proglašenje spomenikom parkovne arhitekture

PERIVOJ SV. JAKOVA U OPATIJI

stručna podloga za zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture

Studio Perivoj d.o.o. Dijana Župan Irina Zupan

Zagreb, kolovoz 2008.

SADRŽAJ 1. Uvod 1 2. Razlozi za izradu stručne podloge 3

2.1. Elementi i značenje perivojne arhitekture Opatije

3

2.2. Povijesni razvoj perivojne arhitekture Opatije 4 2.3. Postojeća zakonska zaštita perivojne

arhitekture Opatije 5

2.4. Razlozi za zaštitu perivoja sv. Jakova 8 3. Opis obilježja i vrijednosti perivoja sv. Jakova 9

3.1. Obilježja perivoja sv. Jakova 9 3.1.1. Položaj 9 3.1.2. Oblik i površina 10 3.1.3. Biljne vrste 14 3.1.4. Perivojno-arhitektonske građevine i

oprema 20

3.1.5. Razvoj perivoja 26 3.1.6. Perivojna kompozicija 32 3.1.7. Stilska obilježja 33

3.2. Vrijednost perivoja sv. Jakova 34 4. Ograničenja i uvjeti za obnovu i zaštitu perivoja

sv. Jakova 37

5. Posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti

38

6. Ocjena i izvori sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja

39

7. Literatura 40

Stručna podloga za proglašenje zaštićenim perivoja sv. Jakova u Opatiji

u kategoriji spomenika parkovne arhitekture

1. Uvod Povijesni vrtovi i perivoji dio su cjelokupnog kulturnog naslijeđa. Kako su prvenstveno

rezultat čovjekove umjetničke kreacije, a samo djelomično prirode, smatramo ih

arhitekturom u organskome materijalu. Stoga su oni u smislu zaštite istodobno i

kulturno dobro i dijelovi prirode. Arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajališta

povijesti i/ili umjetnosti ima opće društveno značenje, po definiciji iz Firentinske

povelje o povijesnim perivojima koju je donio Međunarodni komitet za povijesne

vrtove ICOMOS-IFLA, smatra se spomenikom. Iako su povijesni perivoji 1999.

godine Zakonom o zaštiti i očuvanju nepokretnih kulturnih dobara uvršteni među

kulturna dobra, njihova se zaštita na području naše zemlje do sada u najvećoj mjeri

zasnivala na Zakonu o zaštiti prirode. Prema tome Zakonu u Registru zaštićenih

prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske nalazi se 135 spomenika parkovne

arhitekture koje čine: 2 arboretuma, 5 botaničkih vrtova, 82 parka, perivoja i 46

pojedinačnih stabala ili skupina stabala, drvoreda 1.

S obzirom da je najveći dio perivojnoga naslijeđa Hrvatske zaštićen po Zakonu o

zaštiti prirode, te da su temeljem istoga Zakona zaštićeni središnji perivoji Opatije, u

nastavku se obrazlaže način zaštite perivoja prema tome zakonu.

Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05) predviđena je zaštita perivoja u

kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Prema članku 18. ovoga zakona,

spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt,

arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja),

odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku,

kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne

arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog 1 Podaci Ministarstva kulture, studeni 2005. Amalija Denich u radu Zaštićena vrtno-parkovna baština jadranskog područja, u: Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvatske (zbornik radova sa simpozija), Split, 1998. navodi da su perivoji dubrovačkog područja zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti spomenika kulture. Izvor: op.cit.: 17.

RUJAN, 2007. Stručna podloga za proglašenje zaštićenim...

2

područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti

vrijednosti zbog kojih je zaštićen. Spomenik parkovne arhitekture proglašava zaštićenim županijska skupština uz

prethodnu suglasnost Ministarstva kulture.

Prijedlog akta o proglašenju vrijednog dijela prirode zaštićenim temelji se na stručnoj

podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način

upravljanja tim područjem. Stoga stručna podloga sadrži:

• Detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje

• Ocjenu stanja toga područja

• Posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s

obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti

• Ocjenu i izvore sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog

područja.

O prijedlogu za proglašenje zaštićenog područja izvješćuje se javnost. Izvješćivanje

javnosti podrazumijeva javni uvid u predloženi akt o proglašenju zaštićenog područja

i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom, koji traje najmanje trideset dana.

Postupak javnog uvida za spomenik parkovne arhitekture provodi županija.

Akt o proglašenju spomenika parkovne arhitekture objavljuje se u službenom glasilu

županije.

Slika 1. Perivoj sv. Jakova (2004., autor: E. Hreljanović)


3

2. Razlozi za izradu stručne podloge

2.1. Elementi i značenje perivojne arhitekture Opatije

Na području Primorsko-goranske županije ističe se perivojna arhitektura turističkih

mjesta, kao što su Opatija, Crikvenica, Mali Lošinj, Veli Lošinj, Rab i druga, čiji jači

razvoj započinje krajem 19. stoljeća kada se afirmiraju kao klimatska lječilišta. Kod

svih turističkih mjesta, a posebno klimatskih lječilišta iznimno su značajni otvoreni

gradski prostori, koji obogaćuju atraktivnost lječilišne i turističke ponude i koje se zato

tijekom povijesti nastojalo oblikovati i njegovati s osobitom pozornošću,

proporcionalnom značenju i rangu turističkoga centra.

Opatiju zasigurno među svim navedenim gradovima možemo smatrati najljepšim i

najpoučnijim primjerom grada uobličenoga gradotvornom perivojnom arhitekturom,

kod kojega je nemoguće razgraničiti urbanizam i arhitekturu od vrtne i perivojne

arhitekture.2 Grad je to prepoznatljive slike i dojmljiva identiteta, koji su rezultat

njezina planskog razvoja krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao mondenog

klimatskog lječilišta tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Kada promatramo panoramu

grada, kao najvažnije obilježje, pored plavetnila mora i zelene padine Učke,

uočavamo rahlu urbanu strukturu za koju je karakteristično da su pojedine građevine

uronjene u bujno zelenilo (slika 2). Ono međutim nije amorfna zelena masa, nego se

radi o brojnim promišljeno i skladno oblikovanim elementima perivojne arhitekture.

U gradu nalazimo deset tipoloških kategorija utvrđenih u skladu s teorijom parkovne

arhitekture:

• gradski perivoji i perivojni trgovi, kojih je u Opatiji čak devet;

• perivoji hotela;

• perivoji lječilišta;

• perivoji građevina javne namjene;

• perivoji vila i ljetnikovaca;

• zelene površine (nasadi) u naseljima višestambene izgradnje;

2 Obad Šćitaroci; Bojanić Obad Šćitaroci, 1998: 29.


4

• kućni vrtovi;

• perivoji crkava i samostana;

• groblja;

• šetališta i ulični drvoredi.

Svi su ovi elementi bili zastupljeni u Opatiji od samih začetaka njezina intenzivnog

razvoja krajem 19. stoljeća, osim zelenih površina (nasada) u naseljima

višestambene izgradnje koje se pojavljuju u drugoj polovini 20. stoljeća. Bogatstvo

perivojne arhitekture Opatije temelji se na iznimno povoljnim mikroklimatskim

uvjetima i prednostima geografskog položaja, a ogleda se ne samo u kvantiteti, nego

upravo u zastupljenosti različitih tipoloških kategorija, te prepoznatljivom oblikovanju i

brižljivom održavanju koje doprinosi sveukupnoj atraktivnosti grada.

