PRIRUČNIK - MEKTEB DŽEMATA POTOKmektebdzematpotok.weebly.com/uploads/1/1/1/5/... · Učenje Kur'ana treba biti razgovijetno i pravilno, tj. po tačno određenim pravilima - tedžvīdu

PRIRUČNIK

ZA

POLAZNIKE

MEKTEBA

OSMI RAZRED

Hfz. Fahir ef. Arnaut

Zenica, 2018. godina

PLAN I PROGRAM IZ-e

SADRŽAJ GRADIVA ZA OSMI RAZRED

O vrijednostima učenja Kur’ana

Propisi o učenju i slušanju učenja Kur’ana

Dolazak islama na Balkan

Muslimani u BiH nakon 1878.

Četvrti islamski šart

Mekruhi u namazu

Tevhid – Božija jednoća

Esma’u-l-husna

Vjerovanje u gajb

Mu’džize

Kufr, širk i nifak

Islamska zajednica u BiH

Islamske obrazovne institucije u BiH

Peti islamski šart

Vakufi

Vakufi u BiH

Opasni poroci:

novi oblici idolatrije

Dužnosti prema IZ

Dužnosti muslimana prema domovini

1

O VRIJEDNOSTIMA UČENJA KUR’ANA

Muhammed a.s. je rekao o učenju Kur'ana:

''Među vama je najodabraniji onaj koji nauči Kur'an i

Kur'anu podučava.''

"Onaj ko vješto uči Kur'аn bićе skupa sa pisarima,

časnim i čestitim melekima. А onaj ko zamuckujući uči

Kur'аn i kоmе је Kur'an težak, imaće dvostruku

nagradu."

''Vjernik koji uči Kur’an je kao vrsta najkvalitetnijeg

limuna, ima lijep miris i okus mu je lijep, a vjernik koji

ne uči Kur’an je kao hurma, nema mirisa, a okus joj je

sladak. Licemjer koji uči Kur’an je kao bosiok, ima lijep

miris, a okus mu je gorak, a licemjer koji ne uči Kur’an

je kao gorka tikvica, nema mirisa, a ukus joj je gorak.''

"Učite Kur'an, јеr ćе se Kur'an nа Kijametskom danu

zauzimati za оnе koji su ga učili."

''Ko prouči koliko jedan harf iz Kur'ana imaće nagradu,

a nagrada za dobro djelo je desetorostruka. Ja ne kažem

da je ELIF LĀM MĪM jedan harf, nego je ELIF harf, i

LĀM je harf i MĪM je harf.''

''Ko uči Kur’an i radi po njegovim uputama, Allah će na

Sudnjem danu njegovim roditeljima dodijeliti krunu, čiji

će sjaj biti ljepši od sjaja Sunca kada obasjava

ovozemne prostore. Pa šta mislite o vrijednosti nagrade

onome ko ovako postupa!''

2

"Nikada se neće okupiti ljudi u nekoj od Allahovih kuća

da uče Allahovu Knjigu i da je međusobno proučavaju a

da se na njih neće spustiti smiraj, obaviti ih milost,

natkriliti ih meleki i Allah ih spomenuti kod onih koji su

kod Njega!"

''Na Sudnjem danu će se reći onome ko je učio Kur’an:

'Uči Kur'an i penji se! Uči kao što učio dunjaluku, jer

tvoj stepen u Džennetu će biti tamo gdje proučiš

posljednji ajet.''

''Doista srca hrđaju kao što hrđa željezo!'' ''A kako se

čiste?'' – upitaše prisutni. ''Učenjem Kur'ana i sjećanjem

na smrt.''

''Čovjek u čijim grudima nema ništa od Kur'ana je kao

ruševina.''

Pitanja:

1. Ko je najodabraniji čovjek?

2. Kakva je nagrada za onog ko vješto uči Kur'an,

a kakva za onog ko zamuckuje?

3. Na šta je nalik vjernik koji uči Kur'an?

4. Šta će Kur'an raditi na Sudnjem danu?

5. Kolika je nagrada za proučeni harf?

6. Kakva je nagrada za roditelje učača Kur'ana?

7. Šta se spušta na učače Kur'ana?

8. Gdje će završiti učač Kur'ana na Sudnjem danu?

9. Šta čisti srca?

10. Kakvo je srce onoga ko ne zna ništa od Kur'ana?

3

PROPISI O UČENJU

I SLUŠANJU UČENJA KUR’ANA

Allah dž.š. kaže u Kur’anu:

"A kada se uči Kur'an, vi ga slušajte i šutite – da bi vam

milost ukazana bila." (El-A'raf, 204.)

Kur'an je Allahov govor. Ko poštuje Kur'an, on poštuje

Allaha dž.š. Ko ne poštuje Kur'an, on ne poštuje ni Allaha

dž.š.

Prije učenja Kur'ana lijepo je oprati zube, kako bi se

uklonio neprijatan zadah iz usta.

Radi učenja Kur'ana, treba uzeti abdest. U nedostatku

vode, može se uzeti tejemmum.

Kur'an gledajući u Mushaf ne mogu učiti džunub osobe i

žena u hajzu ili nifasu. Oni se moraju okupati (gusul) da bi

mogli gledajući učiti Kur'an. Ženi u hajzu i nifasu

dozvoljeno je učiti Kur'an napamet, a džunub osobi nije.

Lijepo je Kur'an učiti na čistom mjestu. Najljepše mjesto

za učenje Kur'ana je džamija.

Prilikom učenja Kur'ana, lijepo je biti okrenut kibli,

skrušeno sjedeći.

Na početku učenja Kur'ana treba proučiti euzubillu i

bismillu.

Kur'an treba učiti skrušeno, plačljivo, uz razmišljanje,

uljepšavajući glas koliko je moguće.

Najljepše je učiti kur'anske sure redoslijedom, tako da se

za određeno vrijeme; mjesec, petnaest dana ili heftu,

prouči čitav Kur'an, što se zove hatma. Lijepo je kad se

završi jedna hatma, odmah započeti drugu.

4

Pohvalno je grupno učiti Kur'an, jer nagradu ima ne samo

onaj ko uči, nego i onaj ko sluša.

Kur'an se može učiti naglas i u sebi. Šta je bolje, zavisi od

situacije u kojoj se učač nalazi.

Ako se prouči ili sasluša ajet sedžde iz Kur'ana, treba

učiniti sedždetu-ttilaveh. Po našem mezhebu u Kur'anu

ima 14 ajeta, zbog kojih se čini sedždetu-ttilaveh.

Učenje Kur'ana treba biti razgovijetno i pravilno, tj. po

tačno određenim pravilima - tedžvīdu.

Učenje Kur'ana i nauka o učenju Kur'ana naziva se kira'et.

Učač Kur'ana naziva se kāri'a. Učenje Kur'ana napamet

zove se hifz. Osoba koja uspije naučiti čitav Kur'an

napamet zove se hāfiz, a učitelj hafiza koji ga preslušava

naziva se muhaffiz. Hafiz koji nauči učiti Kur'an na svim

poznatim kira'etima naziva se kurra hāfiz.

Pitanja:

1. Šta Allah dž.š. kaže o učenju i slušanju Kur'ana?

2. Šta treba uraditi prije samog učenja Kur'ana?

3. Ko ne može i kada učiti Kur'an?

4. Na kakvim mjestima treba učiti Kur'an?

5. Šta je hatma?

6. Reci nešto o grupnom učenju Kur'ana?

7. Šta je sedždetu-tilaveh?

8. Šta je tedžvid?

9. Šta je kira'et, karia, hafiz, muhaffiz i kurra hafiz?

5

VJEROVANJE U GAJB

Allah dž.š. je Stvoritelj mnogih svjetova, od kojih za neke

znamo i vidimo ih, a mnoge ne znamo i ne vidimo. Svijet

na kojem živimo i koga vidimo naziva se 'ālemu-ššehādeh

– svijet vidljivog', a svijet koji vjerujemo ali ne vidimo,

naziva se 'ālemul-gajb – svijet nevidljivog'.

Allah dž.š. kaže na početku sure Bekara opisujući vjernike:

''onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu

obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo

davali;'' (Bekara, 3.)

Vjerovanje u gajb obuhvata;

- vjerovanje u Allaha dž.š.,

- vjerovanje u svijet meleka, džinna i šejtana,

- vjerovanje u Sudnji dan, kaburski ispit i azab, mizan,

sirat, Havd, Džennet, Džehennem itd.

- vjerovanje u kada i kader, tj. Božije određenje.

Iako svijet gajba ne vidimo, vidimo očigledne dokaze koji

potvrđuju postojanje tog svijeta.

Učenjaci govore o mnogim dokazima Allahovog

postojanja, od kojih spominjemo sljedeće:

- kozmološki dokaz – dokaz stvaranja; ništa ne može

postojati bez stvoritelja,

- teleološki dokaz – dokaz svrsishodnosti; sve što postoji

ima svoju svrhu, ništa nije bez potrebe i uzalud

stvoreno,

- moralni dokaz; za sve ljude svijeta, bez obzira gdje

živjeli, uvijek su određena djela bila nemoralna, npr.

ubistvo, laž, krađa, prevara, prostitucija, lažno

svjedočenje....

6

- historijski dokaz; nema naroda u povijesti a da nije

vjerovao. Postojali su pojedinci koji nisu vjerovali, ali

narodi nikada.

Savršeni red i harmonija u svemiru i prirodi kao malom

dijelu svemira, svjedoči nam postojanje svijeta meleka,

koji se brine o tom redu. Isto tako nered i neprijateljstvo

među ljudima svjedoče nam postojanje svijeta džinna i

šejtana.

Danas je nesporno za sve učenjake, ne samo islamske, da

će doći dan kada će nestati Sunca i čitavog 'Sunčevog

sistema'. Taj dan nestanka mi nazivamo Sudnji dan. Iako

samo Allah dž.š. zna kada će se to dogoditi, Muhammed

a.s. nas je obavijestio o njegovim predznacima, koje

dijelimo na male i velike. Mnogi mali predznaci su se već

ostvarili, a veliki će nastupiti kada to Allah dž.š. odredi.

