proglašenje spomenikom parkovne arhitekture

  • View
    116

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of proglašenje spomenikom parkovne arhitekture

PERIVOJ SV. JAKOVA U OPATIJIstruna podloga za zatitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture

Studio Perivoj d.o.o. Dijana upan Irina Zupan Zagreb, kolovoz 2008.

SADRAJ1. Uvod 2. Razlozi za izradu strune podloge2.1. Elementi i znaenje perivojne arhitekture Opatije 2.2. Povijesni razvoj perivojne arhitekture Opatije 2.3. Postojea zakonska zatita perivojne arhitekture Opatije 2.4. Razlozi za zatitu perivoja sv. Jakova 1 3 3 4 5 8 9 9 9 10 14 20 26 32 33 34 37 38

3. Opis obiljeja i vrijednosti perivoja sv. Jakova3.1. Obiljeja perivoja sv. Jakova 3.1.1. Poloaj 3.1.2. Oblik i povrina 3.1.3. Biljne vrste 3.1.4. Perivojno-arhitektonske gra evine i oprema 3.1.5. Razvoj perivoja 3.1.6. Perivojna kompozicija 3.1.7. Stilska obiljeja 3.2. Vrijednost perivoja sv. Jakova

4. Ogranienja i uvjeti za obnovu i zatitu perivoja sv. Jakova 5. Posljedice koje e donoenjem akta o proglaenju proistei, posebno s obzirom na vlasnika prava i zateene gospodarske djelatnosti 6. Ocjena i izvori sredstava za provo enje akta o proglaenju zatienog podruja 7. Literatura

39 40

Struna podloga za proglaenje zatienim perivoja sv. Jakova u Opatiji u kategoriji spomenika parkovne arhitekture

1. UvodPovijesni vrtovi i perivoji dio su cjelokupnog kulturnog naslijea. Kako su prvenstveno rezultat ovjekove umjetnike kreacije, a samo djelomino prirode, smatramo ih arhitekturom u organskome materijalu. Stoga su oni u smislu zatite istodobno i kulturno dobro i dijelovi prirode. Arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajalita povijesti i/ili umjetnosti ima ope drutveno znaenje, po definiciji iz Firentinske povelje o povijesnim perivojima koju je donio Meunarodni komitet za povijesne vrtove ICOMOS-IFLA, smatra se spomenikom. Iako su povijesni perivoji 1999. godine Zakonom o zatiti i ouvanju nepokretnih kulturnih dobara uvrteni meu kulturna dobra, njihova se zatita na podruju nae zemlje do sada u najveoj mjeri zasnivala na Zakonu o zatiti prirode. Prema tome Zakonu u Registru zatienih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske nalazi se 135 spomenika parkovne arhitekture koje ine: 2 arboretuma, 5 botanikih vrtova, 82 parka, perivoja i 46 pojedinanih stabala ili skupina stabala, drvoreda 1 . S obzirom da je najvei dio perivojnoga naslijea Hrvatske zatien po Zakonu o zatiti prirode, te da su temeljem istoga Zakona zatieni sredinji perivoji Opatije, u nastavku se obrazlae nain zatite perivoja prema tome zakonu. Zakonom o zatiti prirode (Narodne novine br. 70/05) predviena je zatita perivoja u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Prema lanku 18. ovoga zakona, spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetniku, kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji ini sastavni dio zatienogPodaci Ministarstva kulture, studeni 2005. Amalija Denich u radu Zatiena vrtno-parkovna batina jadranskog podruja, u: Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvatske (zbornik radova sa simpozija), Split, 1998. navodi da su perivoji dubrovakog podruja zatieni temeljem Zakona o zatiti spomenika kulture. Izvor: op.cit.: 17.1

RUJAN, 2007.

Struna podloga za proglaenje zatienim...

2

podruja nisu doputeni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien. Spomenik parkovne arhitekture proglaava zatienim upanijska skuptina uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Prijedlog akta o proglaenju vrijednog dijela prirode zatienim temelji se na strunoj podlozi kojom se utvruju vrijednosti podruja koje se predlae zatititi i nain upravljanja tim podrujem. Stoga struna podloga sadri: Detaljni opis obiljeja i vrijednosti podruja koje se zatiuje Ocjenu stanja toga podruja Posljedice koje e donoenjem akta o proglaenju proistei, posebno s obzirom na vlasnika prava i zateene gospodarske djelatnosti Ocjenu i izvore sredstava za provoenje akta o proglaenju zatienog podruja. O prijedlogu za proglaenje zatienog podruja izvjeuje se javnost. Izvjeivanje javnosti podrazumijeva javni uvid u predloeni akt o proglaenju zatienog podruja i strunu podlogu s kartografskom dokumentacijom, koji traje najmanje trideset dana. Postupak javnog uvida za spomenik parkovne arhitekture provodi upanija. Akt o proglaenju spomenika parkovne arhitekture objavljuje se u slubenom glasilu upanije.

Slika 1. Perivoj sv. Jakova (2004., autor: E. Hreljanovi)

RUJAN, 2007.

Struna podloga za proglaenje zatienim...