Slika 2. Panorama Opatije

(autor fotografije: Petar Trinajstić)

2.2. Povijesni razvoj perivojne arhitekture Opatije

Geneza perivojne arhitekture u pravilu je slijedila urbanistički razvoj grada, u kojemu

možemo razlikovati nekoliko karakterističnih razdoblja uvjetovanih prvenstveno


5

promjenama državnih, društvenih i ekonomskih uređenja kroz koje je Opatija

prolazila. Razdoblje s kraja 19. i početka 20. stoljeća bilo je razdobljem nastanka i

afirmacije perivojne arhitekture, kada nastaju središnji perivoji i šetališta, uključeni u

lječilišne programe, te mnogobrojni perivoji vila, hotela i sanatorija. U vremenu pod

talijanskom vlašću od 1920. do 1943. godine javljaju se začeci valorizacije i zaštite

graditeljskoga i perivojnog naslijeđa, te se uređuje privatni botanički vrt (kasnije

rasadnik tvrtke Parkovi) i perivojni trg na Slatini. Nakon II. svjetskog rata, u

promijenjenim društvenim okolnostima, uslijed kojih najveći dio vila mijenja namjenu

u višestambene zgrade, objekte javne i poslovne namjene ili odmarališta, dolazi do

devastacije mnogih povijesnih vrtova na više načina - smanjivanjem površine vrta na

račun povećanja površine izgrađenosti parcele, odustajanjem od izvorne zamisli

oblikovanja vrta, te neadekvatnim održavanjem. Osnivaju se i neki novi javni perivoji.

Ovo je razdoblje obilježeno modernističkim shvaćanjem grada, koje umjesto

urbanistički, arhitektonski i umjetnički promišljenih i oblikovanih elemenata perivojne

arhitekture uvodi pojmove kao što su zelene površine, otvoreni gradski prostori,

ostalo gradsko zelenilo i sl., pri čemu je često važnija kvantiteta3, nego kvaliteta i

umjetnička kreacija. Kao posljedica, nastali su prostori bez prepoznatljivosti, kakve

nalazimo u novijim dijelovima Opatije - osobito u naseljima višestambene izgradnje.

U posljednjem desetljeću 20. stoljeća dolazi do reafirmacije perivojne arhitekture kao

kulturnoga naslijeđa i društvenoga prostora. Potrebno je međutim istaći da su sva

razdoblja, unatoč provedenim intervencijama, ipak valorizirala najvrjednije dijelove

perivojne arhitekture Opatije, a to su javni perivoji i šetališta.

2.3. Postojeća službena zaštita perivojne arhitekture Opatije

Recentna istraživanja urbanističkoga razvoja i perivojne arhitekture Opatije4

pokazala su da njezino bogato perivojno naslijeđe, iako osobito važno za

ambijentalnu i urbanističku sliku grada, nije zaštićeno u dovoljnoj mjeri. Od ukupno

devet javnih perivoja, zaštićeni su samo Park Angiolina i Park Margarita te perivoj

Vile Rosalie u sklopu rješenja o zaštiti vile5.

3 Površina zelenila po stanovniku. 4 Izvor: Vahtar-Jurković, 2004: 104.-110. 5 U obrazloženju rješenja o zaštiti Vile Rosalie detaljnije se razrađuju razlozi zaštite vile, dok se za perivoj navodi samo da se radi o „velikom parku vrijednog domaćeg i importiranog raslinja". Unatoč


6

Park Angiolina je dio bivšega jedinstvenog središnjeg opatijskog perivoja, koji je do

1996. godine nosio naziv Park 1. maj. Nekadašnji Park 1. maj bio je zaštićen

rješenjem tadašnjega Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu broj: 7/2 -

1968. od 9. siječnja 1968., zajedno s Parkom Ivo Lola Ribar 6 u kategoriji spomenika

prirode (spomenici vrtne arhitekture - parkovi). Na temelju rješenja o zaštiti, određen

je njihov upis u tadašnji Registar posebno zaštićenih objekata prirode 7. Predmetna

zaštita vodi se pod brojem 237/I-II.8 Zaštita se sastoji u zabrani bilo kakvih radnji

koje bi mogle izmijeniti stanje i izgled perivoja, a osobito sječe i sadnje stabala i

grmlja, oštećivanja vegetacije i slično. U dijelu obrazloženja rješenja koje se odnosi

na Park 1. maj navode se osnovni podaci o položaju i prostornom obuhvatu,

vremenu osnivanja i dendrološkom sastavu perivoja, za koji se ističe da je po

bogatstvu i raznolikosti vrsta jedan od najbogatijih na čitavom jadranskom području.

Ovaj je perivoj Odlukom o preimenovanju i imenovanju ulica u Gradu Opatiji

(Službene novine br. 30/96) preimenovan i ujedno podijeljen na dva dijela.

Sjeveroistočni dio perivoja, oko vile Angioline nazvan je imenom vile, a jugozapadni

dio između crkve sv. Jakova, glavne prometnice i današnjih hotela Millenium I i

Millenium II dobio je naziv Park sv. Jakova. Potrebno je naglasiti da je ova „podjela“ i

preimenovanje posve opravdano jer se doista radi o dva perivoja, što je utvrđeno

uvidom u kopije katastarske karte i izvode iz katastarskih posjedovnih listova, te

izvatke iz zemljišnih knjiga.9 Prilikom analize rješenja o zaštiti Parka 1. maj, utvrđena

je neusklađenost dispozitiva rješenja i grafičkog prikaza granica zaštite s

obrazloženjem rješenja. Granica zaštite ucrtana na kopiji katastarske karte (prilog

registraciji) obuhvaća samo dio perivoja oko vile Angioline, što se ne poklapa s

navođenjem prostornog obuhvata Parka 1. maj u obrazloženju rješenja. Tamo se

navodi da se perivoj proteže od pristaništa na sjeveru do Slatine na jugu te obuhvaća

tomu, ovakav pristup - koji na jednak način tretira građevinu i pripadajući perivoj, pozitivan je primjer koji bi trebalo primjenjivati na cijelom području zaštićene kulturno-povijesne cjeline Opatije. 6 Danas Park Margarita. 7 Prema danas važećem Zakonu o zaštiti prirode - Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti. 8 Ovo je rješenje donijeto temeljem Zakona o zaštiti prirode iz 1965. godine (NN br.34/65). 9 Perivoj sv. Jakova, okružen današnjim hotelima Millenium I i Millenium II, crkvom sv. Jakova i umjetničkim paviljonom zasebna je katastarska čestica i nosi broj k.č. 836/1, k.o. Opatija. Ova katastarska čestica nije čak ni susjedna s Parkom Angiolina, nego se između njih nalazi više građevina (vila Amalia, hotel Kvarner, vila Devana, hotel Millenium II), okruženih pripadajućim vrtovima i okućnicama. Između njih se provlače još i putovi koji kao zasebne katastarske čestice nose svoje brojeve te su kao putovi označeni u zemljišnim knjigama i katastru zemljišta. Uvidom u arhivsku dokumentaciju Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostave Opatija i to katastarske karte iz 1879., 1889. i 1990. godine utvrđeno je da je to bilo tako u kontinuitetu povijesnog razvoja. Izvor: Vahtar-Jurković, 2004: 106.


7

na ovom potezu čitav prostor između glavne ceste i morske obale. Dispozitivom

rješenja obuhvaćene su sve katastarske čestice unutar grafički prikazanih granica

zaštite (slika 3) i to k.č. 766, 767, 769/1, 769/6, 770, 781 i 782/2, k.o. Opatija. U

dispozitivu rješenja su navedene još i k.č. 783, 784, 785, 788 i 893/1, k.o. Opatija,

koje se nalaze izvan grafički prikazanih granica zaštite. Razvidno je da u izreci nisu

obuhvaćene ostale katastarske čestice – "sve do Slatine", kako se navodi u

obrazloženju rješenja.

Slika 3. Grafički prikaz granica zaštite Parka 1. maj

Izvor: Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti RH, reg.br. 237/I-II, Ministarstvo kulture RH, Zagreb


8

Iz svega navedenog može se zaključiti sljedeće: 1. Pod zaštitom se nalaze samo katastarske čestice navedene u dispozitivu

rješenja, odnosno samo dio nekadašnjeg Parka 1. maj koji otprilike odgovara površini današnjega Parka Angiolina.

2. S obzirom da nije obuhvaćen niti dispozitivom rješenja, a ni označen na kopiji katastarske karte na kojoj su prikazane granice zaštićenoga područja, današnji Park sv. Jakova nije pod zaštitom.

Nesporno je da i perivoj sv. Jakova zaslužuje zaštitu kao spomenik parkovne arhitekture iz razloga koji se navode u nastavku teksta. Stoga se ovaj elaborat izrađuje kao stručna podloga za zaštitu perivoja sv. Jakova.