Neki od velikih predznaka Sudnjega dana su: pojava

Dedždžala, Mehdija, Je'džužda i Me'džužda, životinje iz

zemlje koja će govoriti, silazak Isa a.s. i izlazak sunca sa

zapada. Pojava svih ovih predznaka svjedoči o istini

Sudnjega dana.

Druga faza Sudnjeg dana je ponovno tjelesno proživljenje

i suđenje za djela koja smo činili u ovome životu.

Dok tijelo umire, duša se samo seli. Duša može biti

izložena kaburskom ispitu, patnji. Svijet u kome boravi

duša do Sudnjega dana naziva se Berzah.

Nakon proživljenja, ljudi će idući ka mjestu okupljanja i

suđenja – Hašru, prelaziti preko mosta iznad Džehennema,

koji se naziva Sirat. Dobivat će knjige svojih djela, dobri

ljudi s prijeda u desnu ruku, a loši s leđa u lijevu ruku.

Njihova djela će se mjeriti na vagi – Mizan. U toku suđenja

7

Muhammed a.s., šehidi i dobri ljudi imat će pravo

zauzimanja – šefaʻata. Muhammed a.s. će se zauzimati za

sve ljude, a posebno svoje sljedbenike, a šehidi i dobri ljudi

za svoju rodbinu, komšije i prijatelje.

Muhammed a.s. će na Sudnjem danu imati svoje vrelo –

Havd, na kojem će vjernici žeđ utoliti.

Sve što se događa u svakom svijetu, događa se po

Allahovom određenju – kaderu. Mi sa svojim

sposobnostima, nikada na ovome svijetu nećemo moći u

potpunosti razumjeti Božije određenje. U njega trebamo

vjerovati, raditi i biti svjesni da smo odgovorni, samo

onoliko koliko smo slobodni.

Treba znati da budućnost zna samo Allah. Zato se treba

čuvati gatara, proricatelja sudbine, i ogledanja na bilo koji

način; preko zvijezda, graha, findžana, karti, kašika, kugli

i sl....

Pitanja:

1. Kako se zove svijet na kome živimo, a kako svijet u koji vjerujemo

a li ga ne vidimo?

2. Šta obuhvata vjerovanje gajb?

3. Koji se dokazi najčešće navode kao dokazi postojanja Allaha

dž.š.?

4. Šta nam dokazuje postojanje svijeta meleka i svijeta džinna i

šejtana?

5. Koji su veliki predznaci Sudnjeg dana?

6. Šta je Berzah?

7. Šta je Hašr, šta Sirat a šta Mizan?

8. Šta je Havd, a šta Džennet i Džehennem?

9. Reci nešto o proricanju sudbine, gatanju i ogledanju?

8

TEVHID – BOŽIJA JEDNOĆA

Tevhid je izraz ili pojam, kojim označavamo vjerovanje u

Allahovu dž.š. jednoću.

Zadaća svih poslanika je bila da poduče ljude tevhidu.

Propisi su se mijenjali kako su se mijenjale okolnosti ali su

tevhid i ahlak za sve vjernike bili uvijek isti.

Tevhid se izražava prvim dijelom kelime-šehadeta:

''EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀH – SVJEDOČIM DA

NEMA BOGA OSIM ALLĀHA'', dok drugim dijelom

šehadeta svjedočimo poslanstvo Muhammed a.s.

Musliman vjeruje i spoznaje Allaha dž.š. preko 14

svojstava – sifata, koje su definisali učenjaci, i preko

Allahovih lijepih imena el-esma'ul-husna, kojih ima 99.

Tevhid znači da je Allah dž.š. Jedan i Jedini u svim svojim

svojstvima i imenima. Samo je On Rabb – Stvoritelj i

Uzdržavatelj svih svjetova, i samo Njemu se klanja, moli i

robuje. Samo se On obožava, samo se Njemu tevba čini i

od Njega oprost traži. Samo On odlučuje ko će u Džennet

a ko u Džehennem.

O Allahovom tevhidu – jednoći i savršenstvu govori se u

suri Ihlas – Iskrenost:

''U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Reci: "On je Allah - Jedan!

Allah je Utočište svakom!

Nije rodio i rođen nije,

i niko Mu ravan nije!"

Pitanja:

1. Šta je tevhid?

2. Kojim riječima iskazujemo tevhid?

3. Šta sve znači tevhid?

4. Koja sura govori o tevhidu i kako glasi njen prijevod?

9

KUFR, ŠIRK I NIFAK

Već ranije smo naučili da je iman – vjerovanje u Allaha

dž.š. i ostale istine vjere. Suprotnost imanu je kufr.

Kufr (ateizam) je nevjerovanje u Allaha dž.š., meleke,

kitabe, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje. Osoba

koja ne vjeruje u ove istine naziva se kāfir – nevjernik

(ateista)

Širk (politeizam, mnogoboštvo, idolatrija) je pripisivanje

druga Allahu dž.š., tj. to je vjerovanje u nekoga drugog ili

nešto drugog uz Allaha dž.š. ili umjesto Allaha dž.š. Osoba

koja tako vjeruje naziva se mušrik – mnogobožac

(politeista)

Nifak je licemjerstvo ili dvoličnjaštvo. To je nevjerovanje

u duši, a javno deklarisanje kao vjernik. Osoba koja postupa

tako, naziva se munafik – licemjer, dvoličnjak. Munafici su

najopasnija vrsta ljudi za vjernike, i oni će na dnu

Džehennema biti. Muhammed a.s. nas je uputio kako da

prepoznamo munafike. Svojstva munafika su: kad govori

laže, kad obeća ne ispuni, kad mu se nešto povjeri on to

iznevjeri, kad se svađa prelazi sve granice.

Kufr, širk i nifak su teški neoprostivi grijesi, osim ukoliko

se osoba ne pokaje i ne zatraži oprosta, te napusti te grijehe

i popravi se.

Pitanja:

1. Šta je kufr a šta kafir?

2. Šta je širk a šta mušrik?

3. Šta je nifak a šta munafik?

4. Koja su svojstva munafika?

5. Kakvi su grijesi kufr, širk i nifak?

10

ESMA'U-L-HUSNA

Esma'u-l-husna su su Allahova dž.š. lijepa imena, kojih

ima 99.

Allah dž.š. kaže u Kur'anu:

''Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima, a klonite

se onih koji iskreću Njegova imena, kako budu radili,

onako će biti kažnjeni!'' (Eʻarāf, 180.)

Allahova dž.š. imena nam služe, da Ga preko njih

spoznajemo, i da Ga dozivamo. Muhammed a.s. je rekao:

'Uistinu Allah ima devedest i devet imena, pa ko ih shvati

(tj.nauči ih, spozna njihova značenja i bude se vladao po

njima), uči će u Džennet.''

Islamski učenjaci dijele Allahova imena u dvije skupine:

- Esma'ul-džemal; imena koja se odnose na milost, oprost...

- Esma'ul-dželal; imena koja se odnose na pravdu, moć,

vlast, presudu, strogost.....

Nekoliko Allahovih lijepih imena spomenuto je u

posljednja tri ajeta sure Hašr, koje je lijepo učiti nakon

sabah namaza: Allah, El-Alīm – Sveznajući, Er-Rahmān –

Svemilosni, Er-Rahīm - Samilosni, El-Melik - Vladar, El-

Kuddūs - Sveti, Es-Selām – Izvor mira, El-Mu'min –

Darovatelj mira, El-Muhejmin - Zaštitnik, El-Azīz -

Moćni, El-Džebbār - Silni, El-Mutekebbir - Veličanstveni,

El-Hālik - Stvoritelj, El-Bāri' – Stvoritelj iz ničega, El-

Musavvir – Darovatelj oblika, El-Hakīm - Mudri.

Pitanja:

1. Šta su esmau-l-husna?

2. Zašto nam trebaju Allahova imena?

3. Kako se dijele Allahova imena?

4. Navedi nekoliko Allahovih imena?

11

MU’DŽIZE

Mudžize su nadnaravna ili natprirodna djela, koja su

poslanici činili uz Allahovu pomoć, kako bi dokazali svoje

poslanstvo.

Islamski učenjaci dijele mudžize na:

a) hisijje – osjetilne; koje se opažaju osjetilima,

b) aklijje – umne; koje se spoznaju umom.

Osjetilne mudžize su: Nuhova lađa, Salihova deva,

Ibrahimova vatra, Jusufova košulja i tumačenje snova,

Ejjubova voda, Musaov štap i ruka, Davudov glas i obrada

željeza, Sulejmanov vjetar, vlast nad džinnima i šejtanima,

razumijevanje govora životinja, Junusova riba,

Zekerijjahov sin Jahja, Isaovo oživljavanje mrtvih,

oživljavanje ptica od zemlje, liječenje slijepih i bolesnih,

Muhammedov Isra i Miradž.

Najveća mudžiza svih vremena je Kur'an. Nadnaravnost

Kur'ana se ogleda kroz mnogo toga:

- u samom izrazu koji je nenadmašan,

- u vijestima iz prošlosti i nagovještajima budućnosti,

- u nepostojanju kontradiktornosti,

- u govoru o dokazima u prirodi i svemiru koje je nauka

tek otkrila ili otkriva, npr. otisak prsta, parnost u svemu,

željezo, razvoj embriona.....

Pitanja:

1. Šta su mu'džize?

2. Kako se dijele mudžize?

3. Navedi neke osjetilne mudžize?

4. Reci nešto o najvećoj mudžizi?

12

MEKRUHI U NAMAZU

Mekruhi u namazu su sve radnje koje je pokuđeno raditi.

Obzirom da je namaz veza i razgovor sa Allahom dž.š.,

vjernik treba nasupiti u namazu skrušeno, obavljajući ga

na najljepši mogući način.

Namaski mekruhi su u suprotnosti sa namaskim vadžibima

i sunnetima. Zbog nekih počinjenih mekruha treba

obnoviti namaz, zbog nekih učiniti sehvi sedždu, dok se

zbog nekih ne mora činiti ništa, ali je nagrada za namaz

zbog svakog mekruha manja.

