decimalnih brojeva i znati ih pisati i čitati

49

Uspješno izvoditi osnovne matematičke operacije (zbrajanje i oduzimanje) sa svim brojevima Množiti i dijeliti s pozitivnim cijelim brojevima Mjeriti različite objekte i pretvarati jedne mjere u druge Koristiti se kalkulatorom ili mobilnim telefonima za jednostavne matematičke operacije (zbrajanje,

oduzimanje, množenje i dijeljenje) Koristiti se jednostavnim matematičkim operacijama u svakodnevnome životu.


3.1. Trajanje tečaja/programa i učestalost susreta U procesu planiranja i definiranja ciljeva i uvjeta održavanja programa uzeti su u obzir odgovori dobiveni tijekom intervjuiranja odraslih Roma u Austriji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Portugalu, Rumunjskoj i Srbiji. Na početku je bitno naglasiti kako je trenerova uloga objasniti polaznicima strukturu i trajanje programa te je stoga potrebno tijekom inicijalnoga susreta obaviti razgovor s polaznicima o trajanju programa i učestalosti susreta tijekom tjedna i u skladu s njihovim željama i mogućnostima strukturirana programa. Tečaj za stjecanje i razvijanje matematičkih kompetencija odraslih sastoji se od 2 razine (početna i napredna razina) u trajanju od po minimalno 36 nastavnih sati po razini, ukupno 72 sata za tečaj. U slučaju organiziranja tečaja za Rome koji ne migriraju, ukupno trajanje može biti i dulje od 72 sata. No ukoliko polaznici planiraju promijeniti mjesto stanovanja tijekom održavanja programa, susrete bi trebalo održavati češće, kako bi mogli završiti s predviđenim programom prije nego što otputuju. Učestalost bi se susreta i točni dani/datumi i vrijeme susreta trebali dogovoriti s polaznicima prije početka programa, kako je već navedeno, tijekom inicijalnoga susreta. Na taj način skupina odlučuje zajedno koji im dani najviše odgovaraju za susrete, kao i doba dana. Ukoliko se polaznici slažu da se susreti održavaju tri puta tjedno, jedna će razina trajati tri mjeseca. Za ukupan tečaj koji se sastoji od dvije razine, proces učenja i poučavanja trajat će 6 mjeseci. Jedan nastavi sat traje 45 minuta kako bi se održala koncentracija polaznika. Trener može preporučiti polaznicima da se prilikom jednoga susreta održi više nastavnih sati. Tako npr. ukoliko skupina odluči da bi željeli dolaziti na dva nastavna sata po susretu, jedna razina od 36 nastavnih sati može se kompletirati u roku od 18 dana. U tom slučaju, nakon prvoga nastavnog sata slijedi pauza od 15 minuta prilikom koje polaznici mogu odmoriti, ćaskati, popiti kavu ili čaj. Nakon pauze slijedi drugi nastavni sat u trajanju od 45 minuta. Preporuka strukture i trajanja jednoga susreta:

Nastavni sat u trajanju od 45 minuta Pauza 15 minuta Nastavni sat u trajanju od 45 minuta

Preporučuje se organiziranje najmanje jednoga susreta tjedno, redovito i ukoliko je moguće istim danima i u istome terminu i na istome mjestu. Također bi trener trebao imati na umu, tijekom odvijanja programa, napredak polaznika. U slučaju da napreduju sporije nego očekivano, trener bi mogao uvesti dodatne susrete ili sate kako bi osigurao da svi polaznici postignu željene ishode učenja.

3.2. Lokacija Prilikom organiziranja programa svakako treba imati u vidu odabir lokacije održavanja jer je upravo ona jedan od čimbenika koji mogu odrediti hoće li program biti uspješan ili ne. Prilikom odabira lokacije potrebno je imati na umu potrebe polaznika. Sudeći prema rezultatima intervjua obavljenim s pripadnicima romske populacije u 6 zemalja sudionica projekta, lokacija je održavanja programa od velike važnosti za većinu intervjuiranih: mjesto održavanja programa bi trebalo biti u blizini njihova doma/smještaja, a kao razlog navode se troškovi prijevoza i skrb o djeci. Ugodno okruženje i radna atmosfera čine da se polaznici

50

osjećaju dobrodošlo. Potrebno je imati u vidu mogućnost da prostorije lokalnih škola nisu najbolje rješenje za odabir lokacije zbog potencijalno lošega prethodna iskustva Roma sa školom (maltretiranje, neprihvaćanje, neuspjeh pri postizanju rezultata) koje mogu povezati i prenijeti na neformalni program obrazovanja odraslih. Također se savjetuje izbjegavanje prostorija uređenih za djecu, s dekoracijama i materijalima zbog kojih se odrasli mogu osjetiti posramljeno ili frustrirano. Kao prijedlog za adekvatan prostor održavanja programa navode se prostori lokalnih nevladinih organizacija, društveni centri, centri za obrazovanje odraslih, crkvene prostorije za sastanke ili drugih vjerskih zajednica i sl. Prostorija održavanja treba biti dobro osvijetljena i adekvatno zagrijana/rashlađena uz neophodne sanitarne prostorije. Preporučuje se da trener pojedine susrete organizira i izvan zatvorena prostora, na primjer mogu otići u supermarket, tržnicu, banku ili slično, kako bi vježbali naučene sadržaje. Ono što je također potrebno imati na umu prilikom organiziranja programa za odrasle Rome je to da u velikom broju slučajeva polaznici imaju djecu te ukoliko nemaju načina da se skrbe o njima za vrijeme susreta, velika je vjerojatnost da će imati veliki broj izostanaka ili jednostavno neće sudjelovati. Stoga se preporuča, ukoliko je moguće, da se pored prostorije u kojoj će se održati susret za odrasle, pripremi još jedna prostorija za djecu. Na taj će način roditelji moći bezbrižno dovesti djecu znajući da su pod nadzorom i sudjeluju u zanimljivim aktivnostima kreiranim za njih. Pružanje će takve potpore roditeljima utjecati na njihovu motivaciju, koncentraciju i krajnje rezultate.

3.3. Broj polaznika Kako bi proces učenja bio što je moguće učinkovitiji, preporuča se rad u malim skupinama, s maksimalno 8 polaznika. Veoma je bitno da trener uspostavi i održi vezu s polaznicima temeljenu na povjerenju, što je jednostavnije ostvariti s manjom skupinom. Na taj se način polaznici motiviraju da dolaze redovito na susrete i postižu bolje rezultate, kao i da se lakše otvore u slučaju potencijalnih problema koji mogu utjecati na njihov napredak. Rad je u maloj skupini također pogodan za susrete izvan učionice, kao na primjer odlazak u supermarket ili neku drugu lokaciju gdje mogu vježbati matematičke vještine.



Vrednovanje postignuća je podjednako bitno i za polaznike i za trenere kako bi se uvidio postignuti napredak polaznika. 31 Vrednovanje postignuća bi trebalo uzeti u obzir sljedeća pitanja:

Koji su ciljevi i ishodi učenja? Za koje se sadržaje čini da su teški za svladati/naučiti? Koji su sadržaji jednostavniji za razumjeti i zapamtiti i zašto?

U nastavku slijede pojedina načela koja se odnose na matematičku procjenu koja bi se trebala uzeti u obzir:

Vrednovanje postignuća bi trebalo odražavati najvažnije matematičke sadržaje, kao i nekoliko potrebnih vještina kao što su zaključivanje, rješavanje problema, komunikacija i povezivanje ideja.

Vrednovanje postignuća bi trebalo poduprijeti dobru nastavnu praksu. Vrednovanje može motivirati ljude na učenje ukoliko je osmišljeno tako da stimulira razumijevanje i rješavanje problema. Moglo bi biti i učinkovit način podršci volje za učenjem, a ne ugrožavanju samopoštovanja polaznika.

31 Measuring What Counts: A Conceptual Guide for Mathematics Assessment - https://www.nap.edu

51

4.2. Testiranje prije i poslije

Testiranje prije i poslije ima za cilj praćenje napretka skupine. S tom metodom trener može odrediti znanje polaznika od samoga početka pa do kraja tečaja, kada može usporediti napredak svakoga pojedinog polaznika na osnovi rezultata tih testiranja. Na osnovi testiranja prije, trener može ocijeniti prethodno znanje polaznika i tako donijeti odluku na koju razinu uključiti polaznika: početnu ili naprednu. Također, na osnovi tako dobivenih podataka, trener može razmotriti potrebu treba ili ne treba neke teme obraditi s polaznikom. U procesu osmišljavanja načina testiranja razine matematičkih kompetencija, koristili smo se odgovorima dobivenim od intervjuiranih odraslih Roma. Sudeći prema njihovim izjavama, testiranje se može izvršiti pismeno ili usmeno. Savjetujemo da trener obavi testiranje prije i poslije individualno sa svakim polaznikom jer je to način dobivanja realističnijih rezultata. S obzirom na to da testiranje može polaznicima djelovati zastrašujuće i dovesti do nelagode i frustracije, preporučujemo da trener testiranje otpočne neformalnim razgovorom koji će opustiti polaznika. Nakon što se trener uvjeri da je polazniku ugodno, može početi s testiranjem. Test sadržava pitanja i vježbe koje imaju za cilj utvrđivanje prethodna znanja polaznika. Na pojedina pitanja polaznici trebaju dati usmeni odgovor koji upisuje trener, dok je za druga potrebno upisati odgovor.

4.3. Primjeri pitanja za testiranje prije i poslije

Testiranje prije, Razina 1, Matematičke kompetencije

Ime polaznika/ce: Datum:

Pitanje Odgovor

Jeste li nekada pohađali školu?

Koji ste posljednji razred pohađali?

Koji cilj želite postići nakon završetka ovoga tečaja?

Mogu li Vas zamoliti da počnete brojiti od broja 1? (Uputa za trenera: upišite posljednji broj do kojeg je polaznik/ca ispravno brojio/la)

Ukoliko polaznik/ca može točno brojiti, pitajte ga/ju da nastavi brojiti od sljedećih brojeva: · 54 · 87 · 126 · 589 · 1175

Molim Vas riješite sljedeće zadatke:

3+2= 12+3= 26+32=

8-2= 16-3= 86-2=

52

Testiranje prije, Razina 2, Matematičke kompetencije

Ime polaznika/ce: Datum:

Pitanje Odgovor

Jeste li nekada pohađali školu?

Koji ste posljednji razred pohađali?

Koji cilj želite postići nakon završetka ovoga tečaja?

Što biste željeli naučiti kada je matematika u pitanju?

Možete li mi reći točan odgovor za 5-7?

Možete li brojiti unatrag od broja 753?

Koliko ste visoki u centimetrima?

Molim Vas riješite sljedeće zadatke (služeći se kalkulatorom):

5x10= 14x17=

8/2= 177/5=

Primjeri pitanja za testiranje poslije Po završetku tečaja, primjenjuju se dvije vrste procjene: prva koja je identična onoj s početka tečaja (testiranje prije) kako bi se ocijenio napredak i usmena evaluacija koja bi se trebala uraditi sa svakim polaznikom pojedinačno. Takva bi procjena trebala sadržavati pitanja poput dolje navedenih: Razina 1

Koji su dijelovi tečaja bili od naročite koristi za Vas? Zašto? Što mislite koji Vam dijelovi gradiva koje ste učili tijekom tečaja neće koristiti i zašto? Osjećate li se samopouzdanijim prilikom odlaska u kupovinu? Jeste li koristili kalendar prije tečaja? Koristite li ga sada? Je li Vam tečaj pomogao naučiti gledati na sat? Koristite li sada mjerne jedinice u svakodnevnom životu? Biste li preporučili ovaj tečaj svom prijatelju? Zašto?

Razina 2

Koji su dijelovi tečaja bili od naročite koristi za Vas? Zašto? Što mislite koji Vam dijelovi gradiva koje ste učili tijekom tečaja neće koristiti i zašto? Osjećate li se sada samopouzdanijim prilikom kupovine/prodaje? Je li Vam naučeni sadržaj tijekom tečaja pomogao da razumijete Vaš bankovni račun? Možete li sada pomoći djeci s domaćom zadaćom? Je li Vam u svakodnevnom životu potrebno umijeće mjerenja? Koristite li pritom adekvatne mjerne

jedinice? Biste li preporučili ovaj tečaj svom prijatelju? Zašto?

53

5. Sadržaj nastavnih jedinica Posjedovati vještine računanja znači moći koristiti matematičke sposobnosti u svakodnevnome životu. U svakodnevnome su životu te vještine neophodne i svaka se osoba susreće sa situacijama gdje su neophodne vještine poput rasuđivanja i korištenja matematičkih koncepata i procedura, korištenje različitih mjernih jedinica, snalaženje u prostoru i sl. Shodno su tome matematičke vještine neophodne za gotovo sve vrste poslova, a od djelatnika se, kako bi postigli dobre rezultate, očekuju minimalno temeljne matematičke kompetencije uz pomoću kojih bi mogli uraditi različite zadatke, od jednostavnijih do težih (npr. računanje radnih sati, zapisivanje brojeva, razumijevanje zadataka, provjeravanja rezultata i sl.). Wahlgren i Aarkrog tvrde da se naučeno gradivo i savladane vještine ne prenose nužno u praktičnu uporabu nakon završetka tečaja. Za polaznike nije dovoljno da treneri koriste nastavne metode temeljene na prezentacijama ili predavanju kako bi se predočeni primjeri mogli prenijeti i iskoristiti u njihovim svakodnevnim situacijama. Studije su pokazale kako tečajevi orijentirani na praktični rad povećavaju vjerojatnost održavanja i uporabe vještina kod polaznika nakon završetka tečaja32. Tečajevi orijentirani na praktični rad uključuju eksperimentalno učenje i na održavanje jake poveznice s problemima i situacijama s kojima se polaznici susreću u svakodnevnom životu i koji su im bitni. Kurikulumi se takvih tečajeva zasnivaju upravo na problemima i konkretnim primjerima koji su polaznicima relevantni za svakodnevni život. Na osnovi navedenoga, teoretski dijelovi tečaja i vježbe trebaju biti predočeni polaznicima uz konkretne praktične primjere primjenljive u svakodnevnome životu. Na taj će način proces učenja biti jednostavniji i lagodniji. U ovom se odjeljku opisuje struktura tečaja, ciljevi i ishodi učenja početne i napredne razine programa za matematičko opismenjavanje. Prema rezultatima dobivenim testiranjem prije, kandidate možemo podijeliti u dvije skupine: početnu i naprednu. Svaka razina sadrži 36 nastavnih jedinica u trajanju po 45 minuta. Cilj kreiranja nastavnih jedinica u trajanju od po 45 minuta s raznolikim aktivnostima i metodama je održavanje polaznikove pozornosti i interesiranja. Razina zahtjevnosti aktivnosti i vježba treba biti temeljena na kompetencijama polaznika. Prijedlog je strukturirati program s 36 nastavnih jedinica podijeljenih u 9 skupina od po 4 zasebne jedinice. Trener odlučuje o tome koliko je vremena potrebno za određenu temu kako bi se postigli željeni ishodi učenja, ovisno o kompetencijama i vještinama skupine s kojom radi. Razina 1 Ciljna skupina: početnici Po završetku Razine 1, polaznici će biti u stanju koristiti temeljne matematičke vještine u svakodnevnom životu. Uz prepoznavanje i umijeće čitanja brojeva, uspješna obavljanja jednostavnih matematičkih operacija (zbrajanje i oduzimanje) oni će moći s razumijevanjem pročitati račune, cijene proizvoda, usporediti brojeve kao i cijene artikala, očitati temperaturu i sl. Ciljevi učenja, Razina 1

Pisanje, čitanje, redanje i usporedba prirodnih brojeva od ništice do 99 Razumjeti značenja zbrajanja i oduzimanja i primjena zbrajanja i oduzimanja s jednoznamenkastim i

dvoznamenkastim brojevima s rezultatima od ništice do 99 Provedba jednostavnih operacija zbrajanja i oduzimanja uz pomoć kalkulatora Preciziranje lokacija i prostornih odnosa različitih objekata Mjerenje dužine, visine, volumena i temperature Uporaba kalendara, očitavanje vremena s digitalna i analogna sata

32 Jacobson, E.D., Sophieog Victoria Purcell-Gates (2003). CreatingAuthenticMaterials and ActivitiesfortheAdultLiteracyClassroom. NCSALL.

54

br. Jedinica Sadržaj

1. 1-4 Razvijanje osjećaja za brojeve Brojevi od 0 do 10, uspoređivanje brojeva od 1 do 10 Zbrajanje i oduzimanje Znakovi +, -, =

2. 5-8 Brojevi od 0 do 20 Zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 0 do 20

3. 9-12 Brojevi od 0 do 50 Zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 0 do 50

4. 13-16 Zbrajanje i oduzimanje u svakodnevnome životu s brojevima od 0 do 50 Korištenje kalendara; Analogni i digitalni sat

5. 17-20 Prirodni brojevi od 0 do 99 Jednostavno zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 0 do 99

6. 21-24 Zbrajanje i oduzimanje s brojevima od 1 do 99 Izvršavanje matematičkih operacija zbrajanja i oduzimanja uz praktične primjere

7. 25-28 Brojevi od 0 do 999 Zbrajanje i oduzimanje s troznamenkastim brojevima

8. 39-32 Mjerenje: dužine, težine, volumena i temperature

9. 33-36 Kombinirane matematičke operacije s troznamenkastim brojevima (praktične situacije)

Razina 2 Ciljna skupina: napredni polaznici Ciljevi učenja, Razina 2

Čitanje, pisanje, redanje i usporedba brojeva skupa cijelih brojeva Ovladavanje razlomcima (npr. ½ ,⅓, ¼) Razumijevanje značenja decimalnih brojeva, njihovo čitanje i pisanje Savladavanje zbrajanja i oduzimanja s realnim brojevima Savladavanje množenja i dijeljenja s pozitivnim prirodnim brojevima Mjerenje i konverzija jedinica za mjerenje Primjena osnovnih matematičkih operacija u svakodnevnom životu

br. Jedinica Sadržaj

1. 1-4 Ponavljanje brojeva od 0 do troznamenkastih (0 do 999) Brojanje unaprijed/unazad

2. 5-8 Pozitivni i negativni brojevi

3. 9-12 Razlomci i decimalni brojevi

4. 13-16 Zbrajanje i oduzimanje s cijelim i jednostavnim decimalnim brojevima

5. 17-20 Tablica množenja s jednoznamenkastima brojevima Tablica množenja s višeznamenkastim brojevima uz korištenje kalkulatora

6. 21-24 Dijeljenje s korištenjem maksimalno dvoznamenkastih brojeva Dijeljenje s višeznamenkastim brojevima uz korištenje kalkulatora

7. 25-28 Kombiniranje matematičkih operacija: praktične vježbe

8. 39-32 Mjerenje vagom, metrom, instrumentom za mjerenje volumena, termometrom Konverzija iz jedne mjerne jedinice u drugu

9. 33-36 Ponavljanje

55

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja U ovom Priručniku pokušali smo kreirati primjere koji će biti jednako korisni u različitim zemljama.

Međutim, postoje određeni dijelovi koji će se trebati prilagoditi u skladu sa specifičnostima zemlje u kojoj će se program provoditi:

Valuta: s obzirom na to da se različite valute koriste u Europi, nastavne jedinice s tim sadržajem trebalo bi prilagoditi. Na primjer, ukoliko u Austriji posjedujete novčanicu od 100.00 EUR-a, da biste dobili otprilike isti iznos u Srbiji, morat ćete je promijeniti u otprilike 11,000.00 DIN.

Mjere: baš kao što je slučaj s valutom, tako je i s mjerama u nekim slučajevima potrebna prilagodba. U Velikoj Britaniji, recimo, umjesto kilograma naići ćete na mjernu jedinicu „pound“, umjesto kilometra, milje itd. Također ćete naići na različite mjere u poljoprivrednom sektoru, gdje se u određenim područjima upotrebljava mjerna jedinica hektar.

Kalkulator: prilikom zadavanja malo složenijih zadataka, polaznicima dajemo upute da računaju kalkulatorom zbog jednostavna korištenja i jednostavne mogućnosti nošenja s jednoga na drugo mjesto. Ukoliko su tijekom tečaja dostupna računala, također se i oni mogu koristiti (tablice ili kalkulator) za računanje. Ukoliko polaznici posjeduju pametne telefone, također je moguće i na taj način koristiti kalkulator.

Vremenske zone: S obzirom na to da je učenje gledanja na sat jedan od sadržaja, za Rome koji putuju i prelaze iz jedne vremenske zone u drugu, ima smisla uvesti i taj sadržaj, kao i zimsko i ljetno računanje vremena (koje se također razlikuje u pojedinim zemljama).

7. Kritične točke Kao i bilo koji drugi tečaj, prikazani tečaj matematičkih vještina za odrasle Rome također donosi raznolike izazove kojih trener mora biti svjestan od samoga početka. Temeljeno na iskustvu rada s odraslim Romima u ovom odjeljku želimo navesti neke od izazova i prijedloga kako se nositi s njima.

Različite razine kompetencija polaznika: S obzirom na to da polaznici mogu imati različite razine kompetencija u području matematike, preporučujemo korištenje testiranja prije i poslije sa svakim polaznikom. Na taj će način treneru biti olakšano smjestiti polaznike u početnu ili naprednu skupinu. Ukoliko je slučaj da među polaznicima na jednoj razini postoje bitne razlike, preporučujemo da trener razmotri pripremanje različitih zadataka/vježba shodno njihovim potrebama i kompetencijama. Bitno je navesti da je praksa pokazala da polaznici s nižim kompetencijama mogu lakše sustići gradivo ukoliko su očekivanja razmjerna njihovom znaju i onome za što su sposobni.

Poteškoće u komunikaciji: Trener se može susresti s različitim komunikacijskim poteškoćama s obzirom na činjenicu da polaznici mogu biti osobe koje dolaze iz drugih zemalja te da govore drugi jezik ili romski jezik s minimalno znanja o drugim jezicima. U tom slučaju, trener može angažirati i medijatore koji mogu pomoći oko prevođenja tijekom susreta ili može zamoliti ostale polaznike da im prevode bitne riječi ili fraze. Također bismo preporučili davanje praktičnih vježba za polaznike, koje ne zahtijevaju mnogo verbalizacije. Iako je taj tečaj prvenstveno namijenjen razvijanju matematičkih vještina, trener može pomoći polaznicima oko učenja jezika, novih riječi i vježbanja kroz matematičke vježbe.