2.4. Razlozi za zaštitu perivoja sv. Jakova

Više je razloga za zaštitu perivoja sv. Jakova:

• Unatoč činjenici da su u njemu tijekom vremena učinjene znatne stilske i oblikovne

izmjene, radi se o iznimno vrijednom povijesnom perivoju.

• Perivoj je neposredno okruženje crkve sv. Jakova, izgrađene na mjestu

nekadašnjeg benediktinskog samostana - najstarije građevine na priobalnom

opatijskome području. Stoga ima tijekom vremena potvrđeno važno urbanističko

značenje, koje se očituje i u povezivanju sakralnog i profanog prostora; glavne

cestovne kolne i pješačke komunikacije i morske obale, te središnjih i povijesnih

hotelsko-ugostiteljskih sadržaja (hotela Kvarner, Millennium I, Millennium II i

Imperial) .

• U njemu se nalazi neobarokna fontana Hansa Rathauskyja, koja je i sama na karti

spomeničke valorizacije u konzervatorskom elaboratu označena kao pojedinačni

spomenik.10

• U njemu rastu vrijedni primjerci drveća od kojih su neki zasađeni prilikom

osnivanja perivoja.

• Perivoj je uzoran primjer mikrolokacije submediteranske klime s geografskom

posebnošću (humidna klima i istočna orijentacija) što omogućava najširi spektar

biljnih vrsta.

Obilježja i vrijednosti perivoja sv. Jakova detaljnije se opisuju u nastavku teksta.

10 Izvor: Vahtar-Jurković, 2004: 107.


9

3. Opis obilježja i vrijednosti perivoja sv. Jakova

U sklopu obilježja perivoja opisuje se njegov položaj te oblik i površina s prijedlogom

površine koja bi trebala biti predmetom zaštite, zatim biljne vrste, perivojno-

arhitektonske građevine i oprema, razvoj perivoja, perivojna kompozicija i stilska

obilježja.

Vrijednost perivoja određuje se u odnosu na vrijeme nastanka, svojstva, posebne

kriterije (održavanje, službeni oblik zaštite i vrijednost s imovinsko-pravnog gledišta i

načina korištenja) te vrijednost (značaj) s gledišta funkcije. 3.1. Obilježja perivoja sv. Jakova

3.1.1. Položaj (slika 4)

Perivoj sv. Jakova nalazi se u samom središtu Opatije, omeđen s jugoistočne i južne

strane parcelama crkve sv. Jakova i umjetničkog paviljona Juraj Šporer, sa

sjeverozapadne i zapadne strane parcelom hotela Millenium I, sa sjeveroistočne

strane parcelom hotela Millenium II, a sa sjeverne strane glavnom prometnicom –

Ulicom maršala Tita. Nalazi se unutar granica zaštite kulturno-povijesne cjeline

Opatije.

Slika 4. Smještaj perivoja sv. Jakova u Opatiji Izvor: Vahtar-Jurković, K. (2007.) Gradski perivoji i perivojni trgovi Opatije – nastanak, razvoj, obilježja, europski utjecaji i vrjednovanje, doktorska disertacija, str. 79.


10

3.1.2. Oblik i površina

Perivoj sv. Jakova je nepravilnog oblika, a pitanje njegove površine, odnosno

katastarskih čestica koje ulaze u njegov sastav, potrebno je detaljnije razmotriti jer je

važno utvrditi na kojemu prostoru vrijede posebni uvjeti i odrednice zaštite perivoja.

3.1.2.1. Obuhvat perivoja prema tvrtki Parkovi

Obuhvat perivoja prema tvrtki Parkovi prikazan je na slici 5 iz koje je razvidno da u

granice perivoja ulaze sljedeće površine:

• dio perivoja u kojemu se nalazi fontana (gornji dio perivoja);

• dio perivoja ispred umjetničkog paviljona Juraj Šporer (donji dio perivoja);

• put između ta dva dijela perivoja – prilazni put crkvi sv. Jakova

• prolaz između hotela Kvarner i crkve sv. Jakova.

Iz gornjeg dijela perivoja spušta se nizom stuba u donji dio perivoja.

Na slici je označena i površina zapadno od hotela Millenium II.

Slika 5. Recentni geodetski snimak s granicom obuhvata perivoja sv. Jakova prema tvrtki Parkovi

Izvor: Dokumentacija tvrtke Parkovi, d.o.o.


11

3.1.2.2. Prijedlog granica zaštite perivoja

Iz priložene je skice obuhvata perivoja sv. Jakova razvidno da Parkovi

podrazumijevaju perivojem sve nasade koje na predmetnom području održavaju.

Takvo shvaćanje granica perivoja vjerojatno potječe iz razdoblja kada se cijeli prostor

između glavne ulice i mora na potezu od luke do Slatine smatrao jedinstvenim

perivojem. Međutim, s obzirom da zakonska zaštita znači uvijek i određeni oblik

ograničenja u korištenju, ovom se stručnom podlogom predlaže nešto uži obuhvat

perivoja, odnosno granica zaštite, koji se u nastavku obrazlaže. Analiza je grafički

prikazana na slici 8.

Površinu zapadno od hotela Millenium II ne bi trebalo smatrati dijelom perivoja sv.

Jakova, nego parcelom hotela. Ove su dvije površine jasno odijeljene javnom

prometnom površinom - kolnim prilazom hotelu Kvarner. Sjeverna granica perivoja je

prema površini uz hotel dodatno naglašena drvorednim nizom visokih palmi žumara i

betonskim elementima uz prometnicu koji onemogućuju parkiranje (slike 6 i 7).

(2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)

Slika 6. Pogled iz perivoja sv. Jakova na hotel Millenium II i visoke žumare Chamaerops excelsa u drvorednom nizu

Slika 7. Prilazna cesta hotelu Kvarner (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)

Jednako tako, površine javnih putova moraju ostati slobodne za korištenje pa u

površinu perivoja ne bi trebalo uključiti put između gornjeg i donjeg dijela perivoja te

prolaz između crkve sv. Jakova i hotela Kvarner.

Napominjemo i da bi se površina ispred Umjetničkog paviljona Juraj Šporer mogla

smatrati parcelom te građevine jer s njom čini cjelinu i ujedno je njegovo predvorje. U

tome slučaju moglo bi se površinom perivoja smatrati samo k.č. 836/1 (gornji dio


12

perivoja s fontanom), a k.č. 824 (donji dio perivoja) parcelom umjetničkog paviljona.

No, kako se u Opatiji ipak za sada smatra dijelom perivoja i prostor ispred paviljona,

ovom stručnom podlogom se za zaštitu predlaže i površina k.č. 824. Može se

zaključiti da se perivoj sv. Jakova sastoji iz dva dijela između kojih je javni put,

ukupne površine 4709 m2. Podaci iz katastra zemljišta i zemljišne knjige dani su u

tablici 1, a površina perivoja sv. Jakova koja se predlaže za zaštitu prikazana je na

orto-foto snimci na slici 9.

Slika 8. Analiza površine perivoja sv. Jakova Izvor: Vahtar-Jurković, K. (2007.) Gradski perivoji i perivojni trgovi Opatije – nastanak, razvoj, obilježja, europski utjecaji i vrjednovanje, doktorska disertacija, str. 81.

Podaci iz katastra zemljišta11 Podaci iz zemljišne knjige12

Broj posjedovnog lista: 591 Broj z.k. uloška: 891 Katastarska općina: k.o. Opatija Katastarska općina: k.o. Opatija Broj katastarske čestice: k.č. 836/1 i 824 Broj zemljišta: k.č. 824 Naziv katastarske čestice: Maršala Tita 107 i

Park 1. maj

Katastarska kultura: ostala zemljišta i dvorište

Oznaka zemljišta: vrt

Površina: 4709 (3549 + 1160) m2

Površina: 1160 m2

Posjednik: Grad Opatija Vlasnik: Grad Opatija Tablica 1. Perivoj sv. Jakova, podaci iz katastra zemljišta i zemljišne knjige Izvor: Vahtar-Jurković, K. (2007.) Gradski perivoji i perivojni trgovi Opatije – nastanak, razvoj, obilježja, europski utjecaji i vrjednovanje, doktorska disertacija, str. 81.