Neki od namskih mekruha su:

- namjerno izostavljanje namaskih vadžiba ili sunneta,

- učenje iste sure na oba rekata, ili učenje duže sure na

drugom a kraće na prvom rekatu, ili učenje sura

obrnutim redom, ili izostavljanje samo jedne sure,

- igranje odjećom ili nečim drugim tokom namaza,

češkanje, okretanje glave, ispreplitanje prstiju, dizanje

pogleda u nebo, žmirenje,

- odgovaranje na selam išaretom, ili činjenje postupaka

koji su neprimjereni u toku namaza,

- klanjanje u neprimjerenoj odjeći, sa slikama živih bića

ili neprimjerenim natpisima, i klanjanje na

neprimjerenim mjestima, gdje su slike i figure,

- klanjanje namaza trpeći glad i žeđ, ili nuždu,

- klanjanje izvan saffa i dr...

Pitanja:

1. Šta su mekruhi u namazu?

2. S čime su u suprotnosti namaski mekruhi?

3. Navedi neke namaske mekruhe?

13

ČETVRTI ISLAMSKI ŠART - ZEKAT

Zekat je izdvajanje određenog dijela imovine, na određenu

vrstu i količinu imovine, koju posjedujemo godinu dana, u

svrhe koje je odredio Allah dž.š., a sve u Njegovo ime.

Zekat je čišćenje imetka, kojim vjernik osigurava svoj

imetak i omogućava njegov rast.

Kada su u pitanju vrste imovine, treba znati da se zekat

daje na:

- zlato, srebro, novac i vrijednosne papire,

- krupnu i sitnu stoku,

- poljoprivredne proizvode,

- trgovačku robu i

- rudna bogastva.

Zekat je dužan izvršavati musliman koji ima nisab, tj.

tačno određenu količinu imovine, u toku godine dana.

Nisab je različit za različite vrste imovine:

- za zlato – 91.6 grama,

- za srebro – 641.5 grama,

- za novac, vrijednosne papire i trgovačku robu nisab je

kao i na zlato,

- za krupnu stoku – 30 grla

- za sitnu stoku – 40 grla

- na poljoprivredne proizvode 653 kg, mada neki učenjaci

smatraju da se zekat daje na poljoprivredne proizvode i

rudna bogatstva bez obzira na količinu.

Ne izdvaja se isti postotak za svaku vrstu imovine, nego:

- na zlato, srebro, novac, vrijednosne papire i trgovačku

robu izdvaja se 2.5 %,

- na krupnu stoku – jedno grlo od godine dana

- na sitnu stoku – jedno grlo od godinu dana

14

- na poljoprivredne proizvode – izdvaja se 5 % ili 10 %,

nakon što se odbiju svi troškovi proizvodnje, a postotak

zavisi od toga da li je navodnjavanje prirodno ili

vještačko.

- na rudna bogatstva – izdvaja se 20 % , bez obzira na

količinu.

Allah dž.š. je odredio u koje svrhe se mogu izdvajati

sredstva zekata. Osam je kategorija primalaca zekata:

- siromasi,

- nevoljnici,

- sakupljači,

- oni čija srca treba pridobiti za islam,

- otkup iz ropstva,

- prezaduženi,

- u svrhe na Allahovom putu,

- putnici namjernici.

U našoj domovini, više od 50 godina Islamska zajednica

vrši organizirano prikupljanje i raspodjelu sredstava zekata

i sadektul-fitra, a 2012. godine donesena je fetva o

obaveznom izdvajanju zekata i sadekatul-fitra u 'bejtul-

mal' (zajedničku kasu) Islamske zajednice.

Pitanja: 1. Šta je zekat?

2. Šta vjernik postiže izdvajanjem zekata?

3. Na koju vrstu imovine se izdvaja zekat?

4. Ko je dužan i kada izdvajati zekat?

5. Koji postotak se izdvaja kao zekat?

6. Kome pripada zekat?

7. Ko u našoj domovini organizuje prikupljanje i raspodjelu zekata

i sadekatul-fitra?

15

PETI ISLAMSKI ŠART - HADŽDŽ

Hadždž je hodočašće Kabe i drugih svetih mjesta u tačno

određeno vrijeme.

Hadždž je odziv vjernika na Allahov poziv.

Hadždž je dužan obaviti svaki punoljetan, umno i fizički

zdrav, imućan musliman koji ima dovoljno sredstava.

Ukoliko osoba ima sredstava ali je iz opravdanog razloga

trajno spriječena da obavi hadždž, može poslati drugu

osobu (bedela), da obavi hadž umjesto njega. Uz mlađe

žene potreban je bliski rođak – mahrem.

Nagrada za primljen hadždž jeste oprost grijeha i Džennet.

Hadž se obavlja u mjesecu zul-hidždžetu, mada se sa

pripremama i odlaskom počinje u mjesecu ševvalu i zul-

kadetu.

Hadž se sastoji od niza radnji – obreda, od kojih su neke

fard, neke vadžib a neke opet sunnet.

Farzovi hadža su:

1. stupanje u ihram; ovaj obred izvršava se na mikatu –

tačno određenom mjestu za to. Ihram je status ili stanje u

kome za vjernika nastupaju određene zabrane:

- zabrana intimnih odnosa, i razgovora o tome,

- zabrana prepirke i ružnog govora,

- zabrana mirisanja, brijanja, šišanja, podrezivanja noktiju,

- zabrana pokrivanja lica, ruku,

- za muškarce zabrana pokrivanja glave, nogu do članaka

i oblačenja šivene odjeće. Zato se muškarci ogrnu sa dva

bijela čaršafa, koji se nazivaju isto tako – ihram. Kod

žena je ihram, njihova uobičajena odjeća.

- Sve ove zabrane važe dok se ne obave tačno određeni i

propisani obredi hadždža.

16

- Prilikom stupanja u ihram, lijepo je da hadžija prije toga

odstrani dlake oko intimnih mjesta i pazuha, podreže

nokte, okupa se, i da se muškarci zaogrnu sa dva čaršafa.

Prvim čaršafom pokrivaju tijelo od pupka do ispod

koljena, a drugim prekriju gornji dio tijela.

- Na mikatu se klanjaju dva rekata, i izgovori naglas nijet

i telbijja:

LEBBEJKELLĀHUMME LEBBEJK, LEBBEJKE LĀ ŠERIKE

LEKE LEBBEJK, INNEL-HAMDE VE-NNIʻAMETE LEKE

VEL-MULK, LĀ ŠERIKE LEK.

2. boravak na Arefatu 9. dan zul-hidždžeta:

- Arefat je visoravan udaljena oko 20 km od Kabe. Na

Arefatu se nalazi 'Džebelu-rrahmeh – Brdo milosti', na

kome su se susreli Adem i Hava nakon izgona iz

Dženneta. Sve hadžije su dužne boraviti taj dan na

Arefatu i vrijeme od podne do zalaska sunca provesti u

ibadetu. Tu se klanja spojeno podne i ikindija.

3. tavafu-zijareh – obavezni obilazak oko Kabe;

- naziva se i tavaful-ifada, a obavlja se nakon povratka sa

Arefata. Tavaf je hod oko Kabe, koji počinje od

Hadžerul-esveda – Crnog kamena, gdje i završava. Ako

se izostavi neki od fazova, hadždž će biti neispravan i

mora se ponovo obaviti.

Vadžibi hadždža su radnje koje se moraju izvršiti, ali ako

se izostave, može se iskupiti kurbanom ili sadakom. To su:

- boravak na Muzdelifi; boravi se deseta noć zul-

hidždžeta. Hadžije sa Arefata silaze na Muzdelifu gdje

spojeno klanjaju akšam i jaciju, borave do zore u

ibadetu, i naberu kamenčiće potrebne za Minu.

17

- bacanje kamenčića na Mini; sa Muzdelife hadžije

dolaze na Minu, mjesto koje se nalazi na sredini puta

od Muzdelife do Kabe, gdje Ibrahim trebao žrtvovati

Ismaila, i gdje se dan danas kolju kurbani. Prvi dan do

podne, hadžije bacaju sedam kamenčića na najvećem

džemretu, a ostala dva dana, kamenčiće bacaju u

periodu od podne do zalaska sunca, i to na tri džemreta

po 7 kamenčića.

- brijanje ili potkresivanje kose; muškarci obriju čitavu

glavu ili potkrešu kosu sa što većeg dijela glave po

malo, a za žene je dovoljno da odsjeku jedan pramen

kose,

- sʻaj između Safe i Merve; to su bila nekada dva

brežuljka udaljena nekoliko stotina metara jedan od

drugog. Od Safe do Merve hodala je majka Hadžera

tražeći vodu za svoga sina Ismaila. Jedan dio puta

muškarci prolaze ubrzanim hodom. Tu razdaljinu

hadžije prelaze sedam puta.

- tavaful-veda; je oprosni obilazak oko Kabe. Naziva se

i tavafu-ssadr, a nisu ga dužni obaviti stanovnici

Mekke.

UMRA

Prije samog obavljanja hadždža ili nakon obavljenog

hadždža, ili u bilo koje doba godine, osim na dan Arefata i

u dane Kurban bajrama, može se izvršiti obred koji se

naziva - umra. Najvrednija je umra u ramazanu.

Umra je posjeta Kabi i izvršavanje još nekih propisanih

obreda.

Obaviti umru je sunneti muekkede – pritvrđeni sunnet.

18

Umra se sastoji od sljedećih obreda:

- ihrama, tavafa, sʻaja između Safe i Merve i brijanja ili

potkresivanja kose.

Ovi obredi se izvršavaju isto kao u toku hadždža. Razlika

između umre i hadždža je u tome što kod umre nema

obreda na Arefatu, Muzdelifi i Mini.

POSJETA MEDINI

Lijepo je prije ili poslije obavljenog haždždža posjetiti grad

Allahovog Poslanika a.s., Medinu, klanjati u Poslanikovoj

džamiji, posjetiti njegov mezar, Revdu i Dženneti bekiju.

Namaz u Poslanikovoj džamiji vrijedi kao hiljadu namaza

u nekoj drugoj džamiji, osim Kabe i Mesdžidul-aksa'a.

Mezar Muhammeda a.s. nalazi se u njegovoj džamiji, pri

vrhu, u lijevom uglu, a prepoznatljiv je po zelenoj kupoli.