Nepismeni polaznici: Trener bi trebao uzeti u obzir mogućnost da će neki polaznici biti nepismeni. Veoma je bitno izbjegavati zadatke i vježbe koji zahtijevaju vještine čitanja i pisanja (osim pisanja brojeva). U slučaju nazočnosti nepismenih polaznika, trener može npr. koristiti slike pored napisanih riječi u vježbi. Preporučamo uporabu termina i riječi koje su nazočne u svakodnevnom životu polaznika i izbjegavanja ilustracija namijenjenih djeci.

56

Modul 3: Digitalne kompetencije

1. Uvod

1.1. Definicija digitalnih kompetencija

“Digitalna kompetencija je najnoviji koncept koji opisuje vještine vezane za tehnologiju.”33 DigComp 2.034 navodi pet područja koja opisuju što znači biti digitalno kompetentan i tri razine vještina.

1) Informacijska i podatkovna pismenost: Pregledavanje, pretraživanje, filtriranje, vrednovanje i upravljanje podatcima, informacijama i digitalnim sadržajem. Obični korisnik će biti u stanju: tražiti online informacije pomoću pretraživača; spašavati i spremati datoteke i različite sadržaje (tekstovi, fotografije, glazbu, video, mrežne stranice) i kasnije ih pronaći.

2) Komunikacija i suradnja: Interakcija, dijeljenje sadržaja, društvena angažiranost, suradnja putem digitalnih tehnologija te upravljanje digitalnim identitetom. Obični će korisnik biti u stanju: komunicirati mobitelom; Skype-om, elektroničkom poštom ili chat-om; dijeliti datoteke i sadržaje koristeći jednostavne alate; koristiti digitalne tehnologije za različite vrste usluga.

3) Stvaranje digitalnoga sadržaja: razvijati digitalni sadržaj; integriranje i ponovno elaboriranje digitalnih sadržaja; autorska prava i licenciranje; programiranje. Obični će korisnik biti u stanju: kreirati digitalni sadržaj u vidu slike, teksta, audio i video sadržaja koristeći najmanje jednu vrstu digitalna alata; uraditi osnovno uređivanje sadržaja koji je kreirala druga osoba.

4) Sigurnost: Uređaji za zaštitu; zaštita osobnih podataka i privatnosti; zaštita zdravlja i dobrobiti. Obični će korisnik biti u stanju: poduzeti osnovne korake kao bi zaštitili svoj uređaj: znajući koje su to pouzdane informacije i koje osobne informacije može podijeliti.

5) Rješavanje problema: Riješiti probleme tehničke prirode; identificiranje potreba i tehnoloških odgovora; kreativno korištenje digitalnih tehnologija; prepoznavanje vlastitih nedostataka vezanih za digitalnu kompetenciju35. Obični će korisnik biti u stanju: pronaći podršku i pomoć kada se problem pojavi; znati kako riješiti jednostavne zadatke poput zatvaranja programa, ponovna pokretanja računala, provjere veze prema internetu.

U sadašnjem je svijetu digitalna kompetencija presudna vještina za obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu inkluziju. Digitalne su vještine potrebne kako bi ljudi pronašli informacije, popunili online obrasce, povezali se s drugi ljudima, komunicirali. Bez digitalne kompetencije u današnjem društvu u kojem su gotovo svi podatci i informacije zapravo digitalizirane, nitko zapravo ne može biti neovisan. Digitalne su kompetencije osnova za aktivno sudjelovanje u društvu i za ostvarivanje koristi različitim digitalnim mogućnostima. Digitalne su kompetencije od posebne važnosti za Rome koji žive izvan zemlje i koji puno putuju jer im korištenje digitalnih alata omogućava kontakt sa svojom zajednicom korištenjem različitih alata za slanje poruka ili poziva internetom. Također je WiFi mreža često besplatna u gradskim središtima, mjestima slobodna pristupa internetu (hotspots) ili slično, što omogućava smanjenje troškova. Digitalni uređaji se također mogu smatrati i alatima za unapređenje pismenosti, s obzirom na to da zahtijevaju temeljnu razinu pismenosti. Također, moguće je koristiti i neke aplikacije i alate za nepismene osobe (glasovno upravljanje uređajem, glasovne poruke i sl.) koje mogu biti od pomoći i omogućiti im sudjelovanje u komunikaciji koja inače ne bi bila moguća. U ovom je Priručniku modul stjecanja digitalnih kompetencija podijeljene na dvije razine.

33 Ilomäki, L., Kantosalo, A., & Lakkala, M. (2011). What is digital competence? In Linked portal. Brussels: European Schoolnet. http://linked.eun.org/web/guest/in-depth3 34 DigComp 2.0: The Digital Competence Framework for Citizens. Update Phase 1: the Conceptual Reference Model; http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC101254/jrc101254_digcomp%202.0%20the%20digital%20competence%20framework%20for%20citizens.%20update%20phase%201.pdf 35 Ibid.

57

Prva se razina fokusira na uporabu pametnih telefona. Oni su jednostavniji i intuitivniji za uporabu i više dostupni u svakodnevnom životu. Stoga ovladavanje uporabe pametnim telefonima donosi više koristi u svakodnevnom životu i primjenjivije je. Dodatno je zabavnije učiti kako se koristi pametni telefon, nego računalo te postoji više mogućnosti uporabe pametnih telefona za nepismene osobe. Stoga je Razina 1 djelomično pogodan za polaznike koje ne znaju čitati i pisati. Druga je razina namijenjena osobama koje znaju čitati i pisati i čiji je fokus korištenje računala ili laptopa. Pretpostavlja se da je korištenja računala i laptopa kompleksnije i manje intuitivno. Polaznici bi trebali posjedovati osnovno znanje o internetu i tehničkim uređajima, kao npr. o pametnim telefonima. Ta razina pruža osnovne informacije o spašavanju, slanju i kreiranju dokumenata, korištenju elektroničke pošte i pisanja životopisa što su ipak napredne digitalne kompetencije u odnosu na korištenje kamere na pametnome telefonu.

2. Ciljevi i ishodi učenja Ishodi učenja36 ne ukazuju na vrstu aktivnosti ili metodologije koje će se koristiti tijekom procesa poučavanja, nego prije ukazuju na očekivanja o tome što će polaznici postići tijekom procesa učenja i poučavanja. Ishodi učenja trebaju biti:

Specifični (ishodi trebaju biti specifični što je više moguće, formulirani jasnim i preciznim riječima).

Mjerljivi (mjerljivost ishoda omogućava objektivnost prilikom procjena i bitno je odrediti kriterije i načine kako mjeriti je li ishod postignut).

Dostižni (iako trener unaprijed definira ishode učenja, bitno je da su polaznici upoznati s ishodima programa pri prvom zajedničkom susretu, a o ishodima učenja svake nastavne jedinice na početku svakoga nastavnog susreta).

Realni (potrebno je osigurati da su ishodi učenja realni i ostvarivi u razdoblju za koji su predviđeni, odnosno u kojem će se proces poučavanja i učenja događati).

Vremenski definirani (Ishodi učenja moraju biti vremenski ograničeni, odnosno predstavljati vremenski okvir u kojem će se ostvariti).

Ishodi učenja su osnova za odabir strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga/ usvojenoga/razvijenoga. Jedan je od najkorištenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovnoga procesa Bloomova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva. Bloomova taksonomija govori o tri osnovna područja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se međusobno preklapaju: kognitivnom

(spoznajnom), afektivnom (osjećajnom) i psihomotoričkom (djelatnom – znanje, stavovi i vještine). Bloomova taksonomija nam omogućava na vidljiv i mjerljiv način izraziti kvalitativno različite vrste znanja, vještina i stavova polaznika, a aktivne glagole koristiti u procesu formuliranja ishoda učenja za sva tri područja.

2.1. Razina 1, ciljna skupina: početnici

Ishodi učenja Razine 1 Po završetku Razine 1 polaznici će biti u stanju:

• Sigurno koristiti pametne telefone • Tražiti informacije online • Tražiti posao online • Adekvatno reagirati kada se susretnu s nesigurnim sadržajima na internetu • Koristiti online aplikacije javnih institucija • Komunicirati online

36 Dragičević, T. I Dželalija, M. (2016). Kako napisati ishode učenja? Split: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, available at: http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf

http://stemp.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/05/Kako_napisati_ishode_ucenja.pdf

58

2.2. Razina 2, ciljna skupina: napredni polaznici Ishodi učenja Razine 2 Po završetku Razine 2 polaznici će biti u stanju:

• Koristiti računalo na siguran način • Identificirati različite vrste dokumenata • Organizirati dokumente na uređaju za pohranjivanje podataka • Napisati životopis • Komunicirati online • Prevoditi uz pomoć online alata • Obratiti pozornost na uvjete korištenja i pravne posljedice ilegalnoga korištenja sadržaja


3.1. Trajanje tečaja/programa i učestalost susreta Kada je riječ o trajanju tečaja, on se sastoji od 46 nastavnih jedinica (Razina 1: 26 nastavnih jedinica, Razina 2: 20 nastavnih jedinica) u trajanju od po 45 minuta. S obzirom na to da su predviđeni sadržaji koji se protežu na dvije nastavne jedinice, u tom slučaju ima smisla te dvije jedinice kombinirati u jednome danu s pauzom od 15 minuta između njih. Uvjeti se održavanja programa za susrete s jednim polaznikom svakako mogu individualno dogovoriti. No za manje ili veće skupine trebalo bi fiksirati termine na prvome susretu s polaznicima tako što će se trener dogovoriti s njima koji im dio dana odgovara i koliko traje nastava. Bilo bi dobro imati barem jednu nastavnu jedinicu tjedno, ili više ukoliko je to moguće, kako naučeni sadržaj ne bi bio zaboravljen do sljedećega sata, naročito ukoliko polaznici nemaju pametni telefon ili računalo kako bi mogli vježbati.

3.2. Lokacija Lokacija se održavanja tečaja može razlikovati za te dvije razine jer su njihovi tehnički zahtjevi drugačiji. Za Razinu 1 dovoljna je stabilna i dobra WiFi mreža kako bi polaznici mogli koristiti pametne telefone. Ukoliko se koristi jedino WiFi mreža, potrebno je osigurati da točka slobodna pristupa (hotspot) ima dovoljno kapaciteta i da može podnijeti više korisnika istodobno. Od druge opreme, za pojedine sate bit će neophodna i dodatna oprema (kao na primjer projektor).Također je potrebno odabrati mirno mjesto kako bi polaznici mogli biti koncentrirani na rad. Neki su sati planirani tako da se održavaju izvan učionice (npr. zadatak snimanja kamerom ili organiziranje ekskurzije) te se prilikom odabira prostora za održavanje nastave treba voditi računa o udaljenosti od centra grada/tržnoga centra ili odredišta gdje će se provoditi sat. Nastava se jedan na jedan može organizirati gdje god postoji WiFi mreža te se savjetuje korištenje iste prostorije u kojoj se održava skupna nastava u sklopu toga programa (ili makar druga prostorija u sklopu istoga objekta). Za Razinu 2 prostorija treba biti opremljena dovoljnim brojem računala ili laptopa kako bi svaki polaznik imao jedan za samostalnu uporabu. Prostorija bi trebala biti smještena u poznatom okruženju u kojem se polaznici osjećaju sigurno – na primjer prostorije mjesne zajednice ili nevladine organizacije blizu njihova mjesta stanovanja. Sva bi računala ili laptopi trebali imati instaliran isti operativni sustav i antivirusni softver. Također, ukoliko je moguće trebalo bi otvoriti za svakoga polaznika poseban račun, kako bi na njega mogli spašavati svoje podatke. Ukoliko se tijekom tečaja koriste računala, potrebno je osigurati internetsku vezu, a za laptope osigurati WiFi mrežu. S obzirom na to da se svi programi o kojima se na tečaju uči nalaze na internetu, nije potreban nikakav dodatni softver.

59

3.3. Broj polaznika S obzirom na razlike u sadržaju i nužnu uporabu osobnih podataka tijekom tečaja, s vremena na vrijeme potrebno je raditi sa skupinama različite veličine kako je i predviđeno u samom sadržaju. Veličina skupine može biti:

1 osoba (nastava jedan na jedan)

2 – 6 osoba (manja skupina)

6 – 12 osoba (velika skupina) Podjelu na manje skupine treba uraditi trener uz pomoć polaznika, tako da mogu odabrati okruženje ugodno za rad.



Vrednovanje postignuća je bitno i za polaznike i za trenere, kako bi se odredio napredak svakoga polaznika tijekom tečaja37. Procjena treba uzeti u obzir sljedeća pitanja:

Što su glavni ciljevi i ishodi učenja?

Koji su dijelovi teški za savladavanje?

Koje se informacije lakše razumiju i pamte i zašto?

4.2. Testiranje prije i poslije S obzirom na kompleksnost pojma digitalne kompetencije neophodno je uraditi testiranje prije, s ciljem utvrđivanja koliko toga polaznici već znaju, koje aplikacije i programe već koriste. Ta se procjena treba napraviti tijekom prvoga sata na obje razine.

4.3. Primjeri za testiranje prije i poslije Na testu trener treba uključiti sljedeća pitanja kako bi odredio što polaznici trebaju naučiti: Za Razinu 1:

Znate li kakav tip telefona imate?

Zašto ga koristite?

Koristite li internet na svome telefonu?

Koje zaštitne mjere koristite?

Jeste li instalirali neku aplikaciju na svoj telefon? Ukoliko da, koju?

Koje su za Vas najvažnije aplikacije?

Jeste li čuli za neku aplikaciju koju biste voljeli koristiti?

Imate li kod kuće WiFi mrežu?

Imate li problema prilikom korištenja Vašega pametnog telefona? Ukoliko da, koji su to problemi?

Možete li mi pokazati sliku Vaše obitelji na telefonu?

Hajmo napraviti selfie!?

Koliko često trebate puniti svoj telefon? Za Razinu 2:

Koliko često koristite računalo?

Imate li računalo kući?

Možete li nabrojati različite dijelove računala?

Jeste li prije na nekim drugim mjestima koristili računalo ?

37 Measuring What Counts: A Conceptual Guide for Mathematics Assessment - https://www.nap.edu

60

Zašto ste ga koristili?

Koristite li internet na računalu?


Jeste li instalirali neki softver na svom računalu ? Ukoliko da, koji?

Koje su najvažnije opcije koje Vam računalo nudi, a da ih možete sami upotrijebiti?

Jeste li čuli za neke funkcije/softvere o kojima biste voljeli naučiti?

Imate li kod kuće WiFi mrežu?

Imate li problema prilikom korištenja Vašega računala? Ukoliko da, koje?

Možete li mi pokazati sliku Vašega omiljena mjesta/hrane na internetu? Testiranje poslije Nakon završetka tečaja postoje dvije vrste vrednovanja postignuća: prva se odnosi na praktični dio koji je potrebno izvršiti (uraditi) a ovisi od sadržaja koji je bio tema poučavanja, a drugi je usmeni dio koji se radi jedan na jedan i koji sadrži sljedeća pitanja: Za Razinu 1:

Koji dijelovi tečaja su za Vas bili iznimno korisni? Zašto?

Za koje dijelove mislite da Vam neće koristiti? Zašto?

Za što sada koristite svoj telefon?

Koristite li internet na svom telefonu?

Koje aplikacije koristite?


Postoje li neke aplikacije o kojima biste voljeli više saznati, a da nisu bile uključene u tečaj?

Biste li svome prijatelju preporučili ovaj tečaj? Zašto/zašto ne? Za Razinu 2:

Koji dijelovi tečaja su za Vas bilo iznimno korisni? Zašto?

Za koje dijelove mislite da Vam neće koristiti? Zašto?

Koliko često koristite svoje računalo?

Gdje koristite računalo?

Za što ga koristite?


Jeste li instalirali neki novi softver na svom računalu ? Ukoliko da, koji?

Postoji li neki program/softver o kojem biste više željeli saznati, a nije bio uključen u ovaj tečaj?

Biste li svome prijatelju preporučili ovaj tečaj? Zašto/zašto ne?

5. Sadržaj nastavnih jedinica Razina 1 Ciljna skupina: početnici, 26 nastavnih jedinica, 45 minuta Kako koristiti pametni telefon? (jedan-na-jedan; 2 sata)

Od kojih se dijelova sastoji?

Koji se dijelovi mogu lako oštetiti/uništiti?

Kako pozivate kontakte?

Kako se povezujete na internet?

Kontakti i imenik

Kreirati Google račun

Memorija pametna telefona?

61

Kako koristiti kameru? (velika skupina; 1 sat)

Kako pravite dobru fotografiju?

Koje sve postavke ima Vaša kamera?

Kada koristite koje postavke? Objasnite različite načine rada (velika skupina; 1 sat)

Tihi način rada, vibracija

Zrakoplovni način rada

Upravljanje baterijom Što je to internet?(velika skupina; 1 sat)

Kako radi internet?

Koji segmenti vaše svakodnevnice funkcioniraju uz pomoć interneta? Traženje informacija (velika skupina; 1 sat)

Glasovno aktiviranje pretrage

Traženje pomoću Googlea

Postavke – jezik, video, privatnost

Vremenska prognoza Alati za komunikaciju (velika skupina; 2 sata)

Elektronička pošta

Whatsupp / Viber

SMS

FB Messenger

Skype

Kalendar Transfer i opsega podataka (velika skupina; 1 sat)

Bluetooth

Dropbox

Direktni prijenos

WiFi i mobilni podatci Sigurni i nesigurni sadržaji (velika skupina; 1 sat)

Zašto i kako kreirati zaporku?

Koliko je siguran internet?

Zaključati/otključati telefon Sigurni internet za djecu (velika skupina; 1 sat)

Aplikacije za roditelje

Rizik korištenja interneta bez nadzora

Smjernice za korištenje interneta (koliko dugo, što, s kim…)

Pravna pitanja

Sigurno pretraživanje

“Dobre” igrice

Cyber mobing

62

Navigacija uz pomoć pametna telefona (velika skupina; 1 sat)

Google mape

Kako se locirati?

Kako pronaći ATM/benzinsku crpku/javni toalet? Slobodne aplikacije (velika skupina; 4 sata)

Što je aplikacija?

Kako pronaći i preuzeti aplikaciju?

Slobodne aplikacije

Aplikacije uz naplatu

Upoznavanje različitih aplikacija Aplikacije javnih institucija (velika skupina; 2 sata)

Koje su aplikacije korisne u mojoj zemlji?

Kako koristim te aplikacije?

Upoznavanje aplikacija javnih institucija

Traženje posla (velika skupina; 2 sata)

Kako tražim posao online?

Gdje mogu tražiti posao?

Kako apliciram? Ugovori mobilne telefonije – Najbolji operateri i cijene – kontrola troškova (jedan na jedan; 1 sat)

Koji ugovor za korištenje mobilne telefonije imate?

Što Vama treba?

Koja vrsta ugovora odgovara?

Koje klauzule mogu biti opasne? Ekskurzije (mala skupina, 4 sata)

S kojom se vrstom uređaja trebate koristiti?

Kako oni rade? Razina 2 Ciljna skupina: napredni polaznici, 20 sati, 45 minuta Kako koristiti računalo? (jedan na jedan; 2 sata)

Upaliti računalo

Objasniti za što se koristi miš, tipkovnica

Kako pristupiti internetu?

Funkcija monitora

Što je desktop/radna površina? Potraga za mjestima za surfanje (mala skupina ; 1 sat)

Pronaći lokalna mjesta za surfanje

Gdje se može besplatno koristiti računalo?

Na što trebate paziti kada koristite javno računalo?

63

Privatnost i sigurnost (velika skupina; 1 sat)

Zaporka na računalo

Prijavljivanje i odjavljivanje (log in i log out)

Pravna situacija (koji su sadržaji zabranjeni?) Datoteke, dokumenti i pohranjivanje (velika skupina; 1 sat)

Dokument

Datoteka

USB stick Imenovati, spašavanje (također i kao pdf dokument), ponovno otvaranje, ispis i otvaranje dokumenta (velika skupina; 1 sat)

Spašavanje dokumenata dobivenih elektroničkom poštom

Kako imenovati dokument?

Kako otvoriti dokument?

Kako ispisati dokumente/fotografije? Kako koristiti google.docs (velika skupina; 2 sata)

Otvoriti i sačuvati dokument

Promijeniti tekst i veličinu slova (font)

Formatiranje dokumenta

Korištenje google.docs izvan mreže Pisanje životopisa (mala skupina i jedan na jedan; 2 sata)

Pisanje životopisa na računalu

Što treba sadržavati životopis?

Kako uređujete dokument?

Što je Europass životopis?

Kako se popunjava Europass životopis? Pretraživanje na internetu (mala skupina; 1 sat)

Syntax potraga

Google podešavanja

Traženje slika/video zapisa/vijesti Korištenje elektroničke pošte (cijela obitelj; 1 sat)

Kreiranje računa

Prilozi

Cc/bcc Kako koristiti Facebook? (mala skupina, 1 sat)

Podešavanja privatnosti

Tko može vidjeti tvoje objave?

Skupine i stranice Traženje opcija za putovanje preko interneta (autobusi, vlakovi) (velika skupina; 1 sat)

Vozni red

Kakve sve vrste stranica postoje?

64

Skype (velika skupina; 1 sat)

Kako koristiti video poziv?

Kako koristiti Skype? Pravni savjeti (velika skupina; 1 sat)

Koji se sadržaji mogu gledati?

Što raditi kada naiđete na nezakonit sadržaj na internetu? Igrice na računalu (velika skupina; 1 sat)

Opasnosti

Privatnost

Preuzimanje Digitalni rječnici i alati za prevođenje (velika skupina; 1 sat)

Koji se online alati mogu koristiti za prevođenje?

Koji od alata funkcioniraju i bez unosa teksta?

Gdje mogu biti korisni?

Napisati prijavu za posao (jedan na jedan; 2 sata)

6. Mogućnosti prenošenja sadržaja učenja Prilikom strukturiranja tečaja, od trenera se očekuje da raspolaže s dovoljno informacija o potrebama polaznika, njihovim sposobnostima i resursima na raspolaganju, kao i njihovim jezičnim posebnostima. Ono što igra bitnu ulogu u prilagodbi sati, motiviranju i uspjehu polaznika trenerov je senzibilitet i kreativnost. Prilikom prijenosa sadržaja i metoda ovoga poglavlja u druge zemlje željeli bismo skrenuti pozornost na sljedeće:

Fotografiranje: Zakoni o autorskim pravima razlikuju se od zemlje do zemlje u smislu koji se objekti ili osobe mogu fotografirati, kao i zakoni i propisi koji se odnose na fotografiranje na javnim mjestima (na ulici na primjer). Također se zakoni ne razlikuju samo u tome, nego i u sferi objavljivanja fotografija na internetu. Stoga kako biste polaznicima mogli dati prave informacije koje se odnose na zakonske propise, bit će potrebno istraživati. Zakoni koji reguliraju fotografiranje djece (ili snimanje video zapisa) razlikuju se također od zemlje do zemlje, tako mogu postojati različiti propisi o tome tko je ovlašten za fotografiranje djece (rođak, netko nepoznat i tome slično). Veoma je važno dati prave informacije pogotovo kada se radi o tako osjetljivim stvarima.

