Upload
keith-callahan
View
39
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
PROGRAM SKO BUDŽETIRANJE ISKUSTVA IZ SLOVAČKE. Tbilisi Jun, 200 7. god. Ján Marušinec. Opšte napomene o prpgramskom budžetu. ČEMU SLUŽI PROGRAMSKI BUDŽET?. 1. ANALITIČKO SREDSTVO. Transparentnosti. 2. SREDSTVO ZA UPRAVLJANJE. Odgovornošću. Efektivnošću i efikasnošću. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
PROGRAMSKO BUDŽETIRANJE
ISKUSTVA IZ SLOVAČKE
Ján Marušinec TbilisiJun, 2007. god
Opšte napomene o prpgramskom budžetu
ČEMU SLUŽI PROGRAMSKI BUDŽET?
Odgovornošću
Efektivnošću i efikasnošću
Transparentnosti
1. ANALITIČKO SREDSTVO
2. SREDSTVO ZA UPRAVLJANJE
Sadržaj prezentacije
Tekuća faza razvoja
Budući izazovi
Kratka istorija programskog budžetiranja u Slovačkoj
Primjeri programa
Kratka istorija PB u Slovačkoj
RANE FAZE: FAZA KREIRANJA (2000-1)
Prepreke: razumijevanje programskog budžeta svodi se na vremensko ograničavanje aktivnosti Vlade; srednji nivo menadžmenta Ministarstva finansija se ne snalazi u promjeni sistema budžetiranja
Savjetnik Trezora SAD (na zahtjev Ministra) započinje pripremu programskog budžeta u Slovačkoj
Pilotska ministarstva izrađuju jednostavne strukture programa za budžetsku 2002. godinu
Ministar se odlučuje za postupno uvođenje sistema : 4 pilot ministarstva, zatim 10 ministarstava u 2003. godini, da bi u 2004. god. imali potpun sistem programskog budžeta
Kratka istorija PB u Slovačkoj
SISTEM POSTAJE OPERATIVAN (2002-3)
MF propisuje metodologiju PB-a, za 2003. god, koja će intenzivno usmjeravati korisnike u pripremi njihovih programskih budžeta
Novi Ministar finansija podržava reformu, i potvrđuje odluku da se PB globalno primijeni do 2004. god
Generalna revizija programa, ciljeva i zadataka se izvršava na osnovu Vladine Deklaracije, rukovodilaca MF, kao i nove Revizione Komisije za koordiniranje budžetskih reformi na nivou ministarstava
Budžet za 2004. god ima potpunu programsku strukturu, ali ostali subjekti javnog sektora nisu uključeniU Ministarstvu finansija se sprovodi značajna reorganizacija
Kratka istorija PB u Slovačkoj
SISTEM SAZRIJEVA (2004-6)
Izdaje se revidirana metodologija za PB, Budžetski Pravilnik uključuje definiciju višegodišnjih programskih budžeta
Državni Trezor postaje operativan, ali ne podržava programsku klasifikaciju rashoda
MF prelazi sa inputi/aktivnosti na pristup outputi/rezultati u budžetskim pregovorima, a dio ukupnih rashoda se alocira na prioritete Vlade; počinje razmatranje indikatora učinka6 pilot ministarstava dobija svoje savjetnike za budžet, u okviru projekta Svjetske Banke; njihova aktivnost ima za cilj unapređenje budžetiranja i upravljanja budžetom preko programa
Kratka istorija PB u Slovačkoj
SISTEM SAZRIJEVA (2004-6)
Programske strukture su relativno stabilizovane, MF daje veći prioritet ciljevima, zadacima i mjerljivim indikatorima kvaliteta
Budžetsko razmatranje je više strukturirano, ministri i ostali zvaničnici za vrijeme budžetskih pregovora koriste ne-finansijske podatke takođe
Državni Trezor počinje sa izvršenjem budžeta i po programskoj strukturi od 1.1.2006
Novi modul za programski budžet u okviru Budžetkog Informacionog Sistema (BIS-a) postaje operativan, potpuno se integrišući sa ostalim modulama BIS-a
Tekuća faza razvoja
UKLJUČENE INSTITUCIJE
Javnost, mediji
Parlament Drž. Revizija
Vlada
Ministarstva
MF
Tekuća faza razvoja
BUDŽETSKI PROCES
IZVRŠENJE
MONITORING
I EVALUACIJA
PLANIRANJE
Tekuća faza razvoja
METODOLOGIJA UPRAVLJANJA PB
Organski Zakon o Budžetu
Priručnik MF o metodologiji programskog budžeta
Priručnik za formulisanje ciljeva, zadataka i mjerljivih indikatora
Priručnik za monitoring i evaluaciju programa (u pripremi)
Tekuća faza razvoja
POSTAVLJANJE PROGRAMA
ProgramI, pod - programi i elementi (permanentno) ili projekti (privremeno)
Ciljevi (strateški, dugoročni, nemjerljivi), zadaci (specifični, godišnji ili višegodišnji, mjerljivi)
Vlada usvaja programsku strukturu, Parlament usvaja programe, odabrane ciljeve i zadatke
Monitoring se obavlja polugodišnje, evaluacija trenutno nedostaje
Tekuća faza razvoja
LOGIČNI PROGRAMSKI OKVIR
Rezultati
Ishodi
Outputi
Inputi
Ciljevi
Zadaci po ishodima
Posebni zadaci
Zadaci po outputima
Inputi
Tekuća faza razvoja
PRIMJER PROGRAMA
Program: Sprovođenje zakona Cilj: Obezbijediti sigurnost građana
Pod-program: Oblasne patrole Strateški cilj: Smanjiti kriminal za 10% do 2010 Mjerljivi indikator: Stopa kriminala