Prilikom posjete prvo se selam naziva Poslaniku a.s., a onda

Ebu Bekru i Omeru r.a., koji su ukopani uz Poslanika a.s.

Revda je džennetska bašća, tj. to je prostor između

Poslanikove kuće (danas mezara) i njegovog minbera.

Dženneti bekijja je mezarje u Medini, gdje su ukopane

Poslanikove kćeri, supruge, drugi članovi porodice i mnogi

ashabi.

Pitanja:

1. Šta je hadždž i ko je dužan obaviti hadždž?

2. Koji su farzovi hadždža i kaži nešto o njima?

3. Koji su vadžibi hadždža i kaži nešto o njima?

4. Objasni pojmove: Arefat, Mina, Safa i Merva?

5. Šta je umra?

6. Reci nešto o posjeti Medini?

7. Šta je Revda, a šta Dženneti-bekijja?

19

DOLAZAK ISLAMA NA BALKAN

Islam je na Balkan došao preko dinastije Osmanlija, koju

je osnovao Osman sin Ertogrula 1290. godine.

Osmanlije su tokom 14. stoljeća poduzele niz vojnih

pohoda u kojima su osvojili velike dijelove Bugarske,

Rumunije, Makedonije, Srbije i Crne gore.

Jedna od najpoznatijih bitaka između Osmanlija i udružene

vojske balkanskih država, dogodila se 28. juna 1389.

godine, na Kosovu, kada su pobijedile Osmanlije.

Veliki doprinos dolasku islama dao je sultan Mehmed El-

Fatih, koji je 1453. godine oslobodio Carigrad i dao mu

ime Istanbul. Isti sultan je 1463. godine, došao u Bosnu,

kada je ubijen posljednji bosanski kralj i kada je došlo do

masovnog prelaska na islam, od strane Bogumila.

Osmanlije su u svim balkanskim državama, a u Bosni i

Hercegovini posebno, dali veliki doprinos u razvoju

kulture i civilizacije. Izgrađeni su; mektebi, medrese,

džamije, tekije, saraji, šadrvani, sahat kule, imareti,

mostovi, putevi, bezistani, hanovi, biblioteke i dr.

Osmansko carstvo je vrhunac doživjelo u vrijeme sultana

Sulejmana Kanunija od 1495. do 1566. godine, nakon čega

slabi, a svoju vladavinu u Bosni i Hercegovini završava

1878. godine nakon odluke Berlinskog kongresa, da Bosna

pripadne Austro-Ugarskom carstvu.

Pitanja:

1. Reci nešto o dolasku islama na Balkan?

2. Kada se dogodila čuvena Bitka na Kosovu?

3. Ko je zaslužan za dolazak islama u Bosnu?

4. Kada i kako završava vlast Osmanlija u Bosni?

20

MUSLIMANI U BIH NAKON 1878. GODINE

Ulazak u sastav Austro-Ugarskog carstva za muslimane u

BiH-i je bio veliki šok. Nakon vladavine Osmanskog

carstva, u kome je veliku ulogu imala vjera islam, došlo je

carstvo kojim upravljaju kršćani.

Dok su se kršćani brzo uklopili, muslimani su odbijali novi

poredak. Nisu dozvoljavali djeci, posebno ženskoj,

pohađati nove škole, odbijali su novo pismo latinicu, teško

su prihvatali novi način života.

Pravednost i tolerantnost Austro-Ugarskog carstva, razvoj

privrede i školstva, doveli su do toga, da je prvobitni šok

splasnuo i muslimani su se počeli uklapati u novi način

života, i prihvatati novi poredak.

U to vrijeme osnovana je krovna institucija muslimana u

BiH-i, na čelu sa reis-ul-ulemom, osnovana je Šerijatska

sudačka škola, a nakon 'Pokreta za vakufsko-mearifsku

autonomiju', usvojen je 1909. godine 'Štatut za autonomnu

upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u

BiH'. Time je zagarantovana autonomija (sloboda)

muslimanima da sami uređuju svoje vjerske poslove.

Austro-Ugarska je napravila značajan privredni razvoj u

BiH-i, osnivanjem željezara, rudnika, i izgradnjom puteva,

posebno razvojem željezničkog saobraćaja.

KRALJEVINA SHS

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, i raspada Austro-

Ugarskog carstva nasupa izuzetno težak period za

muslimane BiH-e i Balkana.

BiH-a ušla je u sastav novoosnovane države Srba, Hrvata

i Slovenaca, koji ih nisu priznali, ni spomenuli u samom

21

imenu države. Iako je Kraljevina SHS preuzela obavezu da

osigura muslimanima primjenu šerijata u porodičnim,

nasljednim i vakufskim pravima, te da organizuje Islamsku

zajednicu na nivou cijele države, malo od toga je ispunila.

Muslimani su posebno bili pogođeni 'Agrarnom

reformom', kojom su ustvari opljačkani, i kojom su ostali

bez velikog broja vakufa. Zbog pljačke, ubijanja i raznih

pritisaka, nastupio je period velikog iseljavanja u Tursku i

ostale muslimanske zemlje.

Posebno teško stanje nasupilo je nakon 6. januara 1929.

godine i proglašenja diktature. Nakon godinu dana, 1930.

godine, donesen je novi Ustav IZ-e, kojim je ukinuta

autonomija, sjedište IZ-e je prebačeno u Beograd, i

imenovan je novi reis-ul-ulema.

Stanje se malo poboljšalo, nakon ulaska u vlast dr.

Mehmeda Spahe, koji je to uslovio, ukidanjem Ustava iz

1930. godine i vraćanjem sjedišta IZ-e u Sarajevo i

smjenom tadašnjeg reis-ul-uleme.

Ubrzo je nasupio Drugi svjetski rat, i jako teška situacija

za muslimane, nad kojima su izvršeni strašni zločini, i

kojih je pobijeno oko 100 hiljada.

MUSLIMANI U VRIJEME SFRJ

Nakon rata, BiH-a ulazi u sastav novoosnovane države

FNRJ, kasnije preimenovane u SFRJ. Vlast su tada

preuzeli komunisti, koji su bili protivnici vjere.

Vakufi koji nisu oduzeti u doba Kraljevine SHS, sad su

nacionalizovani, tako da je IZ-a ostala bez imovine.

Uhapšeni su mnogi imami, profesori, šejhovi, zatvorene su

sve medrese osim Gazi Husrev – begove u Sarajevu. Jedno

22

vrijeme je čak zabranjeno učenje kur'anskog pisma, a

naređeno je skidanje zara i feredže. Mnoge džamije su

porušene, a mnogi mesdžidi pretvoreni u 'Društvene

domove'.

Ukinuta su sva kulturna društva muslimana, i zabranjeno

izlaženje svih časopisa. Doneseno je za to vrijeme,

nekoliko Ustava IZ-e. Krajem sedamdesetih godina stanje

se malo poboljšalo, krenula je izgradnja džamija, pokrenut

list Preporod, osnovan Islamski teološki fakultet i dr.

Stanje se jako dobro poboljšalo, kada je ukinut

jednopartijski sistem, i kada se održani prvi slobodni izbori

1990. godine.

Nažalost takvo stanje nije potrajalo, i 1992. godine

otpočela je agresija na BiH-u koja je trajala do kraja 1995.

godine, u kojoj je ubijeno preko 100 hiljada muslimana,

mnogo njih osakaćeno, protjerano, opljačkano, mnogo

žena silovano, mnogo djece ubijeno.

Pitanja:

1. Reci nešto o stanju muslimana nakon 1878. godine

2. Reci nešto o stanju muslimana u doba Kraljevine SHS?

3. Reci nešto o stanju muslimana u doba SFRJ?

4. Reci nešto o stanju muslimana nakon 1990. godine?

23

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH

Islamska zajednica kao krovna institucija muslimana u

BiH-i, osnovana je imenovanjem prvog reis-ul-uleme,

Mustafe Hilmi ef. Hadžiomerovića, 17. 10. 1882. g. Od

tada do današnjih dana prošla je nekoliko organizacionih

okvira, a na njenom čelu se izmjenilo 13 re'is-ul-ulema.

IZ-a je ''Štatutom o vjerskoj i vakufsko-mearifskoj

autonomiji'', iz 1909. g. dobila slobodu da upravlja

vjerskim poslovima muslimana. Autonomija je nekada

oduzimana, ali je vraćena 'Obnoviteljskim saborom' iz

1993. godine, kada je započela reorganizacija IZ-e, u

skladu sa novim okolnostima.

Organizacija IZ-e je kroz čitavo vrijeme, manje više bila

slična. Danas je organizovana na sljedeći način; najviši

zakonodavni organ IZ-e je Sabor, na čijem čelu je

predsjednik sabora. Najviši predstavnički i izvršni organ je

reis-ul-ulema, kome pomaže njegov zamjenik i Rijaset.

Osnovni organ u džematu je džematski odbor, a svaki

džemat ima imama i predsjednika džematskog odbora –

muteveliju. Više džemata čine medžlis, na čijem čelu su

glavni imam i predsjednik medžlisa, a više medžlisa čine

– muftiluk, na čijem čelu je muftija.

U sastav IZ-e su uključeni i muslimani Bošnjaci iz Srbije i

Hrvatske, koji imaju svoje organizacione jedinice -

mešihate, te Bošnjaci iz mnogih evropskih zemalja.

Pitanja:

1. Kada je osnovana IZ-a u BiH-i?

2. Kojim pravnim aktom je IZ-a dobila autonomiju?

3. Kako je danas organizovana IZ-a?

4. Ko je još uključen u sastav IZ-e?

24

ISLAMSKE OBRAZOVNE INSTITUCIJE U BIH

Osnovna obrazovna institucija muslimana ovih prostora je

mekteb. Mektebi postoje u skoro svakom džematu.