11 Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, Ispostava Opatija. 12 Izvor: Ministarstvo pravosuđa, Pregled zemljišnih knjiga, http://e-izvadak.pravosudje.hr/. Za k.č. 836/1 podatci iz zemljišnih knjiga nisu dostupni na internetskim stranicama.


http://e-izvadak.pravosudje.hr/

13

Slika 9. Perivoj sv. Jakova - orto-foto snimka, 2005. Izvor: Vahtar-Jurković, K. (2007.) Gradski perivoji i perivojni trgovi Opatije – nastanak, razvoj, obilježja, europski utjecaji i vrjednovanje, doktorska disertacija, str. 80.


14

3.1.3. Biljne vrste

Bogatstvo biljnih vrsta na relativno nevelikoj površini, posebno onih koje su znakovite

za Opatiju, jedno je od značajnih obilježja perivoja sv. Jakova. Do danas su očuvani

neki primjerci zasađeni još prilikom osnivanja perivoja, među kojima je posebno

značajna bila skupina cedrova u zapadnome dijelu perivoja koja je smatrana jednom

od najljepših u opatijskim perivojima.

Inventarizacija postojećih biljnih vrsta

Prema važećoj geodetskoj podlozi i inventarizaciji raslinja (Geoprojekt d.d. i Studio

perivoj d.o.o.) izrađenoj 2006. godine, slijedi popis postojećih biljnih vrsta:

1. ABIES NORDMANNIANA – kavkaska jela

2. ARBUTUS UNEDO - planika

3. AUCUBA JAPONICA - japanska aukuba

4. BERGENIA sp. - bergenija

5. BUXUS sp. - vazdazeleni šimšir

6. CAMELIA JAPONICA - kamelija

7. CEDRUS ATLANTICA var. "GLAUCA" - sinji atlantski cedar

8. CEDRUS LIBANI - libanonski cedar

9. CHAENOMELES JAPONICA - japanska dunja

10. CHAMAECYPARIS LAWSONIANA - Lawsonov pačempres

11. CHAMAEROPS EXCELSA - visoka žumara

12. CHAMAEROPS HUMILIS - niska žumara

13. CINNAMOMUM TAMALA - divlji cimetnjak

14. COTONEASTER HORIZONTALIS - mušmulica

15. CRYPTOMERIA JAPONICA – japanska kriptomerija, sugi

16. CUPRESSUS SEMPERVIRENS var. PYRAMIDALIS - vitki čempres

17. DRACAENA INDIVISA - kordilina

18. ELEAGNUS EBBINGEI - zelena dafina

19. ELEAGNUS PUNGENS var. AUREOMACULATA - bodljikava dafina

20. EUONYMUS FORTUNEI "EMERALD N' GOLD" - kurika kultivar

21. EUONYMUS JAPONICA - japanska kurika

22. HEDERA HELIX - bršljan

23. HYDRANGEA HORTENSIS - hortenzija


15

24. JUNIPERUS CHINENSIS subsp. GLAUCA – borovica

25. LAGERSTROEMIA INDICA - indijski jorgovan

26. LAURUS NOBILIS - lovor

27. LONICERA PILEATA – kozolistina

28. MAGNOLIA GRANDIFLORA - velecvjetna magnolija

29. MAHONIA AQUIFOLIUM - vazdazelena mahonija

30. MUSA BASJOO - banana (ostaci)

31. MYRTUS COMMUNIS ssp. TARENTINA -sitnolisna mirta

32. OLEA EUROPAEA var. OLEASTER - maslina divlja

33. OPHIOPOGON JAPONICUS - zmijobrad

34. PHORMIUM TENAX - novozelandski lan

35. PHOTINIA x FRASERI RED ROBIN - fotinija

36. PINUS MUGO - bor krivulj

37. PINUS NIGRA - crni bor

38. PINUS PINEA - pinija

39. PINUS STROBUS - vajmutovac

40. PITTOSPORUM TOBIRA - tobirovac

41. PITTOSPORUM TOBIRA var. NANA – tobirovac, patuljasti

42. PITTOSPORUM TOBIRA var. VARIEGATUM – tobirovac, šatirani

43. PONCIRUS TRIFOLIATA - trolisna naranča, japanski limun

44. QUERCUS ILEX - hrast crnika

45. ROSA sp. - ruža čajevka

46. ROSA sp. - ruža penjačica

47. RUSCUS RACEMOSUS - grozdasta veprina

48. sezonsko cvijeće

49. SPARTIUM JUNCEUM - brnistra

50. TAMARIX GALLICA - francuska metlika, tamariska

51. TAXUS BACCATA - obična tisa

52. TEUCRIUM FRUTICANS - grmasti dubačac

53. VIBURNUM TINUS - lemprika

54. VIBURNUM TINUS var. LUCIDUM

Biljne vrste su grafički prikazane na karti 1.


16

Slika 10. Primjerak Magnolia grandiflora – novouneseni biljni materijal


Slika 11. Kriptomerija Cryptomeria japonica u prednjem planu s atlantskim cedrom Cedrus atlantica u pozadini



17

Slika 12. Cedrus libani – primjerak libanonskog cedra iz vremena nastanka parka


Slika 13. Vrh libanonskog cedra koji je nakon oštećenja orezan



18

Slika 14. Pinus pinea – primjerak još iz doba nastanka parka


Slika 15. Cvjetni nasadi

(2005., autor fotografije: M. Randić)


19

Slika 16. Novounesene debelolisne bergenije Bergenia hybrida, mušmulice Cotoneaster horizontalis, novozelandski lan Phormium sp. i trolisna naranča Poncirus trifoliata


Slika 17. Lijepi primjerak divljeg cimetnjaka Cinnamomum tamala (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)


20

Slika 18. Kordilina Dracena indivisa


3.1.4. Perivojno-arhitektonske građevine i oprema

Fontana

Perivojem dominira neobarokna fontana iz 1889. godine čiji je autor kipar Hans

Rathausky (slika 19).13 Fontana je postavljena u glavnoj uzdužnoj osi perivoja14 i, uz

biljne vrste, glavno je žarište interesa u gornjem dijelu perivoja. Ona je jedan od

najčešće fotografiranih motiva, može se reći i simbola Opatije. Smještena je na

povišenju oblika nepravilnog osmerokuta. U sredini kružnog mramornog bazena

uzdiže se postament na kojemu se nalazi skulpturalna grupa koja predstavlja

božanstva Heliosa i Selenu15, kao alegoriju dana i noći. Između njih nalazi se pijetao,

koji simbolizira trenutak njihova susreta – zoru. Noću je obasjana svjetlošću

reflektora, uklopljenih u zelenim poljima. 13 Hans Rathausky (1858.-1912.), akademski kipar iz Beča. Najznačajniji je kipar koji je djelovao u Opatiji do I. svjetskog rata. Studirao je na bečkoj Umjetničkoj akademiji u klasi profesora Carla Kundmanna. Raniji su mu radovi bili duhu neobaroka, a kasniji nose obilježja naturalizma. Osim spomenika i portretnih bista, radio je nadgrobne skulpture i plakete. Izvor: Baričević, 2005: 14.-15. 14 Glavna os perivoja vodi od ulaza u perivoj s glavne ceste, ispred hotela Imperial, prema moru. 15 U grčkoj mitologiji bog Sunca i božica Mjeseca.


21

Umjetnički paviljon Juraj Šporer

Dominantna građevina u donjemu dijelu perivoja16 je Umjetnički paviljon Juraj

Šporer17 (slika 20). Historicistička zgrada sagrađena je 1900. godine kao

slastičarnica18. Dograđena je 1908. godine19, kada je izvedena i velika terasa prema

obalnom šetalištu. Oko 1960. godine prostor je zakupila zagrebačka Zadruga likovnih

umjetnika – LIKUM, nakon čega je njegova namjena uglavnom nepromijenjena do

danas. Građevina je temeljito obnovljena 2003. godine.

Spomen-ploča

U donjemu dijelu perivoja nalazi se i spomen-ploča, postavljena 1998. godine,

poljskomu državniku Jósefu Pilsudskom20, koji je boravio u Opatiji uoči II. svjetskog

rata (slika 21).