Autorska prava: Autorska prava za glazbu, fotografije i druge vrste sadržaja su komplicirana i različita jer svaka zemlja ima svoje zakone. Neophodno je da polaznici shvate autorska prava u svojoj zemlji kao i činjenicu da se razlikuju u drugim zemljama.

Nezakonito preuzimanje sadržaja: Preuzimanje je sadržaja s interneta (npr. filmova) u svakoj zemlji pravno različito regulirano. Informirajte polaznike o trenutačnoj situaciji i napomenite da se zakonski propisi mijenjaju te postoji mogućnost da će se trenutačne odredbe poput zakonita i nezakonita postupanja kada je u pitanju preuzimanje sadržaja u skoroj budućnosti možda izmijeniti.

Nezakoniti sadržaj: Neke europske zemlje imaju različite zakone u smislu koji su sadržaji nezakoniti. Posebnu pozornost treba obratiti na sadržaje kao su: (dječja) pornografija, rasizam, ali i sadržaji poput svastike koja je nezakonita u pojedinim zemljama.

65

Aplikacije: Postoje posebne mrežne stranice i aplikacije koje imaju naročitu važnost u pojedinim zemljama, kao na primjer aplikacije javnih institucija koje se razlikuju od zemlje do zemlje. Također se neke od najpopularnijih aplikacija ili mreža (WhatsApp i Viber) mogu razlikovati. S toga je za određene nastavne jedinice bitno potražiti aplikacije i mrežne stranice dostupne na jeziku zemlje u kojoj polaznici žive.

7. Kritične točke Sljedeće kritične točke moraju se uzeti u obzir kada provodite program digitalna opismenjavanja:

Nepismenost: Tijekom strukturiranja nastavnih jedinica, uključeni su programi i aplikacije koje mogu koristiti i polaznici koji ne znaju čitati i pisati. Međutim ne postoji alternativno rješenje za nepismene polaznike što se svake teme tiče. Stoga kako bi uspješno završili cijeli tečaj, neophodno je da najprije prođu proces opismenjavanja. Trener bi trebao uzeti u obzir broj nepismenih polaznika te prije nego što tečaj počne trebao bi potražiti aplikacije i programe od pomoći.

Autorska prava: Osobito kod uporabe materijala za učenje, poput fotografija, glazbe i video zapisa trener, mora obratiti pozornost na njihovu dostupnost pod Creative Common ili Public Domain licencijom. Public Domain (CCO) znači da se materijal može koristiti, dijeliti i urediti besplatno i bez spominjanja izvora. Creative Common licencija je malo drugačija i definira pod kojim se uvjetima materijali mogu koristiti. Autorska su prava različita u različitim zemljama pa je potrebno obratiti pozornost na pravnu situaciju.

Tehnički napredak: Sve aplikacije, programi ili metode prikazane u nastavnim jedinicama trenutačno predstavljaju posljednje dostignuće, što ne znači da će tako i ostati. Posebno u sferi tehnologije promjene su brze i kontinuirane, tako da će vjerojatno neke od aplikacija i programa prestati i postojati u doglednom vremenu. Ipak će sadržaji i izazovi duže biti prisutni. Stoga, prilikom provedbe tečaja postoji mogućnost da će se trebati promijeniti aplikacije i programi, a možda i operativni sustavi.

Različiti hardveri: S obzirom na to da se u Razini 1 rad temelji na uporabi pametnih telefona koji imaju različite operativne sustave, trener mora biti upoznat s tipovima pametnih telefona i operativnim sustavima koji se danas koriste: Android, Apple iOS, Microsoft Windows Mobile, Blackberry. Isto vrijedi i za računala koji imaju različite operativne sustave – Apple iOS i Microsoft Windows (razne inačice toga sustava). U fokusu su tečaja Android i Windows operativni sustavi.

Uporaba hardvera: S obzirom na to da polaznici tijekom tečaja rade na računalima i s pametnim telefonima, korisno je na inicijalnom susretu (prvom satu) formulirati pravila njihove uporabe za privatne svrhe uz pitanja: „kada je pogodno vrijeme za korištenje računala/pametnoga telefona u privatne svrhe za dopisivanje (chat)“, „mogu li se računala/pametni telefoni upotrebljavati mimo tečaja“ i sl. kako bi nastavni sati tekli bez problema i kako bi se pozornost polaznika usmjerila ka treneru i onome što se poučava.

66

DODATNE INFORMACIJE U nastavku se nalazi dodatne informacije o radu s odraslim Romima kada je riječ o obrazovanju.

Bitni aspekti obrazovanja odraslih Trening za trenere Rom medijator Odgajatelj Mobilnost Smjernice za prvi nastavni sat Procjena – popratne informacije

Bitni aspekti obrazovanja odraslih Karakteristike, motivacija, okruženje za učenje i metode „Vidim i zaboravim. Čujem i zapamtim. Učinim i razumijem.“ Konfučije Ono što je najvažnije imati na umu pri radu s odraslima jest to da se veoma razlikuju od djece: odgovorni su za svoje obrazovanje i imaju aktivnu ulogu u procesu učenja. Također je potpuno drugačiji način interakcija s trenerom, ponekada postoji mala dobna razlika između polaznika i trenera, a ponekada se može dogoditi i da su polaznici stariji od trenera. U pojedinim se slučajevima mogu pojaviti izazovi koji se odnose na rodnu pripadnost: postoji mogućnost da se, ukoliko je trener ženska osoba, muški polaznici osjete degradirano, dok se s druge strane žene polaznice mogu osjećati slobodnije i ugodnije, ukoliko je trener žena. Tijekom poučavanja odraslih, trebamo imati na umu sljedeće karakteristike:

Odrasli polaznici imaju životno iskustvo, vještine i znanja.

Odrasli polaznici imaju svoje mišljenje i izgrađene stavove.

Odrasli polaznici su samousmjereni i neovisni.

Odrasli polaznici su fokusirani na problem, a ne na sadržaj poučavanja.

Odrasli polaznici uče onda kada vide smisao i neposrednu primjenu naučenoga.

Odrasli polaznici uče na različite načine i različitim tempom.

Odraslim polaznicima je važna socioemocionalna klima.

Motivacija je ključna kako bi odrasli polaznici postali, i ostali, dijelom organizirana procesa učenja i poučavanja. Različiti ljudi imaju različitu razinu motivacije, a izvori motivacije mogu biti unutarnji ili vanjski. Stoga se treneru preporučuje da u razgovoru s polaznicima dozna što ih to osobno motivira i da ih na to podsjeća onda kada primijeti da gube zainteresiranost, ne vide smisao učenja ili žele odustati od procesa.

Pod okruženjem za učenje, u kontekstu ovoga Priručnika, mislimo na prostor u kojem se realiziraju susreti s polaznicima, a koji nije njihov dom ili škola. Kako bi prostor bio poticajan za učenje i poučavanje, te slao važnu poruku dobrodošlice, nastojte pratiti sljedeće preporuke:

Dođite najmanje 15 minuta prije početka i pripremite prostor (provjetrite prostoriju, namjestite stolice/stolove, organizirajte materijal...).

Provjerite tehnologiju i didaktička sredstva (laptop, projektor, podlogu za pisanje, zvučnike ako puštate video/audio materijale i sl.).

Kada god ste u prilici, namjestite prostoriju tako da polaznici sjede u obliku polukruga, potkovice, u krugu i sl. (da gledaju jedni drugima u lice, a ne u potiljak).

67

Prostorija mora biti dovoljno zagrijana/rashlađena i osvijetljena.

Materijali i pribor za učenje trebaju biti uredno pospremljeni i lako dostupni polaznicima (neka stoje na mjestu s kojeg ga mogu i sami uzeti bez pitanja voditelja, npr. papir za pisanje, olovku, boje, škare i dr.).

Dočekajte polaznike i svakoga ponaosob pozdravite i poželite dobrodošlicu.

Planiranje je i pripremanje za svaki susret iznimno važno. Čak i onda kada imate djelomično razrađene nastavne pripreme/materijale za učenje/upute za rad, imajte na umu skupinu kojoj se obraćate i pripremajte se za nju. Prije nego što počnete s realizacijom sadržaja, odvojite barem jedan (prvi, inicijalni) susret kako biste napravili sljedeće:

Upoznajte se sa skupinom – predstavite se i recite nešto o sebi, a zatim ih zamolite da učine isto. Nastojte što prije zapamtiti njihova imena (i pravilno ih izgovarajte),

Formulirajte pravila – dogovorite se oko toga što vam je svima važno za vrijeme trajanja nastavnoga susreta. Ne nametajte osobna pravila. Ukoliko polaznik sporo ili nikako formulira pravila, predložite vi formulaciju nekoga pravila uz provjeru je li svima bitno da se ono poštuje. Pravila formulirajte tako da odražavaju očekivana ponašanja, a ne ono što se ne smije raditi (npr. “dolazimo na vrijeme” umjesto “kašnjenje je zabranjeno”),

Komunicirajte očekivanja – recite im što očekujete od procesa, programa, njih, pa ih zamolite da učine isto. Razgovarajte o tome.

Pitajte ih zašto je njima važno nešto naučiti ili što je to što žele naučiti?

Objasnite im kako ste zamislili proces, dinamiku susreta i načine rada, pa im dajte priliku da sudjelovanjem daju prijedloge o tome kakav proces učenja i poučavanja žele imati. Razgovarajte o tome.

Prilikom vođenja procesa učenja i poučavanja važno je:

Pitati polaznike o iskustvu, prethodnom znanju, mišljenju ili stavu svaki put kada ste u prilici.

Koristiti njihova prethodna znanja ili zanimanja kako biste osmislili nastavne aktivnosti i materijale za učenje (npr. ukoliko su sve polaznice majke, koristite materijale preko kojih ćete jačati/podržati njihove roditeljske kompetencije).

Dopustiti argumentirane rasprave i drugačija mišljenja.

Učiniti dane informacije smislenim i relevantnim.

Organizirati informacije s jasno vidljivim ključnim elementima.

Ohrabriti, potaknuti, podržati, naglasiti, pohvaliti, cijeniti...

Biti strpljiv i ljubazan.

Koristiti različitosti među polaznicima kao resurse za učenje u skupnim oblicima rada, diskusijama i sl.

Iskazati očekivano poštovanje uvažavanjem njihovih ideja i mišljenja.

Primijeniti ono čemu ih poučavate u konkretnim situacijama i dati primjere moguće upotrebe znanja kako bi vidjeli svrhovitost i neposrednu primjenu.

Kombinirati različite oblike rada (male skupine, rad u paru, kraći individualni zadatci), te metode i nastavna sredstva koja omogućavaju auditivno, vizualno, spacijalno, praktično, problemsko, situacijsko učenje (npr. debata, korištenje bankomata, igra uloga, odlazak po namirnice u trgovinu, raspodjela kućnoga proračuna, kreiranje jelovnika, popunjavanje obrazaca i sl.).

Osmisliti zadatke u kojima polaznici mogu doživjeti uspjeh (dajte im zadatke koji nisu niti prelagani, ni preteški, jer ih u oba slučaja možete demotivirati).

Dati češće povratnu informaciju koja je specifična (npr. ispravno si izgovorio/la svako slovo u riječi, odličan ste primjer naveli...).

Koristiti specifične materijale za učenje (prilagodite ih u odnosu na interesiranja, ne koristite dječje

68

udžbenike).

Informirati se o romskoj kulturi i temeljiti svoje poučavanje na uvažavanju vrijednosti i tradicije,

Osluškivati potrebe i koncentraciju polaznika – napravite kratku pauzu, promijenite način rada, ubacite drugačiju aktivnost, uradite vježbu podizanja energije (energizeri)...

Vježbati na konkretnim materijalima (npr. popunjavanje obrazaca).

Planirajte i realizirajte susret imajući na umu krajnji, željeni stečeni ishod/kompetenciju polaznika.

Nemojte zaboraviti: Veoma je bitno da što više toga naprave sami polaznici, u situacijama koje što

vjernije simuliraju one realne moguće životne situacije. Učenje je naporan i izazovan posao, i intelektualno i emocionalno.

Promovirati vrijednost obrazovanja.

Razlike u učenju između djece i odraslih U usporedbi s djecom odrasli su manje otvorena uma i ponekada su otporniji na promjene. Stoga ukoliko želimo da odrasli nauče nešto što je drugačije ili ponekad suprotno njihovu prethodnom znanju, moraju razumjeti zašto to uče. Trener treba pružiti dobro obrazloženje za uporabu novoga koncepta koji mora biti upotrebljiv za konkretne svrhe. Odrasli su također manje znatiželjni i više su orijentirani na cilj nego djeca, te stoga trener mora promovirati istraživanje novih koncepata i novih načina postizanja cilja. S druge strane, odrasli su skloniji povezivati nove koncepte s onim već usvojenim te trener to povezivanje može koristiti u metodama rada. Skupina treba biti formirana tako da polaznici ne dijele samo slične vještine, nego i životno iskustvo. To im omogućuje lakše stupanje u interakciju te se lakše stvara pogodno ozračje za učenje. Tako na primjer ukoliko tečaj provodi žena koja je trener a ujedno i majka, može pokrenuti temu majčinstva na osnovi svoga iskustva i tako olakšati diskusiju na zajedničku temu. S obzirom na to da starosna dob općenito utječe na brzinu učenja, odrasli uče sporije od djece. To se posebno odnosi na učenje drugoga jezika. Odraslim osobama s nedostatkom vještine temeljna čitanja i pisanja teže ih je savladati što su stariji. Odrasle osobe također imaju dodatne poteškoće u savladavanju korištenja olovke što ukazuje da se koordinacija ruku stječe u djetinjstvu, što s godinama postaje teže. Za odrasle kojima je potrebna kontinuirana motivacija kako bi se lakše nosili sa sporim napretkom to može biti frustrirajuće. Odrasle osobe uključene u program temeljnoga neformalna obrazovanja trebaju biti svjesne da će učenje određene vještine, poput recimo čitanja i pisanja, oduzeti mnogo vremena i da neće biti jednostavno. Za djecu je obrazovanje ponekad strogo određeno i organizirano na dnevnoj osnovi. Odrasli imaju mnogo obveza, kao što su obitelj i posao te stoga može biti teško da u svom, ionako pretrpanom rasporedu, odvoje vrijeme za učenje. Što su njihove obveze veće, to će im biti teže dolaziti na vrijeme na nastavne susrete i ne izostajati. Upravo su obiteljske obveze razlog zbog kojega žene ne mogu nazočiti večernjim susretima. Shodno tome, trener treba uzeti u obzir da za neke polaznike učenje ne može biti prioritet te bi trebao kreirati fleksibilniji program. Prilikom pripremanja nastavnih susreta mogu biti korisni stožac učenja Edgara Dalea i Bloomova

69

taksonomija obrazovnih ciljeva čije primjere dajemo u nastavku: Edgar Dale stožac učenja

Fotografija br.1: Edgar Dale stožac učenja38

38 https://tech4teachersbovika.wordpress.com/2015/09/27/dales-cone-of-experience-review-of-mrs-woodroffe-assure-model/

Pas

ivn

o u

čen

je

Akt

ivn

o u

čen

je

10 % od onoga što pročitate

30 % onoga što vidite

50 % onoga što vidite i čujete

70 % od onoga što

govorite i pišete

90 % onoga

što uradite

20 % od onoga što čujete

demonstrirati,

primijeniti,

prakticirati

analizirati,

definirati,

kreirati

i procijeniti

Definirati, navesti,

opisati,

objasniti

https://tech4teachersbovika.wordpress.com/2015/09/27/dales-cone-of-experience-review-of-mrs-woodroffe-assure-model/

70

Bloomova taksonomija39

10 važnih načela za trenere koji poučavaju odrasle Tijekom provedbe programa mnoge stvari mogu krenuti po zlu. Možete se suočiti s polaznicima koji dobro ne razumiju vaš jezik ili su mobilni pa neće ostati s vama do kraja programa, ili ćete možda imati polaznike koji neće redovito dolaziti na nastavu, ili nemotivranu djecu, itd. Prema autorima Ćalina, Dijanošić i Martinko40 10 najvažnijih načela za odrasle koji sudjeluju u procesu učenja mogu pomoći treneru prilagoditi način rada koji će voditi do boljega razumijevanja odraslih polaznika:

2. Motivacija: Odrasli su motivirani učiti ako postoji razlog, svrha ili cilj zbog kojeg sudjeluju u obrazovnom procesu.

3. Kontrola: Odrasli imaju potrebu za kontrolom svoga života. Oni su samousmjereni i preuzimaju odgovornost za vlastito učenje.

4. Iskustvo: Odrasli, svjesno ili podsvjesno, povezuju novo učenje s onime što već znaju, što su spoznali, bilo životnim iskustvom ili obrazovanjem. Procjenjuju nove informacije/ideje/znanja s obzirom na postojeće iskustvo.

5. Različitost: Odrasli se međusobno razlikuju po životnom iskustvu i godinama. Ta različitost može oplemeniti procese obrazovanja upotrebom dijaloga i skupnih diskusija ili projekata s ciljem razmjene iskustava.

39 http://www.maxvibrant.com/bloom-s-taxonomy/bloom-s-taxonomy 40 Ćalina, N., Dijanošić, B., Gefferth, E. i Martinko J. (2012). Kako uspješno poučavati odrasle. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, dostupno na: https://www.scribd.com/doc/266802897/Kako-Uspje%C5%A1no-Pou%C4%8Davati-Odrasle i https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/kako-uspjesno-poucavati-odrasle

Može li polaznik stvoriti novi proizvod ili novo stajalište?

Načini, konstruiraj, kreiraj, dizajniraj, formuliraj, napiši.

Može li polaznik opravdati stav ili donesenu odluku?

Ocijeni, argumentiraj, odbrani, prosudi, vrednuj, evaluiraj.

Može li polaznik praviti razliku između različitih dijelova

materijala?

Ocijeni, usporedi, kritiziraj, raščlani, napravi razliku,

ispitaj, suprotstavi, ispitaj, testiraj.

Može li polaznik primijeniti informacije na novi način?

Odaberi, demonstriraj, dramatiziraj, prilagodi, ilustriraj,

tumači, izvedi, riješi, upotrijebi, napiši.

Može li polaznik objasniti ideje i koncepte?

Klasificiraj, opiši, raspravi, obrazloži, identificiraj, lociraj,

prepoznaj, izvijesti, odaberi, prevedi, parafraziraj.

Može li se polaznik dosjetiti ili zapamtiti informaciju?

Definiraj, ponovi, popiši, zapamti, prisjeti se, ponovi, izreci, imenuj.

https://www.scribd.com/doc/266802897/Kako-Uspje%C5%A1no-Pou%C4%8Davati-Odrasle

https://www.scribd.com/doc/266802897/Kako-Uspje%C5%A1no-Pou%C4%8Davati-Odrasle

https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/kako-uspjesno-poucavati-odrasle

71

6. Godine: Brzina i sposobnost učenja smanjuje se s godinama, ali dubina se razumijevanja/učenja povećava. Cjeloživotnim učenjem odrasli osiguravaju fleksibilnost moždanih aktivnosti prema usvajanju novih informacija i znanja te veću sposobnost njihova „upijanja“.

7. Cilj: Odrasli se obrazuju s ciljem i žele primijeniti naučeno što je moguće prije. Oni žele da im se informacije predstave organizirano i sistematizirano, s ključnim jasno vidljivim elementima.

8. Relevantnost (važnost): Odrasli žele znati zašto nešto uče. Sadržaji poučavanja moraju biti relevantni potrebama sudionika u edukaciji i primjenjivi u profesionalnom ili privatnom životnom okruženju.

9. Navike: Odrasli često imaju oblikovane navike, često u suprotnosti onima koje se žele postići u procesu učenja. Tada se javlja otpor i smanjen stupanj fleksibilnosti u prihvaćanju novih znanja i potrebno je uložiti više vremena i uvjeravanja u ispravnost poučavana/predstavljena sadržaja. U suprotnome, odrasli se mogu osjetiti ugroženima i napadnutima.

10. Promjene: Dok neke odrasle promjena motivira, drugi joj se odupiru. Učenje obično zahtijeva promjenu stavova, uvjerenja, oblika ponašanja i načina djelovanja. Zato je važno objasniti svaku dvojbu ili nejasnoću koja se pojavi u procesu poučavanja.

10. Poštovanje: Odrasli očekuju i zahtijevaju poštovanje, a ono im se iskazuje uvažavanjem njihovih ideja i mišljenja.

Trening za trenere Važni aspekti kurikuluma Tijekom intervjuiranja, i Romima i stručnjacima iz područja obrazovanja, od izuzetne se važnosti pokazalo obrazovanje trenera. Važno je da osobe koji rade s odraslim Romima imaju znanje iz područja obrazovanja odraslih i da su informirani o ciljnoj skupini s kojom rade i da imaju razvijenu interkulturalnu svijest. Stoga se u svakoj zemlji treba napraviti poseban kurikulum i trening za trenere. Takozvana pozitivna diskriminacija može se primijeniti na Rome sve dok ona opravdava rezultate i kreira fleksibilnost u procjeni i definiranju strukture učenja, procjene i u području predavanja. Kurikulum se mora odnositi na sljedeće kompetencije:

Kontekst: Kontekst podrazumijeva sve one sposobnosti, informacije, vještine koje pomažu radu u određenom okruženju i s posebnom ciljnom skupinom.

Didaktika: općenito definira metode i pristupe obrazovanju odraslih.

Društvene kompetencije: Pod tim se podrazumijevaju sve vještine potrebne za rad s ljudima na individualnoj i skupnoj razini.

Osobne kompetencije: Taj skup kompetencija ujedinjuje različite osobne vještine koji su uvjet za rad s Romima u području obrazovanja odraslih.