Srednja obrazovna institucija je medresa. U doba

Osmanlija bilo je mnogo medresa, ali su ukinute u kasnijim

periodima, posebno u doba komunizma. Neke od tih

medresa, ponovo su krenule sa radom nakon 1992. godine,

a osnovane su i nove. Danas postoje sljedeće medrese:

- Gazi Husrev - begova medresa u Sarajevu,

- Behram - begova medresa u Tuzli,

- Karađoz – begova medresa u Mostaru,

- Elči Ibrahim - pašina medresa u Travniku,

- Medresa ''Osman ef. Redžović'' u Visokom,

- Medresa ''Džemaludin ef. Čaušević'' u Cazinu.

Najviše obrazovne institucije su fakulteti:

- Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, koji se ranije

zvao Islamski teološki fakultet, a krenuo je sa radom

1977. godine.

- Islamski pedagoški fakultet u Zenici i Bihaću, koji su

otpočeli sa radom u toku rata, kako bi se osposobio

potrebni kadar za predmet Vjeronauka.

U Zagrebu radi nekada medresa, a danas islamska

gimnazija ''Dr. Ahmeda Smajlovića'', a u Novom Pazaru

medresa ''Gazi Isa –beg'', i ''Fakultet za islamske studije''.

Pitanja:

1. Šta je mekteb?

2. Reci nešto o medresama u BiH?

3. Reci nešto o visokoškolskim islamskim obrazovnim

institucijama u BiH?

25

DUŽNOSTI PREMA IZ-i

Islamska zajednica je jedna i jedinstvena zajednica

muslimana u BiH-i, Bošnjaka i ostalih muslimana izvan

domovine koji je prihvataju kao svoju.

IZ-a je neodvojivi dio ummeta, i njen rad je utemeljen na

Kur'anu, Sunnetu i tradiciji muslimana Bošnjaka.

IZ-a preuzela je brigu o sveukupnom islamskom načinu

života muslimana ovih prostora, i ona ima obavezu da;

tumači islamske propise, vodi brigu o njihovom

institucionalnom provođenju, organizuje vjerski život

muslimana, brine o njihovom odgoju i obrazovanju, i brine

o zaštiti života, vjere, časti, imovine i porodica.

Da bi olakšali IZ-i sve gore navedeno, i muslimani imaju

dužnosti naspram IZ-e, a to su:

- da je volimo i borimo se za njen opstanak, jedinstvo i

napredak,

- da poznajemo i poštujemo njene zakone i simbole, i

živimo u skladu sa propisima koje donosi,

- da aktivno učestvujemo, u skladu sa svojim

mogućnostima, u aktivnostima koje ona organizuje,

- da poštujemo rukovodeće ljude IZ-e,

- da učestvujemo u akciji prikupljanja zekata, sadekatul-

fitra i kurbanskih kožica, i da po potrebi učestvujemo u

drugim dobrovoljnim akcijama koje se organizuju.

Pitanja:

1. Šta je Islamska zajednica?

2. Šta je zadatak IZ-e?

3. Šta smo mi dužni prema IZ-i?

26

DUŽNOSTI MUSLIMANA

PREMA DOMOVINI

Domovina je zemlja koju smatramo svojom, u kojoj smo

rođeni, ili za koju smo vezani porijeklom.

Iako je vjerska veza i pripadnost važnija od domovinske i

nacionalne, islam i tu pripadnost ne negira, nego osnažuje.

Ljubav prema domovini je u čovjeku urođena. Muhammed

a.s. i njegovi ashabi, mnogo su voljeli Mekku.

Vjernik ima dužnosti i prema domovini, a to su:

- da je volimo i borimo se za njen opstanak, jedinstvo i

napredak,

- da razvijamo patriotizam kod svoje djece i mladih,

- da poznajemo i poštujemo njene zakone i simbole, i

živimo u skladu sa propisima koji u njoj važe,

- da pomažemo u provođenju pravde i zakona,

- da se zalažemo za mir i suživot svih njenih stanovnika,

- da čuvamo njena prirodna bogatstva; šume, planine,

rijeke, jezera....

- da čuvamo zajedničku imovinu.

Ljubav prema svojoj domovini, ne traži da mrzimo druge

države i narode. Svoje treba voljeti, tuđe poštovati.

Pitanja:

1. Šta je domovina?

2. Kakav je odnos Poslanika i ashaba bio prema domovini?

3. Koje su naše dužnosti prema domovini?

27

VAKUF

Vakuf je opće zajedničko trajno dobro koje neki musliman

daruje u ime Allaha dž.š., a na korist ljudi.


''Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga

što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će,

sigurno, za to znati. (Alu Imran, 92.)

Vakuf je bio poznat u doba raniji poslanika, a Muhammed

a.s. ga je ponovo ustanovio. Muhammed a.s. je rekao:

'' Kada čovjek umre, prestaju mu teći sevapi za djela izuzev

u tri slučaja: trajne sadake (vakufa), korisnog znanja ili

dobrog djeteta koje mu uči dovu.''

Osoba koja daruje nešto kao vakuf, naziva se vakif, a

dokument kojim to dobro dariva, naziva se vakufnama.

Vakif može biti samo umno zdrava i punoljetna osoba,

musliman, koji je potpuni vlasnik imovine koju daruje, i da

je njegova namjera postizanje dobrog djela.

Vakuf mora biti trajan, ne privremen, i imovina mora biti

tačno precizirana.

Vakuf se više ne može prodati, naslijediti, niti se smije

uništavati.

Kao vakuf može se darovati: zemlja, kuća, izgraditi

džamija, most, vodovod, medresa, mekteb, bolnica, imaret,

dućan, tj. sve što je od koristi ljudima.

Pitanja:

1. Šta je vakuf?

2. Šta Allah dž.š. i Njegov Poslanik kažu o udjeljivanju?

3. Ko je vakif, a šta je vakufnama?

4. Koji su propisi vezani za vakifa i vakuf?

28

VAKUFI U BIH-i

Vakufi u BiH-i postoje od dolaska Osmanlija na ove

prostore, a prve vakufe su ustanovljavali sultanovi

namjesnici i njihovi bogatiji službenici.

Kao vakuf muslimani su darivali: džamije, medrese,

zemlju, puteve, vodovode, bolnice, mostove, imarete,

bezistane, tekije, dućane, sahat kule, česme, hamame, i sl.

Vakuf je dugo vremana bio finansijski temelj džamija,

kulturno obrazovnih i socijalnih ustanova. Vakuf je često

bio osnova iz koje su se razvili gradovi i naselja.

Skoro svaki grad u BiH imao je svog vakifa i vakuf:

- u Sarajevu Gazi Husrev -beg, koji je uvakufio džamiju,

medresu, mekteb, hanikah, bezistan, dućane...

- u Mostaru Karađoz-beg, koji je uvakufio džamiju,

medresu..

- u Tuzli Behram – beg, uvakufio medresu,

- u Višegradu Mehmed-paša Sokolović, čiji je vakuf

nadaleko poznati post – ćuprija na Drini,

- u Banja Luci Ferhat-paša Sokolović, čiji je vakuf čuvena

ljepotica džamija Ferhadija,

- u Travniku Elči Ibrahim – paša, čiji je vakuf medresa.

Brigu o vakufima danas vodi IZ-a. Mnogi vakufi u BiH-i

su nakon odlaska Osmanlija, oduzeti, uzurpirani, porušeni,

nacionalizovani.

Pitanja:

1. Od kada postoje vakufi u BiH?

2. Šta su muslimani darivali kao vakuf?

3. Čemu je vakuf bio temelj?

4. Navedi najpoznatije vakife i njihove vakufe?

5. Reci nešto o sudbini vakufa u BiH-i?

29

OPASNI POROCI

Svako vrijeme ima opasne poroke, kojih se treba čuvati,

kako ne bi doveli u pitanje opstanak sebe i svoje zajednice.

Allah dž.š. je kažnjavao one zajednice koje su se odavale

porocima i u tome svaku mjeru prelazile. O tome Allah

dž.š. kaže u Kur'anu:

''A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo

čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo

Mi spasili! A oni koji su zlo radili odavali su se onome u

čemu su uživali, i grješnici su postali.'' (Hud, 116.)

Cilj svakog čovjeka treba biti da oplemeni sebe i svoju

dušu, te postigne uspjeh na ovom i budućem svijetu.

Uživanje i iživljavanje nisu životni cilj vjernika.

Najopasniji porodici današnjice su: nemoral, blud, droga,

alkohol, duhan i novi oblici idolatrije.

Vjernik se mora boriti protiv ovih poroka jer je Poslanik

a.s. rekao:

''Tako mi Onoga u čijoj je ruci moj život, ili ćete naređivati

dobro a zabranjivati zlo, ili će vas Allah kazniti, pa kad Mu

se budete obraćali i pomoć tražili, neće vam se odazvati.''

Svako na svoj način, u skladu sa zakonom i mogućnostima,

treba se boriti protiv poroka, i boriti za ljepšu i sigurniju

budućnost svih ljudi. Ako čovjek ne može rukom niti

riječima spriječiti zlo, onda ga bar treba u srcu mrziti.

Pitanja:

1. Koje zajednice je Allah kažnjavao?

2. Koji je čovjekov životni cilj?

3. Koji su opasni poroci današnjice?

4. Zašto se moramo boriti protiv poroka?

5. Kako ćemo se boriti protiv poroka?

30

NEMORAL

Pod izrazom 'nemoral', misli se na sve grijehe koji se javno

čine, bez imalo stida i grižnje savjesti.

Treba znati da je Allah dž.š. čovjeku podario slobodu, ne

kako bi čovjek činio sve što zaželi, nego kako bi se u životu

odgovorno ponašao, i Bogu u slobodi robovao, a ljudima

koristio.

Čovjek se treba čuvati svakog grijeha, a velikih grijeha

posebno. Treba nastojati da javno ne čini grijehe, da ne

bude ustrajan u grijehu, i da grijesi ne budu planirani i

promišljeni.

Poseban grijeh koji uzima velikog maha jeste blud, tj.

intimni odnos izvan braka. Po šerijatu zabranjen je svaki

fizički kontakt između muškarca i žene koji nisu u braku;

dodir, zagrljaj, poljubac a posebno intimni odnos.

Razloge takve zabrane zna samo Allah dž.š., a ljudi su se

mogli uvjeriti u mnoge negativne posljedice takvih odnosa;

širenje spolnih bolesti, rađanje vanbračne djece, rast broja

abortusa i razaranje braka i porodica.