Staze

Staze su posute šljunkom. U sadašnjem oblikovanju zauzimaju znatno manju

površinu perivoja – koliko je potrebno za funkciju prolaza, dok je izvorno pretežiti dio

perivoja bio posut šljunkom, a manji dio su činili nasadi. Polja s nasadima odvojena

su od staza u gornjem dijelu perivoja polulučnim betonskim oblicima i stupićima (slika

23), a u donjem dijelu kamenom (slika 21).

Klupe, rasvjeta, posude za otpatke

Uz rubove polja i staza u perivoju su raspoređene klupe kakve nalazimo u svim

perivojima Opatije, a proizvodi ih tvrtka Parkovi iz Opatije. Rasvjeta u perivoju

riješena je s tri vrste stojećih svjetiljki (slike 25, 26 i 27). Uz stazu ispred crkve sv.

Jakova sačuvana su izvorna rasvjetna tijela (slika 25). Fontana je noću obasjana

svjetlošću niskih reflektora uklopljenih U perivoju su postavljene različite vrste

posuda i košarica za otpatke (slike 28 i 29).

16 Unatoč činjenici da je građevina zasebna katastarska čestica, zbog njene orijentacije prema perivoju i ulaza iz perivoja, obradit ćemo je kao građevinu koja pripada perivoju. 17 Dr. Juraj Matija Šporer (1795.-1884.) liječnik, zalagao se za osnivanje klimatskog lječilišta u Opatiji. Izvor: Valušek, 2003:17. 18 Projekt je izrađen u arhitektonskome birou Baqué & Pio iz Beča. Izvor: Ibidem: 10. 19 Autor dogradnje bio je opatijski arhitekt Sandor Neuhausler. Izvor: Ibidem: 12. 20Jósef Pilsudski (1867.-1935.) poljski vojskovođa i državnik.


22

Slika 19. Fontana Helios i Selene smještena u glavnoj osi gornjeg dijela perivoja sv. Jakova (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)

Slika 20. Umjetnički paviljon u donjem dijelu perivoja (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)


23

Slika 21. Spomen-ploča poljskomu državniku Jósefu Pilsudskom. (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)

Slika 22. Izvorna kamena ograda donjeg dijela perivoja prema obalnom šetalištu (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)


24

Slika 23. Pogled na šljunčanu stazu u gornjem dijelu perivoja obrubljenu polulučnim betonskim rubnjacima. Staze u donjemu dijelu perivoja obrubljene su lomljenim kamenom, kako je vidljivo na slici 21. (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)

Slika 24. Klupa uz rub šljunčane staze



25

25 26 27 Slike 25, 26 i 27. Tri vrste svjetiljki u perivoju sv. Jakova. Na slici lijevo je izvorna svjetiljka. (slike slijeva i zdesna 2005., autorica: mr.sc. D. Kraljić; slika u sredini: 2006., autor: M. Randić)

mmm

Slika 28. Košarica za otpatke u gornjem dijelu perivoja sv. Jakova

Slika 29. Posuda za otpatke u donjem dijelu perivoja sv. Jakova

(2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić) (2005., autorica fotografije: mr.sc. D. Kraljić)


26

3.1.5. Razvoj perivoja Perivoj sv. Jakova osnovan je 1886. godine kao perivoj ispred hotela Kronprinzessin

Stephanie u sklopu jedinstvenog perivojnog rješenja oko građevina na zemljištu u

vlasništvu Društva južnih željeznica21 čiji je autor bio Carl Schubert, ravnatelj bečkog

carsko-kraljevskog društva za izgradnju parkova. Na prostoru u središtu Opatije koji

se protezao od luke do Slatine te obuhvaćao područje od mora do glavne ulice, ali i

iznad nje, ostvareni su prvi hoteli - Kvarner s vilom Amaliom i Kronprinzessin

Stephanie te depandanse i kompleks vila na području Mandria (slika 30). Svi ovi

sadržaji bili su povezani sistemom kolnih i pješačkih komunikacija, te usmjeravanjem

pješačkih tokova radi društvenih susreta, doživljaja prirode i estetskih užitaka,

odmora i uživanja u prednostima blage opatijske klime o kojoj na najbolji način

svjedoči bogata vegetacija. Jedinstvena nit vodilja cjelovitog Schubertova perivojnog

rješenja22 očitovala se u sljedećem:

• Ispred glavnih građevina u prvome redu do mora bila je naglašena os koja je

građevinu, a posebno njezin najreprezentativniji prostor, povezivala s morem.

• Glavna pročelja svih građevina (u pravilu okrenuta moru) bila su naglašena

dekorativnim parterom.23

• Prilikom oblikovanja perivoja u najvećoj je mjeri korišteno postojeće prirodno

raslinje.

Perivoj ispred hotela Kronprinzessin Stephanie obuhvaćao je prostor sve do mora i

isticao se svojim prepoznatljivim geometrijskim oblikovanjem i historicističkim stilskim

obilježjima, s jasno istaknutim osima: glavnom, koja je vodila od najreprezentativnijeg

dijela hotela Stephanie – Zlatne dvorane prema moru, te okomitom na nju koja je

vodila prema hotelu Kvarner (slike 31 i 32). U glavnoj osi bila je postavljena fontana

po kojoj se cijeli prostor nazivao i Brunnenplatz (slika 33). Veći dio njegove površine

bio je oblikovanim šljunkom posutim stazama radi omogućavanja komunikacija u

različitim smjerovima, dok su nasadi bili oblikovani geometrijskim ornamentima.

Ovakvom je koncepcijom ostvareno stilsko jedinstvo perivoja i građevina koje su ga

21 Društvo južnih željeznica iz Beča uložilo je kapital u gradnju smještajnih kapaciteta i drugih sadržaja radi osnivanja klimatskog lječilišta u Opatiji. 22 Ovo rješenje u skladu je i s urbanističkim konceptom Opatije, koje se bazira na samostojećim građevinama uklopljenim u prirodnom i perivojno oblikovanom zelenom prostoru, pročeljima okrenutim prema moru. 23 Ovo vrijedi za sve građevine na Schubertovu situacijskom planu – vilu Angiolinu, vilu Amaliu, hotel Kvarner, hotel Stephanie, vile na području Mandria.


27

okruživale, a to je jedno od osnovnih obilježja osebujne urbanističke slike Opatije24.

U vrijeme osnivanja perivoj je bio koncipiran u potpunosti kao svjetovni javni prostor

pa dio perivoja ispred crkve nije bio naglašen i zasađen je biljkama. Početkom 20. st.

u donjemu dijelu perivoja je izgrađena kavana – slastičarnica, ispred koje su bili

postavljeni stolci i stolovi (slika 34). Prije Prvoga svjetskog rata perivoj se smatrao

integralnim dijelom jedinstvenog lječilišnog perivoja koji se nazivao Kurpark.

U razdoblju talijanske vlasti, kada je kao zasebni perivoj preimenovan u Parco della

redenzione25 (slika 35). Zadržana je osnovna koncepcija perivoja, ali je ispred crkve

sv. Jakova postavljen spomenik palim Talijanima (slika 36).

Nakon Drugoga svjetskog rata perivoj je dugi niz godina bio smatran dijelom

jedinstvenog perivoja 1. maj (slika 37), a 1950-ih godina je u cijelosti preoblikovan.

Preoblikovanje se sastoji u negaciji izvornog oblika partera, što je šteta jer je to bio

jedini na tako osebujan i prepoznatljiv način oblikovan dio među svim perivojnim

nasadima na posjedima Društva južnih željeznica. 1980-ih godina u rubnom dijelu

perivoja uređen je ispred ulaza u crkvu sv. Jakova polukružni kamenom popločani

prostor i desno od ulaza u crkvu prostor na kojemu je postavljena skulptura

Madonnina.26 1990-ih godina rekonstruiran je hotel Jadran (danas Millenium II)

nakon čega je izmijenjen dio rubne parcele prema dograđenom dijelu hotela.

Utvrđeno je da više nema nekih izvorno zasađenih stabala, među kojima su posebno

značajna bila tri cedra i hrast plutnjak. Godine 1996. ovaj dio postaje zasebni perivoj

preimenovan u Park sv. Jakova (slika 39).