Ključni aspekti vezani za navedene četiri kompetencije koji se moraju uključiti u trening za BERA trenere su sljedeći: 1. Kontekst:

Povijest, kultura, tradicija Roma

Antidiskriminacija

Rasizam i anticiganizam

Stereotipi, predrasude, rodne uloge

Pregled sustava obrazovanja

Uloga romskih medijatora

Zdravlje u romskim zajednicama (uključujući i mentalno zdravlje)

Razumijevanje komercijalnih aktivnosti Roma

Društveni status i uloga Roma u društvu

72

2. Didaktika:

Koncepti učenja odraslih

Teorije motivacije

Kreiranje okruženja za učenje

Tehnike prezentiranja

Pripremanje nastavnih sati

Koncepti stilova učenja

Ograničenja i poteškoće kod učenja

Procjena i testiranje znanja 3. Društvene kompetencije:

Davanje povratne informacije

Vođenje i usmjeravanje skupine

Konverzacija i postavljanje pitanja

Skupna i obiteljska dinamika

Upravljanje konfliktom

Interkulturalna komunikacija i konflikti 4. Osobne kompetencije:

Refleksija i samoprocjena

Upravljanje vremenom

Samosvjesnost

Praktični rad pod nadzorom Strukturiranje je tečaja (preduvjeti za sudjelovanje, trajanje programa, učestalost i trajanje nastavnih susreta, veličina skupine, metode i sl.) potrebno definirati zasebno za svaku zemlju u skladu sa smjernicama o obrazovanju odraslih toga područja.

Rom medijator Tečaj i funkcija Romski su medijatori, prema rezultatima spomenutih intervjua, važan čimbenik uspjeha temeljna obrazovanja odraslih Roma. U ovom dijelu ćemo saznati važne informacije o funkciji romskih medijatora u kontekstu toga neformalnog programa, kao i njihovom educiranju. Uloge romskih medijatora mogu biti različite, kao na primjer:

1. Redovita podrška treneru tijekom tečaja 2. Podrška treneru u smislu razumijevanja potrebe Roma 3. Podržati dinamiku pružatelja programa 4. Pomoć pri rješavanju konflikata između polaznika, između polaznika i trenera te drugih aktera 5. Upućivati i objašnjavati relevantne informacije vezane za tečaj (registracija, kulturalne aktivnosti i

sl.) 6. Podržati romske zajednice kako bi se uključile u program 7. Raditi na jačanju i poboljšanju motivacije polaznika 8. Promovirati kontakt i odnose između Roma i neroma

73

Trening za Rom medijatore bi se trebao fokusirati na sljedeći sadržaj: 1. Modul

a) Načela medijacije b) Profil medijatora c) Samopromoviranje d) Polazne točke: činjenice i izazovi e) Svjesnost o radnom mjestu/poznavanje različitih zakona

2. Modul

a) Etički kodeks b) Raznovrsnost situacija i zadataka c) Pragmatični pristup identificiranja ciljne skupine d) Izazovi u prakticiranju medijacije

3. Modul

a) Učinkovit interkulturni medijator b) Uloge i zadatci medijatora c) Plan intervencije d) Posljedice rasizma, diskriminacije i marginalizacije

4. Modul

a) Kulturalne razlike b) Jednak pristup javnim servisima i ljudskim pravima c) Strategija izgradnje povjerenja i konsenzusa d) Interakcija s članovima romske zajednice i facilitiranje interkulturna dijaloga e) Poludnevno praćenje facilitatora na terenu

5. Modul

a) Vođenje slučaja b) Upravljanje konfliktom pomoću medijacije c) Poludnevno praćenje facilitatora na terenu

6. Modul

a) Sastajanje s romskim obiteljima “Uloga obrazovanja u romskim obiteljima” 7. Modul

a) Identitet i kulturalna pitanja u radu medijatora b) Radni ciklus (Participativni radni ciklus) c) Simulacija

Pripremanje radnoga okruženja

1. Sesija o povijesti Roma i njihovoj kulturi za trenere 2. Upoznati trenere s funkcijama i kompetencijama medijatora

Proces evaluacije

1. Monitoring i evaluacija medijatora na terenu 2. Samoprocjena

74

3. Procjena škole/zajednice 4. Definiranje strategije za unaprjeđenje učinka

Odgajatelj Opis posla Opis posla daje sliku o zadatcima i odgovornostima koje odgajatelji preuzimaju. Budući da većina odraslih Roma ima djecu, važno je uzeti u razmatranje uvođenje i toga kadra prilikom provedbe obrazovna programa. Ime pozicije: Odgajatelj/ica Glavna svrha te pozicije: Ta je osoba odgovorna pružiti sigurno i poticajno okruženje za djecu u vremenu dok su njihovi roditelji na tečaju. Opseg posla: Osoba angažirana u svojstvu odgajatelja bit će odgovorna za planiranje i provedbu programa za djecu različita uzrasta i mora osigurati sigurnost i razvoj djece dok nisu pod roditeljskim nadzorom. Potrebno obrazovanje, vještine i sposobnosti Obrazovanje

Za tu poziciju nije potreban certifikat ni određena razina obrazovanja.

Zainteresirana osoba mora sudjelovati na treningu koji održava poslodavac/iskusni član organizacije.

Trening uključuje teme kao što su supervizija djeteta, relevantno zakonodavstvo, procedure kako bi se osiguralo da su nadzirana djeca sigurna, sigurne i prikladne aktivnosti za djecu.

Vještine i sposobnosti

Društvena odgovornost

Vještine supervizije

Učinkovite organizacijske vještine

Vještine komuniciranja

Vještine odlučivanja

Učinkovite vještine rješavanja problema

Vještine upravljanja stresom

Emotivna stabilnost

Točnost Molimo da uzmete u obzir zakonska ograničenja koja mogu prevagnuti i koja su važnija od predložena treninga i osobnih zahtjeva. Posebna postignuća i odgovornosti odgajatelja:

Osoba koja će obavljati posao odgajatelja planira prikladne programe i aktivnosti za djecu iz skupine, uzimajući u obzir razlike u godinama. Te aktivnosti moraju zadovoljiti tjelesne, emocionalne, intelektualne i društvene potrebe djece u tom programu.

Također mora osigurati stalni nadzor nad djecom.

Uporaba adekvatne opreme za aktivnosti koja mora biti čista i sigurna za svu djecu.

Uporaba prihvatljive i pozitivne disciplinske mjere. Primjena je agresivne i neracionalne disciplinske mjere zabranjena.

Osoba mora biti upoznata za procedurama u hitnim slučajevima.

75

Mobilnost Romsku zajednicu karakterizira različitost tradicija, promjene mjesta prebivališta, prelaženje granica i transregionalnih i transnacionalnih, i kontinuirana promjena načina života i radnoga okruženja. Stoga ovaj priručnik, prepoznajući važnost obrazovanja za romsku populaciju, temelji svoj pristup kroz priznanje te realnosti i prilagodbe metoda za prevladavanje mogućih problema. Osim izazova koji se očekuju u realizaciji nastavnoga procesa, možemo anticipirati još dva područja izazova: prenosivost sadržaja učenja i mobilnost. Kako je postizanje ključnih kompetencija osnovna nakana ovoga programa, važno je podsjetiti se da su osnovne ključnih kompetencija generičke, prenosive i multifunkcionalne. Ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina, nadarenosti i stavova potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje.41 Takva determiniranost karaktera ključnih kompetencija govori o tome da su one generičke, tj. univerzalne odnosno da vrijede za bilo koje područje ljudskoga djelovanja bez obzira na profesionalno zanimanje ili radno mjesto. Prenosive su i multifunkcionalne u kontekstu toga da osoba koja ih je stekla može kvalitetnije obavljati aktivnosti iz područja društvenoga života i/ili poslova na određenome radnom mjestu. Dakle stečene ključne kompetencije su po svojoj prirodi prenosive i višestruko korisne osobi bez obzira na kontekst u kojem se nalazi. Što su kompetencije razvijenije na višem stupnju, to je veća vjerojatnost da će osoba biti prilagodljivija novom okruženju što je pripadnicima romske populacije posebno važno s obzirom na njihovu mobilnost. Adekvatan mehanizam (protokol, dokument) kojim se evidentira realizirani program neformalnoga obrazovanja neobično je važan kao pretpostavka mobilnosti i priznavanja stečenih kompetencija. Iako se takvim dokumentom ne dokazuju stečene kompetencije ni razina njihove usvojenosti, daju se osnovne informacije o ishodima učenja programa, te o realiziranim nastavnim satima i drugim nastavnim aktivnostima polaznika. Dokument je u funkciji davanja informacija o polazniku i programu u svrhu njegova nastavka ili slična programa u nekoj drugoj zemlji kao posljedica selidbe, potrage za radnim mjestom i sl. Institucija/organizacija za pružanje usluga neformalna obrazovanja vodit će evidenciju u skladu s etičkim kodeksom i relevantnim zakonodavstvom koje se odnosi na čuvanje podataka pojedinaca. Ovaj Priručnik ne definira sferu upravljanja podatcima kao ni same elemente baze podataka jer se program provodi u različitim zemljama. Prema tome institucija je za pružanje usluga obrazovanja odraslih obvezna na zahtjev polaznika programa izdati dokument o pohađanju programa. Razmjena podataka u svrhu mobilnosti polaznika može biti realizirana na dva načina: razmjena informacija među institucijama ili izdavanjem adekvatna dokumenta polazniku. U oba su slučaja razmijenjene informacije povjerljive i sadrže podatke o samom polazniku kao i informacije o programu neformalna obrazovanja. Informacije o polazniku odnose se na njegovo ime i prezime, što je minimum za identificiranje osobe. Informacije o programu mogu imati više sadržaja. Preporučamo da dokument sadrži elemente kao što su: naziv treninga, ciljevi i ishodi učenja, tematska područja, broj ostvarenih individualnih sati i tome slično. Stoga su obje vrste razmjene informacija moguće što prije svega ovisi od potreba polaznika. Ukoliko polaznik izgubi izdani dokument, važno je osigurati njegovo ponovno izdavanje ili da se on službeno pošalje instituciji koju polaznik naznači, a u kojoj će nastaviti s istim neformalnim tečajem ili započeti neki drugi program. Važno je također dokazati prethodno stečene kompetencije.

41 abecedakarijere; http://www.abecedakarijere.ba/kk/kljucne-kompetencije.html

76

Primjer dokumenta:

KOJI SE ODNOSI NA…

Ovim se dokumentom daju na uvid relevantne informacije o polazniku neformalna temeljna programa obrazovanja odraslih u svrhu priznavanja, prenošenja i nastavka realizacije obrazovnih aktivnosti.

Dokument nema legitimitet svjedodžbe odgojno-obrazovne institucije niti daje kvalifikaciju i zanimanje polazniku.

Ime i prezime polaznika Upisati ime i prezime polaznika

Puni naziv neformalna programa obrazovanja

Precizirati naziv tečaja

Naziv institucije koja realizira program

Ime institucije/NGO koja realizira program neformalnoga tečaja

Opis programa Navesti osnovnu svrhu i cilj programa

Ishodi učenja Navesti ishode učenja koji su definirani za svako područje iz kojeg se Program realizira A: Čitanje i pisanje B: Matematičke kompetencije C: Digitalne kompetencije

Individualne i skupne nastavne aktivnosti

Navesti aktivnosti kojima se detaljnije opisuje karakter nastavna procesa (npr. debata, prezentacija, izlaganja, igranje uloga i sl.) i dokazuje aktivnost polaznika (npr. zadaća, portfolio, izrada nekog proizvoda i sl. )

Ukupno predviđeno trajanje programa (izraženo u nastavnim satima)

A: Čitanje i pisanje B: Matematičke kompetencije C: Digitalne kompetencije

Realizirani nastavni sati od polaznika

A: Čitanje i pisanje B: Matematičke kompetencije C: Digitalne kompetencije

Za točnost podataka odgovara:

Ime i prezime odgovorne osobe i njezina funkcija Datum i mjesto: ___________________

77

Smjernice za prvi nastavni sat Način na koji je inicijalni susret (prvi nastavni sat) strukturiran i atmosfera tijekom susreta mogu imati važan utjecaj na polaznikov stav o programu i može ga dodatno motivirati i potaknuti da se posvete procesu učenja.

1. Priprema za prvi nastavni sat Okruženje u kojem će se održavati tečaj je jedan od čimbenika koji određuju uspjeh sudjelovanja polaznika koji na tečaj dolaze s različitim potrebama42. Prilikom određivanja karakteristika okruženja u kojem će se održavati program, veoma je bitno imati na umu i specifične potrebe odraslih Roma za koje je namijenjen. Kako bismo dobili opći stav o potrebama odraslih Roma, u provedene intervjue uključili smo i nekoliko pitanja koja se odnose upravo na tu tematiku (rezultati opisani u poglavlju „Rezultati intervjua“). Za prvi se nastavni sat preporučuje namještanje prostora tako što se stolice namjeste u skladu s metodom koju trener želi koristiti prilikom upoznavanja. Ukoliko za upoznavanje nisu potrebne stolice, potrebno ih je prethodno pripremiti za sljedeće stavke prema rasporedu ili prema planu – što je rad na ostvarivanju željenih ciljeva (u kojem će biti potrebni stolovi). Za rad se preporuča postavljanje stolova u obliku slova U ili kruga. Krug ima jači učinak na skupinu, olakšava komunikaciju i suradnju između polaznika i trenera. Postavljanjem se stolova na taj način izbjegava naglašavanje hijerarhije u skupini te se polaznici osjećaju vrijednim i prihvaćenim. Sjedenje za stolom može pomoći da se polaznici osjećaju sigurnijim tijekom prvoga nastavnog sata, ali im ostavlja dojam pripadanja jer imaju “svoj stol”. Nastavni materijali i pribor koji će se koristiti tijekom sata trebaju biti završeni i pripremljeni prije dolaska polaznika. Također bi bilo lijepo ukoliko bi se za polaznike mogla pripremiti kava, čaj i mali keksići/kolačići zbog čega će se odrasli osjećati dobrodošlo i povećati će im motivaciju.

2. Dobrodošlica polaznicima Od svih čimbenika koje treba uzeti u obzir prilikom pripremanja programa (tečaja) za odrasle Rome, ni jedan nije toliko bitan kao adekvatno educiran i posvećen trener. Upravo je on osoba koja stvara pozitivno ozračje i veoma je bitno da polaznici osjećaju interes trenera za njihove potrebe kao i to da on brine o njima. Trener bi trebao poželjeti dobrodošlicu svakom polazniku uz neformalno ćaskanje prije prvoga susreta/nastavnoga sata.

3. Objašnjenje tečaja Za polaznike je veoma bitno da im se prije početka programa pruže informacije o korištenim metodama u radu. S obzirom na to da polaznici nisu naviknuli učiti uz praktični rad i diskusiju, vrlo je vjerojatno da će veći dio njih smatrati kako je potrebno da tijekom nastavnih sati samo sjede i slušaju trenera. Trener može pojasniti tečaj na sljedeći način: „Tijekom ovoga tečaja koristit će se različite metode učenja:

Imati ćete mogućnost raditi samostalno, u parovima, manjim ili većim skupinama (u većini slučajeva, surađivat ćete jedni s drugima)

Sati će biti interaktivni

Učit ćemo kroz iskustvo

Imat ćete priliku vidjeti prezentacija o različitim temama

Imat ćete priliku govoriti i iskazati svoje mišljenje

U većini slučajeva nećete trebati učiti kod kuće.“ Nadalje, veoma je bitno upoznati polaznike sa osobom koja će obnašati ulogu Rom medijatora ili asistenta kako bi se mogla adekvatno predstaviti polaznicima i pojasniti svoju ulogu. Detaljan opis pozicije Rom

42 John C. Milles, Simon Priest (1999) – Adventure Programming, Venture Publishing, State Collage, Pennsylvania.

78

medijatora/asistenta i potrebna treninga prikazan je u poglavlju „Rom medijator“. Prilikom upoznavanja polaznika s Rom medijatorom/asistentom treneru bi bilo korisno pružiti sljedeće objašnjenje: “Predstavljam Vam našeg Rom medijatora/asistenta koji će nam pružati potporu tijekom tečaja. Ukoliko tijekom tečaja imate neke poteškoće ili probleme, stojim Vam na raspolaganju. No, ukoliko smatrate da Vam je o pojedinim temama i situacijama lakše porazgovarati s Rom medijatorom/asistentom najprije, imate i tu mogućnost”.

4. Upoznavanje Prilikom prvoga nastavnog susreta svi polaznici tečaja: trener, Rom medijator/asistent i polaznici mogu se osjećati zbunjeno i anksiozno. Kako bi se pomoglo članovima skupine da se osjećaju ugodno, upoznaju se i osjećaju kao dio tima, preporuča se uporaba ledolomaca (icebreaker – igra upoznavanja)43. Trener može pokrenuti diskusiju koja može pomoći polaznicima da se upoznaju. Jedna je od metoda postavljanje interesantnih pitanja o polaznicima poput: Kako ste dobili svoje ime? Jeste li ga dobili po nekome iz Vaše obitelji? Je li neka interesantna obiteljska priča povezana s Vašim imenom? Imate li nadimaka koje biste željeli podijeliti sa skupinom? Imate li djece? Kako se zovu? Imaju li njihova imena priču? Trener se može koristiti različitim metodama kako bi se imena polaznika lakše zapamtila kao i ledolomce, sukladno potrebama skupine i razini socijalizacije. Također je veoma bitno da se trener predstavi kako bi polaznici uvidjeli da i trener, kao i Rom medijator/asistent dijele informacije o sebi. “Jedna šibica” je interesantan ledolomac u kojem svaki polaznik (jedan po jedan) pale šibicu i govore svoje ime i detalje o sebi u trajanju dok šibica gori. Trener može navesti različite teme o kojima polaznici mogu govoriti: predstavljanje sebe, pričanje o djeci, svakodnevnim aktivnostima, što vole raditi i sl. Zanimljiva je i igra istine i laži: svaki polaznik priča tri priče od kojih su dvije istinite a jedna nije. Zadatak je ostalih polaznika pogoditi koja je priča neistinita. Kako bi dao primjer, trener može početi prvi sa svoje tri priče. Također se polaznici mogu podijeliti u skupine od po tri osobe i trener im može dati zadatak da se predstave pred skupinom. Pritom je veoma bitno da trener polaznicima da naputke što trebaju predstaviti: ime, godine, članove obitelji, hobije i sl.

5. Identificiranje polaznikovih ciljeva, predstavljanje strukture i ciljeva tečaja Uobičajeno je da se polaznici uključuju u programe (tečajeve) s jasno definiranim ciljevima, poput: „Želim znati čitati i pisati kada završim tečaj”. Odraslima je potreban konkretan razlog da bi se uključili u proces učenja, trebaju biti uvjereni u relevantnost tečaja za sebe i svoje okruženje: naučeno mora biti primjenljivo u njihovom poslu i ostalim odgovornostima koje imaju, poput obitelji44. Polaznici će biti motivirani dolaziti na nastavne sate ukoliko vide jasnu poveznicu između svojih i ciljeva tečaja: veoma je bitno da znaju kako će im tečaj pomoći pri ostvarivanju ciljeva. Zadatak je trenera pomoći polaznicima da otkriju upravo tu poveznicu predstavljanjem strukture i ciljeva i ishoda učenja tečaja. Kako bi to uspješno uradio, trener najprije mora identificirati potrebe polaznika saznanjem što je to što polaznici žele ostvariti nakon završetka tečaja. Odgovori polaznika mogu biti različiti, a nekima od njih će možda trebati primjeri ciljeva, tako da bi za trenera bilo dobro da pripremi adekvatne primjere. Nakon identificiranja polaznikovih ciljeva trener može predstaviti strukturu i ciljeve i ishode učenja tečaja koji će pohađati. S obzirom na to da neki od željenih ciljeva polaznika mogu biti nerealni, trener treba pojasniti kako se oni tim tečajem ne mogu realizirati. Uz to, trener ne smije davati obećanja koja ne može ispuniti, ali može pojasniti da je taj tečaj prvi korak prema ostvarivanju njihovih većih ciljeva i ukoliko je

43 Matthew D. Liddle (2008) – Teaching The Unteachable, Worth Publishing 44 Mathias Kamp (2011) – Facilitation Skills And Methods Of Adult Education

79

potrebno, on im može pomoći pri pronalasku tečajeva koji im po završetku toga programa mogu pomoći. Prezentacija se može uraditi s pomoću Power Pointa ili usmeno. Preporučujemo korištenje pomagala poput Power Pointa s fotografijama za početnu skupinu i malo detaljniju prezentaciju za naprednu skupinu s kratkim objašnjenjima i ilustracijama. Prilikom predstavljanja ciljeva tečaja, preporučujemo da ih trener kontinuirano usporedi s ciljevima polaznika (npr. „Nakon što naučite zbrajanje i oduzimanje, moći ćete izračunati cijene različitih proizvoda. Ukoliko želite raditi u trgovini, ovo vam je znanje veoma bitno i korisno.“) Također je bitno staviti do znanja polaznicima da se nastavni sati i predviđene nastavne jedinice nadovezuju i stoga je bitno njihovo redovito sudjelovanje. Trener treba imati na umu da, prema M. Knowlesu45, odrasli najbolje uče:

kada razumiju zašto je nešto bitno znati ili uraditi

kada imaju slobodu učiti na svoj način

kada je učenje temeljeno na iskustvu

kada je njima pravo vrijeme za učenje

kada je proces učenja i poučavanja pozitivan i ohrabrujući

6. Definiranje pravila skupine Pravila skupine pomoći će polaznicima da tijekom tečaja uče i surađuju na djelotvorniji način. Svi članovi skupine moraju definirati i prihvatiti pravila. Zadatak je trenera pomoći polaznicima u identificiranju pravila, po mogućnosti različitih, a koja ovise o potrebama polaznika. Bitno je naglasiti da ta pravila moraju biti formulirana u pozitivnom tonu (“Dolazimo na vrijeme”, “Dok jedna osoba govori, mi slušamo”, “Svi trebamo biti nazočni na satu”, “Ukoliko je netko spriječen nazočiti nastavnom satu, treba javiti treneru”, “Pričamo i ponašamo se s poštovanjem prema drugima”, “Poštujemo mišljenja drugih” i sl.). Trener također može pojasniti zašto su ta pravila bitna. Na primjer: i polaznike i trenera ometa kada se kasni i prekida nastavni sat, osoba koja zakasni može propustiti bitne informacije zbog čega bi ih trener trebao ponoviti, a to oduzima vrijeme. Ta pravila mogu biti predstavljena u obliku simbola koji se mogu istaknuti na vidno mjesto u učionici ili trener može napraviti dokument koji će svi polaznici na sebi svojstven način potpisati (ukoliko se ne znaju potpisati). Polaznici se također trebaju dogovoriti o posljedicama ukoliko se dogovorena pravila ne budu poštivala i trebaju ih definirati svi polaznici i trener. S obzirom na to da su u pitanju odrasle osobe, preporučujemo izbjegavanja većih posljedica za polaznike. Najbolji način za rješavanje takve situacije je ohrabrenje polaznika da podsjećaju jedni druge na dogovorena pravila u slučaju nepoštivanja.