Element: Ispitivanje polja visokog kriminala Zadatak: Povećati prisutnost policije na ulicama Mjerljivi indikator : Broj sati patroliranja
Tekuća faza razvoja
PRIMJER PROGRAMA II
Program: Putna infrastruktura Cilj: Povećati brzinu i bezbjednost prevoza
Pod-program: Magistrale i autoceste Strateški cilj: Povećati kapacitet Istok-Zapad magistrale za 10 % do 2010. god. Mjerljivi indikator: Kapacitet saobraćaja u 000 vozila/satElement: Izgradnja magistrala i autocesti Zadatak: Izgraditi 50 km magistralnog sistema u 2007 Mjerljivi Indikator: Broj izgrađenih km puta
Program 070: Sistem kazneno - popravnih ustanova
Cilj
Obezbijediti adekvatno funkcionisanje kazneno popravnih ustanova, sigurnost objekata pravosuđa i tužilaštva, u skladu sa nacionalnim standardima i preporukama EU
Srednjoročni zadatak ishoda
Povećati procenat smještanja optuženih osoba u zatvore sa 84% u 2004, na 95% do 2010.god
Program 070: Sistem kazneno - popravnih ustanova
Konkretni zadatak
Postupno povećati prosjek zatvorenika po čuvaru, postići odnos 2,23 u 2007. godini
Zadatak outputa
Povećati kapacitet kazneno - popravnih ustanova za 250 kreveta, i postići ukupni kapacitet od 10 733 u 2007. godini
Program 070: Sistem kazneno - popravnih ustanova
Indikatori rezultata
% građana koji se osjećaju bezbjedno na ulicama Odnos prekršitelja drugog stepena u odnosu na ukupnu stopu kriminala
Indikatori ishoda
% zatvorenika u odnosu na broj osuđenih
Prosječan broj zatvorenika po čuvaru
Program 070: Sistem kazneno - popravnih ustanova
Indikatori Outputa
Kapacitet zatvora
Prosječna površina (m2) po zatvoreniku
% zatvorenika koji rade za vrijeme izdržavanja kazne u zatvoru
Indikatori Inputa
Broj osuđenih
Broj zatvorenika
Broj čuvara
Budući izazovi
INSTITUCIONALNE PROMJENE
Izgradnja funkcionalnog sistema za menadžment i evaluaciju
Uključivanje ostalih isnstitucija (Državna Revizorska Institucija)
Unificirani pristup od vrha ka dnu (strateška politika)
Unaprijediti formulaciju programa (objektivna hijerarhija i kvalitet)
Decentralizacija budžetiranja u okviru budžetskih potrošača
Budući izazovi
TEHNIČKE PROMJENE
Poboljšati integrisanost fondova EU u budžetu
Unaprijediti upravljanje programima koji se odnose na više ministarstava
Urediti nefinansijske podatke
Prilagođavanje IT sistema povećanim zahtjevima
Poboljšanje budžetskog procesa (pod reformom)
Monitoring i evaluacija
Uspostavljanje sistema M&E je dugoročan proces, koji počinje jednostavnim centralizovanim modelom, a završava unaprijeđenim decentralizovanim modelom
Treba da obezbijedi povratnu informaciju donosiocima odluka i rukovodiocima programa, u cilju povećavanja efikasnosti i efektivnosti
Ne postoji univerzalan model za M&E funkciju u zemljama OECD-a
Treba da se integriše u budžetski proces, na neki način, kako M&E ne bi bio samo formalnost
Monitoring i evaluacija
MONITORING
Za vrijeme i odmah po završetku faze izvršenja programa
Koncentriše se na finansijske aspekte i fizičke outpute
Redovna (česta) aktivnost usmjerena na provjeru napretka u sprovođenju programa
Unutar svakog ministarstva vrše ga monitoring jedinice
Monitoring i evaluacija
EVALUACIJA
Vrši se prije (ex-ante) ili poslije (ex-post) početka / završetka programa
Fokusira se na logiku programa, ishode ili efektivnost njihovog dostignuća
Ad-hoc (može takođe biti redovna, ali ne česta) aktivnost usmjerena na vrednovanje izvršenja programa
Vrše je spoljni profesionalni saradnici, kojima upravljaju jedinice za evaluaciju, centralizovano je koordinirana
Monitoring i evaluacija
INATITUCIONALNO UREĐENJE
Jedinice za monitpring i evaluaciju po ministarstvima
Koordinacija metodologije i njene primjene na nivou Vlade (Ministarstvo finansija, komisije)
Bliska veza sa budžetskim procesom u cilju stvarnog poboljšanja programskog učinka (štap i šargarepa)
Širok program doobučavanja državnih službenika (bilo da se radi o novo-zaposlenim ili smanjenju radnog opterećenja)
Organizovanje podataka
FINANSIJSKI PODACI
Faza pripreme budžeta
Faza izvršenja budžeta (modifikovani podaci budžeta i Trezora)
Računovodstvo
Korišćene klasifikacije moraju biti usklađene
Bridge tables pomaže u ažuriranju vremenskih serija
Organizovanje podataka
NEFINANSIJSKI PODACI
Razasuti po različitim izvorima / korisnicima
Primjenjuje se ista logika kao kod finansijskih podataka
Integrisani sistem IT menadžmenta treba da sadrži finansijske i nefinansijske podatke
Analiza budžeta je nemoguća bez nefinansisjkih podataka
Hvala na pažnji