24 Izvor: Vahtar-Jurković, 2004: 91. 25 S obzirom na obilježje talijanske vlasti vjerojatno u značenju Park oslobođenja (terre italiane redente -riconquistate alla patria col valore degli Italiani nelle guere per l'indipendenza; oslobođene talijanske zemlje – vraćene domovini ratovima za nezavisnost). S obzirom na blizinu sakralnog prostora – crkve sv. Jakova, mogla bi se razmotriti i mogućnost drugačijeg značenja (od redentore – otkupitelj, Isus Krist Spasitelj). Ova je mogućnost ipak manje vjerojatna jer se u to vrijeme crkveni prostor snažnije dijelio od svjetovnih sadržaja, o čemu svjedoči raslinje koje dijeli prostor perivoja od prostora ispred crkve. Ova su značenja razmatrana na temelju rječnika Vocabulario della lingua Italiana, Zingarelli, 1959. 26 Izvorna skulptura Madonna izrađena je od sadre i djelo je majstora Rathauskyja iz Graza (autor fontane u perivoju), a bila je izvorno postavljena na stijeni uz more gdje se nakon Prvoga svjetskog rata nalazi poznata Djevojka s galebom, jedan od simbola Opatije. Skulpturu Madonna dala je postaviti grofica Kesselstatt u spomen na sina nastradalog u moru 1891. godine. Današnja Madonnina je replika skulpture koju je izradio Zvonimir Kamenar, akademski kipar iz Rijeke. Prostor u kojemu je postavljena Madonnina je riješen prema zamisli tvrtke Masha &Abby design iz Opatije. Tvrtka Parkovi čuva opis prijedloga rješenja, koji je potpisao arhitekt Abel Šlosar, u kojemu se pojašnjava da se skulptura postavlja u sklopu rješenja sjeveroistočnog ulaza u perivoj. Prethodno se navodi da su do tada svi korisnici prostora zadovoljavali svoje potrebe na račun površine perivoja. Daju se dva prijedloga za postavu skulpture od kojih jedno predviđa uređenje malog zelenog pojasa ispred Madonnine. Autori su se odredili da su skloni tome rješenju, koje je i izvedeno. Izvor: Dokumentacija tvrtke Parkovi


28

Slika 30. Smještajni plan građevina i perivoja Društva južnih željeznica Izvor: Schubert, C. (1894.) Der Park von Abbazia, prilog

Slika 31. Perivoj ispred hotela Stephanie na smještajnome planu građevina i perivoja Društva južnih željeznica Izvor: Schubert, C. (1894.) Der Park von Abbazia, prilog


29

Slika 32. Perivoj sv. Jakova oko 1890. godine Izvor: Schubert, C. (1894.) Der Park von Abbazia, nenumerirana stranica na početku knjige, iza sadržaja

Slika 33. Pogled na zapadni dio perivoja sv. Jakova oko 1900. godine. U to vrijeme perivoj se često naziva Brunnenplatz (trg s fontanom). Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zbirka razglednica

Slika 34. Terasa kavane i slastičarnice Glacier, početkom 20. st. Izvor: Muzur, A. (2000.) Opatija: šetnja prostorom i vremenom, str. 123.

Mmm


30

Slika 35. Perivoj Angiolina (Parco Angiolina) i perivoj sv. Jakova (Parco della redenzione), 1943. Izvor: Državni arhiv Rijeka, Parkovi

Slika 36. Spomenik palim Talijanima, postavljen u perivoju ispred crkve sv. Jakova za vrijeme talijanskog razdoblja Izvor: Muzur, A. (2000.) Opatija: šetnja prostorom i vremenom, str. 116.

mm

Slika 37. Perivoj Angiolina i perivoj sv. Jakova na smještajnome planu Parka 1. maj (označen plavom bojom), 1955. Izvor: Domac, R. (1955.) Opatija: parkovi i šetališta, prilog

Mmm mmm


31

Slika 38. Perivoj sv. Jakova na katastarskoj karti Inštituta za geodezijo in fotogrametrijo Ljubljana, 1970. Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, Ispostava Opatija, Opatija

mmm

Slika 39. Geodetska snimka perivoja sv. Jakova, 1996. Izvor: Parkovi d.o.o., Opatija


32

3.1.6. Perivojna kompozicija (karta 2)

Okolne ulice i građevine te nagib terena su prostorno-pejzažni i urbanistički činitelji

koji su tijekom povijesnoga razvoja uvjetovali površinu, oblik, kompoziciju i druge

značajke perivoja. Sa sjeverne strane omeđuje ga Ulica maršala Tita, s južne strane

obalno šetalište, s istočne strane pristupna cesta hotelu Kvarner, a sa zapadne

strane parcela hotela Millenium I. Okolne građevine, posebice hoteli, umjetnički

paviljon i crkva sv. Jakova sudjelovali su u perivojnoj kompoziciji tijekom svih faza

razvoja perivoja. On je njihov neposredni reprezentativni okoliš, iz kojega se pruža

pogled na njih i iz njih u perivoj. U perivojnoj kompoziciji sudjeluje i more prema

kojemu vodi središnja staza i u čijoj se ljepoti može uživati naslonjen na balustradu

iznad obalnog šetališta. Ono okružuje donji dio perivoja s kojim je neposredno

povezano stubama s južne strane, a sa zapadne strane izravno vodi u perivoj. Zbog

nagiba terena perivoj se sastoji iz dva dijela u različitim razinama. Oba su dijela

gotovo ravna, a visinska razlika svladana je nizom stuba.

Građevni činitelji su u gornjem dijelu perivoja fontana, pošljunčane staze i stube koje

vode do nižeg dijela perivoja. U donjem dijelu građevni činitelji su umjetnički paviljon,

spomen-ploča Jósefu Pilsudskom i ograda prema obalnome šetalištu.

Perivojni činitelji recentne kompozicije u gornjem dijelu perivoja su tri polja. Ona su u

osnovi travnjaci u kojima su uklopljene skupine drveća, drvoredi i pojedinačna stabla.

Polje zapadno od glavne osi i fontane bilo je oduvijek granicom prema parceli

susjednog hotela. Granica je to između javnog i polujavnog prostora koji su zato

vizualno odijeljeni visokim raslinjem, kakvo vidimo na starim razglednicama. Nedavno

su u njemu uklonjena stara stabla i zamijenjena novim mladim primjercima koji nisu

dosegli punu veličinu pa je dojam koji danas ostavlja ova površina nešto drugačiji –

to više nije neprovidna kulisa prema susjednomu hotelu, nego travnjak sa skupinama

stabala i pojedinačnim stablima. Polje istočno od fontane je prostrani travnjak u

čijemu je sjevernome dijelu, kao granica prema prometnoj glavnoj ulici, skupina viših

stabala s grmljem u podrastu. Uz rub prema pristupnoj cesti za hotel Kvarner

zasađen je drvored palmi žumara. Uglove polja u polukružnome isječku oko fontane

naglašavaju po dvije skupine mekolisnih juka. Ovo polje, koje zauzima središnji

prostor između okolnih građevina, naglašeno je i površinama nepravilnog oblika u

kojima je zasađeno cvijeće. Cvjetni element su i ruže penjačice koje obavijaju debla

palmi žumara. Južno polje je, jednako tako, travnjak s drvoredom pinija koje oblikuju


33

vizualnu granicu ovoga dijela perivoja, zaklanjajući pogled prema crkvi sv. Jakova i

umjetničkome paviljonu. U donjemu dijelu perivoja osnovu kompozicije čini središnja

prazna ploha posuta šljunkom, koja naglašava ulaz u umjetnički paviljon, dok visoko

drveće i grmlje zasađeno u rubnim poljima uokviruje cijeli prostor i odjeljuje ga od

obalnog šetališta. Činitelji perivojne kompozicije su osi, vizure, parkovni interijeri i ulazi. Sve do danas

sačuvana je samo jedna, glavna os koja vodi od ulaza u perivoj s Ulice maršala Tita

prema moru. Nekad druga glavna os, okomita na nju, koja je vodila prema hotelu

Kvarner, izgubljena je prilikom preoblikovanja 1950-ih godina. Pješačka komunikacija

u tome smjeru održana je stazom zakrivljenog oblika koja se odvaja od središnje

staze. Osnovne vizure u perivoj su sa svih točaka ulaza u gornji, ali i donji dio

perivoja te sa svih mjesta na kojima su postavljene klupe. Dva su glavna parkovna

interijera – u gornjemu dijelu perivoja središnji dio, jasno uokviren drvoredima palmi i

pinija, visokim raslinjem sa zapadne strane i uz glavnu ulicu, a u donjemu dijelu

prostor ispred umjetničkog paviljona. U gornji dio perivoja su tri ulaza, a u donji dio

dva, svi označeni na planu perivojne kompozicije.