7. Uspostavljanje rasporeda Ukoliko skupina nije prethodno odlučila o rasporedu, prvi je susret najbolja prigoda kako bi se razgovaralo o toj temi. Datumi/dani i točno vrijeme susreta moraju biti dogovoreni s polaznicima i treba odgovarati njihovim potrebama i mogućnostima, stoga skupina treba definirati najbolje datume i vrijeme za održavanje susreta. Dogovor trenera s polaznicima može se realizirati uz pomoć sheme na ploči ili postera. Trener može napraviti kolumne za svaki dan koji će podijeliti na tri termina (ujutro, popodne, navečer). Potom, trener obilježava termine u kojima neće moći biti nazočan pritom ostavljajući slobodne vikende i dnevne termine. Nakon toga, svi polaznici obilježavaju termine koji njima ne odgovaraju. Termini s najmanje oznaka biraju se kao oni koji najviše odgovaraju.

8. Predstavljanje prve vježbe Nakon kratke pauze trener bi trebao polaznike uvesti u prvu nastavnu jedinicu kroz vježbu koja će

45 Ibid.

80

predstavljati osnovno znanje (npr. Na tečaju čitanja i pisanja kako držati olovku, na tečaju digitalnih vještina kako upaliti računalo itd.). Cilj je te aktivnosti pomoći polaznicima steći dojam o metodama poučavanja, ali i da po završetku prvoga nastavnog sata imaju osjećaj da su već nešto naučili.

9. Završetak prvoga susreta Po završetku prvoga nastavnog susreta veoma je bitno podsjetiti polaznike na datum i vrijeme sljedećega nastavnog sata. Trener može pripremiti raspored za polaznike, a datumima sljedećih susreta i kontakt informacije. Također je bitno da trener sažeto ponavlja ključne poruke prvoga nastavnog susreta kao i da da pregled onoga što će polaznici naučiti na sljedećem nastavnom satu. Nadalje, trener bi trebao pitati polaznike za njihov prvi dojam kako bi dobio povratnu informaciju, veoma bitnu za proces poučavanja.

Procjena Prema Pastuoviću46 vrednovanje je proces utvrđivanja stupnja postignuća ciljeva obrazovanja i odgoja, te utvrđivanja čimbenika odgovornih za postignute ishode i učinke odgojno-obrazovna procesa. Vrednovanje ima različite svrhe, uloge i načine realizacije. Kako navodi Kyrjacou47, najčešće svrhe ocjenjivanja su:

1. Osigurati nastavnicima povratnu informaciju o učinkovitosti njihova upravljanja procesom učenja kako bi mogli donositi obrazovne odluke, prilagođavati ciljeve i načine poučavanja predznanju i karakteristikama onoga koji uči.

2. Osigurati polaznicima pedagoške povratne informacije o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u kojem stupnju postigli očekivane ishode i služi poboljšanju postignuća.

3. Motivirati polaznike za još bolju organizaciju svoga rada, učenja, zalaganja, angažmana i aktivnosti. Uspjeh u zahtjevnijoj aktivnosti posebno djelotvorno potiče motivaciju ukoliko nije prezahtjevno pa onda demotivira polaznika.

4. Procjena u funkciji snimanja stanja i uvida u trenutačnu razinu usvojenosti kompetencija s ciljem daljnjega planiranja, prilagodbe programa i realizacije predviđenih aktivnosti.

5. Procjena u funkciji planiranja i eventualne modifikacije procesa poučavanja. To je jedan od razloga zašto vrednovanje treba ostvarivati kontinuirano i koristiti se različitim načinima.

6. Davanje povratne informacije institucijama koje izdvajaju određena sredstva za obrazovne programe.

7. Procjena kao rezultat rada daje mogućnost da se pošalje povratna informacija o završenom obrazovnom ciklusu, stupnju nekoga tečaja i sl., te omogućava mobilnost i prenosivost rezultata.

Vrednovanje u obrazovanju odraslih ima višestruku svrhu poput osiguravanja povratne informacije polazniku, nastavniku ili odgojno-obrazovnoj ustanovi, zatim prognostičku i motivacijsku svrhu, ali je važno naglasiti da je kompetentnost procjenitelja ključna za valjano vrednovanje. Nastavnik bi trebao:

Ocjenjivati ciljeve dosega učenja i koristiti ih za poboljšanje određenih aspekata učenja

Temeljito procjenjivati rad svakoga polaznika

Primjenjivati različite ocjenjivačke strategije primjerene konkretnim aktivnostima

Kontinuirano davati usmene i pisane povratne informacije. Procjenjivanje treba biti pravedno, povezano sa sadržajem predmeta, te raznovrsno i po vrsti i obliku kako bi se mogao procijeniti čitav spektar željenih pedagoških ishoda. Polaznici trebaju biti upoznati s vrstom,

46 Pastuović, N. (1999): Edukologija. Zagreb: Znamen. 47 Kyriacou, C. (2001): Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

81

oblicima, namjenom, načinom upotrebe i kriterijima koji se koriste prilikom procjene. Procjenjivačke aktivnosti moraju se održavati u primjerenim okolnostima, izbjegavati ometanja polaznika u realizaciji aktivnosti, nastojati smanjiti tremu, anksioznost i omogućiti polaznicima što više kontrole u realizaciji procjenjivačke aktivnosti. Kriteriji procjenjivanja trebaju biti poznati polaznicima, a zadatci jasni, nedvosmisleni i primjereni. Kvalitetna se procjena vrši kombiniranjem različitih metoda (opservacija, razgovor, testiranje i sl.) i temeljena je na ciljevima i ishodima učenja. Vrednovanje postignuća i nastavnoga rada može biti formativno, sumativno, normativno, ocjenjivanje na temelju mjerila, dijagnostičko ocjenjivanje, interno, eksterno, neformalno, formalno, trajno, jednokratno, objektivno, ocjenjivanje postupka, ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda48. Bitno je naglasiti da je u procesu procjene potrebno koristiti različite vrste aktivnosti, te imati na umu da različite aktivnosti traže različite vrste procjene. Osnova za testiranje poslije su formulirani ishodi učenja. Dakle, proces testiranja poslije mora biti temeljen na onome što smo predvidjeli kao rezultat procesa poučavanja i učenja. Prilikom planiranja nastavne jedinice i formuliranja ishoda učenja za tu nastavnu jedinicu, važno je planirati i način procjene ostvarenosti toga ishoda učenja. Na primjer, ukoliko smo planirali poučavati polaznike kako napisati svoje ime i prezime, onda ćemo od njih u postupku testiranja poslije tražiti pisanje njihova imena i prezimena kao dokaz njihove kompetencije. Navedeno može predstavljati poseban izazov u obiteljskome okruženju, ukoliko su odrasli i djeca uključeni u proces imajući osobne karakteristike i metode koje utječu na konačno postignuće. Prema navodima iz literature, veoma je bitno najprije razviti samopouzdanje polaznika te nakon toga odabrati vrijeme i načine testiranja (Guidelines competence goals for basic skills for adults). Savjetuje se da trener provede inicijalno testiranje temeljeno na razgovoru. Daljnja se procjena može kontinuirano provoditi razgovorom trenera s polaznicima i opservacijom. Tijekom cijeloga procesa potrebno je imati poštovanje prema polaznicima kao prema odraslim osobama, njihovom znanju kao i samopoštovanju. Veoma je bitno i organizirati testiranje prije i poslije kao i kontinuiranu procjenu kako bi se imao jasan uvid u napredak polaznika i moguće poteškoće. Shodno tome, testiranje bi trebalo biti realizirano u stvarnim životnim situacijama i, ukoliko je moguće, u realnim uvjetima. Brojne su aktivnosti koje nastavnik može osmisliti kako bi dao priliku za procjenu i demonstraciju savladanih vještina. Na primjer, ukoliko su polaznici tijekom tečaja imali priliku napisati recept i napraviti kolač, tijekom razgovora i uživanja u slastici, trener može s polaznicima razgovarati o samom procesu pravljenja kolača, što je bio njihov zadatak, kako su surađivali, na koje su poteškoće naišli, kako su ih riješili, itd. Također, jedan od zadataka polaznicima može biti pisanje ispričnice za dijete u školi ili popunjavanje obrazaca za izdavanje putovnice. Testiranje je potrebno organizirati u udobnoj atmosferi, počevši najprije s neformalnim razgovorom te potom objasniti svrhu i samo testiranje. Jedna je od bitnih uputa da se ne testira više osoba istodobno. Kako bi se postigli dosljedni i pouzdani rezultati, preporuča se koristiti isti test (s malim varijacijama) u testiranju prije i poslije. Savjetuje se kombiniranje metoda: intervju i pisani test kao i pružanje dovoljno vremena svakom polazniku za uradak, bez požurivanja.

48 Temple, C., Steele, L.J. i Meredith, S.K. (2006): „Kooperativno učenje i Planiranje nastavne jedinice i ocjenjivanje“. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by step

82

PREGLEDNIK Cilj je ovoga Priručnika dati informacije: o zakonskoj situaciji u zemljama sudionicama projekta, o mišljenjima stručnjaka i odraslih Roma, o teorijama obrazovanja i drugim podatcima bitnim za Priručnik. Glavni je cilj strukturiranje tečaja i kreiranje neophodnih alata te pružanje informacija neophodnih za provođenje programa temeljna neformalna obrazovanja odraslih Roma. Nastavne su jedinice veoma praktično strukturirane i usklađene su s potrebama organizacija koje bi provodile tečajeve. Dodatno, nastavne jedinice sva četiri modula imaju istu strukturu i pristup, navode ciljeve i ishode učenja, uvjete održavanja programa, vrednovanje postignuća, sadržaj nastavnih jedinica, mogućnosti prenošenja sadržaja učenja i kritične točke. Uporabom bi ovoga Priručnika osoblje koje bi obnašalo ulogu trenera trebalo biti u mogućnosti izvesti temeljni tečaj obrazovanja za odrasle Rome i kreirati vlastite tečajeve zasnovane na navedenim primjerima. Veoma je bitno imati na umu da su najvažniji preduvjeti za uspjeh tretiranje polaznika kao jednakih, fokusiranje na vještine i sposobnosti umjesto na nedostatak znanja i primjenjivanje kreativnosti i različitih metoda kako bi se spriječilo monotonija u procesu učenja i poučavanja. Nadamo se da će što više organizacija u što je moguće više zemalja provesti te tečajeve kako bi se proveli na globalnoj razini. Na taj će način mobilni Romi imati korist od temeljna obrazovanja, kako je i namijenjeno. Naša namjera je pomoći Romima da se izbore s diskriminacijom i imaju blistaviju budućnost, kako oni, tako i njihove nadolazeće generacije. Ovaj Priručnik može biti jedan korak u tom smjeru.

DODATAK U ovom dijelu priručnika možete pronaći primjere 30 nastavnih jedinica (10 primjera po modulu i 5 primjera po svakoj razini). Za dodatne informacije, molimo Vas da pogledate inačicu priručnika na engleskome jeziku na mrežnim stranicama www.project-bera.eu i www.caritas.ba.

http://www.project-bera.eu/

83

PREGLED NASTAVNIH JEDINICA

Čitanje i pisanje, Razina 1

Učenje abecede

Po završetku polaznici će biti u stanju: Prepoznati redoslijed slova u abecedi

Vrijeme (minute) Sadržaj Metoda

5 Dobrodošlica polaznicima i objašnjavanje ishoda učenja

Usmeno izlaganje

5 Što je abeceda? Usmeno izlaganje

20 Vježba: Sortiranje po abecednom redu Praktični rad

10 Vježba čitanja Praktični rad

5 Refleksija, rekapitulacija i kratka procjena Grupna diskusija

Metodološka realizacija: Što je abeceda? Trener objašnjava polaznicima da je abeceda sustav kategorizacije slova. Stvorena je prije 3000 godina i od tada je prilagođena nekoliko puta. Potom im daje nastavni materijal s ispisanom abecedom i objašnjava kako se ona često koristi kao sustav – primjerice u školskom dnevniku učenici su zavedeni prema prvom slovu njihova prezimena. Potom postavlja pitanje jesu li i sami primijetili taj način evidentiranja u drugim situacijama te im ostavlja vremena za razmišljanje prije nego što odgovore.

Nakon što su svi polaznici imali priliku dati odgovor, trener im objašnjava sljedeću vježbu i uručuje im rječnike. Upućuje ih da pogledaju kako su riječi poredane i odgonetnu način nizanja. Ukoliko polaznici raspolažu s pametnim telefonima, trener ih također može uputiti na imenik gdje su kontakti raspoređeni po abecednom redu. Sortiranje po abecednom redu Kako bi polaznici vježbali sortiranje po abecednom redu, trener podijeli slatkiše čiji nazivi počinju različitim slovima abecede i daje im upute da ih slože po abecednom redu. Taj zadatak polaznici mogu riješiti zajednički ili trener može postaviti prvi slatkiš kao početni, onda je zadatak svakoga polaznika odabrati iz gomile slatkiša po jedan i staviti ga na odgovarajuće mjesto sljedećega abecednoga reda. Tijekom vježbe, trener ne komentira uradak polaznika, nego ih po završetku upućuje na njegovu provjeru koristeći se radnim materijalom s ispisanom abecedom i na taj način

Didaktički materijal:

Papiri i olovke

Nastavni materijal s

abecedom

Slatkiši čiji nazivi počinju

drugačijim slovima abecede

(čokolade, bombone i sl.)

Nastavni materijal s popisom

imena

Rječnici ili pametni telefoni

Ishodi učenja:

84

prekontroliraju je li potrebno prepraviti redoslijed. Nakon toga, trener iznosi svoje komentare te ukoliko je potrebno, korigira redoslijed. Vježba čitanja Trener polaznicima daje nastavni materijal s popisom imena i objašnjava zadatak: potrebno je abecednim redom poredati napisana imena. Ukoliko određena imena počinju istim slovom, ona će se poredati abecednim redom na osnovi drugoga slova u imenu. Kao pomoć u rješavanju zadatka, polaznici se mogu služiti nastavnim materijalom s ispisanom abecedom. Po završetku, trener provjerava rezultate.

Savjet:

Ukoliko je jednostavnije,

možete na manjim papirićima

zalijepiti prethodno ispisane

nazive i zalijepiti ih na slatkiše.

85

Čitanje i pisanje, Razina 1 Razlika između samoglasnika i suglasnika

Po završetku polaznici će biti u stanju:

Prepoznati razliku između izgovorenih samoglasnika i suglasnika Razlikovati samoglasnike i suglasnike u pisanome obliku

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje: Razlika između samoglasnika i suglasnika

Usmeno izlaganje, praktični rad

15 Vježba: "Imena" Praktični rad

10 Vježba sortiranja Praktični rad

5 Refleksija, rekapitulacija i kratka procjena Skupna diskusija

Metodološka realizacija: Razlika između samoglasnika i suglasnika Trener objašnjava polaznicima kako postoje dvije vrste glasova: samoglasnici i suglasnici koji nastaju zbog različitih pokreta u govornom traktu. Samoglasnici su glasovi koji nastaju slobodnim prolaskom zraka kroz usta ili dijela usta (poput spajanja zuba, blokiranje izlaza zraka korištenjem jezika...). Suglasnici pak

nastaju blokiranjem dijela usta te se na taj način zaustavlja protok zraka. Potom upućuje polaznike da sami pokušaju identificirati koja su slova abecede ustvari samoglasnici, a koja suglasnici tako što će izgovarati svako slovo i obratiti pozornost jesu li im usta otvorena ili se izgovor blokira na neki način. Trener polaznicima potom dijeli nastavni materijal s abecedom i upućuje ih da na osnovi svojih pretpostavki oboje slova tako što će samoglasnike obojiti plavom, a suglasnike zelenom bojom. Nakon određena vremena trener postavlja abecedu na flipchart te izgovara slovo po slovo identificirajući pritom glasove i uz to provjeravajući jesu li pročitano slovo obojili plavom bojom. Po završetku čitanja svakoga slova, trener ga oboji plavo, ili zelenom bojom, ovisno radi li se o samoglasniku ili suglasniku. Po završetku upućuje polaznike da provjere svoje odgovore te da promijene svoje odgovore ukoliko su napravili pogrešku u bojenju. Vježba "Imena" Trener upućuje polaznike da napišu svoja imena na listu papira. Kada su svi završili, trener im govori da razmjene svoj papir s drugim polaznikom tako da svatko pred sobom ima ime koje nije njegovo. Kada su se svi razmijenili, trener daje uputu da na papire koje imaju pred sobom ponovno napišu svoje ime, te se ponovno razmijene za papire, ali s drugom osobom. Sada svaki polaznik pred sobom


Flipchart ili ploča

Papiri i olovke

Plave i zelene olovke

Nastavni materijal s abecedom

Nastavni materijal - alat

Ishodi učenja:

86

ima 2 imena od kojih ni jedno nije njihovo vlastito. Trener upućuje polaznike da i na taj list papira, po treći put, napišu svoje ime i da taj put papir zadrže. Taj put trener daje drugačiju uputu: polaznici trebaju prebrojiti samoglasnike i suglasnike u sva tri imena koja su pred njima. To mogu uraditi tako što će koristiti abecedu koju imaju na nastavnom materijalu ili tako što će naglas čitati slova kako bi identificirali jesu li usta otvorena ili zatvorena/djelomično blokirana. Dok polaznici rade na zadatku, trener na flipchartu abecednim redom piše imena svih polaznika iz skupine. Kada su svi polaznici završili, trener čita prvo ime s flipcharta i pita polaznike broj samoglasnika i suglasnika u pročitanom imenu te pored njega dopisuje ispravan odgovor. Nadalje, nastavlja istim načelom dok sva imena nisu pročitana. Vježba sortiranja Trener dijeli polaznicima različite alate koji se koriste prilikom popravke (vijak, čavao, kliješta…). Potom daje uputu polaznicima da bez prethodnog zapisivanja pokušaju identificirati koliko samoglasnika i suglasnika u svom nazivu krije njihov komad alata i to zapišu. Kada su svi završili, trener dijeli polaznicima papir s imenom njihova predmeta i moli ih da ponovno prebroje i usporede s brojem koji su prethodno zapisali. Po završetku, trener pita polaznike imaju li neke nejasnoće ili pitanja.

Savjet: Ukoliko polaznici ne znaju brojiti, ponudite im opcije poput uporabe različitih boja pri identificiranju rješenja ili recimo da za svaki identificirani samoglasnik u posebnu zdjelu stave komadić papira.

87

Čitanje i pisanje, Razina 1 Uporaba slova s ciljem formiranja riječi

Po završetku polaznici će biti u stanju: Formirati jednostavne riječi

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje: Kako slova formiraju riječi Usmeno izlaganje, praktični rad

25 Vježba formiranja riječi Praktični rad


Metodološka realizacija: Kako slova formiraju riječi? Trener objašnjava polaznicima da je sljedeći korak, nakon što su naučili sva slova abecede i mogu ih prepoznati, spajanje tih slova u riječi. Objašnjava im da je taj nastavni sat veoma bitan jer će vidjeti kako pojedinačna slova formiraju riječi neophodne za

uspješnu komunikaciju. Objašnjava da je riječ glas ili skup glasova te daje primjer jednostavne riječi (npr. park) jasno je izgovarajući kako bi ju svi polaznici čuli. Potom na vidljivo mjesto zapisuje slovo po slovo izgovorene riječi i ujedno ih izgovara kako bi polaznici mogli spojiti glas sa slovom. Nakon što je napisao sva slova na flipchart, trener izgovarajući spaja slova u riječ: park. Potom pita polaznike imaju li pitanja ili je nešto nejasno. Vježba formiranja riječi Vježba započinje tako što trener svakom polazniku podijeli po tri slova: jedan samoglasnik i dva suglasnika. Potom postavlja pitanje znaju li kako zvuči glas za svako od tih slova. Ukoliko trener uvidi da svi polaznici ne znaju sve glasove, može postaviti abecedu na flipchart i izgovoriti svako slovo. Potom, trener pita polaznike da na osnovi tri dobivena slova oblikuju riječ. Kada su svi polaznici završili, trener daje uputu polaznicima da odlože oblikovanu riječ na jedno mjesto ili predaju njemu/njoj. Kada je trener skupio na jedno mjesto sve riječi, napisat će ih jednu po jednu na flipchart te ujedno dok ih piše, čitati naglas. Nakon te vježbe, trener ponovno dijeli slova polaznicima, pokušavajući pritom da sada dobiju drugu i daje im uputu da ponovno oblikuju riječ. Kada su polaznici svladali oblikovanje riječi od tri slova, trener može dodati još jedno, tako da sada vježbaju s četiri. Po završetku sata, trener može dati slova polaznicima kako bi vježbali kući oblikovanje riječi.

Didaktički materijal: ● Flipchart/ploča ● Slova načinjena od papira, pjene, drveta...

Savjet: Ukoliko skupina dobro funkcionira, čitanje oblikovanih riječi mogu učiniti polaznici umjesto trenera.

Ishodi učenja:

88

Čitanje i pisanje, Razina Pravilan izgovor

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pravilno izgovarati riječi

Prepoznati nepravilno izgovorene riječi



Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje i vježba: Važnost pravilna izgovaranja

Usmeno izlaganje

15 Vježba: Pronađi uljeza Praktični rad

10 Vježba: Jezikolomci (brzalice) Praktični rad


Metodološka realizacija: Važnost pravilna izgovaranja Trener objašnjava polaznicima kako je pravilan izgovor riječi veoma bitan i kako u određenim slučajevima pojedine riječi imaju različito značenje, ovisno o tome kako se izgovore (naglase). Kako bi ilustrirao o čemu govori, trener pokazuje polaznicima video s pogrešnim izgovorom riječi i nesporazumijevanjem koje je posljedica toga.