Umjesto bluda naša vjera zagovara brak, kao temelj

društvenih odnosa, kao tvrđavu u kojoj muškarac i žena

jedno drugo vole, štite, potpomažu i osiguravaju zdrav

porod i zdrave odnose.

Pitanja:

1. Šta se misli pod izrazom nemoral?

2. Zašto je Allah dž.š. podario čovjeku slobodu?

3. Čega se čovjek treba čuvati?

4. Reci nešto o bludu i posljedicama bluda?

5. Koji je lijek protiv bluda?

31

DROGA

Veliki problem današnjeg društva jeste upotreba droga.

Vjernicima je strogo zabranjena (haram), upotreba droga i

svih psihoaktivnih supstanci, čijom upotrebom se postaje

ovisnik i bolesnik.

Sve razloge zabrane upotreba droga zna samo Allah dž.š.,

a mi vidimo da upotreba droga nanosi veliku štetu

fizičkom i psihičkom zdravlju čovjeka, dovodi do

pogoršanja porodičnih i društvenih odnosa, odvodi

čovjeka u druge poroke i kriminal.

Po šerijatu zabranjena je upotreba svega onoga što 'opija'

ljudski razum, i dovodi ga u stanje smanjene svijesti,

umanjuje njegovu uračunljivost. Takve supstance se

nazivaju 'hamr'.

Danas najčešće korištene droge su: indijska konoplja-

kanabis, heroin, kokain, hašiš, metadon, morfij, opijum,

krek, ekstazi.

Razlozi upotrebe droga mogu biti različiti. Ima tu

znatiželje, želje za dokazivanjem i pripadnošću određenoj

grupi, slabe ličnosti i dr...

Najbolji lijek protiv droga je vjera. Vjera je snaga koja nam

pomaže da se snažno odupremo nevoljama koje nas zadese

i da sigurnije prebrodimo iskušenja.

Pitanja:

1. Reci nešto o upotrebi droga?

2. Navedi neke razloge zabrane upotrebe droga?

3. Koje se droge danas najčešće koriste?

4. Koji je najbolji lijek protiv upotrebe droga?

32

ALKOHOL

Vjernicima je strogo zabranjena (haram) upotreba

alkohola, tj. svega onoga što opija. Ko konzumira alkohol

čini veliki grijeh, za koji postoji kazna i na ovom svijetu, a

još mnogo teža na onome svijetu. Ko alkohol smatra

dozvoljenim, izlazi iz vjere.


''O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su

odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da

biste postigli što želite.'' (Alu Imran, 90.)

Muhammed a.s. je rekao:

''Alkohol je majka svih zala.''

Danas je svim ljudima jasna veza alkohola i kriminala.

Muhammed a.s. je prokleo sve one osobe koji imaju bilo

kakvu vezu sa alkoholom.

Sve razloge zabrane upotreba alkohola, kao i droga, zna

samo Allah dž.š., a mi vidimo da upotreba alkohola i droga

nanosi veliku štetu fizičkom i psihičkom zdravlju čovjeka,

dovodi do pogoršanja porodičnih i društvenih odnosa,

odvodi čovjeka u druge poroke i kriminal.

Neki ljudi konzumiraju alkohol, pod izgovorom da je u

njemu lijek. Treba znati da u grijehu lijeka nema. Sve što

je dobro po nas Allah dž.š. nam je dozvolio, sve što je

štetno, Allah dž.š. nam je zabranio.

Pitanja:

1. Reci nešto o zabrani alkohola?

2. Šta kaže Allah dž.š. o alkoholu?

3. Šta kaže Muhammed a.s. o alkoholu?

4. Ima li lijeka u alkoholu?

33

DUHAN

Jedan od mnogo raširenih poroka današnjice jeste

pušenje duhana.

Obzirom da su posljedice upotrebe duhana manje nego

što su kod upotrebe droga i alkohola, pušenje se često

opravdava.

Čest razlog upotrebe duhana jeste znatiželja, i želja da se

drugima 'dokazuje', ili iz želje da se 'smiri'.

Šerijat štiti čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje, zato

treba izbjegavati sve ono što to zdravlje narušava.

Posebno se upotrebe duhana trebaju čuvati trudnice, jer

to šteti djetetu.

Upotreba duhana izaziva mnoge bolesti od kojih su

najčešće rak (karcinom) pluća, rak grkljana, oštećenje

krvnih sudova, oštećenje nervnog sistema.

Posljedice upotrebe duhana osjete i pasivni pušači, tj. lica

koja je upotrebljavaju duhan, ali borave u mjestima gdje

se on konzumira.

Danas se u svijetu vode razne kampanje za suzbijanje

pušenja i uvode određena ograničenja za pušače.

Pitanja:

1. Zašto se upotreba duhana često opravdava?

2. Koji su razlozi upotrebe duhana?

3. Šta štiti šerijat?

4. Ko se posebno treba čuvati upotrebe duhana?

5. Koje su posljedice upotrebe duhana?

34

NOVI OBLICI IDOLATRIJE

Idolatrija je obožavanje, klanjanje i robovanje nekom

stvorenju ili stvari, umjesto Stvoritelju.

Svako vrijeme ima svoje 'idole', tj. osobe ili predmete koji

se obožavaju, kojima se ljudi dive, i koje neupitno slijede.

U prošlosti idoli su bili; vladari, nebeska tijela, neke

životinje, kipovi i kumiri izrađeni od drveta i kamena.

Po učenju naše vjere, idolatrija (širk) je najteži, neoprostivi

grijeh.

Danas ljudi sebi uzimaju za idole određene ličnosti iz

svijeta muzike, sporta ili glume.

Savremeni oblik idolatrije su određeni 'kultovi', ili 'new

age' pokreti koji su mješavina vjera, filozofija i različitih

učenja.

Širenju idolatrije pomažu određeni mediji preko filmova,

serija, ili novinskih tekstova, u kojima se određene

ličnosti veličaju i promoviraju.

Allah dž.š. treba u srcima vjernika da im bude najveći i sav

život treba da podrede Njemu. Niko i ništa ne može se

porediti sa Allahom dž.š. Kaže se u Kur'anu:

''Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih

kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole

Allaha.'' (Bekara, 165.)

Pitanja:

1. Šta je idolatrija?

2. Ko su bili idoli u prošlosti?

3. Gdje se javljaju idoli današnjice?

4. Ko pomaže u širenju idolatrije?

35

SURA TIN

BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM

1. VE-TTĪNI VE-ZZEJTŪN.

2. VE ṬŪRI SĪNĪN.

3. VE HĀẔEL-BELEDIL-EMĪN.

4. LEḲAD ḤALᵉAḲNEL-IÑSĀNE

FĪ ᵉAHSENI TᵉAḲVĪM.

5. SUMME REDEDNĀHU ESFELE SĀFILĪN.

6. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI

FELEHUM EDŽRUN ĠAJRU MEMNŪN.

7. FE MĀ JUKEẔẔIBUKE BEʻADU BI-DDĪN.

8. E LEJSE-LLĀHU BI 'ᵉAHKEMIL-HĀKIMĪN.

SURA INŠIRAH


1. E LEM NEŠRAH LEKE ṢADREK.

2. VE VEḌAʻANĀ ʻAÑKE VIZREK.

3. ELLEẔĪ EÑḲAḌA ẒAHREK.

4. VE REFEʻANĀ LEKE ẔIKREK.

5. FE 'IÑÑE MEʻAL-ʻUSRI JUSRĀ.

6. IÑÑE MEʻAL-ʻUSRI JUSRĀ.

7. FE 'IẔĀ FERᵉAĠTE FE-ÑṢAB.

8. VE ILĀ RABBIKE FE-RĠAB.

36

DODATAK

SURA ʻALEK


1. IḲRE´ BISMI RABBIKE-LLEẔĪ ḤALEḲ.

2. ḤALEḲAL-IÑSĀNE MIN ʻALEḲ.

3. IḲRE´ VE RABBUKEL-EKREM.

4. ELLEẔĪ ʻALLEME BIL-ḲALEM.

5. ʻALLEMEL-IÑSĀNE MĀ LEM JEʻALEM.

6. KELLĀ IÑÑEL-IÑSĀNE LE JᵉAṬĠĀ.

7. E(ᵰ)-RRE'ĀHU-STᵉAĠNĀ.

8. IÑÑE ILĀ RABBIKE-RRUDŽʻĀ.

9. E RE 'EJTE-LLEẔĪ JENHĀ.

10. ʻABDEN IẔĀ ṢALLĀ.

11. E RE 'EJTE IÑ KĀNE ʻALE-L-HUDĀ.

12. EV EMERE BI-TTᵉAḲVĀ.

13. E RE 'EJTE IÑ KEẔẔEBE VE TEVELLĀ.

14. E LEM JEʻALE(ᵯ) BI'EÑÑE-LLĀHE JERĀ.

15. KELLĀ LEˈI(ᵰ)-LLEM JEÑTEHI

LE NESFEʻA(ᵯ) BI-ÑÑĀṢIJEH.

16. NĀṢIJETIÑ KĀẔIBETIN ḤĀṬI'EH.

17. FEL-JEDʻU NĀDIJEH.

18. SENEDʻU-ZZEBĀNIJEH.

19. KELLĀ LĀ TUṬIʻIHU VE-SDŽUD VᵉA-ḲTERIB. (SEDŽDA)

SURA KADR


1. IÑÑĀ EÑZELNĀHU FĪ LEJLETIL-ḲADR.

2. VE MĀ EDRĀKE MĀ LEJLETUL-ḲADR.

3. LEJLETUL-ḲADRI ḤAJRUᵰ-ᵯᵯIN ELFI ŠEHR.

4. TENEZZELUL-MELĀ'IKETU VE-RRŪHU FĪHĀ

BI 'IẔNI RABBIHIᵯ-ᵯIÑ KULLI EMR.