Osnovni ugođaj u ovome perivoju je doživljaj otvorenog ekstrovertiranog prostora

otvorenog prema okolini. Drvoredi palmi i pinija vizualna su granica u visini, dok

njihova debla u donjemu dijelu ostavljaju dojam prozračnosti. Nasadi, perivojne

građevine - posebice fontana, ali i brižljivo održavanje perivoja naglašavaju

urbanističko i ambijentalno značenje ovoga dijela grada.

3.1.7. Stilska obilježja

Koncepcija i oblikovanje gornjeg dijela perivoja sv. Jakova do 1950-ih godina jasno

su odražavali historicističko – neobarokno stilsko obilježje (slike 31, 32 i 33).27 Ono je

postignuto naglašenim i jasnim osima, u kojima su oblikovane za mjerilo Opatije

prostrane staze. Prostor među njima bio je oblikovan parterno, geometrijskim

oblicima obrubljenim šišanim šimširom zasađenim topijarno oblikovanim grmljem28 i

27 Adamović navodi da je dio perivoja od hotela Kvarner do kavane Wagner uređen gotovo u cijelosti u francusko-nizozemskom stilu, s oblikovanim špalirima i nišama od pitosporuma, lovora i lovor-višnje, te kuglasto ili polukuglasto oblikovanim grmljem. 28 Pod topijarnim oblikovanjem podrazumijeva se transformacija drveća i grmlja u skulpturalne i geometrijske oblike. Znakovito je za renesansne i barokne perivoje te historicističke i secesijske vrtove. Izvor: Obad Šćitaroci, 1992: 147.


34

cvijećem. Stilsko obilježje naglašeno je neobaroknom fontanom.29 Donji dio perivoja

nije imao tako jasno izražena stilska obilježja. Ipak, u njegovo središte stubama je

spuštena središnja os do mora, dok su se kroz okolni gusto zasađeni prostor

provlačile uske staze prema obalnomu šetalištu od kojega je perivoj odijeljen

kamenom balustradom.

Sadašnje uređenje gornjeg dijela perivoja rezultat je potrebe preoblikovanja

perivojnih prostora u tzv. slobodnom pejzažnom stilu, znakovite za drugu polovinu

20. st. Stoga su nekadašnja geometrijski oblikovana polja zamijenjena amorfnim

površinama između kojih su pošljunčane staze koje doduše uvažavaju osnovne

pješačke pravce prema jugu i prema istoku. Moramo, međutim, primijetiti da je takvo

preoblikovanje dovelo do nesklada s okolnim historicističkim građevinama, a izvorna

neobarokna fontana izgleda nekako strano i kao izgubljeno u neprikladnome

okruženju. Današnje oblikovanje zapravo nema izražena stilska obilježja.

3.2. Vrijednost perivoja sv. Jakova30 S obzirom da je perivoj sv. Jakova osnovan 1886. godine, prema kriteriju starosti

pripada među najvrjednije opatijske perivoje.

Razmatrajući njegova svojstva, u pogledu očuvanosti oblika i površine možemo

utvrditi da se radi o većim dijelom očuvanome perivoju u povijesnome obliku i

površini. Izvorno oblikovanje Carla Shuberta je u cijelosti izmijenjeno. Uspoređujući

biljne vrste koje su sada zasađene u perivoju s različitim povijesnim izvorima31,

očuvanost izvornih biljnih vrsta možemo ocijeniti prosječnom. Jedina povijesna

perivojno-arhitektonska građevina – fontana očuvana je do danas uglavnom u

izvornome obliku (izvorno su skulpture Heliosa i Selene oko glave imale zlatne

29 Fontane su znakovite za renesansne, barokne, ali i historicističke perivoje. Izvor: Obad Šćitaroci, 1992: 117. 30 S obzirom da kriteriji za vrjednovanje perivojne arhitekture nisu službeno usvojeni ni propisani, iznosi se vrjednovanje perivoja sv. Jakova prema kriterijima koje je Koraljka Vahtar-Jurković postavila u doktorskoj disertaciji, a odnose se na četiri skupine kriterija: vrijeme nastanka, svojstva, posebne kriterije (održavanje, službeni oblik zaštite i vrijednost s imovinsko-pravnog gledišta i načina korištenja) te vrijednost (značaj) s gledišta funkcije. Izvor: Vahtar-Jurković, K. (2007.) Gradski perivoji i perivojni trgovi Opatije – nastanak, razvoj, obilježja, europski utjecaji i vrjednovanje, doktorska disertacija, str. 36.-43. 31 Schubert, Adamović, Domac. Izvor: ibidem, str. 99.


35

krune). Usporedbom sadašnje i povijesne opreme, možemo zaključiti da je ona samo

u manjoj mjeri očuvana. U pogledu očuvanosti dviju osnovnih razvojnih faza – od

1886. do 1950-ih godina i od 1950-ih godina do početka 21. st., moramo utvrditi da je

očuvanost vrjednije - izvorne razvojne faze vrlo male razine i očituje se uglavnom u

očuvanosti funkcije te oblika i površine perivoja. Sagledavajući urbano okruženje,

možemo utvrditi da je ono većim dijelom kvalitetno očuvano (sačuvane su najvažnije

povijesne građevine – crkva sv. Jakova i povijesni hoteli).

Slijedom iznijetoga, uzimajući u obzir stupanj očuvanosti perivoja u izvornome obliku

po analiziranim elementima – obliku i površini, izvornome oblikovanju, biljnim

vrstama, perivojno-arhitektonskim građevinama, opremi, razvojnim fazama i

urbanome okruženju, izvornost i cjelovitost perivoja sv. Jakova, razinu očuvanosti

perivoja u izvornome obliku ne možemo visoko ocijeniti.

Svojstvo rijetkosti, koje ocjenjujemo prema unikatnosti i malobrojnosti obilježja

perivoja i njegova okruženja, primarno zbog njegove funkcije svojevrsnoga

gradskoga središta i mjesta okupljanja, povezivanja povijesnih građevina svjetovne i

sakralne namjene te pješačkih prometnih tokova između glavne ulice i mora,

bogatstva vizura te činjenice da je to jedini opatijski perivoj koji od osnivanja ima tako

naglašenu funkciju javnog prostora, moramo ocijeniti najvišom ocjenom.

Isto vrijedi za svojstvo reprezentativnosti jer se doista radi o perivoju jedinstvenome u

svojoj vrsti javnih lječilišnih perivoja, tipičnome za razdoblje potkraj 19. st. kada se i

na istočnoj obali Jadrana počinju osnivati klimatska lječilišta.

Zbog bogatstva biljnih vrsta, perivojno-arhitektonskih građevina i sadržaja u odnosu

na svojstvo raznolikosti perivoj sv. Jakova zaslužuje visoku ocjenu.

U pogledu estetsko-umjetničke vrijednosti treba naglasiti da je perivoj

preoblikovanjem sredinom 20. st. izgubio izvorna stilska obilježja. Doprinos perivoja

urbanom ambijentu je vrlo visok pa je njegova ambijentalna vrijednost vrlo visoka.

Prema dostupnim informacijama perivoj je tijekom više desetljeća vrlo dobro

održavan.

Perivoj nije samostalno zaštićen, nego u sklopu kulturno-povijesne cjeline Opatije od

1969. godine.

Perivoj je u cijelosti u vlasništvu Grada Opatije i dostupan je javnosti.

Razmatrajući njegovu kulturnu funkciju moramo se složiti da je njegova kulturna

vrijednost zbog svih analiziranih svojstava vrlo visoka. Ona je naglašena činjenicom

da je perivoj okruženje crkve sv. Jakova, kulturnog dobra prvorazrednoga značenja


36

zbog činjenice da je sagrađena na mjestu prve građevine na priobalnom opatijskome

području te zbog neobarokne fontane koja i sama ima spomeničku vrijednost.