Ukoliko nije dostupan video, trener može sam navesti primjere. Potom pita polaznike postoje li neke riječi koje su im teške za izgovor te ukoliko postoje, može ih zapisati na ploču i mogu zajedno vježbati izgovor. Pronađi uljeza Trener objašnjava polaznicima kako je za nesmetanu komunikaciju veoma bitno da pravilno izgovaraju riječi te, s druge strane, prepoznaju kada nisu pravilno izgovorene. Potom im dijeli radne materijale i objašnjava vježbu: trener će pročitati tri riječi s radnoga materijala od kojih će dvije riječi biti točno izgovorene, dok jedna neće. Zadatak je polaznika pozorno slušati te zaokružiti riječ za koju misle da je nepravilno izgovorena kako bi se na kraju, kada se svi redovi s po tri riječi pročitaju, rezultati mogli usporediti i analizirati. Vježba se može realizirati i tako da se nakon pročitana prvoga reda s tri riječi napravi stanka i trener pita polaznike za mišljenje o pogrešno izgovorenoj riječi. Čitanje i odabiranje pogrešno izgovorene riječi nastavlja se na taj način dok se svi primjeri ne pročitaju.

Didaktički materijal

Papiri i olovke

Nastavni materijali za vježbu "Pronađi uljeza"

Nastavni materijali za vježbu Jezikolomci (brzalice)

Video

Računalo s projektorom

Ishodi učenja:

89

Jezikolomci (brzalice) Trener polaznicima dijeli nastavne materijale s jezikolomcima i daje uputu da ih najprije sami pročitaju. Potom postavlja upit postoje li neke nepoznate ili nejasne riječi u tekstu kako bi im trener mogao pojasniti. Nakon što su eventualne nejasnoće razriješene, trener pročita naglas jezikolomca te poziva i polaznike da mu se pridruže i pročitaju zajedno s njim. Trener objašnjava kako su jezikolomci teški za izgovor i kako su teški za većinu ljudi. No, uz koncentraciju i vježbu moguće je naučiti ih izgovarati na pravi način. Potom polaznicima ostavlja još vremena za vježbu. Riba ribi grize rep. Cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče. Na vrh brda vrba mrda. Svraka svraku preskakala, svaka svraka skaka na dva kraka.

Savjet: Pokušajte pronaći jezikolomce koje polaznicima nisu poznate od ranije i spremite se za ne tako ozbiljnu radnu atmosferu punu zabave!

90

Čitanje i pisanje, Razina 1 Česte pogreške pri izgovoru


Demonstrirati točan izgovor



Usmeno izlaganje

5 Ponavljanje jezikolomca Praktični rad

30 Vježba: Izgovaranje afrikata (domine) Praktični rad

15 Vježba: Labirint Praktični rad


Metodološka realizacija: Ponavljanje jezikolomca Trener daje polaznicima jezikolomce s prethodna sata i moli ih da zajedno s njim pročitaju. Izgovaranje afrikata Po završetku ponavljanja jezikolomaca, trener moli polaznike da se podijele u dvije skupine i svakoj daje jedan primjerak nastavnoga materijala s dominama. Na malim se papirićima (dominama) nalaze ispisane riječi s ispravnim i pogrešnim

afrikatom (mačor-maćor, rođak-rodžak, kuča-kuća i sl.). Objašnjava kako svaki polaznik dobiva jednak broj domina od kojih svaka skupina dobiva po jednu početnu. Polaznik s početnom dominom postavlja prvi dominu. Zadatak je drugih polaznika uočiti kojim slovom završava postavljena domina i potražiti počinju li riječi na njihovim pločicama istim slovom. Nakon što su identificirali početno slovo, potrebno je odabrati riječ s ispravnim afrikatom i dodati ju na početnu. Potom opet identificiraju koji slovom završava postavljena riječ i traže posjeduju li pločicu s ispravnom riječju i počinje s tim slovom i postavljaju je ispod prethodne, ispravne riječi. Vježba traje dok polaznici ne poslože sve domine. Labirint Nakon što su završili vježbu s dominama, trener objašnjava polaznicima da će nastaviti učiti o pravilnom izgovoru i čestim pogreškama pri izgovaranju te im daje po jedan primjerak vježbe s labirintom. Objašnjava im da je početak labirinta u gornjem lijevom kutu i kako je cilj doći do kraja na donjemu desnom kutu tako što će spajati riječi koje imaju naglasak na prvome slogu. Upućuje polaznike da će trebati čitati riječi naglas kako bi provjerili naglasak. Zadatak ima samo jedno moguće rješenje, koje će po završetku vježbe, pogledati svi zajedno. Nakon što se uvjerio da nema


Nastavni materijali s jezikolomcima s prethodna sata

Nastavni materijal s dominama

Labirint

Olovke

Ishodi učenja:

91

pitanja ni nejasnoća, trener započinje vježbu izgovarajući naglas prvu i posljednju riječ s jasnim naglaskom na prvom slogu. Potom daje uputu polaznicima za početak vježbe. Dok polaznici rade na zadatku, trener se može kretati među polaznicima i po potrebi im pomoći. Kada su svi završili, trener polaznicima govori rezultate, tj. koje su riječi trebali povezati kako bi došli do ispravna rješenja. Ukoliko ostane vremena nakon te vježbe, trener može dati drugi primjer labirinta.

slovo abeceda medijator računalo dijete rješenje

učenje rezultat temperatura ilustracija govoriti ispitati

fotografija udžbenik obrazovanje zanemariti zanimanje eksperiment

vjenčanje literatura suglasnik penkala rijeka matematika

dolina završiti samoglasnik labirint rođenje ljepota

katalog kalendar sloboda govor proizvodnja ponedjeljak

tečaj upornost siječanj daljina točno uspjeh

Savjet: Uvjerite se da su polaznici upoznati s naglascima na različitim slogovima jer je to preduvjet za razumijevanje te nastavne jedinice.

92

Čitanje i pisanje, Razina 2 Pisanje rečenica


Pisati poznate i često korištene rečenice u svakodnevnim situacijama

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Ponavljanje pisanja osobnoga imena Usmeno izlaganje, praktični rad

30 Vježba: Pisanje poznatih i često korištenih rečenica



Metodološka realizacija: Ponavljanje pisanja osobnoga imena Trener pita polaznike da mu kažu jedno ime polaznika iz skupine te na flipchart zapisuje prvo slovo imena velikim slovom, a ostala slova malim. Potom pita polaznike ima li među njima dragovoljac koji će napisati ime druge osobe iz skupine po istom načelu (jedan polaznik

zapisuje ime, a drugi mu govore ime drugoga polaznika). Potom trener daje uputu istom polazniku da na isti način napiše ime jednoga od članova njegove/njezine obitelji. Pisanje poznatih i često korištenih rečenica Trener na flipchart piše jedan primjer rečenice, ali ju ne čita naglas nego pita polaznike postoji li dragovoljac da ju svima pročita. Nakon toga, upućuje polaznike da svatko za sebe napiše po jednu rečenicu koju često ili svakodnevno koriste. Nakon što su svi završili, trener piše njihove rečenice na flipchart. Po završetku pisanja svake rečenice trener pita tko je dragovoljac za čitanje. Potom moli polaznike da zapišu u svoje bilježnice ili na papir ponovno po jednu rečenicu (drugačiju od one iz prethodne vježbe). Kada svi polaznici završe, trener izdvaja jednu rečenicu i prepisuje ju na flipchart i svi ju zajedno čitaju. Potom pita polaznike u kojim se situacijama koriste pročitanom rečenicom, koliko često i u kojem kontekstu. Na primjer: polaznik je napisao na papir rečenicu “Želim kupiti jedan kruh”. Trener na flipchart zapisuje tu rečenicu (ili postavlja papir na kojem je zapisana ili svima pokazuje bilježnicu) te ju zajedno čitaju. Trener potom pita polaznike u kojim se situacijama koriste takvom rečenicom.


Flipchart/ploča

Papir i olovke

Selotejp ili ljepilo

Savjet: Ukoliko polaznici imaju poteškoća pri osmišljavanju rečenica, trener im može sugerirati što napisati (pišite o onome što ste radili jučer, onome što volite jesti i sl.).

Ishodi učenja:

93

Čitanje i pisanje, Razina 2

Ispunjavanje obrazaca

Po završetku polaznici će biti u stanju: Ispunjavati obrasce koji su im potrebni u

svakodnevnom životu Napisati vlastoručno osobne podatke

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Vježba: Upoznavanje s obrascima Usmeno izlaganje

25 Vježba: Ispunjavanje obrasca Praktični rad

5 Objašnjenje: Primjeri drugih obrazaca Usmeno izlaganje, demonstracija

5 Refleksija, rekapitulacija i kratka procjena Skupina diskusija

Metodološka realizacija: Upoznavanje s obrascima Trener objašnjava polaznicima kako će vježbati rukopis i ispunjavanje obrazaca s kojim su se već možda susretali te im dijeli po jedan obrazac i ojbašnjava kako će ga najprije svi zajedno pročitati, a potom će ga svaki polaznik ispunjavati za sebe. Trener čita stavke navedene u obrascu te provjerava s

polaznicima je li svaka stavka jasna i imaju li pitanja. Nakon što su pročitali cijeli obrazac, i polaznici nemaju više pitanja, trener ih upućuje da ispune obrazac vlastitim podatcima i odgovara na eventualna pitanja. Ispunjavanje obrasca Polaznici ispunjavaju obrasce, trener provjerava i odgovara na pitanja. Ukoliko je potrebno, polaznicima može dati presliku obrasca u slučaju da pogriješe prilikom ispunjavanja. Kada su svi završili, trener moli polaznike da zamijene svoj obrazac s kolegom/kolegicom iz skupine i provjere sadržaj. Primjeri drugih obrazaca Trener polaznicima daje različite primjere obrazaca. Navodi kako su neki od tih obrazaca teški za ispunjavanje i da će im možda trebati pomoć pri ispunjavanju te im objašnjava gdje mogu tražiti


Neispunjeni obrasci

Neispunjeni obrasci potrebni za sljedeći sat

Olovke

Savjet: Također možete zamoliti polaznike da na sljedeći sat donesu obrasce za koje bi voljeli da se pregledaju i ispune na satu.

Ishodi učenja:

94

pomoć. Predlaže polaznicima da zadrže dobivene obrasce do sljedećega nastavnog sata i da ih pregledaju i upoznaju se s njihovim sadržajem.

95

Čitanje i pisanje, Razina 2 Ispravan izgovor i čitanje


Točno izgovarati riječi Točno izgovarati jednostavne rečenice



Usmeno izlaganje

10 Vježba: ponavljanje – vježbanje rukopisa Usmeno izlaganje, praktični rad

25 Vježba: Ispravan izgovor riječi i jednostavnih rečenica



Metodološka realizacija: Ponavljanje – vježbanje rukopisa Trener daje uputu polaznicima da zapišu jednu rečenicu iz njima poznate pjesme. Nakon što su svi završili zadatak, trener pokupi listove s rečenicama, izmiješa ih i vrati polaznicima tako da svaki polaznik dobije drugačiju rečenicu od one koju je napisao/la. Potom moli jednoga sudionika da pročita rečenicu koju je dobio/la te pita skupinu znaju li tko

pjeva tu pjesmu. Ukoliko nitko ne zna, moli osobu koja je napisala rečenicu da odgonetne tko je pjevač/skupina. Potom nastavljaju s čitanjem i pogađanjem, dok svi polaznici ne pročitaju dobivenu rečenicu. Ispravan izgovor riječi i jednostavnih rečenica Trener dijeli polaznicima prehrambene proizvode (koji su im poznati i koriste ih) te im daje uputu da pročitaju riječi s etikete ili kratkoga teksta o savjetima za pripremu naglas. Nakon što jedan polaznik pročita riječi s dobivena artikla, trener razgovara sa skupinom o pročitanome. Ukoliko postoje nepoznate riječi, trener će im pojasniti, ukoliko postoje riječi koje su polaznicima teže za izgovor, trener će vježbati s njima. Po završetku nastavnoga sata, ukoliko polaznici žele, mogu zadržati dobivene artikle. Polaznici su na prethodnome satu dobili uputu da donesu materijale po izboru koji će se koristiti tijekom toga susreta. Trener polaznike podsjeća na dogovorene materijale i upućuje ih da se podijele u parove. Kada su se polaznici podijelili i smjestili, trener im govori da razgovaraju sa svojim partnerima o donesenu tekstu i razlozima zašto su izabrali baš njega. Nakon kratkoga razgovora između partnera, sljedeći korak je da polaznici pročitaju svoj tekst svojim partnerima i zapišu/zabilježe riječi koje nisu razumjeli. Nakon što su svi završili, trener pita polaznike nepoznate riječi. Polaznici će govoriti jednu po jednu riječ, a trener će prije nego što poduzme daljnje korake,


Flipchart/ploča

Pripremljeni kratki tekst, lokalne novine, pakiranja hrane

Papiri i olovke

Ishodi učenja:

96

pitati skupinu znaju li oni značenje te riječi i mogu li je objasniti. Ukoliko se nitko od polaznika ne javi, trener će objasniti nepoznatu riječ/i. Druga je opcija korištenje članaka iz novina. Trener daje nekoliko primjeraka lokalnih novina polaznicima i daje im uputu da svatko izabere tekst koji mu/joj je interesantan. I u toj se vježbi polaznici dijele u parove, čitaju tekst jedan drugom, obilježavajući/zapisujući nepoznate riječi. Po završetku čitanja i obilježavanja nepoznatih riječi, trener s polaznicima diskutira o tekstu i nepoznatim riječima.

Savjet: Pripremite kratke tekstove koje mogu koristi polaznici ukoliko su zaboravili ponijeti svoje.

97

Čitanje i pisanje, Razina 2 Razumijevanje jednostavnog teksta


Prepričati pročitani tekst (s poznatim riječima) Odgovoriti na pitanja postavljena na osnovi teksta

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Provjera svladanoga sadržaja i primjena Usmeno izlaganje

30 Vježba: Čitanje i razumijevanje teksta Praktični rad


Metodološka realizacija:

Provjera savladanoga sadržaja i primjena S obzirom na to da su polaznici naučili kako pisati kratki i jednostavan tekst, trener razgovara s njima o tome: pišu li u slobodno vrijeme; je li im potrebna ta vještina u svakodnevnom životu: postoje li neke poteškoće i što bi još voljeli naučiti. Čitanje i razumijevanje teksta Prirodne nepogode: požar Trener pravi uvod u vježbu tako što s polaznicima razgovara o prirodnim nepogodama: koje nepogode poznaju, jesu li nekada doživjeli neku, što znaju reći o prirodnim nepogodama i sl. Potom postavlja na vidno mjesto fotografiju požarnoga vozila i vatrogasca te razgovara s polaznicima o opasnostima koje donosi požar i kako adekvatno reagirati. Potom svakom

polazniku daje kratki tekst (ili letak) koji govori o tome kako postupiti u slučaju požara te nakon što su polaznici

pročitali tekst, trener pita polaznike da prepričaju tekst (ispod teksta ili na poseban papir mogu se pripremiti pitanja koja im mogu pomoći prilikom prepričavanja, npr.: Koji korak biste poduzeli prvi slučaju požara? Koga biste prvo nazvali?).


Olovke i papir

Fotografije/slike (vatrogasno vozilo, vatrogasac..),

Jednostavan tekst/letak s uputama kako reagirati prilikom prirodne nepogode (požar) s pripremljenim pitanjima

Kratki tekst/letak o opeklinama s pripremljenim pitanjima

Proizvod (npr. proizvod za čišćenje), pripremljen popis s pitanjima

Ishodi učenja:

98

Što učiniti? Sljedeća je vježba nastavak prethodne i polaznicima daje odgovor na pitanje što učiniti ukoliko dobiju opekline. Trener dijeli polaznicima tekst ili letak koji objašnjava kako nastaju opekline, kako se klasificiraju stupnjevi opeklina i objašnjava adekvatne načine tretiranja prema težini ozljede. Ukoliko je moguće, trener bi uz izlaganje teme trebao priložiti i odgovarajuće fotografije. Nakon što polaznici pročitaju tekst, trener im postavlja pitanja (poput: Kako tretirati opekline prvoga stupnja u vlastitom domu?). Druga je opcija da trener polaznicima podijeli prethodno pripremljene rečenice s točnim i netočnim odgovorom, a koje su povezane s tekstom. Zadatak polaznika je odabrati točan odgovor (npr. U slučaju manjih opeklina upotrijebite/nemojte upotrijebiti led. Kada se u slučaju drugostupanjskih opeklina pojavi žulj, probušite ga/nemojte ga probušiti.) Nauči i primijeni Trener donosi na sat jedan proizvod koji je u širokoj uporabi i s kojim se polaznici koriste u svakodnevnom životu (npr. proizvod za čišćenje). Zadatak polaznika je pročitati etiketu i uputu za uporabu i odgovore na pitanja koja je trener pripremio, a odnose se na pročitani tekst. Polaznici na ta pitanja odgovaraju zaokruživanjem točna odgovora ili popunjavanjem praznina.

Savjet: Ukoliko je moguće, donesite dovoljan broj primjeraka proizvoda za čišćenje tijekom vježbe Nauči i primijeni kako bi mogli darovati svakom polazniku.

99

Čitanje i pisanje, Razina 2 Formuliranje pitanja


Čitati tekst Formulirati pitanja

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

15 Materijal za čitanje Praktični rad

10 Vježba: Formuliranje pitanja Praktični rad

10 Provjera Skupna diskusija


Metodološka realizacija: Materijal za čitanje Trener informira polaznike da je na sljedeći nastavni susret pozvao gosta iz lokalnoga ureda za zapošljavanje koji će im biti na raspolaganju za odgovore na pitanja koja imaju o zaposlenju, potrebnoj razini obrazovanja za pojedine poslove i sl. Kako bi se mogli pripremiti za posjet i postaviti pitanja koja bi im mogla biti

od koristi, trener svim polaznicima dijeli tekst/materijale o uredu za zapošljavanje s podatcima: koji su zadatci ureda, čime se točno bave, koje vrste informacije pruža i sl. Potom upućuje polaznike da pročitaju tekst i obavijeste ga ukoliko tijekom čitanja imaju nepoznatih riječi. Trener je na raspolaganju ukoliko polaznici imaju dodatnih pitanja. Formuliranje pitanja Kada svi polaznici završe s čitanjem, trener ih moli da razmisle o pitanjima koja bi mogli postaviti gostu. Potom ih upućuje da zapišu dva pitanja na osnovi pročitana teksta. Nakon što su svi završili s pisanjem pitanja, trener ih upućuje da se podijele u parove i usporede pitanja. Provjera Potom, trener govori polaznicima da jedan po jedan naglas pročitaju svoja pitanja. Trener ih bilježi i daje povratne informacije može li gost sa svoje pozicije


Nastavni materijal s informacijama o uredu za zapošljavanje

Olovke i papiri

Savjet: Pozvani gosti mogu predstavljati različite organizacije/kompanije i zanimanja, ovisno o interesu polaznika (npr. osoba iz lokalne zajednice, mehaničar, frizer/ka i sl.).

Ishodi učenja:

100

odgovoriti na postavljeno pitanje. Na kraju govori polaznicima da će sačuvati njihova pitanja do sljedećega nastavnog sata kako bi sami mogli postaviti pitanja gostu.

101

Matematika, Razina 1 Osjećaj za brojeve od 0 do 5


Prepoznati brojeve od 0 do 5 Pisati brojeve od 0 do 5

Brojati s konkretnim predmetima

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Uvod u aktivnosti Usmeno izlaganje

20 Vježba: Pripremanje deserta prema receptu Praktični rad

10 Vježba: Čitanje sličnih recepata Praktični rad


Metodološka realizacija: Uvod u aktivnosti Trener najprije pravi uvod u aktivnosti: objašnjava polaznicima što će raditi tijekom ovoga sata i kako će im ta aktivnost pomoći u razvijanju matematičkih kompetencija. Potom pokazuje radne materijale polaznicima i objašnjava kako će se koristiti njima (na radnim materijalima ćete vidjeti ilustrirane sastojke

deserta, objekte za mjerenja sastojaka i broj koji će Vam ukazati na to koliko žlica šećera trebate koristiti). Trener pokazuje polaznicima i sastojke, kao i kuhinjska pomagala potrebna za rad. Pripremanje deserta prema receptu Nakon što su svi polaznici uzeli kuhinjska pomagala i potrebne sastojke za recept, trener ih upućuje da počnu s pripremom deserta služeći se prvim radnim materijalom. Trener pomaže polaznicima pri brojenju. Nakon što su polaznici završili s pripremanjem deserta prema receptu, trener ih moli da uzmu drugi nastavni materijal koji je u biti isti kao prvi s tim što na drugom nisu upisani brojevi. Zadatak je da na prazna polja unesu brojeve. Osmišljeni nastavni materijali namijenjeni su nepismenim osobama. U slučaju da netko od polaznika može čitati i pisati, trener može pripremiti druge materijale s napisanim sastojcima umjesto ilustracija.


Nastavni materijali s popisom sastojaka

Sastojci za pripremu deserta

Kuhinjska pomagala neophodna za pripremu deserta

Slični nastavni materijali s drugim receptima

Ishodi učenja:

102

Po završetku pripreme i upisivanja brojeva, polaznici mogu pojesti zajedno desert ili ih trener može uputiti da ga mogu ponijeti kući, ukoliko to žele. Čitanje sličnih recepata Trener daje polaznicima slične recepte i čita ih zajedno s njima.

Savjet: Dok polaznici pripremaju desert, trener može vježbati brojenje s njima postavljanjem pitanja poput “Koliko ste žličica kakaa koristili?”.

103

Matematika, Razina 1 Čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10


Čitati brojeve od 0 do 10 Pisati brojeve od 0 do 10

Izdiktirati svoj telefonski broj

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Vježba: Slušanje Praktični rad

15 Vježba: Rad u paru Praktični rad

10 Vježba: Priprema imenika Praktični rad


Metodološka realizacija: Slušanje Trener čita ili priprema audio zapis koji sadržava brojeve kao što su npr. adrese i telefonski brojevi (u pitanju su samo jednoznamenkasti brojevi). Trener govori polaznicima da pozorno slušaju brojeve koje čuju i zapisuju brojeve adrese, poštanske brojeve i telefonske brojeve koje razumiju. Po završetku, trener

pita polaznike brojeve koje su zapisali. Rad u paru Trener upućuje polaznike da se podijele u parove i jedni drugima daju slične informacije kao u prethodnoj vježbi, npr. adresu ili telefonski broj koristeći se jednoznamenkastim brojevima (ti brojevi ne moraju biti autentični, polaznici mogu izmisliti brojeve). Priprema imenika Trener govori polaznicima da popune imenik telefonskim brojevima drugih polaznika iz skupine tako što će svaki polaznik izdiktirati svoj telefonski broj (autentični ili izmišljeni) drugim članovima skupine.