5. SELĀMUN HIJE HATTĀ MAṬLEʻIL-FEDŽR.

37

SURA FATIHA


1. EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.

2. ERRAHMĀNI-RRAHĪM.

3. MĀLIKI JEVMI-DDĪN.

4. IJJĀKE NEʻABUDU VE IJJĀKE NESTEʻĪN.

5. IHDINE-ṢṢIRĀṬAL-MUSTEḲĪM.

6. ṢIRĀṬA-LLEẔĪNE ENʻAMTE ʻALEJHIM.

7. ĠAJRIL-MAĠḌŪBI ʻALEJHIM VE LE-ḌḌĀLLĪN. (ĀMĪN)

SURA NAS


1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBI-ÑÑĀS.

2. MELIKI-ÑÑĀS.

3. ILĀHI-ÑÑĀS.

4. MIÑ-ŠERRIL-VESVĀSIL-ḤAÑÑĀS.

5. ELLEẔĪ JUVESVISU FĪ ṢUDŪRI-ÑÑĀS.

6. MINEL-DŽIÑÑETI VE-ÑÑĀS.

SURA FELEK


1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBIL-FELEḲ.

2. MIÑ ŠERRI MĀ ḤALEḲ.

3. VE MIÑ ŠERRI ĠĀSIḲIN IẔĀ VEḲAB.

4. VE MIÑ ŠERRI-ÑÑEFFĀSĀTI FIL-ʻŪḲAD.

5. VE MIÑ ŠERRI HĀSIDIN IẔĀ HASED.

SURA IHLAS


1. ḲUL HUVA-LLĀHU EHAD.

2. ALLĀHU-ṢṢAMED.

3. LEM JELID VE LEM JŪLED.

4. VE LEM JEKU(ᵰ)-LLEHŪ KUFUVEN EHAD.

SURA LEHEB


1. TEBBET JEDĀ EBĪ LEHEBIᵰ-VVE TEBB.

2. MĀ AĠNĀ ʻANHU MĀLUHŪ VE MĀ KESEB.

3. SE JAṢLĀ NĀREÑ ẔĀTE LEHEB.

4. VE-MRE'ETUHŪ HAMMĀLETEL-HAṬAB.

5. FĪ DŽĪDIHĀ HABLUᵰ-ᵯᵯIᵰ-ᵯᵯESED.

38

SURA NASR

BISMI-LLĀHI -RRAHMĀNI-RRAHĪM

1. IẔĀ DŽĀ'E NAṢRU-LLĀHI VEL-FETH.

2. VE RE'EJTE-ÑÑĀSE JEDḤULŪNE

FĪ DĪNI-LLĀHI EFVĀDŽĀ.

3. FE SEBBIH BI HAMDI RABBIKE VE-STAĠFIRH,

IÑÑEHŪ KĀNE TEVVĀBĀ.

SURA KAFIRUN


1. ḲUL JĀ EJJUHEL-KĀFIRŪN.

2. LĀ EʻABUDU MĀ TEʻABUDŪN.

3. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.

4. VE LĀ ENE ʻĀBIDUᵰ-ᵯᵯĀ ʻABETTUM.

5. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.

6. LEKUM DĪNUKUM VE LIJE DĪN.

SURA KEVSER


1. IÑÑĀ EʻAṬAJNĀ KEL-KEVSER.

2. FE ṢALLI LI RABBIKE VE-NHAR.

3. IÑÑE ŠĀNI'EKE HUVEL-EBTER.

SURA MAUN


1. E RE'EJTE-LLEẔĪ JUKEẔẔIBU BI-DDĪN.

2. FE ẔĀLIKE-LLEẔĪ JEDUʻUUL-JETĪM.

3. VE LĀ JEHUḌḌU ʻALĀ ṬAʻĀMIL-MISKĪN.

4. FE VEJLU(ᵰ)-LLIL-MUṢALLĪN.

5. ELLEẔĪNE HUM ʻAÑ ṢALĀTIHIM SĀHŪN.

6. ELLEẔĪNE HUM JURĀ’ŪN.

7. VE JEMNEʻŪNEL-MĀʻŪN.

SURA KUREJŠ


1. LI 'ĪLĀFI ḲUREJJJŠ.

2. ĪLĀFIHIM RIHLETE-ŠŠITĀ'I VE-ṢṢAJJJF.

3. FEL'JEʻABUDŪ RABBE HĀẔEL-BEJJJT.

4. ELLEẔĪ ᵉAṬʻAMEHUᵯ-ᵯIÑ DŽŪʻĪᵰ-VVE

ĀMENEHUᵯ-ᵯIN ḤAVVVF.

39

SURA FIL


1. E LEM TERE KEJFE FEʻALE RABBUKE

BI ᵉAṢHĀBIL-FĪL.

2. E LEM JEDŽʻAL KEJDEHUM FĪ TᵉAḌLĪL.

3. VE ERSELE ʻALEJHIM ṬAJREN EBĀBĪL.

4. TERMĪHIᵯ BIHIDŽĀRETIᵰ-ᵯᵯIÑ SIDŽDŽĪL.

5. FE DŽEʻALEHUM KEʻAṢFIᵰ-ᵯᵯE`KŪL.

SURA HUMEZE


1. VEJLU(ᵰ)-LLI KULLI HUMEZETI(ᵰ)-LLUMEZEH.

2. ELLEẔĪ DŽEMEʻA MĀLEᵰ-VVE ʻADDEDEH.

3. JᵉAHSEBU EÑÑE MĀLEHŪ ᵉAḤLEDEH.

4. KELLĀ LE JU(ᵯ)BEẔEÑÑE FIL-HUṬAMEH.

5. VE MĀ EDRĀKE MEL-HUṬAMEH.

6. NĀRU-LLĀHIL-MŪḲADEH.

7. ELLETĪ TEṬṬALIʻŪ ʻALEL-EF'IDEH.

8. IÑÑEHĀ ʻALEJHIᵯ-ᵯU`ṢADEH.

9. FĪ ʻAMEDIᵰ-ᵯᵯUMEDDEDEH.

SURA ASR


1. VEL-ʻAṢR.

2. IÑÑEL-IÑSĀNE LE FĪ ḤUSR.

3. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI

VE TEVĀṢAV BIL-HAḲḲI VE TEVĀṢAV BI-ṢṢABR.

SURA TEKASUR


1. EL-HĀKUMU-TTEKĀSUR.

2. HATTĀ ZURTUMUL-MEḲĀBIR.

3. KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.

4. SUMME KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.

5. KELLĀ LEV TEʻALEMŪNE ʻILMEL-JEḲĪN.

6. LETEREVUÑÑEL-DŽEHĪM.

7. SUMME LETEREVUÑÑEHĀ ʻAJNEL-JEḲĪN.

8. SUMME LETUS'ELUÑÑE JEVME'IẔIN ʻANI ÑÑEʻĪM.

SURA KARIAH

40


1. EL-ḲĀRIʻAH.

2. MEL-ḲĀRIʻAH.

3. VE MĀ EDRĀKE MEL-ḲĀRIʻAH.

4. JEVME JEKŪNU-ÑÑĀSU KEL-FERĀŠIL-MEBSŪS.

5. VE TEKŪNUL-DŽIBĀLU KEL-ʻIHNIL-MEÑFŪŠ.

6. FE 'EMMĀ MEÑ SEḲULET MEVĀZĪNUH.

7. FE HUVE FĪ ʻĪŠETI(ᵰ)-RRĀḌIJEH.

8. VE 'EMMĀ MEN ḤAFFET MEVĀZĪNUH.

9. FE 'UMMUHŪ HĀVIJEH.

10. VE MĀ EDRĀKE MĀ HIJEH.

11. NĀRUN HĀMIJEH

SURA ADIJAT


1. VEL-ʻĀDIJĀTI ḌABHĀ.

2. FEL-MŪRIJĀTI ḲADHĀ.

3. FEL-MUGĪRĀTI ṢUBHĀ.

4. FE 'ESERNE BIHĪ NᵉAḲʻĀ.

5. FE VESᵉAṬNE BIHĪ DŽEMʻĀ.

6. IÑÑEL-IÑSĀNE LI RABBIHĪ LEKENŪD.

7. VE IÑÑEHŪ ʻALĀ ẔĀLIKE LEŠEHĪD.

8. VE IÑÑEHŪ LI HUBBIL-ḤAJRI LEŠEDĪD.

9. E FELĀ JEʻALEMU IẔĀ BʻUSIRE MĀ FIL-ḲUBŪR.

10. VE HUṢILE MĀ FI-ṢṢUDŪR.

11. IÑÑE RABBEHU(ᵯ) BIHIM JEVME'IẔI(ᵰ)-LLEḤABĪR.

SURA ZILZAL


1. IẔĀ ZULZILETIL-ERḌU ZILZĀLEHĀ.

2. VE ᵉAḤREDŽETIL-ERḌU ESḲĀLEHĀ.

3. VE ḲĀLEL-IÑSĀNU MĀ LEHĀ.

4. JEVME'IẔIÑ TUHADDISU ᵉAḤBĀREHĀ.

5. BI 'EÑÑE RABBEKE EVHĀ LEHĀ.

6. JEVME'IẔIᵰ-JJᵉAṢDURU-ÑÑĀSU

EŠTĀTE(ᵰ)-LLIJUREV EʻAMĀLEHUM.

7. FE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE ẔERRETIN ḤAJREᵰ-JJEREH.

8. VE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE ẔERRETIÑ ŠERREᵰ-JJEREH.

41

SURA BEJJINEH


1. LEM JEKUNI-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI

VEL-MUŠRIKĪNE MUÑFEKKĪNE

HATTĀ TE`TIJEHUMUL-BEJJINEH.

2. RESŪLUᵰ-ᵯᵯINE-LLĀHI JETLŪ

ṢUHUFEᵰ-ᵯᵯUṬAHHEREH.

3. FĪHĀ KUTUBUÑ ḲAJJIMEH.

4. VE MĀ TEFERREḲA-LLEẔĪNE ŪTUL-KITĀBE

ILLĀ MI(ᵯ) BEʻADI MĀ DŽĀ'ETHUMUL-BEJJINEH.

5. VE MĀ UMIRŪ ILLĀ LI JEʻABUDU-LLĀHE MUḤLIṢĪNE

LEHU-DDĪNE HUNEFĀ'E VE JUḲĪMU-ṢṢALĀTE

VE JU`TU-ZZEKĀTE VE ẔĀLIKE DĪNUL-ḲAJJIMEH.