3

2. Razlozi za izradu strune podloge2.1. Elementi i znaenje perivojne arhitekture Opatije Na podruju Primorsko-goranske upanije istie se perivojna arhitektura turistikih mjesta, kao to su Opatija, Crikvenica, Mali Loinj, Veli Loinj, Rab i druga, iji jai razvoj zapoinje krajem 19. stoljea kada se afirmiraju kao klimatska ljeilita. Kod svih turistikih mjesta, a posebno klimatskih ljeilita iznimno su znaajni otvoreni gradski prostori, koji obogauju atraktivnost ljeiline i turistike ponude i koje se zato tijekom povijesti nastojalo oblikovati i njegovati s osobitom pozornou, proporcionalnom znaenju i rangu turistikoga centra. Opatiju zasigurno meu svim navedenim gradovima moemo smatrati najljepim i najpounijim primjerom grada uoblienoga gradotvornom perivojnom arhitekturom, kod kojega je nemogue razgraniiti urbanizam i arhitekturu od vrtne i perivojne arhitekture. 2 Grad je to prepoznatljive slike i dojmljiva identiteta, koji su rezultat njezina planskog razvoja krajem 19. i poetkom 20. stoljea kao mondenog klimatskog ljeilita tadanje Austro-Ugarske Monarhije. Kada promatramo panoramu grada, kao najvanije obiljeje, pored plavetnila mora i zelene padine Uke, uoavamo rahlu urbanu strukturu za koju je karakteristino da su pojedine graevine uronjene u bujno zelenilo (slika 2). Ono meutim nije amorfna zelena masa, nego se radi o brojnim promiljeno i skladno oblikovanim elementima perivojne arhitekture. U gradu nalazimo deset tipolokih kategorija utvrenih u skladu s teorijom parkovne arhitekture: gradski perivoji i perivojni trgovi, kojih je u Opatiji ak devet; perivoji hotela; perivoji ljeilita; perivoji graevina javne namjene; perivoji vila i ljetnikovaca; zelene povrine (nasadi) u naseljima viestambene izgradnje;

2

Obad itaroci; Bojani Obad itaroci, 1998: 29.

RUJAN, 2007.

Struna podloga za proglaenje zatienim...

4

kuni vrtovi; perivoji crkava i samostana; groblja; etalita i ulini drvoredi. Svi su ovi elementi bili zastupljeni u Opatiji od samih zaetaka njezina intenzivnog razvoja krajem 19. stoljea, osim zelenih povrina (nasada) u naseljima viestambene izgradnje koje se pojavljuju u drugoj polovini 20. stoljea. Bogatstvo perivojne arhitekture Opatije temelji se na iznimno povoljnim mikroklimatskim uvjetima i prednostima geografskog poloaja, a ogleda se ne samo u kvantiteti, nego upravo u zastupljenosti razliitih tipolokih kategorija, te prepoznatljivom oblikovanju i briljivom odravanju koje doprinosi sveukupnoj atraktivnosti grada.

Slika 2. Panorama Opatije (autor fotografije: Petar Trinajsti)

2.2. Povijesni razvoj perivojne arhitekture Opatije Geneza perivojne arhitekture u pravilu je slijedila urbanistiki razvoj grada, u kojemu moemo razlikovati nekoliko karakteristinih razdoblja uvjetovanih prvenstveno

RUJAN, 2007.

Struna podloga za proglaenje zatienim...

5

promjenama dravnih, drutvenih i ekonomskih ureenja kroz koje je Opatija prolazila. Razdoblje s kraja 19. i poetka 20. stoljea bilo je razdobljem nastanka i afirmacije perivojne arhitekture, kada nastaju sredinji perivoji i etalita, ukljueni u ljeiline programe, te mnogobrojni perivoji vila, hotela i sanatorija. U vremenu pod talijanskom vlau od 1920. do 1943. godine javljaju se zaeci valorizacije i zatite graditeljskoga i perivojnog naslijea, te se ureuje privatni botaniki vrt (kasnije rasadnik tvrtke Parkovi) i perivojni trg na Slatini. Nakon II. svjetskog rata, u promijenjenim drutvenim okolnostima, uslijed kojih najvei dio vila mijenja namjenu u viestambene zgrade, objekte javne i poslovne namjene ili odmaralita, dolazi do devastacije mnogih povijesnih vrtova na vie naina - smanjivanjem povrine vrta na raun poveanja povrine izgraenosti parcele, odustajanjem od izvorne zamisli oblikovanja vrta, te neadekvatnim odravanjem. Osnivaju se i neki novi javni perivoji. Ovo je razdoblje obiljeeno modernistikim shvaanjem grada, koje umjesto urbanistiki, arhitektonski i umjetniki promiljenih i oblikovanih elemenata perivojne arhitekture uvodi pojmove kao to su zelene povrine, otvoreni gradski prostori, ostalo gradsko zelenilo i sl., pri emu je esto vanija kvantiteta 3 , nego kvaliteta i umjetnika kreacija. Kao posljedica, nastali su prostori bez prepoznatljivosti, kakve nalazimo u novijim dijelovima Opatije - osobito u naseljima viestambene izgradnje. U posljednjem desetljeu 20. stoljea dolazi do reafirmacije perivojne arhitekture kao kulturnoga naslijea i drutvenoga prostora. Potrebno je meutim istai da su sva razdoblja, unato provedenim intervencijama, ipak valorizirala najvrjednije dijelove perivojne arhitekture Opatije, a to su javni perivoji i etalita.

2.3. Postojea slubena zatita perivojne arhitekture Opatije

Recentna istraivanja urbanistikoga razvoja i perivojne arhitekture Opatije 4 pokazala su da njezino bogato perivojno naslijee, iako osobito vano za ambijentalnu i urbanistiku sliku grada, nije zatieno u dovoljnoj mjeri. Od ukupno devet javnih perivoja, zatieni su samo Park Angiolina i Park Margarita te perivoj Vile Rosalie u sklopu rjeenja o zatiti vile 5 .3 4

Povrina zelenila po stanovniku. Izvor: Vahtar-Jurkovi, 2004: 104.-110. 5 U obrazloenju rjeenja o zatiti Vile Rosa