Audio zapis telefonskih brojeva

Nastavni materijal s obrascem za imenik

Savjet: Trener može koristiti kartice s brojevima ili igraće karte koje se mogu pokazati polaznicima ukoliko ih je potrebno podsjetiti kako izgleda pisani oblik brojeva.

Ishodi učenja:

104

Matematika, Razina 1 Uspoređivanje brojeva od 0 do 99


Poredati po veličini brojeve od 0 do 99 Pokazati razumijevanje procesa uspoređivanja

brojeva praktičnim vježbama Koristiti se simbolima >, =, <

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

15

Uspoređivanje brojeva (ponavljanje) Usmeno izlaganje

10 Vježba: Redanje brojeva od 0 do 99 Praktični rad

10

Vježba: Korištenje simbola >, =, < Praktični rad


Metodološka realizacija: Uspoređivanje brojeva (ponavljanje) Trener s polaznicima ponavlja prethodno naučeni sadržaj te im može pokazati primjere – nekoliko fotografija s različitim brojem objekata. Potom moli polaznike da brojčano usporede objekte na fotografijama (koje imaju više, manje ili jednako objekata). Trener također može dati polaznicima materijale s ispisanim određenim brojevima i praznim prostorom između njih (npr. 0____5____10____15 itd.)

kako bi se polaznici lakše snašli prilikom uspoređivanja. Na kraju, trener s polaznicima ponavlja simbole >, =, <. Redanje brojeva od 0 do 99 Trener dijeli svakom polazniku po nekoliko kartica na kojima su ispisani brojevi u rasponu od 0 do 99 i nastavni materijal s ilustracijama različitih simbola za ograničenje brzine u vožnji (s ispisanim brojevima). Trener objašnjava zadatak i opisuje gs: prilikom vožnje, vozač mora obratiti pozornost i pratiti ograničenja brzine koja mora biti manja ili jednaka broju predočenom na znaku ograničenja postavljenim uz cestu.

Didaktički material:

Kartice s različitim brojevima u rasponu od 0 do 99 (samoproizvedene ili odgovarajuće igraće karte)

Kartice s ilustracijama prometnih znakova s ograničenjima brzine

Ishodi učenja:

105

Polaznici će voziti zamišljeni automobil i koristit će dobiveni materijal: sliku sa simbolom za ograničenje brzine kao i dobivene kartice s brojevima. Zadatak je dobivene kartice s brojevima (koje zapravo predstavljaju njihovu imaginarnu brzinu) smjestiti tako da je njihova brzina manja ili jednaka s ilustriranim znakom dobivena ograničenja brzine U sljedećoj vježbi polaznici mogu imati pred sobom dva ograničenja brzine i kartice s brojevima do 99. Zadatak će im biti da između dva ograničenja postave odgovarajući/e broj/eve. Ta se vježba također može izvesti u parovima: jedan je polaznik vozač, a drugi prometnik koji ispravlja kartice ukoliko ne odgovaraju mjestu u skladu s ograničenjem brzine prikazane na prometnom znaku. Uloge se nakon nekoga vremena mijenjaju tako da svi polaznici odigraju obje uloge. Korištenje simbola >, =, < Polaznici trebaju vježbati i matematičke simbole za veće >, jednako = i manje <, a trener može koristit materijale od prethodne vježbe.

Savjet: U slučaju da je u skupini veći broj žena (ili je skupina isključivo ženska) trener može promijeniti temu vježbe jer takvoj skupini i možda neće biti interesantno uspoređivati brzine vožnje.

106

Matematika, Razina 1 Zbrajanje s dvoznamenkastim brojevima


Zbrajati u svakodnevnim životnim situacijama s brojevima od 0 do 99

Demonstrirati uporabu zbrajanja i oduzimanja Kreirati popis za kupovinu

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10

Primjeri zbrajanja s jednoznamenkastim, dvoznamenkastim i troznamenkastim brojevima

Usmeno izlaganje

15 Vježba: Priprema popisa za kupovinu Praktični rad

10 Vježba: Zbrajanje Praktični rad


Metodološka realizacija: Primjeri zbrajanja s jednoznamenkastim, dvoznamenkastim i troznamenkastim brojevima Trener objašnjava kako se zbrajanje i oduzimanje vrši s jedno i višeznamenkastim brojevima te pokazuje primjere. Priprema popisa za kupovinu Potom, objašnjava važnost kreiranja popisa za

kupovinu: izbjegava se mogućnost da se nešto zaboravi kupiti, štedi se novac i vrijeme. Daje uputu polaznicima da pripreme osobni popis za kupovinu: zapisuju artikle koje trebaju kupiti u trgovini (ili mogu izrezati slike iz časopisa ili promotivnih brošura s akcijama i ponudom iz trgovine u slučaju da ne znaju čitati i pisati) te dodati i cijenu svakoga napisana artikala. Po završetku bi trebali zbrojiti cijene svih artikala u konačnu sumu sredstava potrebnih za kupovinu. Zbrajanje Radni je materijal za tu vježbu prethodno pripremio trener i sadrži poznate artikle šire uporabe u sredini u kojoj žive polaznici, kao i u njihovome domu. Pored artikala su navedene i njihove cijene (dvoznamenkasti brojevi). Na osnovi toga materijala polaznici vježbaju u pisanu obliku zbrajanje dvoznamenkastih brojeva.


Pripremljeni nastavni materijali za pravljenje osobna popisa za kupovinu

Promotivne brošure iz trgovine

Nastavni materijali s popisima za kupovinu

Kalkulatori

Savjet: Polaznici se mogu koristiti kalkulatorom kako bi provjerili svoj uradak nakon napisana zbrajanja.

Ishodi učenja:

107

Matematika, Razina 1 Zbrajanje i oduzimanje s troznamenkastim brojevima

Po završetku polaznici će biti u stanju: Zbrajati s brojevima od 0 do 999

Vršiti jednostavne matematičke operacije poput zbrajanja i oduzimanja

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Primjeri zbrajanja s jednoznamenkastim, dvoznamenkastim i troznamenkastim brojevima

Usmeno izlaganje

10 Vježba: Primjena računske operacije zbrajanja prilikom kalkuliranja kućnoga proračuna

Praktični rad

10 Vježba: Zbrajanje iznosa s računa Praktični rad

10

Primjena računske operacije oduzimanja prilikom kalkuliranja kućnoga proračuna

Praktični rad


Metodološka realizacija: Primjeri zbrajanja s jednoznamenkastim, dvoznamenkastim i troznamenkastim brojevima Trener s polaznicima ponavlja zbrajanje i oduzimanje s jedno i više znamenkastim brojevima.

Primjena računske operacije zbrajanja prilikom kalkuliranja kućnoga proračuna Trener daje uputu polaznicima da naprave popis prihoda kako bi mogli izračunati koliki im je mjesečni prihod. S obzirom na to da je pitanje mjesečnih primanja povjerljivo, trener im objašnjava kako mogu koristiti izmišljene iznose. Zbrajanje iznosa s računa Trener upućuje polaznike da za potrebe te vježbe trebaju napraviti popis računa koje dobivaju svaki mjesec. Polaznici također mogu donijeti račune od kuće kako bi vježbali njihovo čitanje, a i s trenerom razgovarali o stavkama navedenim na njima. Potom, trener daje uputu polaznicima da uz pomoć kalkulatora izračunaju ukupni iznos svakoga računa i usporede jesu li točno izračunali.


Nastavni materijali

Nastavni materijali s izmišljenim računima

Kalkulatori

Ishodi učenja:

108

Trener bi trebao s polaznicima obraditi glavne elemente računa: - Gdje je upisan konačni iznos? - Gdje je upisan datum?

Primjena računske operacije zbrajanja prilikom kalkuliranja kućnoga proračuna Trener traži da polaznici izračunaju koliko im novca ostane nakon što plate račune. Zadatak mogu završiti tako da oduzmu troškove od prihoda koje su prethodno sračunali (ukoliko su prihodi veći od iznosa troškova). U suprotnome, ukoliko su troškovi veći od prihoda, moraju oduzeti ukupni prihod od troškove kako bi se izbjeglo dobivanje rezultata u negativnim brojevima.

Savjet: Trener treba imati na umu da su financijski podatci povjerljive prirode i da se s njima treba tako ophoditi.

109

Matematika, Razina 2 Uporaba troznamenkastih brojeva koji završavaju s ništicom


Čitati okrugle troznamenkaste brojeve Pisati okrugle troznamenkaste brojeve

Poredati okrugle troznamenkaste brojeve Usporediti okrugle troznamenkaste brojeve

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje: Troznamenkasti brojevi Usmeno izlaganje, skupna diskusija

25 Vježba: Troznamenkasti brojevi Praktični rad


Metodološka realizacija: Troznamenkasti brojevi Trener polaznicima objašnjava sadržaj i daje primjere onoga što će polaznici moći uraditi po završetku toga nastavnoga susreta: koristit će se troznamenkastim brojevima. Nadalje objašnjava kako svi brojevi sadržavaju već poznate brojeve

od 0 do 9 i mogu biti jednoznamenkasti, dvoznamenkasti itd. Koristeći se pločom trener zapisuje brojeve od 0 do 9 i objašnjava kako postoji:

- 10 različitih jednoznamenkastih brojeva od kojih je 0 najmanja a 9 najveći broj - 90 različitih dvoznamenkastih brojeva, od kojih je najmanji broj 10 a najveći 99 - 900 različitih troznamenkastih brojeva od kojih je najmanji 100, a najveći 999.

Trener potom piše troznamenkasti broj na ploču i detaljnije ga objašnjava. Npr. piše broj 354 i objašnjava kako ga čine tri stotine, pet desetica i četvrtica. Kako bi detaljnije objasnio taj koncept, trener koristi tri stupca i prikazuje više primjera koristeći se različitim troznamenkastim brojevima. Potom daje uputu polaznicima da pokušaju sami. Troznamenkasti brojevi (vježba) 1. Trener moli polaznike da navedu praktične primjere troznamenkastih brojeva iz svakodnevnoga

života i zapisuje ih na ploču, u tri stupca. 2. Polaznici broje stotice, desetice i jedinice. 3. Polaznici oblikuju različite troznamenkaste brojeve počevši od prva tri napisana broja. Potom ih

trebaju poredati po veličini (npr. prva tri zapisana broja su 5,6 i 8. Kombinacije koje se mogu dobiti i poredati po veličini su 568, 586, 658, 685, 865 i 856).


Flipchart/Ploča

Papiri i olovke

Vježbe

Ishodi učenja:

110

4. Trener moli polaznike da zapišu brojeve koji se nalaze između dva zadana troznamenkasta broja.

Broj Stotine Desetice Jedinice

304

531

747

899

Savjet: Ukoliko polaznici imaju poteškoća u izvođenju zadataka, trener može upotrijebiti ploču kako bi pokazao i objasnio rješenja.

111

Matematika, Razina 2 Decimalni brojevi


Razumjeti značenje decimalnih brojeva Prepoznati decimalne brojeve

Koristiti decimalne brojeve u svakodnevnom životu

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Identificiranje i uporaba decimalnih brojeva Usmeno izlaganje

25 Vježba: Decimalni brojevi Praktični rad


Metodološka realizacija: Identificiranje i uporaba decimalnih brojeva Trener objašnjava polaznicima da su decimalni brojevi u biti brojevi koji se sastoje od cijeloga dijela i decimalnoga dijela (decimala). Decimalni se brojevi pišu upravo tim redoslijedom: napiše se cijeli dio s lijeve strane, potom decimalna točka te decimala. Koristeći se pločom trener piše nekoliko primjera u dva stupca:

jedan je za cijele brojeve, a drugi za decimalne. Nadalje, trener objašnjava zašto imamo decimalne brojeve koje se nalaze iza zareza. Koristeći ploču objašnjava kako se zaokružuju decimalni brojevi prema najbližem prirodnom broju. Opće pravilo je zaokruživanja brojeva : 1,2,3,4 zaokružuje se na manji broj, dok se 5,6,7,8,9 zaokružuje na veći broj. Decimalni brojevi

- Polaznici dobivaju cijene prikazane u feninzima te trebaju zbrojiti točan iznos koji će platiti (koristeći lažni ili pravi novac) u konvertibilnim markama.

- Koristeći se radnim materijalom, polaznici trebaju ispuniti prazne prostore s decimalnim brojevima (slijedeći niz) Npr. dopunite koji broj nedostaje u nizu: 10,9; ___; 11,1; 11,2; 11,3?

- Koristeći se radnim materijalom s nasumično poredanim brojevima, polaznici trebaju napraviti popis decimalnih brojeva počevši od najmanjega (npr. 52,536; 52,45; 52.5378)


Flipchart/Ploča

Papiri i olovke

Preslike novčanica (lažni novac) ili pravi novac

Vježbe

Savjet: Inzistirajte na primjerima iz svakodnenoga života polaznika i stimulirajte polaznike da ih i sami osmišljaju.

Ishodi učenja:

112

Matematika, Razina 2 Množenje s višeznamenkastim brojevima


Množiti s višeznamenkastim brojevima koristeći se kalkulatorom

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje: Množenje s višeznamenkastim brojevima

Usmeno izlaganje, skupna diskusija

25 Vježba: Množenje Praktični rad


Metodološka realizacija: Množenje sa višeznamenkastim brojevima Trener objašnjava polaznicima metode za množenje s jednonznamenkastim i višeznamenkastim brojevima kao i to da što su brojevi veći, to je operacija množenja zahtjevnija. Stoga savjetuje polaznicima uporabu kalkulatora kako bi se brzo došlo do pouzdana rješenja.

Množenje Trener daje uputu polaznicima da urade sljedeće izračune uz pomoć kalkulatora: Vježbe temeljene na satnici

- Satnica iznosi 10,53 KM - Sračunati tjednu zaradu na osnovu satnice za: 20 radnih sati tjedno (4 sata dnevno) - Sračunati mjesečnu zaradu na osnovi satnice za: 20 radnih dana u mjesecu (4 sata dnevno)

Na osnovi cijene karte za gradski prijevoz u iznosu od 1,80 KM polaznici trebaju izračunati: - Ukupni trošak za kartu u dva pravca za cijeli tjedan - Ukupni trošak za kartu u dva pravca za cijeli mjesec - Ukupni trošak za kartu u dva pravca za cijelu godinu

Vježbe vezane za kuhanje

- Na osnovi jednostavnoga recepta i sastojaka potrebnih za 20 keksića (80 gr. šećera, 200 gr. brašna, 50 gr. maslaca) potrebno je izračunati koliko je potrebno sastojaka (šećera, brašna i maslaca) za:

- 50 keksića - 60 keksića - 70 keksića


Flipchart/ploča

Papiri i olovke

Kalkulatori/pametni telefoni

Nastavni materijali

Ishodi učenja:

113

Vježbe vezane za životinje. Trener zapisuje zadatak na ploču.

- Hobotnica ima 8 krakova. Koliko ukupno krakova ima 9 hobotnica? - Ako stonoga ima 177 parova nogu, koliko 12 stonoga ima ukupno parova nogu? Koliko

pojedinačnih nogu ima 12 stonoga? Polaznici zapisuju svoje odgovore te po završetku diskutiraju s trenerom. Vježbe vezane za graditeljstvo. Trener piše problem na ploču:

- Ukoliko je potrebno 112 cigala za zidanje zida, koliko je potrebno cigala da sazidam 5 zidova?

- Ukoliko je potrebno 77 pločica za prekrivanje poda, koliko je potrebno pločica da se pokrije 2,5 poda?

Polaznici zapisuju odgovore i po završetku svi zajedno diskutiraju o dobivenim rezultatima.

Savjet: Pokušajte nabaviti isti kalkulator za sve polaznike kako bi bilo jednostavnije pojasniti uporabu.

114

Matematika, Razina 2 Mjerenje s metrom i ravnalom

Po završetku polaznici će biti u stanju: Koristiti se konceptom visokoga i niskoga

Opisati objekt u odnosu na drugi (veći ili manji) Znati kako mjeriti s metrom i ravnalom

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje: Ciljevi sata Usmeno izlaganje

25 Vježba: Mjerenje Praktični rad


Metodološka realizacija: Ciljevi nastavnoga sata Trener pokazuje polaznicima metar i ravnalo te objašnjava mjerne jedinice: milimetar, centimetar, metar koristeći se pločom i trostupačnom tablicom. Pokazuje način pisanja mjera korištenjem zareza kako bi se razdvojio metar od centimetara i centimetara od milimetara. Potom koristi dvostupačnu tablicu kako bi objasnio kako pravilno napisati metar i centimetar sa zarezom između, kao i centimetar s milimetrom.

Mjerenje Trener daje svakom polazniku metar i upućuje ih da izvrše sljedeće zadatke: Potrebno je izmjeriti dužinu, širinu i visinu izloženih objekata koji se mogu pronaći u učionici (stolovi, stolice, udžbenici i sl.). Koristeći se radnim materijalom polaznici zapisuju visinu najmanje 4 različita predmeta. Sljedeći zadatak je da zapisane predmete poredaju od najnižega do najvišega. Koristeći se drugim radnim materijalom, polaznici trebaju povući liniju između točki A i B te izmjeriti dužinu te linije.


Olovke i papiri

Metar i ravnalo za svakoga polaznika

Nastavni materijali za polaznike

Pravokutnici

Savjet:

Praktični primjeri iz svakodnevnoga života koji će biti korisni: mjerenje visine djece kako bi se uvidjelo koliko brzo rastu ili recimo izračunavanje prostora na raspolaganju za smještanje određena komada namještaja u prostoriju.

Ishodi učenja:

115

Treći je zadatak izmjeriti dužinu, širinu i dijagonale pravokutnika i zapisati dobivene mjere.

Nacrtajte liniju od A do B i zapišite izmjerenu dužinu linije cm mm

A. .B

A. .B

116

Matematika, Razina 2 Mjerenje uz pomoć vage


Koristiti se konceptom lakoga i teškoga Opisati objekt u odnosu na drugi (lakši ili teži)

Znati kako mjeriti s vagom



Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje: Koncept lakoga i teškoga Usmeno izlaganje, diskusija

25 Mjerenje težine Praktični rad


Metodološka realizacija: Koncept lakoga i teškoga Trener pokazuje kako se upotrebljava vaga i objašnjava vezu između kilograma, dekagrama, grama i miligrama. Mjerenje težine

Trener upućuje polaznike da izvažu objekte uz pomoć vage. Vježba se može izvesti tako da jedan polaznik mjeri i naglas pročita izmjerenu vrijednost ostalim polaznicima. Koristeći se radnim materijalom, ostali polaznici upisuju rečene vrijednosti. Nakon što su svi objekti izvagani, zadatak polaznika je poredati izmjerene vrijednosti od najlakše do najteže. Trener potom pita polaznike da razmisle o situacijama kada im je bilo bitno znaju li se koristiti vagom (kao npr. prilikom kuhanja, odlaska u trgovinu, praćenja težine djece, održavanja dijete i sl.)


Flipchart/ploča

Papiri i olovke

Vaga

Nastavni materijali

Objekti za vaganje

Savjet:

Trener započinje diskusiju o važnosti umijeća vaganja, počevši s primjerima navedenim u toj jedinici za učenje.

Ishodi učenja:

117

Digitalne vještine, Razina 1 Što je internet?

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pojasniti osnovna načela interneta

Poznavati osnovne tehničke termine

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Život bez interneta Usmeno izlaganje

15 Što je internet? Usmeno izlaganje, praktični rad

10 Što sve mogu uraditi s internetom? Praktični rad


Metodološka realizacija: Život bez interneta Trener obrazlaže polaznicima kako internet ima veliki utjecaj na naš svakodnevni život. Potom im govori da zamisle da internet ne radi: od aplikacija koje često koristimo do najjednostavnijih stvari za koje se internet koristi. Potom pita polaznike što misle: za što im je

internet neophodan u svakodnevnom životu. Nakon što su imali vremena razmisliti, trener im pokazuje primjere (najbolje bi bilo koristiti vizualne materijale poput videa ili prezentacije) koji mogu prikazivati promet, javni prijevoz, telefoniranje i sl. Što je internet? Trener bojašnjava polaznicima kako internet funkcionira. Zamolit će polaznike da ustanu i stanu na različita mjesta unutar prostorije te će uzeti klupko vune i dodati ga jednom od polaznika koji će zadržati dio niti, a klupko dodati drugoj osobi koja nije njegov prvi susjed. Dodavanje se nastavlja sve dok svaki polaznik nije dobio klupko dva ili tri puta i drži nekoliko niti. Trener tada objašnjava da veoma slično izgleda internet: povezuje računala i tehničke uređaje. Kako bi ilustrirao stabilnost interneta, trener presijeca jednu nit koja povezuje dvije osobe, no druge niti (konekcije) ostaju netaknute i svi ostaju umreženi.


Računalo, projektor

Flipchart/ploča

Vuna

Škare

Savjet: Pokušajte pronaći primjere uporabe interneta u svakodnevnom životu polaznika koji će im svima biti aktualni (npr. raspored vožnje javnoga prijevoza možda neće biti bitan primjer).

Ishodi učenja:

118

Što sve mogu uraditi s internetom? Trener upućuje polaznike da se podijele u timove od po dvije ili tri osobe i da se dogovore što bi voljeli raditi na internetu: koristiti elektroničku poštu, audio pozive, online igre, online filmove, poruke, dopisivanje, prodaje, pretragu baze poslova i sl. Potom im daje tri minute da razgovaraju o tome i ideje zapišu na flipchart ili ploču. Nakon što su završili, trener im govori da će njihove želje ponijeti sa sobom i da će im na sljedećem nastavnom satu reći što je od napisana izvedivo i što im od navedena može pokazati tijekom tečaja.

119

Digitalne vještine, Razina 1 Pretraživanje online

Po završetku polaznici će biti u stanju: Pretraživati informacije na internetu

Pretraživati na osnovi glasovnih komandi

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

5 Točno ili netočno Praktični rad

5 Osnove pretraživanja Usmeno izlaganje

5 Isprobavanje Praktični rad

5 Glasovno pretraživanje Usmeno izlaganje


10 Točno ili netočno Praktični rad


Metodološka realizacija: Točno ili netočno Trener daje svakom polazniku popis izjava, olovku i uputu da za svaku izjavu obilježe je li ona točna ili nije. Daje im vremena i objašnjenje da će rezultate dobiti na kraju sata.