6. IÑÑE-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI

VEL-MUŠRIKĪNE FĪ NĀRI DŽEHEÑÑEME

ḤĀLIDĪNE FĪHĀ, ULĀ'IKE HUM ŠERRUL-BERIJJEH.

7. IÑÑE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI

ULĀ'IKE HUM ḤAJRUL-BERIJJEH.

8. DŽEZĀ'UHUM ʻĪÑDE RABBIHIM DŽEÑÑĀTU ʻADNIÑ TEDŽRĪ

MIÑ TᵉAHTIHEL-ENHĀRU ḤĀLIDĪNE FĪHĀ EBEDĀ, RAḌIJᵉA-

LLĀHU ʻANHUM VE REḌŪ ʻANH, ẔĀLIKE LIMEN ḤAŠIJE

RABBEH.

ELIF-LAM-MIM


1. ELIF LĀᵯ-ᵯĪM.

2. ẔĀLIKEL-KITĀBU LĀ REJBE FĪH. HUDE(n)-LLIL-MUTTEḲĪN.

3. ELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIL-ĠAJBI VE JUḲĪMŪNE-ṢṢALĀTE

VE MIMMĀ REZAḲNĀHUM JUÑFIḲŪN.

4. VELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIMĀ UÑZILE ILEJKE VE MĀ

UÑZILE

MIÑ ḲABLIKE VE BIL-ĀḤIRETI HUM JŪḲINŪN.

5. ULĀ'IKE ʻALĀ HUDEñ-ᵯᵯI(n)-RRABBIHIM

VE ULĀ'IKE HUMUL-MUFLIHŪN.

42

ETTEHIJJATU

- ETTEHIJJĀTU LILLĀHI VE-ṢṢALEVĀTU VE-ṬṬAJJIBĀTU,

- ESSELĀMU ʻALEJKE, EJJUHE-NNEBIJJU,

VE RAHMETU-LLĀHI VE BEREKĀTUHŪ,

- E-SSELĀMU ʻALEJNĀ VE ʻALĀ ʻIBĀDI-LLĀHI-ṢṢĀLIHĪN,

- EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉA-LLĀH,

VE EŠHEDU EÑÑE MUHAMMEDEN

ʻABDUHŪ VE RESŪLUH.

SALAVATI

- ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN

VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,

KEMĀ ṢALLEJTE

ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,

IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.

- ALLAHUMME BĀRIK ʻALĀ MUHAMMEDIN

VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,

KEMĀ BĀREKTE

ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,

IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.

DOVE

- ALLĀHUMME RABBENĀ, ĀTINĀ

FI-DDUN-JĀ HASENETEN,

VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN

VEḲINĀ ʻAẔĀBE-NĀR!

- RABBENᵉA-ĠFIR LĪ, VE LI-VĀLIDEJJE,

VE LIL-MU`MINĪNE, JEVME JEḲŪMUL-HISĀB!

SELAM

Okrećući se prvo na desnu, zatim na lijevu stranu izgovara se:

ESSELĀMU ʻALEJKUM VE RAHMETULLĀH!

zatim učimo:

ALLĀHUMME EÑTE-SSELĀMU VE MIÑKE-SSELĀM.

TEBĀREKTE JĀ ẔEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM.

43

ZIKR POSLIJE NAMAZA

ʻALĀ RESŪLINĀ ṢALEVĀT:

ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI

MUHAMMED.

SUBHĀNᵉA-LLĀHI, VEL-HAMDU LILLĀHI,

VE LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VA-LLĀHU EKBER.

VE LĀ HAVLE VE LĀ ḲUVVETE ILLĀ BILLĀHIL-ʻALIJJIL-ʻAẒĪM.

EʻŪẔU BILLĀHI MINE-ŠŠEJṬĀNI-RRADŽĪM! BISMI-LLĀHI-

RRAHMĀNI-RRAHĪM!

- ALLĀHU LĀ ILĀHE ILLĀ HŪ,

EL-HAJJUL-ḲAJJŪM.

LĀ TE`ḤUẔUHŪ SINETUñ -VVE LĀ NEVVVM.

LEHŪ MĀ FI-SSEMĀVĀTI VE MĀ FIL-ERḌ.

MEÑ ẔE-LLEẔĪ JEŠFEʻU ʻIÑDEHŪ ILLĀ BI 'IẔNIH.

JEʻALEMU MĀ BEJNE EJDĪHIM VE MĀ ḤALFEHUM.

VE LĀ JUHĪṬŪNE BIŠEJ'Iñ -ᵯᵯIN ʻĪLMIHĪ

ILLĀ BIMĀ ŠĀ'E,

VESIʻA KURSIJJUHU-SSEMĀVĀTI VEL-ERḌ,

VE LĀ JE'ŪDUHŪ HIFẒUHUMĀ,

VE HUVEL-ʻALIJJUL-ʻAẒĪM.

JĀ RABBI ẔEL-DŽELĀLI SUBHĀNᵉA-LLĀH!

izgovorimo »subhānallāh« 33 puta.

SUBHĀNᵉA-LLĀHI VE BI HAMDIHĪ EL-HAMDU LILLĀH!

izgovorimo »el-hamdulillāh« 33 puta.

RABBIL-ʻĀLEMĪNE TEʻĀLĀ ŠĀNUHŪ ALLĀHU EKBER!

i izgovorimo »Allahu ekber« 33 puta.

- LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERĪKE LEH.

LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU

VE HUVE ʻALĀ KULLI ŠEJ'IÑ ḲADĪR.

VE MĀ ERSELNĀKE ILLĀ

RAHMETE(ᵰ)-LLIL-ʻĀLEMĪN.

(ĀMĪN!) - UČIMO NAMASKU DOVU

VEL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN! (EL-FĀTIHA!)

44

KUNUT DOVA

- ALLĀHUMME IÑÑĀ NESTEʻĪNUKE

VE NESTᵉAĠFIRUKE, VE NESTEHIDĪKE,

VE NU`MINU BIKE, VE NETŪBU ILEJKE,

VE NETEVEKKELU ʻALEJKE,

VE NUSNĪ ʻALEJKEL-ḤAJRE KULLEHŪ,

NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE,

VE NAḤLEʻU VE NETRUKU MEN JEFDŽURUK.

ALLĀHUMME IJJĀKE NEʻABUDU

VE LEKE NUṢALLĪ VE NESDŽUDU

VE ILEJKE NESʻĀ VE NAHFIDU,

NERDŽŪ RAHMETEKE VE NᵉAḤŠĀ ʻAẔĀBEKE,

IÑÑE ʻAẔĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIḲ.

NAMASKA DOVA

- EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.

- VE-ṢṢALĀTU VE-SSELĀMU ʻALĀ SEJJIDINĀ MUHAMMEDIN

VE ʻALĀ ĀLIHĪ VE SAHBIHĪ EDŽMEʻĪN.

- ALLĀHUMME RABBENĀ TEḲABBEL MIÑÑĀ

HĀẔIHI-ṢṢALĀTE KEMĀ TEḲABBELTE

MIN ʻIBĀDIKE-ṢṢĀLIHĪN.

- ALLĀHUMME HABBIB ILEJNEL-ĪMĀNE

VEL-ISLĀME VEL-IHSĀN,

VE KERRIH ILEJNEL-KUFRE VEL-FUSŪKA VEL-ʻIṢJĀN.

- RABBENĀ ĀTINĀ FI-DDUN-JĀ HASENETEN

VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN VEḲINĀ ʻAẔĀBE-ÑÑĀR.

- RABBI-DŽʻALNĪ MUḲĪME-ṢṢALĀTI VE MIÑ ẔURIJJETĪ,

RABBENĀ VE TEḲABBEL DUʻĀ`

- RABBENᵉA-ĠFIRLĪ, VE LI VĀLIDEJJE,

VE LI DŽEMĪʻIL-MU`MINĪNE VEL-MU`MINĀT,

VEL-MUSLIMĪNE VEL-MUSLIMĀT EL-AHJĀ'I MINHUM VEL-

EMVĀT, BI RAHMETIKE JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN.

- SUBHĀNE RABBIKE RABBIL-ʻIZZETI ʻAMMĀ JEṢIFŪN.

VE SELĀMUN ʻALEL-MURSELĪN. VEL-HAMDU LILLĀHI

RABBIL-ʻĀLEMĪN.

(EL-FATIHA)

45

SADRŽAJ:

- O VRIJEDNOSTIMA UČENJA KUR'ANA.....................1

- PROPISI O UČENJU I SLUŠANJU

- UČENJA KUR’ANA..........................................................3

- VJEROVANJE U GAJB.....................................................5

- TEVHID – BOŽIJA JEDNOĆA.........................................8

- KUFR, ŠIRK I NIFAK........................................................9

- ESMA’U-L-HUSNA.........................................................10

- MU’DŽIZE........................................................................11

- MEKRUHI U NAMAZU..................................................12

- ČETVRTI ISLAMSKI ŠART...........................................13

- PETI ISLAMSKI ŠART...................................................15

- DOLAZAK ISLAMA NA BALKAN..............................19

- MUSLIMANI U BIH NAKON 1878...............................20

- ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH...................................23

- ISLAMSKE OBRAZOVNE INSTITUCIJE U BIH........24

- DUŽNOSTI PREMA IZ-i................................................25

- DUŽNOSTI PREMA DOMOVINI................................26

- VAKUF............................................................................27

- VAKUFI U BIH...............................................................28

- OPASNI POROCI............................................................29

- NEMORAL......................................................................30

- DROGA............................................................................31

- ALKOHOL.......................................................................32

- DUHAN............................................................................33

- NOVI OBLICI IDOLATRIJE..........................................34

- SURA TIN........................................................................35

- SURA INŠIRAH..............................................................35

- DODATAK......................................................................36

46

Documents

PRIRUČNIK - MEKTEB DŽEMATA POTOKmektebdzematpotok.weebly.com/uploads/1/1/1/5/... · Učenje Kur'ana treba biti razgovijetno i pravilno, tj. po tačno određenim pravilima - tedžvīdu