Jednako tako, s obzirom na više dostupnih povijesnih izvora, velika je njegova

znanstvena vrijednost za proučavanje povijesti perivojne arhitekture hrvatskih

klimatskih lječilišta.

Odgojno-obrazovna vrijednost za sve generacije je vrlo visoka.

S obzirom da je prilikom njegova uređenja djelomice očuvano izvorno raslinje, da

unesene biljne vrste doprinose biološkoj raznolikosti te da su u njemu sačuvani i neki

primjerci stabala zasađeni potkraj 19. st., ekološka vrijednost perivoja sv. Jakova

može se ocijeniti visokom.

Gospodarska (zdravstveno-rekreacijska i turistička) vrijednost je kontinuirano, od

osnivanja do danas, iznimno velika jer se radi o jednome od najvažnijih dijelova

grada iznimne prepoznatljivosti i stoga čestog motiva na razglednicama i u turističkim

vodičima. U pojedinim razdobljima smatran je dijelom jedinstvenog lječilišnog

perivoja, mjesta šetnje i susreta, ali i mjesta za odmor. Zbog svega toga, nedvojbeno

je da je njegova vrijednost u gospodarskome smislu vrlo visoka.

Zakonom o zaštiti prirode određeno je da se vrijednosti prirode svrstavaju u razrede

prema značenju pa tako treba razlikovati prirodne vrijednosti lokalnog, regionalnog i

nacionalnog značenja, a da istodobno nisu utvrđeni kriteriji za takvu kategorizaciju. U

sklopu doktorske disertacije Koraljke Vahtar-Jurković usporedbom opatijskih perivoja

s perivojima sličnih lječilišnih mjesta na hrvatskome Jadranu te europskim primjerima

(Nica, Sanremo, Rimini, Portorož), a na temelju prethodno postavljenih kriterija,

utvrđeno je da se opatijski perivoji, kao posebno vrijedan primjer perivoja primorskih

klimatskih lječilišnih mjesta, mogu smatrati vrijednošću nacionalnog, ali i europskog

značenja. Kako je perivoj sv. Jakova provedenim vrjednovanjem devet opatijskih

perivoja postavljen na visoko drugo mjesto, odmah iza najstarijeg i najvrjednijeg

perivoja Angiolina, predlaže se njegova zaštita u kategoriji nacionalnog značenja.


37

5. Ograničenja i uvjeti za obnovu i zaštitu perivoja sv. Jakova

Obnova i zaštita perivoja sv. Jakova trebala bi se temeljiti na odgovarajućoj

dokumentaciji - studiji obnove i zaštite te rješenju o zaštiti.

Studija treba sadržavati preciznu dendrološku inventarizaciju u grafičkom,

tekstualnom i tabelarnom obliku prema obrascima sačinjenim na temelju preporuka

međunarodnih institucija; prostorno-pejsažnu i urbanističku analizu te arhitektonsku,

stilsku i kompozicijsku analizu. Polazište za obnovu je plan perivojne kompozicije –

povijesna matrica. Zaštita i obnova perivoja podrazumijeva zaštitu i obnovu svih

njegovih elemenata: oblika i površine, koncepcije oblikovanja, stilskih obilježja,

botaničke strukture, perivojno-arhitektonskih građevina, opreme i materijala za

obradu staza, kao i obruba oko gredica s nasadima.

Unatoč činjenici da perivoj već više od pedeset godina ima sadašnji oblik, a s

obzirom na dostupnost izvornog smještajnoga plana, bilo bi vrijedno prilikom sljedeće

veće obnove razmisliti o vraćanju nekadašnjeg osebujnog oblikovanja. Sadašnje

oblikovanje ne odlikuje se prepoznatljivošću pa je središnje mjesto u gradu samo

jedan od tzv. slobodno oblikovanih perivoja. Ono negira izvornu zamisao, čija je

vrijednost, osim stilskog izraza prepoznatljivog za razdoblje nastanka, vrlo

prostudiran odnos prema ostalim građevinama i žarištima interesa kojima okolica

perivoja obiluje. Stoga bi obnova perivoja prema zamisli autora Carla Schuberta bila

doprinos urbanističkom i arhitektonskom ambijentu Opatije.

Prilikom obnove potrebno je vratiti izgubljene biljne vrste, koje će se utvrditi

usporedbom recentne inventarizacije botaničke strukture i podataka iz literature. S

obzirom da su sada u perivoju i njegovim rubnim dijelovima zatečene tri vrste

rasvjetnih tijela, bilo bi potrebno postaviti svjetiljke iste vrste čije oblikovanje treba

utvrditi na temelju povijesnih izvora. Isto vrijedi i za ostale elemente perivojne

opreme. Na ulazima je potrebno postaviti ploče s informacijama o perivoju.

Jednako tako, potrebno je pripremiti tiskane promidžbene materijale s podacima o

perivoju, njegovoj povijesti i vrijednosti. Tekst sličnog sadržaja, zajedno s podacima

o svim gradskim perivojima, trebalo bi uvrstiti i na internetske stranice Grada Opatije.


38

5. Posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti

Donošenjem akta o proglašenju zaštite perivoja sv. Jakova neće doći do promjene

vlasničkih prava jer je zemljište u cijelosti u vlasništvu Grada Opatije. Jednako tako,

službeno proglašenje zaštite neće utjecati na zatečene gospodarske djelatnosti.

Prvenstveno se misli na turizam, kojemu perivoj svojom prepoznatljivošću i drugim

obilježjima pridonosi u najpozitivnijem smislu već više od stoljeća.


39

6. Ocjena i izvori sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja

S obzirom da je održavanje perivoja sv. Jakova riješeno putem gradske tvrtke

Parkovi, koja desetljećima vrlo uspješno skrbi o uređenju svih perivoja i nasada na

području Grada Opatije, i za što se sredstva osiguravaju u gradskome Proračunu,

izvori sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja mogu se

smatrati osiguranima. Prema informaciji tvrtke Parkovi, za redovito održavanje

perivoja godišnje se izdvaja oko 530.000,00 kn32. S obzirom na potrebu

ujednačavanja i obnove perivojne opreme, izrade i postavljanja informativnih ploča te

izrade tiskanog informativnog i promidžbenog materijala, u narednim godinama bit će

potrebno u tu svrhu izdvojiti više sredstava nego do sada. Potrebno je napomenuti da

bi, u slučaju da se donese odluka o vraćanju izvornog oblikovanja, bilo potrebno

osigurati znatno veća sredstva, koja bi se u tom slučaju morala naknadno procijeniti.

32 Iznos predviđen za održavanje perivoja sv. Jakova u 2007. godini.


40

7. Literatura

1. Baričević, Marina (2005), Zrcalna slika: Opatija u djelima likovnih umjetnika,

Grad Opatija, Opatija

2. Denich, Amalija (1998), Zaštićena vrtno-parkovna baština jadranskog

područja, Zbornik radova simpozija Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi

primorske Hrvatske (ur. D. Grgurević), Mlinar: 16-21, Split

3. Obad Šćitaroci, Mladen (1992), Hrvatska parkovna baština: zaštita i obnova,

Školska knjiga, Zagreb

4. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (1998), Povijesna

perivojna arhitektura u slici jadranskih gradova, u: Zbornik radova simpozija

Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvatske (ur. D. Grgurević),

Mlinar: 26-31, Split

5. Vahtar-Jurković, Koraljka (2002) Opatija – urbanistički razvoj i perivojno

naslijeđe, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet,

mentor: prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci

6. Vahtar-Jurković, Koraljka (2004) Opatija – urbanistički razvoj i perivojno

naslijeđe, Glosa, Rijeka

7. Vahtar-Jurković, Koraljka (2007) Gradski perivoji i perivojni trgovi Opatije –

nastanak, razvoj, obilježja, europski utjecaji i vrjednovanje, doktorska

disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, mentor: prof.dr.sc.

Mladen Obad Šćitaroci

8. Valušek, Berislav (2003), Umjetnički paviljon Juraj Šporer, Festival Opatija,

Opatija

9. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05)

10. Dokumentacija tvrtke Parkovi, d.o.o. Opatija


Documents

proglašenje spomenikom parkovne arhitekture