Osnove pretraživanja Trener objašnjava različite načine pretraživanja pretraživačima, unošenjem termina, ključnih riječi, cijelih rečenica ili različitih operacija.

Isporobavanje Potom, polaznici sami pokušavaju pretraživati, a trener im pomaže ukoliko naiđu na poteškoće.

Glasovno pretraživanje Trener objašnjava kako Google može prepoznati glas i na osnovi toga pretraživati. Također, razumije i različite jezike. Potom objašnjava kako prilagoditi postavke za pretraživanje na željenom jeziku.


Nastavni materijal s izjavama točno/netočno (bez rezultata i s njima)

Pametni telefoni

Savjet: Trener treba obratiti pozornost mogu li polaznici samostalno isprobavati vježbe ili su im potrebne upute (npr. „potražite rodno mjesto pjevača xy“).

Ishodi učenja:

120

Isprobavanje Trener polaznicima daje vremena da probaju glasovno pretraživanje. Ukoliko primijeti da imaju poteškoće ili ne znaju kako ih riješiti, pomaže im trener.

121

Digitalne vještine, Razina 1 Komunikacija i alati za komunikaciju


Znati razliku između različitih alata za komunikaciju Koristiti minimalno makar jedan alat za komunikaciju

Uspostavljati pozive preko alata za komunikaciju

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Viber Usmeno izlaganje, demonstracija


5 Slične aplikacije Usmeno izlaganje


Metodološka realizacija: Viber Ukoliko je moguće pronaći video (tutorijal) o uporabi Viber aplikacije, trener se može koristiti njime kako bi objasnio funkciju i uporabu. Ukoliko nije dostupan video, trener objašnjava polaznicima korak po korak kako preuzeti

aplikaciju, instalirati, te uraditi osnovne postavke. Po završetku, trener prelazi na sljedeći korak. Isprobavanje Trener upućuje polaznike da pogledaju imenik i potraže s kim bi mogli kontaktirati Viberom. Potom im daje zadatak da kontaktiraju tu osobu i daje im vremena za to. Potom im pokazuje (na vlastitom uređaju ili uz pomoć računalnoga ekrana) kako se koristiti audio dokumentima, kako napraviti fotografije i korištenje emotikona u korespondenciji. Nakon svakoga objašnjenja daje vremena polaznicima da isprobaju pokazano. Također, pokazuje im kako napraviti i formirati skupinu za polaznike. Kada je uvidio da su svi polaznici svladali dopisivanje, zvukovne poruke, fotografiranje i skupine, prelazi na pozive i demonstrira kako da se koristiti Viber aplikacijom za pozivanje kontakata. Nakon prezentacije daje polaznicima vremena da isprobaju sami.


Pametni telefoni

Računalo/notebook s projektorom

Ishodi učenja:

122

Slične aplikacije Također se mogu spomenuti aplikacije poput WhatsAppa, Skypea ili Facebook Messengera. Trener pokazuje polaznicima najvažnije komunikacijske alate na mobitelu ili putem projektora i daje skupini mogućnost da sami odluče o kojem bi voljeli nešto više doznati tijekom sljedećega susreta.

Savjet:

Skrenite pozornost polaznicima na važnost privatnosti i zaštite prilikom korištenja te ili sličnih aplikacija.

123


Pametni telefoni

Digitalne vještine, Razina 1 Besplatne aplikacije


Pronaći aplikacije Preuzeti aplikacije

Koristiti jednu aplikaciju

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Preuzimanje aplikacije iz Trgovine play Praktični rad


5 Slične aplikacije Usmeno izlaganje


Metodološka realizacija: Preuzimanje aplikacije iz Trgovine play Trener tijekom toga nastavnog sata želi da polaznici probaju jednu aplikaciju. Za primjer se može uzeti stranica za prodaju i kupovinu. Trener polaznicima govori kako se točno aplikacija zove i daje im

uputu da ju potraže u Trgovini play. Nakon što ju polaznici pronađu, trener im pokazuje na svom pametnom telefonu kako ju preuzeti te im daje zadatak za preuzimanje. Kada prilikom preuzimanja dođu do koraka o pristupu podatcima, trener objašnjava što to znači: dati pristup aplikaciji svojom popisu kontakata, internetskoj mreži i sl. Isprobavanje Trener najprije mora voditi polaznike kroz proces registracije koja nije neophodna za kupovinu, ali jest za prodaju. Stoga postavlja pitanje žele li polaznici prodavati putem aplikacije i u tom slučaju im pokazuje na svom mobilnom uređaju kako se odvija proces registracije u kojem je neophodna elektronička pošta (koju su polaznici prethodno kreirali u jedinici za učenje: 1.6. „Alati za komunikaciju“). Potom dijeli polaznike u dvije skupine i daje im različite zadatke za pretraživanje na stranici za kupovinu/prodaju (poput: Koliko je novca najjeftinija knjiga koju možete pronaći u vašem okrugu/zemlji? Koliko je stanova dostupno za najam u iznosi između 300 i 400 KM u vašem okruženju? Koliko je star najjeftiniji auto na prodaju koji možete pronaći? …) i oko 15 minuta da ih urade.

Ishodi učenja:

124

Po isteku danoga vremena, trener pita najprije jednu skupinu polaznika za rezultate pa drugu. Ukoliko se rezultati jedne skupine razlikuju od rezultata druge, trener odlučuje računaju li se kao točna oba rezultata ili ne. Slične aplikacije S obzirom na to da postoje mnogobrojne aplikacije za kupoprodaju, i na različitim jezicima, trener polaznicima daje informaciju koje su to aplikacije i kratko objašnjenje o načinima funkcioniranja.

Savjet: Zadatci trebaju biti prilagođeni skupini i njezinim potrebama: može se uvrstiti i jedna vježba postavljanja artikla za prodaju s dodavanjem fotografija, cijene i sl.

125

Digitalne vještine, Razina 1 Uporaba bankomata


Koristiti bankomat Prisjetiti se sigurnosnih instrukcija za uporabu bankomata

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Objašnjenje bankomata Usmeno izlaganje, diskusija

5 Sigurnosne instrukcije Usmeno izlaganje, diskusija

20 Dizanje gotovine Usmeno izlaganje, diskusija


Metodološka realizacija: Objašnjenje bankomata Trener polaznicima objašnjava i pokazuje kako funkcionira bankomat: umetanje kartice, PIN, upit o stanju računa, ispisivanje isječka o stanju računa, podizanje gotovine, uplaćivanje novca na račun… Pri tome koristi bankovnu karticu za vježbanje. Potom, polaznicima daje nastavni materijal s koracima uporabe bankomata i savjete za sigurnost.

Sigurnosne instrukcije Trener treba objasniti polaznicima da svaka kartica ima svoj odgovarajući PIN kod. Potom im objašnjava kako trebaju biti oprezni prilikom uporabe bankomata i daje upute:

- Čuvajte PIN kod samo za sebe - Ne nosite napisan PIN kod sa sobom ili uz

karticu - Pokrijte numeričku tipkovnicu rukom prilikom

utipkavanja koda - Pokušajte pokriti svojim tijelom monitor

bankomata od nepoznatih osoba - Potrudite se da odmah uzmete novac i karticu

nakon isplaćivanja novca s bankomata - Na kraju nemojte zaboraviti uzeti novac/karticu


Nastavni materijal s koracima koji pružaju objašnjenje za uporabu bankomata i savjete za sigurnost

Testna kartica za vježbu uporabe bankomata

Savjet:

Pokušajte unaprijed provjeriti frekventnost posjećenosti bankomatu i pokušajte odabrati onaj s najmanjom posjećenosti s obzirom na to da će vaša vježba zahtijevati duže zadržavanje.

Ishodi učenja:

126

Najbolji način uvježbavanja sigurnosnih mjera je ohrabrivanje polaznika da gledaju jedni druge prilikom uporabe bankomata za podizanje gotovine s testnom karticom kako bi mogli davati jedni drugima savjete za poboljšanje. Dizanje gotovine Posljednji korak je podizanje gotovine svakoga polaznika pojedinačno pred kolegama iz skupine koji mogu dati savjete za poboljšanje. Ukoliko trebaju pomoć, polaznici mogu koristiti i detaljne instrukcije s objašnjenjima uporabe bankomata, prije nego što pitaju trenera.

127

Digitalne vještine, Razina 2 Što je datoteka?

Po završetku polaznici će biti u stanju: Znati što je datoteka

Kreirati datoteku Koristiti USB stick i memorijske kartice



Usmeno izlaganje

10 Datoteke i mape Praktični rad

5 Objašnjenje datoteka i mapa Usmeno izlaganje

5 Uređaji za pohranu Usmeno izlaganje



Metodološka realizacija: Datoteke i mape Trener postavlja slike različitih cvjetova (po jedan cvijet na jednom papiru, crvene, žute i plave boje) na pod te moli polaznike da odaberu jedan i daju mu ime. Potom trener postavlja tri kutije (istih boja kao cvjetovi) na pod te moli polaznike da odlože cvijet u kutiju na osnovi boje. Istu vježbu primjenjuju na računalu

Trener na računalu pokazuje različite slike s cvijećem i prilagođava prikaz tako da se cvjetovi mogu jasno vidjeti. Zatim govori polaznicima da odaberu svoju sliku cvijeta (koja je ista kao ona koju su dobili na papiru) na računalu te je preimenuju prema prethodno danom nazivu. Trener im pokazuje kako preimenovati dokument. Kada svi urade zadano, trener kreira datoteke na radnoj površini (s nazivima: crvena, žuta i plava) i počinje povlačiti svoju sliku u mapu s nazivom odgovarajuće boje. Potom poziva sve polaznike da isto urade. Uređaji za pohranu Trener objašnjava kako su mobilni uređaji za pohranu poput USB sticka ili memorijskih kartica isti kao tvrdi disk na računalu: mogu sadržavati bilo koje vrste datoteke u mapama kao što je vježbano prije. Uključuju se u USB ulaz, instaliraju i aktiviraju automatski (što može potrajati par sekundi). Nakon uporabe i prije izbacivanja USB sticka, potrebno je odabrati opciju za sigurno uklanjanje priključka.


USB stickovi

Memorijske kartice

Računala s projektorom za trenera

Ispisane fotografije cvjetova

Tri kutije s nazivima (crvena, žuta i plava)

Ishodi učenja:

128

Isprobavanje Polaznici dobivaju od trenera po USB stick i memorijsku karticu. Trener objašnjava polaznicima kako USB stickovi na sebi imaju pohranjene dokumente različitih ekstenzija i daje im uputu da prebace dokumente sa sticka na računalo i otvore dokumente odgovarajućim programom. Potom im se stavlja na raspolaganje dok rade zadatke. Nakon što su svi završili, daje im uputu da kreiraju mape na radnoj površini i dokumente prebace u te mape. Potom, zadatak je obrisati jedan od dokumenata te potom i jednu od kreiranih mapa. Posljednji zadatak je prebacivanje mapa s dokumentima na memorijsku karticu.

Savjet: Ukoliko su u skupini polaznici koji brže završavaju svoje zadatke, trener daje sporijima više vremena kako bi sve uradili, a bržima druge opcije za probavanje i vježbanje.

129

Digitalne vještine, Razina 2 Korištenje Google dokumenata - prva nastavna jedinica


Kreirati Google dokument Tipkati tekst

Promijeniti veličinu teksta Označiti odlomak u tekstu



Usmeno izlaganje

5 Kako koristiti Google dokumente Usmeno izlaganje, predstavljanje

10 Mali zadatci u Google dokumentima Praktični rad

5 Fotografije i format Praktični rad, predstavljanje

15 Izrada pozivnice Praktični rad


Metodološka realizacija: Kako koristiti Google dokumente? Trener prikazuje polaznicima na ekranu sljedeće zadatke: - Kreirajte dokument - Imenujte ga po omiljenoj životinji - Pronađite informacije o istoj životinji na internetu (npr. Wikipedija) i kopirajte ih u kreirani dokument

Uredite veličinu fonta, boju i dodajte fotografiju Podijelite dokument s dvije osobe iz skupine Pregledajte druge tekstove iz skupine i dodajte još neke podatke o životinjama o kojima se piše i

koristite se pritom drugom bojom teksta Mali zadatci u Google dokumentima Trener daje zadatak polaznicima da kreiraju dokument u Google dokumentima, imenuju ga po omiljenoj životinji, pronađu informacije o njoj na internetu i kopiraju ih u kreirani dokument. Potom je potrebno uraditi tekst, boju i dodaju fotografiju te životinje. Nakon što su završili, dokument trebaju podijeliti s dvoje drugih polaznika. Po završetku,


Računalo za polaznike

Računalo s projektorom za trenera

Internetska veza

Savjet: Pitajte polaznike za koji bi povod željeli napraviti pozivnice. Također, pozivnice mogu kreirati i dvije ili tri osobe zajedno kako bi razmijenili znanja i polaznici učili jedni od drugih.

Ishodi učenja:

130

polaznici mogu pogledati dokumente drugih polaznika, dodati druge informacije s interneta o životinji, promijeniti boju teksta i sl. Za vrijeme rada polaznika, trener je na raspolaganju za dodatne informacije i pomoć. Fotografije i format Trener pokazuje polaznicima pozivnicu na proslavu ili zabavu koju je kreirao na Google dokumentima (pozivnica treba sadržavati bar jednu fotografiju, različite boje teksta i fontove). Cijeli tekst pozivnice označava opcijom Očisti oblikovanje (Clear formatting) koja poništava sva oblikovanja, ostavljajući dokument s jednostavnim tekstom. Potom oblikuje tekst odabiranjem opcija za mijenjanje boje i fonta. Na kraju ponovno ubacuje fotografiju. Tijekom oblikovanja teksta trener objašnjava što radi i to prikazuje na velikom ekranu/projektoru. Izrada pozivnice Potom daje zadatak polaznicima da kreiraju sličan dokument: pozivnicu za rođendansku zabavu, vjenčanje ili neku drugu prigodu. Za korištenje fotografija im daje adresu https://pixabay.com gdje mogu pronaći besplatne fotografije.

131

Savjet: Potrebno je imati na umu povjerljivost osobnih podataka. Također se polaznici mogu osjećati neugodno prilikom ispunjavanja podataka o razini obrazovanja ili prethodnom radnom iskustvu (ukoliko su ga imali).

Digitalne vještine, Razina 2 Pisanje životopisa (CV - Curriculum Vitae)


Napisati Europass životopis Poslati životopis elektroničkom poštom kao prilog

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Uvod: Što je životopis i zašto je bitan? Usmeno izlaganje

25 Rad na Europass životopisu Predstavljanje, praktični rad


Metodološka realizacija: Što je životopis i zašto je bitan? Trener objašnjava polaznicima da se prikaz njihovih umijeća, sposobnosti i prethodnih radnih iskustava naziva životopis ili Curriculum vitae (CV). Taj dokument sadrži sve ono što bi potencijalnim poslodavcima moglo biti interesantno i korisno za radno mjesto koje nude. U njemu se navode podatci poput obrazovanja, prethodnih radnih iskustava i vještine (poput jezičnih, posjedovanje

vozačke dozvole i sl.). Prilikom apliciranja na natječaj za posao, taj je dokument izuzetno bitan kako bi poslodavci stekli uvid odgovara li kandidat kriterijima i očekivanjima kompanije. Odabir kandidata vrši se na osnovi životopisa te se kandidati u užem izboru pozivaju na intervju. Životopis treba uređivati ukoliko je došlo do nekih promjena koje se odnose na unesene podatke (ili je potrebno unijeti nove). Trener objašnjava i polaznicima kako je prilikom ispunjavanja životopisa potrebno pratiti osnovna pravila te im daje nastavni materijal kako bi mogli vidjeti o čemu se radi (prilagođavanje životopisa natječaju, provjera pravopisa i sl.). Rad na Europass životopisu Trener opisuje različite dijelove životopisa i pokazuje polaznicima kako ispuniti potrebne stavke na projektoru. Trener upisuje osobne podatke i upućuje polaznike da slijede njegov primjer. U životopis unose vještine i podatke o obrazovanju, ostavljajući dio sa


Računala

Računalo s projektorom za trenera

Internetska veza

Pripremljeni uzorci životopisa

Nastavni materijal

Ishodi učenja:

132

stavkama o prethodnom radnom iskustvu za rad jedan na jedan s polaznicima jer je vrlo vjerojatno da će im trebati pomoć pri popunjavanju te sekcije. Potom im trener pokazuje kako sačuvati unesene podatke kako bi mogli nastaviti raditi na istom dokumentu na sljedećem susretu jedan na jedan. Dokument sačuvaju u pdf formatu na računalu ili ih šalju opcijom za slanje na adresu elektroničke pošte. Ukoliko nije moguće spasiti dokument na računalo, trener može dati svoju adresu elektroničke pošte kako bi prikupio sve životopise i sačuvao ih do sljedećega susreta.

133

Digitalne vještine, Razina 2 Korištenje elektroničke pošte


Kreirati besplatni račun za elektroničku poštu Slati elektroničku poštu

Primati elektroničku poštu Dodavati prilogu elektroničkoj pošti

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

10 Što je elektronička pošta? Usmeno izlaganje

10 Kreiranje besplatna računa za elektroničku poštu

Predstavljanje, praktični rad

15 Slanje i primanje pošte Praktični rad


Metodološka realizacija: Što je elektronička pošta? Trener objašnjava polaznicima kako je elektronička pošta način slanja i primanja poruka internetom. Slično je tradicionalnoj pošti s tim što je u tom slučaju potrebno imati otvoren račun s elektroničkom adresom. Uz to je veoma

bitno znati točno upisati adresu jer u suprotnom pošta neće biti isporučena ili će se dostaviti na adresu druge osobe. Elektroničke adrese imaju standardiziran format i uključuju korisničko ime, simbol @, ime poslužitelja i domenu (npr. [email protected]). Na kraju objašnjava kako za otvaranje i uporabu elektroničke pošte nije potrebno imati poseban program te kako je dovoljan internetski pretraživač. Kreiranje besplatna računa za elektroničku poštu Trener odabire jednoga besplatna poslužitelja elektroničke pošte, npr. Gmail. S obzirom na to da su pojedini procesi registriranja prilično složeni, trener pokazuje polaznicima na zaslonu potrebne korake za uspješnu registraciju i daje im uputu da slijede njegove korake na svojim računalima. Kada dođu do točke za odabir korisničkoga imena, trener može pomoći polaznicima s obzirom na to da su neka korisnička imena već zauzeta i objašnjava im kako je isto ime moguće koristiti samo jednom. Ukoliko je njihovo ime već zauzeto, mogu ga nadopuniti dodatnim imenom, prezimenom, brojem i sl. Daje im uputu da zapamte svoja korisnička imena i lozinke s obzirom na to da su ti


Računala: računalo s projektorom za trenera

Internetska veza

Ishodi učenja:

mailto:[email protected]

134

podatci neophodni prilikom ponovna pristupanja elektroničkoj pošti. Ukoliko im je jednostavnije, svoje podatke mogu zapisati i čuvati ih na sigurnom. Nakon što su svi završili kreiranje svoga računa, trener im daje svoju adresu na koju trebaju poslati testni mail. Slanje i primanje pošte Trener tipka adresu svoje elektroničke pošte i pokazuje ju polaznicima putem projektora te im daje uputu da ju zapišu. Potom im projektorom pokazuje kako poslati elektroničku poštu i daje uputu polaznicima da prate njegove korake i pošalju mu poštu na zapisanu adresu. Po završetku, pokazuje elektroničke adrese svih polaznika i daje im uputu da zapišu adresu jednoga od polaznika i napišu mu mail na koji će drugi polaznik odgovoriti (vodeći pritom računa da polaznici ne odaberu istu osobu s kojom će se dopisivati). Kada su svladali slanje i primanje pošte, trener objašnjava kako dodati privitak (datoteku) u poruku i ostavlja im vremena za vježbanje.

Savjet: Trener bi trebao kreirati elektroničku adresu za potrebe tečaja, kako ne bi koristio svoju osobnu.

135

Digitalne vještine, Razina 2 Legalni sadržaji na internetu

Po završetku polaznici će biti u stanju: Imenovati zabranjene sadržaje

Objasniti što učiniti ukoliko naiđu na zabranjeni sadržaj na internetu

Objasniti posljedice pregledavanja/preuzimanja nelegalna sadržaja

Objasniti koncept autorskih prava

Vrijeme (minute)

Sadržaj Metoda


Usmeno izlaganje

25 Zabranjeni sadržaj Usmeno izlaganje

10 Autorska prava Praktični rad

5 Refleksija, rekapitulacija i kratka procjena Skupina diskusija

Metodološka realizacija: Zabranjeni sadržaj Na početku, trener objašnjava polaznicima zašto je bitno imati informacije o nelegalnom sadržaju na internetu. Nakon toga, polaznicima dijeli kartice s ispisanim različitim primjerima i daje im uputu da ih prema svom nahođenju razvrstaju u 2 kategorije:

legalni i nelegalni sadržaj. Kartice će zakačiti (ili zalijepiti) na dva suprotna zida/ploče. Moguće je da će polaznicima biti potrebno objasniti neke od sadržaja (termina) s kartica, što će trener i učiniti. Kada su završili s razvrstavanjem, trener pita polaznike za mišljenje zašto određeni sadržaji jesu/nisu legalni te ukoliko je potrebno korigira raspored kartica. Dodatno trener objašnjava kako nisu u svim zemljama isti sadržaji zabranjeni. Autorska prava Trener postavlja pitanje polaznicima znaju li što su autorska prava i potiče ih na razgovor i objašnjava što su i obrazlaže kako autori određenih sadržaja (poput fotografija, video sadržaja, tekstova, glazbe i sl.) posjeduju prava na svoj rad te ih druge osobe ne mogu koristiti u svoje svrhe.


Kartice s primjerima legalnih i nelegalnih sadržaja

Pribadače ili samoljepiva traka

Flipchart/ploča

Savjet: Obratite pozornost na ilegalne sadržaje koji odgovaraju kontekstu i situaciji sredine u kojoj polaznici žive. Ilustrirajte ilegalan sadržaj primjerima bliskim polaznicima poput piratskih CD-ova, DVD-ova, preuzimanje filmova i glazbe internetom.

Ishodi učenja:

www.project-bera.eu

http://www.project-bera.eu/

Documents

Priručnik za provedbu temeljnoga obrazovanja odraslih Roma · nadamo da će organizacije, pedagozi i socijalni radnici koristiti u svome radu naše priručnike. U ovom Priručniku